Obratite pažnju.
Nagli gubitak funkcije mozga uzrokovan poremećajem cirkulacije koja dovodi do nedovoljne distribucije mozga kiseonikom i hranjivim materijama je stanje koje nazivamo moždani udar.
Najčešći simptomi moždanog udara su opušteno lice, slabost ruku i nejasan govor.
Međutim, ovo nisu jedini simptomi kojih moramo biti svesni. Osim pomenutih simptoma, postoji i onaj često zanemaren i neočekivan simptom kojeg možda i ređe svrstavamo među rizike za nastanak moždanog udara.
Vrtoglavica je subjektivan osećaj dezorijentacije, nestabilnosti ili rotacije okoline ili samog tela.
Ako se ponavlja, ovo stanje ne bi trebalo da zanemarite. Napad vrtoglavice može da traje nekoliko sekundi ili sati, a u ekstremnim slučajevima može da potraje danima.
Epizode vrtoglavice koje se ponavljaju zahtevaju lekarsku pomoć jer mogu ukazivati na ozbiljno zdravstveno stanje. Ponavljajuće epizode vrtoglavice mogu biti indkator moždanog udara.
Znakovi moždanog udara često se pojave iznenada, međutim, to ne znači da nemate vremena za reagujete.
Neko će osetiti simptome kao što su glavobolja, utrnulost ili trnci nekoliko dana pre ozbiljnog moždanog udara. Čak i ako simptomi nestanu, potražite pomoć i savet lekara.
Jedna od onih ljudi su ignorisali vrtoglavicu bila je Engleskinja Barbara Vajthed koja je ubrzo počela da oseća manjak motivacije i opštu slabost.
„Uobičajeno sam stalno bila u pokretu i koristila sam slobodno vreme tokom leta, međutim, odjednom sam osetila da nemam motivacije nizašta. Počela sam da osećam napad vrućine. Budući da su svi simptomi, uključujući vrtoglavice, potrajali, obratila sam se lekaru“, rekla je i dodala kako je nakon urađenih analiza saznala da boluje od hronične mijeloidne leukemije (HML), piše Živim.
Potpuna paraliza jedne strane tela
Iznenadni gubitak vida, zamagljen vid ili dvoslike
Vrtoglavica
Zbunjenost
Poteškoće u razumevanju onoga što drugi govore
Problemi s ravnotežom i koordinacijom
Poteškoće s gutanjem (disfagija)
U četvrtak, 16. novembra u Somboru i Apatinu, planirana su isključenja električne energije u najavljenim terminima u sledećim ulicama:
Od 08:00 do 09:15
ULICE: BANATSKA 25-53 I 20-52 , SVETOG SAVE 1-7 I 2-10
Od 08:30 do 14:00
ULICE: MATIJE GUPCA Br: 47-63 I 66-78, JANKA VESELINOVIĆA(Cela ulica)
Od 09:00 do 12:00
ULICE: AMBROZIJE ŠARČEVIĆA (Cela), AVGUSTA CESARCA 1-29a i2-36, MAKSIMA GORKOG 25-43 i 22-38, ŠKOLSKA 13-25a i 10-16, ILIJE BIRČANINA 27-37 i 36a-46
Od 08:00 do 13:00
ULICE: MARKA OREŠKOVIĆA, ĐURE ĐAKOVIĆA, ĐURE SALAIA, NIKOLE TESLE 111-117 I 86-88, Filipa Višnјića, VUKA Karadžića, IVANA CANKARA, ALEKSE ŠANTIĆA, PETRA KOČIĆA
Od 10:00 do 11:00
ULICA LAĐARSKA 1-19 i 4-32/a
Crveni krst Sombor u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine, u četvrtak, 16. novembra, organizuje redovnu akciju davanja krvi. Akcija će se sprovesti u periodu od 09.00 do 13.00 časova, u prostorijama Centra za edukaciju Crvenog krsta Sombor, na adresi Apatinski put broj 19.
Crveni krst poziva sve naše sugrađane koji se osećaju zdravim i sposobnim da se odazovu akciji.
Potpredsednik Pokrajinske vlade i predsednik Saveta za koordinaciju i praćenje aktivnosti u oblasti ekonomskog razvoja Branko Ćurčić, posetio je danas „Somborske šnajderke”, udruženje u Somboru koje posluje po principima socijalne ekonomije. „Somborske šnajderke” su socijalno preduzeće koje pomaže ekonomsku integraciju žena i dece žrtava porodičnog nasilja, saopšteno je iz Pokrajinske vlade.
Proizvode maske, cegere, kecelje, kuhinjske rukavice, posteljinu, žensku i dečju konfekciju i na taj način predstavljaju pravi primer socijalnog preduzetništva. Fokus im je na ženama sa više dece i povratnicama u sigurne kuće, kao posebno ugroženoj kategoriji žrtava. Ćurčić je rekao da su ovo žene koje su na ličnom primeru naučile da je jedini način da se žrtva oslobodi nasilja tako što će se ekonomski i psihički osnažiti i osamostaliti.
On je naveo da je Pokrajinska vlada već duži niz godina posvećena podršci socijalnoj ekonomiji i socijalnom preduzetništvu. „Konkretne mere sprovode se na inicijativu Saveta za koordinaciju i praćenje aktivnosti u oblasti ekonomskog razvoja.
U njegovom okviru formirana je radna grupa koja se bavi isključivo socijalnim preduzetništvom, a tokom prethodne tri godine uz konkretnu podršku socijalnoj ekonomiji, putem javnih konkursa, organizovane su i obuke za predstavnike jedinica lokalne samouprave, nevladinih organizacija i preduzeća koja posluju po principima socijalne ekonomije.
Savet podstiče i analize u oblasti socijalnog preduzetništva i senzibilizaciju lokalnih aktera na čitavoj teritoriji AP Vojvodine”, kazao je Ćurčić. On je istakao važnost ove posete i razgovora radi kreiranja povoljnog ambijenta za privredne subjekte koji posluju po principu socijalnog preduzetništva, prepoznavanja inicijative za unapređivanje njihovog poslovanja, te modela za sistemsku podršku i razvoj.
Potpredsednik Ćurčić je uputio poziv društveno odgovornim kompanijama da pruže podršku, što je moguće i kroz otkup dela asortimana koji se proizvodi u socijalnim preduzećima poput ovog u Somboru. Predsednica Udruženja „Somborske šnajderke” Tamara Rudić istakla je da se ovo udruženje nalazi na kraju lanca institucionalne podrške i da pruža konkretna i praktična znanja i obuke na osnovnom i naprednom nivou u krojenju i šivenju.
„Osnovani smo pre tri godine i za to vreme je obuku prošlo više od 25 žena, koje su dobile pravnu podršku i edukovale se zahvaljujući saradnji sa školom iz Beograda za zanimanje krojač modelar. Trenutno radi sedam žena, koje su osposobljene za izradu svih proizvoda koji su našli svoje mesto na tržištu”, rekla je Rudićeva.
Ona je navela da je uspostavljena saradnja sa raznim kompanijama, Fondacijom princeze Katarine, ambasadama
Izvor: politika.rs
Zavičajno Udruženje Ličana „Nikola Tesla“ Apatin, organizuje deseto (jubilarno) „Ličko prelo“ 17. novembra 2023. godine u Banji Junaković sa početkom u 19 sati. Kako su rekli u ovom udruženju uz bogat kulturno umetnički program posetioci će moći da uživaju u pravoj ličkoj trpezi. Biće služeni uštipci sa basom i projom, kiseli kupus sa slaninom, mesom i krompirom. Gost večeri je Baja Mali Knindža.
Slogan događaja je „Pridružite se zavičajnom Udruženju Ličana „Nikola Tesla“ da vas iz nepregledne ravnice makar na nekoliko sati vrati u kršnu Liku“.
Rezervacije za „Ličko prelo“ moguće je obaviti putem broja 062/19 80 640, radnim danima od 10 do 13 sati.
Izvor: Radio Dunav
Nemački ovčar je veliki, okretan, mišićav pas plemenitog karaktera i visoke inteligencije. Prvobitno uzgajan kao pastirski pas, za čuvanje ovaca, danas važi za najboljeg radnog psa, koristi se kao pomoć invalidima, za traganje i spasavanje, policijski rad i ratovanje.
Odan, samouveren, hrabar i postojan, sposoban da nauči komande za mnoge zadatke i spreman da stavi svoj život na kocku u odbranu najmilijih, nemački ovčar je s razlogom miljenik ljubitelja pasa. Biće nežan porodični kućni ljubimac i nepokolebljiv čuvar, ali, kako kaže standard rase, postoji „izvesna povučenost koja nije pogodna za trenutna i neselektivna prijateljstva.“
Maks fon Štefanic, bivši kapetan konjice i bivši student Berlinskog veterinarskog koledža, bio je i bivši član Filaks društva koji je čvrsto verovao da pse treba uzgajati za rad. Divio se inteligenciji, snazi i sposobnosti nemačkih domaćih ovčarskih pasa, ali nije mogao pronaći nijednu rasu koju bi smatrao savršenom – dok 1899. godine nije prisustvovao izložbi pasa na kojoj mu je prikazan pas po imenu Hektor Linksrhajn.
Hektor je bio proizvod nekoliko generacija selektivnog uzgoja ovčarskih pasa i potpuno je ispunio ono što je Fon Štefanic verovao da radni pas treba da bude. Bio je zadovoljan snagom psa i toliko oduševljen njegovom inteligencijom, odanošću i lepotom, da ga je odmah kupio.
Promenio mu je ime u Horand fon Grafrat i osnovao Društvo za nemačke ovčare. Horand je proglašen za prvog nemačkog ovčara i bio je prvi pas dodat u registar rasa društva. Samo nekoliko decenija kasnije, rasa je postala jedna od najpopularnijih u svetu, što je i danas.
Najvažnije što vlasnici treba da znaju o nemačkim ovčarima je da bi trebalo da prođu obuku za socijalizaciju i poslušnost u ranom dobu, kako bi se sprečilo preterano zaštitničko i agresivno ponašanje. Naravno, i sve druge karakteristike se moraju uzeti u obzir – i one koje se tiču izgleda, i one koje se tiču karaktera.
Mužjaci nemačkog ovčara, prema standardima rase, dostižu maksimalnu visinu od 60 do 65 cm, a težinu od 30 do 40 kg. Ženke su nešto sitnije, s maksimalnom visinom od 55 do 60 cm, a teinom od 22 do 32 kilograma.
Imaju dobre proporcije. Glava je široka i lepo se sužava do oštre njuške, uši su srednje veličine, visoko postavljene i stoje uspravno. Oči su srednje veličine, malo kose i tamne. Leđa su ravna i mišićava, a rep je čupav i zakrivljen nadole.
Dlaka je gusta i oštra, uglavnom srednje dužine, međutim, postoje i primerci s dugom dlakom. Pas se jako linja oko dva puta godišnje, a i ostatak vremena se pomalo linja – da bi se dlaka održavala lepom, treba ga četkati najmanje nekoliko puta nedeljno.
Životni vek mu je obično 9 do 13 godina.
Nemački ovčari posebno se ističu po svojoj inteligenciji. Zajedno sa njihovom snagom, ova osobina čini ih čini poželjnim policijskim psima, čuvarima, psima tragačima i spasiocima, jer brzo uče različite zadatke i tumače uputstva bolje od drugih rasa. S druge strane, iz istog razloga mogu biti i sjajan izbor za porodicu.
Nežni su i odani svojim porodicama i mogu biti odlični s decom. Uglavnom su prijateljski raspoloženi prema drugim psima, ali su oprezni sa životinjama koje ne poznaju i sa strancima. Ali sa svojim vlasnicima, oni su razigrani, zaštitnički i veoma prilagodljivi. Nemački ovčari su veoma energični, aktivni i potrebno im je mnogo vežbanja i mentalne stimulacije.
Srećom, rasa se smatra pametnom i vrlo lakom za obuku, međutim loše odgojeni nemački ovčari mogu biti napeti, nervozni, pa i agresivni. Važna je dobra socijalizacija od malih nogu i treniranje poslušnosti. Trebalo bi da budu sa porodicom, stalno pod nadzorom i da se navikavaju na druge kućne ljubimce i komšiluk. Ne bi trebalo da budu zatvoreni u odgajivačnici ili u dvorištu, ni sami ni sa drugim psima.
Nemački ovčar je jedinstvena rasa, ali u okviru nje postoje varijacije koje se odnose na boju i dužinu dlake, kao i poreklo. Tako su se u međuvremenu pojavili istočnoevropski ovčar, koji je uzgajan u bivšem Sovjetskom Savezu, kao veća vezija nemačkog ovčara otpornija na hladnoću; kraljevski ovčar u Sjedinjenim Američkim Državama kod kojeg uzgajivači pokušavaju da isprave određene fizičke deformitete originalne rase; beli švajcarski ovčar…
Neki prave glavnu razliku između kratkodlakog (standardnog) i dugodlakog nemačkog ovčara, koji ima nešto dužu i gušću dlaku. Što se boje tiče, najčešće ih viđamo u kombinaciji crne i smeđe, ali Spirit Dog navodi da se nemački ovčari javljaju u čak 15 boja, od kojih je većina registrovana – s tim što neke retke boje doprinose vrednosti psa, dok se druge prema kinološkim standardima smatraju ozbiljnim nedostacima.
Crni nemački ovčari imaju istu građu, veličinu, i ostale fizičke karakteristike kao drugi nemački ovčari, s tim što su potpuno crne boje (koja, pritom, nije rezultat ukrštanja).
Pre tri godine mediji su izvestili da je u Severnoj Karolini na svet došlo štene nemačkog ovčara u svetlo zelenoj boji zbog koje je nazvano Halk, što je javnost dočekala kao čudo, ali veterinari su objasnili da je štene zapravo samo bilo obojeno mekonijumom. Inače se pod “zelenom” bojom dlake podrazumeva takozvana “gvozdeno siva”, koja je prilično uobičajena za nemačke ovčare.
Beli nemački ovčari imaju potpuno belo krzno, zbog kojeg su ih još u Nemačkoj nepravedno odbacivali kao albino primerke, koji nose genetske slabosti, nasledne probleme i ispiraju bogate boje rase. Američki kinolozi ponovo su ih “otkrili” i popularizovali, a u Evropu su se vratili preko Švajcarske.
Dugodlaki nemački ovčari izgledaju baš kao klasični nemački ovčari, s tim što imaju primetno dužu i svilenkastiju dlaku. Kratka dlaka je oko njuške i na nogama, ali oko vrata je porede s lavljom grivom, uši imaju dodatne “čuperke”, repovi su im raskošniji… Njihovo krzno ne zahteva profesionalnu negu, ali mora da se četka skoro svakodnevno.
Štenci nemačkog ovčara prolaze kroz nekoliko važnih razvojnih faza. Prva je neonatalna, počinje od rođenja i traje oko 2 nedelje, dok su potpuno zavisni od majke – ne čuju, ne vide i provode većinu vremena spavajući i sisajući. U drugoj, tranzicionoj fazi, koja traje od druge do četvrte nedelje, otvaraju oči i uši, počinju da istražuju svoje okruženje i da komuniciraju.
Ključna je treća faza socijalizacije koja traje do 12. nedelje, kad počinju da uče socijalne veštine i interakciju s drugim psima i ljudima, a paralelno se odvikavaju od majčinog mleka i prelaze na čvrstu hranu. Sledi period adolescencije koji se proteže od trećeg do šestog meseca – štene je tad aktivno, radoznalo i to je idealan period za početak treninga i učenja osnovnih komandi.
Dobra hrana za nemačkog ovčara su granule za pse koje koriste mišićno meso kao jedan od osnovnih sastojaka – ono je navedeno na etiketi jednostavno kao govedina, piletina, riba…
Ukoliko sami pripremate jelovnik za svog psa, prema savetima stručnjaka, on treba da ispuni njegove potrebe u energetskim materijama, proteinima, vitaminima i mineralima. Energetska hrana (kuvan pirinač, kukuruzno brašno) treba da čini do 80 odsto ukupne količine grane, proteini (meso – sirovo ili kratko kuvano) od 15 do 20 odsto, potrebni vitamini se mogu obezbediti dodavanjem sirove jetre i žumanca, a minerali svežim butnim kostima dva puta nedeljno.
Mnogi će povući znak jednakosti između nemačkog ovčara i vučjaka. Ipak, neki odgajivači protive se tome navodeći da je vučjak zapravo nastao iz eksperimentalnog ukrštanja nemačkog ovčarskog psa i vuka, te dobili novu verifikovanu rasu.
Prema Vikipediji, na kraju Prvog svetskog rata verovalo se da bi uključivanje reči „nemački“ naškodilo popularnosti rase nemačkog ovčara, pa je zbog antinemačkog raspoloženja tog doba Kinološki savez Velike Britanije rasu preimenovao u „alzaški vuk pas“, po francuskom regionu Alzasa koji se graniči sa Nemačkom. Na kraju, taj naziv je odbačen, nakon brojnih kampanja odgajivača koji su bili zabrinuti da će postati poznat kao hibrid vuka i psa, te uticati na popularnost i legalnost ove rase.
Nemački ovčar nalazi se na listi agresivnih rasa pasa, zbog čega mu je neophodna rana socijalizacija i obuka. Gajen je kao čuvar, odan je vlasniku i porodici, čak bi mogao da bude preterano zaštitnički postavljen, ali ako oseti pretnju sa strane, od neke osobe ili druge životinje, može da bude vrlo opasan.
Nemački ovčari su poznati po tome što vole i štite decu. Međutim, da biste bili sigurni da će vaš nemački ovčar biti dobar sa vašom decom, potrebna je odgovarajuća socijalizacija i obuka od samog početka.
Cene štenaca nemačkog ovčara kod nas se kreću od oko 200 evra, a značajno rastu s pedigreom. Važi pravilo da su mužjaci skuplji od ženki, a retka boja dlake takođe može da pojača cenu za koju nulu. Tako kinološki sajtovi izveštavaju da u 2023. godini plavi nemački ovčar može koštati 1.500 do 2.000 dolara. Crni i crveni nemački ovčar mogu koštati oko 1.800 do 2.000 dolara. Najređa boja je “panda” i ti primerci mogu koštati oko 3.500 dolara.
Najskuplji nemački ovčari su obično štenci sa šampionskim krvnim linijama koji koštaju oko 6.000 dolara.
Izvor: nova.rs
Ove nedelje na repertoaru Narodnog pozorišta Sombor biće sledeće predstave:
petak, 17. novembar u 18.00
Koncert PESNICI S MUZIKOM – Nemanja Nešić i Miloš Zubac
Studio 99
petak, 17. novembar u 20.00
Dušan Kovačević
RADOVAN TREĆI
Režija: Vito Taufer
Narodno pozorište Sombor u koprodukciji sa „Grad teatrom“ Budva
Velika scena
subota, 18. novembar u 10.00 i u 12.00
Vjekoslav Janković po motivima bajke Jakoba Grima TRI PRAŠČIĆA režija: Vjekoslav Janković
predstava za decu
Gradsko kazalište „Joza Ivakić“ Vinkovci, Hrvatska ● gostovanje
Studio 99
subota, 18. novembar u 20.00
Dušan Kovačević
RADOVAN TREĆI
Režija: Vito Taufer
Narodno pozorište Sombor u koprodukciji sa „Grad teatrom“ Budva
Velika scena
U Svečanoj sali Mađarske građanske kasine (Venac Petra Bojovića 13 u Somboru), 21. novembra održaće se koncert na kom će natupiti Garden Quartet iz Subotice i Kvartet Somborske filharmonije.
Ulza je slobodan.
Ujedno najavljujemo i sledeći koncert Filharmonije koji će se održati 29. decembra na kom će nastupiti Bečka Magija u Pozorištu.
Tokom prethodne nedelje, na području Policijske uprave u Somboru, evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda u kojima su dve osobe zadobile teške, a pet lake telesne povrede. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola zadržano je devet vozača, zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci tri, a zbog nasilničke vožnje jedan vozač.
Na teritoriji grada Sombora evidentirano je devet saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobile teške i jedna lake telesne povrede. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola zadržano je šest vozača, a dva zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Na području opštine Apatin evidentirana je jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je jedna osoba zadobila teške telesne povrede.
Na području opštine Odžaci evidentirane su dve saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila lake telesne povrede. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola zadržan je jedan vozač.
Na području opštine Кula evidentirane su tri saobraćajne nezgode u kojima su tri osobe zadobile lake telesne povrede. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola zadržana su dva vozača, zbog vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci jedan i zbog nasilničke vožnje jedan vozač.
Napisano je 119 zahteva za pokretanje prekršajnog postupka i izdata 482 prekršajna naloga.
Autorsko vođenje kroz izložbu "Kolekcija Pavla Beljanskog (ponovo) u Somboru" biće održano u subotu, 18. novembra u 12 časova u Gradskom muzeju Sombor.
Posetioce će kroz ovu jedinstvenu izložbu, priređenu u saradnji Spomen-zbirke Pavla Beljanskog i Gradskog muzeja Sombor kao deo programa obeležavanja 140 godina muzeološke delatnosti u Somboru, a otvorenu na dan osnivanja Gradskog muzeja Sombor, 27. oktobra 1945. godine, voditi autori izložbe mr Milana Kvas, istoričarka umetnosti, upravnica Spomen-zbirke Pavla Beljanskog i Čedomir Janičić, muzejski savetnik istoričar umetnosti Gradskog muzeja Sombor.
Izložba "Kolekcija Pavla Beljanskog (ponovo) u Somboru" dostupna je za javnost do 26. novembra. Radno vreme Gradskog muzeja Sombor je od utorka do petka od 8 do 19 časova i vikendom od 9 do 13 časova.
Izvor: RTV
Osećaj gladi nas ne tera samo da posegnemo za užinom - on može i da promeni naš imuni sistem. U nedavnoj studiji na miš...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.