Prvi supermesec u 2025. godini pojaviće se na nebu u utorak uveče, čime će započeti niz lunarnih događaja.
Pun "Žetveni Mesec" (Harvest Moon) izlazi u Velikoj Britaniji oko 18:20 po GMT vremenu 7. oktobra i označiće početak "tri uzastopna supermeseca" u poslednja tri meseca 2025. godine, piše N1.
To će ujedno biti "najveći i najsjajniji pun Mesec u godini do sada", kao i "prvi supermesec od novembra 2024. godine".
Mesec se ne kreće oko Zemlje u savršenom krugu, već u elipsi, što znači da se udaljenost između Meseca i Zemlje menja tokom godine.
Ako se pun Mesec desi kada je "najbliži Zemlji" — tačka koja se zove perigej — ili unutar 90 odsto te najbliže tačke, tada se može nazvati „supermesecom“.
Ovaj pojam je prvi upotrebio astrolog Ričard Nol 1979. godine, kako bi opisao pune mesece koji izgledaju primetno veće i sjajnije jer se podudaraju sa perigejom.
Supermesec može izgledati do 14 odsto veći i 30 odsto svetliji od drugih punih meseca.
Unutar astronomske zajednice postoje različite definicije supermeseca. Alternativna definicija kaže da je to svaki pun Mesec koji se nalazi unutar 360.000 kilometara od centra Zemlje — i prema tom tumačenju, oktobarski Žetveni Mesec ne bi ispunio uslov da bude supermesec.
Puni meseci tokom godine imaju imena koja često datiraju vekovima unazad, i obično odražavaju prirodne pojave i aktivnosti iz tog perioda.
Oktobarski pun Mesec se inače zove Lovčev Mesec (Hunter’s Moon), ali je ove godine ujedno i Žetveni Mesec.
Žetveni Mesec je naziv za pun Mesec koji se najbliže poklapa sa jesenjom ravnodnevicom, koja je tradicionalno označavala vreme za skupljanje useva.
Naš poznati voditelj je uveliko u sedmoj deceniji života, a uprkos godinama on uspeva da održi kondiciju.
Jovan Memedović posvećen je zdravom životu i zbog svog posla većinski vreme provodi u prirodi. Jasno je da to ima svoje benefite, ali i pored toga on kao profesor fizičkog zna pojedine trikove koji su mu pomogli da zadrži fit formu - piše Nova.rs.
„Sa tim si dosta uradio za sebe. E sad vidi, ja kao profesor fizičkog imam, zahvaljujući mojim profesorima, koji su me tome naučili, šta je idealno i čime čovek da se bavi. Pogotovo za ljude koji su 50+. Najkorisnija je šetnja na neravnom terenu gore dole sa rancem težine pet ili više kilograma. On ti pravi fiziološku krivinu, ne da ti da se grbiš, nego te vuče nazad, pogotovo uzbrdo. Kompletna kičma ti radi i svi mišići održavaju. I to ukoliko bi uspeo nedeljno jedno tri puta po sat vremena, sa tim si dosta uradio“, istakao je Jovan Memedović za Atlas zdravlje.
Podsetimo, voditelj slobodno vreme najviše provodi u svojoj brvnari za koju se pretpostavlja da je u blizini Bajine Bašte. Poznato je da voditelj često boravi u ovom kraju, dok je na Tari često snimao emisije. Iako poznato TV lice ne voli da iznosi detalje iz svog ličnog života za medije, na društvenim mrežama uočljivo je nekoliko kutaka pomenute kuće, koja je pravo gnezdo u kojem je voditelj u potpunom dodiru sa prirodom.
Banane – one slatke, praktične voćke koje mogu stati u svaku torbu i nahraniti vas kada vas uhvati glad. Ali, da li ste se ikada zapitali koliko ovih žutih plodova možete pojesti u toku dana, a da to ne utiče negativno na vaše zdravlje?
Mnogi od nas uzimaju bananu kao brzu užinu, verujući da je to uvek zdrav izbor. Međutim, istina je nešto složenija.
Banane su odavno poznate kao bogat izvor energije. One sadrže jednostavne šećere koji vam mogu dati trenutni podsticaj kada vam je potreban. Ali, da li ste znali da u ovom skromnom voću leži mnogo više od samo brzog izvora energije?
Ovo tropsko voće obiluje važnim nutrijentima poput kalijuma, vitamina B6, vitamina C i mangana. Kalijum je posebno značajan za održavanje zdravog krvnog pritiska i funkcije srca. Jedna srednja banana sadrži oko 400-420 mg kalijuma, što predstavlja približno 12% preporučenog dnevnog unosa - piše N1.
Osim toga, banane sadrže dragocena vlakna koja pomažu u pravilnom varenju. Srednja banana obezbeđuje oko 3 grama vlakana, što čini otprilike 10% dnevnih potreba za vlaknima kod odraslih osoba.
Ali, ovde priča ne staje. Banane sadrže i antioksidanse, uključujući dopamin i katehine, koji pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa u organizmu. Da li ste ikada pomislili da vaša omiljena žuta voćka može biti i borac protiv slobodnih radikala?
Pre nego što odgovorimo na pitanje koliko banana dnevno treba jesti, važno je razumeti njihov nutritivni sastav. Srednja banana (oko 118 grama) obično sadrži:
Kalorije: oko 105-110
Ugljeni hidrati: 27 grama
Šećer: 14 grama
Vlakna: 3 grama
Proteini: 1,3 grama
Masti: 0,4 grama
Kalijum: 422 mg
Vitamin B6: 0,4 mg
Vitamin C: 10,3 mg
Magnezijum: 31,9 mg
Upravo ovaj nutritivni profil banane čini je i korisnom i potencijalno problematičnom, u zavisnosti od vaših zdravstvenih ciljeva i stanja. Možda ste primetili relativno visok sadržaj šećera? To je jedan od razloga zašto nutricionisti preporučuju umerenost.
Nakon analize nutritivnog sastava banana, logično pitanje koje sledi je: koliko ovih plodova je preporučljivo konzumirati u toku dana?
Nutricionisti su prilično jednoglasni kada je reč o ovom pitanju – za većinu zdravih odraslih osoba, optimalna količina je jedna do dve manje banane dnevno. Ovakva preporuka ima snažno utemeljenje u nutritivnoj nauci.
Zašto baš ova količina? Jedna do dve banane dnevno obezbeđuju značajne nutritivne koristi bez prekomernog unosa šećera i kalorija. To vam omogućava da uživate u prednostima ovog voća, istovremeno ostavljajući prostor u vašoj ishrani za druge važne namirnice koje doprinose nutritivnoj raznovrsnosti.
Da li ste ikada čuli za tzv. "banana dijetu" koja promoviše konzumiranje nekoliko banana za svaki obrok? Takvi ekstremni pristupi mogu dovesti do nutritivne neravnoteže, uprkos činjenici da su banane zdrave kada se konzumiraju u razumnim količinama.
Banane imaju prilično visok sadržaj šećera u poređenju sa mnogim drugim vrstama voća. Srednja banana sadrži oko 14 grama šećera – to je približno 3-4 kašičice šećera! Iako je reč o prirodnim šećerima koji se drugačije metabolišu od dodatih šećera u prerađenoj hrani, i dalje je važno biti svestan ukupnog unosa.
Kada pojedete bananu, šećer iz nje se relativno brzo apsorbuje u krvotok, što može dovesti do skoka nivoa šećera u krvi. Vlakna u banani usporavaju ovaj proces, ali ne u potpunosti. Za osobe koje prate nivo šećera u krvi, poput dijabetičara, ovo je posebno važno.
Takođe, ako uporedimo kalorijski sadržaj banana sa drugim voćem, vidimo značajnu razliku. Na primer, jedna srednja banana (105-110 kalorija) ima više kalorija od jedne šolje jagoda (približno 50 kalorija) ili jedne mandarine (oko 45 kalorija). Da li ste znali da možete pojesti dve šolje malina umesto jedne banane za otprilike isti broj kalorija, a dobiti mnogo više vlakana?
Šta se događa kada redovno jedete više od preporučene količine banana? Iako se verovatno ništa dramatično neće desiti ako povremeno pojedete tri ili četiri banane u jednom danu, dugoročna prekomerna konzumacija može dovesti do nekoliko problema:
Ako značajan deo vaše ishrane čine banane, možda ne ostavljate dovoljno prostora za druge važne namirnice. Banane, iako nutritivno vredne, ne sadrže sve esencijalne hranljive materije koje su vam potrebne. Na primer, one imaju veoma malo proteina i zdravih masti – dva makronutrijenta koja su neophodna za optimalno zdravlje.
Zamislite vašu ishranu kao slagalicu. Svaka namirnica predstavlja deo te slagalice i doprinosi celokupnoj slici vašeg zdravlja. Ako preterano naglašavate jedan deo (banane), drugi delovi možda nedostaju.
Tri velike banane dnevno dodaju više od 350 dodatnih kalorija vašem uobičajenom unosu hrane. Tokom nedelju dana, to je dodatnih 2.450 kalorija – što je približno jednako kalorijski jednom dodatnom danu ishrane! Nije teško razumeti kako ovo može doprineti neželjenom povećanju telesne težine tokom vremena.
Da li ste ikada čuli izreku "previše dobre stvari"? To savršeno opisuje situaciju sa bananama i kalorijama.
Banane su bogate vlaknima, što je generalno dobro za varenje. Međutim, naglo povećanje unosa vlakana može izazvati neprijatne digestivne simptome kod nekih ljudi, uključujući:
Nadimanje
Gasove
Grčeve u stomaku
Neprijatnost u abdomenu
Osim toga, nezrele (zelene) banane sadrže rezistentni skrob koji može izazvati zatvor kod nekih osoba. S druge strane, prezrele banane mogu imati laksativni efekat zbog visokog sadržaja šećera i promenjene strukture vlakana.
Za osobe sa dijabetesom ili one koji prate nivo šećera u krvi, prekomerna konzumacija banana može predstavljati izazov za održavanje stabilnog nivoa glukoze. Iako je glikemijski indeks banana umeren (oko 51), glikemijsko opterećenje može biti značajno ako jedete više banana odjednom.
Visok sadržaj šećera i ugljenih hidrata u bananama može doprineti razvoju karijesa, posebno ako se banane jedu često tokom dana bez pranja zuba nakon konzumacije. Šećeri iz banana, kao i iz drugog voća, mogu se fermentisati u ustima i stvoriti kiseline koje napadaju zubnu gleđ.
Dakle, sada znamo da jedna do dve manje banane dnevno predstavljaju idealnu količinu. Ali kako ih najbolje integrisati u svoju ishranu?
Vreme kada jedete banane može uticati na to kako vaše telo koristi njihove hranljive materije. Na primer:
Pre treninga: Banane su odličan izvor brze energije zbog svog sadržaja šećera. Jedenje banane 30-60 minuta pre vežbanja može vam dati potreban energetski podsticaj.
Posle treninga: Kombinacija ugljenih hidrata i kalijuma u bananama pomaže u obnavljanju energetskih rezervi i elektrolita izgubljenih tokom vežbanja.
Kao deo doručka: Dodavanje banane zobenim pahuljicama ili smutiju može obezbediti održivu energiju tokom jutra.
Kao večernja užina: Banane sadrže triptofan, aminokiselinu koja pomaže u proizvodnji serotonina i melatonina, hormona koji regulišu san. Konzumiranje banane sat ili dva pre spavanja može pomoći u poboljšanju kvaliteta sna.
Kombinovanje banana sa drugim namirnicama
Banane same po sebi predstavljaju nutritivno vrednu užinu, ali njihova nutritivna vrednost može biti poboljšana kada se kombinuju sa drugim namirnicama:
Banana + kikiriki puter: Dodavanje proteina i zdravih masti kikirikija pomaže u usporavanju oslobađanja šećera iz banane u krvotok.
Banana + jogurt: Probiotici iz jogurta u kombinaciji sa prebioticima iz banane stvaraju sinergijski efekat za zdravlje creva.
Banana u ovsenim pahuljicama: Kombinacija rastvorljivih vlakana iz oba izvora može pomoći u održavanju osećaja sitosti duže vreme.
Banane u poređenju sa drugim voćem
Da bismo bolje razumeli mesto banana u našoj ishrani, korisno je uporediti ih sa drugim vrstama voća:
Jabuke: Imaju manje kalorija i šećera, a više vlakana po porciji u poređenju sa bananama.
Jagode: Sadrže značajno manje kalorija i šećera, a više vitamina C nego banane.
Avokado: Ima više kalorija, ali uglavnom iz zdravih masti, sa mnogo manje šećera nego banana.
Ananas: Sličan sadržaj kalorija kao banana, ali više vitamina C i manje kalijuma.
Borovnice: Manje kalorija, više antioksidanata i manje šećera od banana.
Različite vrste voća pružaju različite hranljive materije, što naglašava važnost raznovrsnosti u ishrani. Možda je najbolji pristup rotirati različite vrste voća tokom nedelje umesto oslanjanja samo na banane.
Iako opšta preporuka od 1-2 banane dnevno važi za većinu ljudi, postoje određene situacije u kojima ova preporuka može varirati:
Osobe koje se intenzivno bave fizičkom aktivnošću mogu imati koristi od većeg unosa banana zbog povećanih energetskih potreba i veće potrošnje elektrolita poput kalijuma. Mnogi profesionalni sportisti konzumiraju banane tokom takmičenja zbog brze dostupnosti energije i lakše svarljivosti.
Za decu, količina banana treba da bude prilagođena njihovim manjim energetskim potrebama. Obično je pola do jedna manja banana dnevno odgovarajuća količina za manju decu, dok starija deca mogu slediti preporuke za odrasle u zavisnosti od njihove veličine i nivoa aktivnosti.
Neki ljudi moraju biti posebno oprezni sa unosom banana:
Dijabetičari: Trebalo bi da prate kako banane utiču na njihov nivo šećera u krvi i možda ograniče veličinu porcije.
Osobe sa bubrežnim problemima: U određenim stadijumima bubrežne bolesti, možda će morati da ograniče unos kalijuma, što može značiti smanjenje konzumacije banana.
Osobe koje prate ishranu sa niskim sadržajem ugljenih hidrata: Banane su relativno bogate ugljenim hidratima, pa možda neće biti pogodne za vrlo restriktivne ketogene ili nisko-ugljeno-hidratne režime ishrane.
Praktični saveti za optimalno konzumiranje banana
Da biste izvukli maksimum iz svojih banana, razmotrite ove praktične savete:
Birajte banane različitog stepena zrelosti za različite svrhe. Zelenije banane imaju niži glikemijski indeks i više rezistentnog skroba, dok zrelije banane imaju više antioksidanata i lakše se vare.
Nemojte bacati prezrele banane – one su savršene za pravljenje banana hleba, mafina ili za zamrzavanje i kasnije korišćenje u smutijima.
Ako volite slatkoću banana, ali želite da smanjite njihov uticaj na šećer u krvi, kombinujte ih sa izvorima proteina ili zdravih masti.
Razmislite o tome da koristite i koru banane. Iako se retko jede u zapadnim kulturama, kora banane je jestiva kada se skuva i sadrži dodatne hranljive materije.
Zapamtite da je veličina banane važna – preporuka od 1-2 banane dnevno odnosi se na manje do srednje veličine banane, ne na vrlo velike.
Da zaključimo – banane su nutritivno vredne voćke koje mogu biti zdrav dodatak vašoj ishrani kada se konzumiraju u umerenoj količini. Idealna količina za većinu ljudi je jedna do dve manje banane dnevno, što omogućava uživanje u njihovim koristima bez prekomernog unosa šećera i kalorija. Kao i sa mnogim aspektima ishrane, ključ je u ravnoteži i raznovrsnosti. Uživajte u bananama kao delu šire palete voća i povrća koje konzumirate svakodnevno, i vaše telo će vam biti zahvalno na tome.
Više od 20 miliona ljudi pogledalo je TikTok snimke o inflamatornoj dijeti pod parolom "Eliminisati sve mlečne proizvode", "Zaboraviti gluten", "Bez šećera od sad pa zauvek".
Činjenica je da će izbegavanje celih grupa namirnica pomoći da smršate i u nekim situacijama transformišete svoje zdravlje, međutim, iako ideja ishrane za smanjenje upale ima naučnu osnovu, verzija na društvenim mrežama često isključuje nijanse i rizikuje da postane nepotrebno restriktivna, piše Science alert.
Mnogi misle da je upala nešto što treba izbegavati po svaku cenu, ali je u stvari zdrav i normalan proces koji pomaže telu da zarasta i brani se od infekcija, povreda ili bolesti. Može biti kratkotrajna (akutna) ili dugotrajna (hronična).
Akutna upala je korisna i deo je normalnog procesa zarastanja. S druge strane, hronična upala može biti štetna i ona se javlja na niskom nivou tokom dužeg vremena i često prolazi neprimećeno, ali je povezana sa mnogim hroničnim bolestima, uključujući bolesti srca, dijabetes tipa 2 i rak.
Faktori kao što su starost, pušenje, sedentarni način života, gojaznost, hormonalne promene, stres i neregularan san su povezani sa hroničnom upalom. Ishrana takođe igra ključnu ulogu i tipična zapadna ishrana, bogata ultra-prerađenom hranom kao što su upakovani kolači, gazirana pića, brza hrana, prerađeno meso i slatkiši, a siromašna svežim voćem i povrćem, snažno je povezana sa većim nivoima upale.
Odgovor je jasan - da. Ono što jedemo može uticati na nivo upale u telu. Dijete bogate voćem, povrćem, integralnim žitaricama, mahunarkama i zdravim mastima, a koje su siromašne prerađenom hranom i dodatim šećerima, povezane su sa nižim nivoom upale.
Najistraženiji primer je mediteranska dijeta - obiluje povrćem, voćem, integralnim žitaricama, orasima, semenkama i maslinovim uljem, uključuje umerene količine ribe, piletine, jaja i mlečnih proizvoda, a minimalno crvenog ili prerađenog mesa i dodatih šećera.
Osobe koje prate mediteransku dijetu imaju niže nivoe inflamatornih markera u krvi, što sugeriše da ova dijeta može pomoći u smanjenju hronične upale, govore istreaživanja. Takođe, mnoge studije ukazuju da dijete bogate prerađenom hranom i siromašne vlaknima narušavaju ravnotežu bakterija u crevima, što doprinosi hroničnoj upali.
Mnogi TikTok snimci savetuju probiotike za smanjenje upale, a postoje naučni dokazi koji to ukazuju. Pregled kontrolisanih ispitivanja pokazao je da probiotici mogu smanjiti neke inflamatorne markere u krvi kod zdravih ljudi, kao i kod osoba sa zdravstvenim problemima. Ipak, istraživači upozoravaju da su potrebne dodatne studije da bi se utvrdilo koje vrste i doze su najdelotvornije.
Sa druge strane, pogrešna je "lista namirnica koje treba se izbegavaju" bez medicinskog razloga. Savetuje se da se izbegavaju mlečni proizvodi ili gluten radi smanjenja upale, ali to nije potvrđeno jakim naučnim dokazima za većinu ljudi.
Za osobe sa određenim zdravstvenim stanjima, antiinflamatorni način ishrane može biti koristan kao dopuna konvencionalnoj terapiji. Potencijalne koristi su kod stanja kao što su sindrom policističnih jajnika, endometrioza, autoimune bolesti i artritis, gde hronična upala doprinosi simptomima ili progresiji bolesti, ukazuje studije.
U takvim slučajevima, pristup ishrani treba da vodi ovlašćeni dijetetičar, kako bi se osiguralo da promene budu bezbedne, uravnotežene i prilagođene individualnim potrebama, piše Science alert, a prenose Novosti.rs.
Prekid sna tokom noći je česta pojava koja otežava nastavak spavanja.
Elizabet Čemberlen predlaže dve tehnike za lakši povratak u san.
Sigurno vam se desilo da se probudite usred noći i da ne možete ponovo da zaspite. Pogledi na sat, bespomoćno okretanje u krevetu i misli koje ne prestaju da lutaju često vas drže budnima dok ne zazvoni jutarnji alarm.
Ipak, savetnica za mentalno zdravlje Elizabet Čemberlen preporučuje dve jednostavne tehnike opuštanja koje vam mogu pomoći da vratite miran san, a koje su usmerene na telo i um - piše Blic.
Ova tehnika opuštanja pomaže vam da brzo ponovo zaspite uz vođenu kontrolu disanja.
Prvo, duboko udahnite dva puta. Ležeći u krevetu, usmerite pažnju na mišiće nogu. Pri sledećem udahu, zategnite sve mišiće nogu, a pri izdahu ih opustite. Zatim se fokusirajte na listove i primenite istu tehniku – zategnite mišiće pri udahu i opustite pri izdahu. Nastavite ovim segmentima kroz celo telo, završavajući sa glavom. Na kraju, pri sledećem udahu, zategnite sve mišiće tela i pri izdahu opustite celo telo.
Ova vežba pomaže telu da se opusti, a ujedno poboljšava koncentraciju. Kada fokusirate pažnju na mišiće, vaš um prestaje da luta besmislenim mislima koje vam često onemogućavaju san.
Ova meditacija vas mentalno vodi na mesto gde se osećate prijatno i srećno, snagom misli.
Lezite u udoban položaj i usmerite pažnju na disanje. Udahnite nekoliko puta i primetite kako se dijafragma širi pri udahu i skuplja pri izdahu. Nakon nekoliko takvih udisaja, zamislite da ispred vas postoji put. Dok ga zamišljate, obratite pažnju kako izgleda. Ne morate ga stvarno proći – možete ga samo posmatrati. Zapamtite da je vaš cilj mesto gde osećate mir. Kada stignete tamo, jednostavno se prepustite i dozvolite da vas "mesto" opusti. Slušajte njegove zvuke, osetite mirise i ukuse. Čestitamo, stigli ste na "srećno mesto" i možete se vratiti kad god poželite.
Ova vizualizacija pomaže da lakše zaspite jer smiruje tok misli koje vas drže budnima i omogućava vašem umu da se opusti i pripremi telo za san.
Zvuči neverovatno, ali kineski naučnici tvrde da su razvili medicinski lepak koji može da spoji polomljene kosti za svega nekoliko minuta.
Ovaj izum mogao bi da promeni način na koji se leče prelomi, skraćujući vreme oporavka i smanjujući potrebu za klasičnim implantima poput šrafova i metalnih pločica.
Novi materijal, nazvan Bone-02, inspirisan je načinom na koji se školjke pričvršćuju za površine u vlažnim uslovima. Poput ostriga koje stvaraju prirodni lepak, i ovaj biomaterijal ima sposobnost da čvrsto "zalepi" koštane fragmente čak i u prisustvu krvi, što je do sada bio jedan od najvećih izazova u ortopedskoj hirurgiji.
Prema prvim informacijama, lepak deluje u roku od dva do tri minuta, a organizam ga postepeno apsorbuje dok kost zarasta. To znači da pacijent neće morati da prolazi kroz dodatne operacije radi uklanjanja metalnih implantata. Osim uštede vremena i smanjenja rizika od infekcije, ovakav pristup mogao bi da značajno olakša život pacijentima koji pate od teških preloma - piše B92.
Kineski lekari tvrde da su već koristili Bone-02 u preko 150 slučajeva. Pacijenti su beležili brži oporavak, kraće trajanje operacija i manje komplikacija. Ipak, stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdila dugoročna bezbednost i efikasnost. Posebna pažnja posvećuje se tome kako lepak deluje kod složenih preloma ili kod pacijenata sa bolestima kostiju, poput osteoporoze.
Ako se pokaže da je Bone-02 siguran i efikasan u širem obimu, mogao bi da postane jedno od najvažnijih otkrića u medicini poslednjih godina. Za pacijente to znači brži povratak svakodnevnim aktivnostima, manje bola i kraći period rehabilitacije. A za zdravstvene sisteme – manje troškova i bolja efikasnost u lečenju povreda.
Fiat 126 ne pravi se već 25 godina. Danas bi bio mikroautomobil za gradske uslove vožnje, ali u mnogim zemljama istočne Evrope ovaj model, dugačak tek nešto više od 3 metra, godinama je korišćen kao pravo porodično putničko vozilo.
Fiat je u svojoj istoriji imao nekoliko veoma uspešnih malih modela automobila (kao što su originalni Fiat 500 i Fiat 600), a čak i danas njegovi modeli Panda i 500 vladaju evropskim automobilskim "A" segmentom - piše B92.
Iako je formalno predstavljao naslednika legendarnog Fiata 500, "kockasti " dizajn 126-ice označio je raskid da zaobljenim linijama prethodnika. U Italiji, Fiat 126 se proizvodio relativno kratko, od 1972. do 1980, ali je pravi bum napravio u zemljama nekadašnjeg Istočnog bloka (pa i u bivšoj Jugoslaviji, gde je bio poznatiji kao "peglica"), zahvaljujući tome što se po licenci izrađivao u Poljskoj (1973-2000).
Uprkos malim dimenzijama (automobil je dugačak tek 3,05 m, dok međuosovinsko rastojanje iznosi svega 1,84 m), Poljski Fiat 126p bio je veoma popularan u istočnoj Evropi, zbog svoje niske cene i jednostavne konstrukcije.
Za pogon je u početku korišćen dvocilindarski motor sa vazdušnim hlađenjem, zapremine 594 ccm, koji je razvijao 23 ks (17 kW). Kasnije je zapremina povećana na 652 ccm - snaga je ostala ista, ali je maksimalni obrtni moment porastao sa 39 na 43 Nm.
Motor se nalazio pozadi, neposredno iza zadnjih sedišta, a pristupalo mu se kroz mali poklopac. Automobil je unapređen 1987. (kada je dobio dodatak Bis u nazivu), ugradnjom motora sa vodenim hlađenjem zapremine 704 ccm i snage 26 ks (19 kW), a osim manjih stilskih intervencija, 126-ica je dobila i treća vrata, tako da je, osim u prednjem delu, kupcima na rspolaganju bio i mali prtljažni prostor pozadi, iznad motora.
Iako je osnovna koncepcija automobila do kraja proizvodnje ostala ista, tokom nepune tri decenije proizvodnje Fiat 126p pretrpeo je brojna tehnička poboljšanja. Unapređene su kočnice, sistem paljenja motora, a poboljšana je i svetlosna signalizacija uvođenjem zadnih svetala za maglu i kretanje u rikverc.
U Jugoslaviji, kada je izašla, "Peglica" je bila najjeftiniji novi automobil. Do 22. septembra 2000. godine, kada je najzad okončana proizvodnja 126-ice, sa fabričkih traka u Poljskoj sišlo je čak 3.318.674 vozila, dok je u Italiji za osam godina izrađeno 1.352.912 automobila.
Hleb često ima lošu reputaciju, ali to ne mora uvek da bude slučaj. Iako spada u ugljene hidrate, on i dalje može biti deo uravnotežene ishrane – pod uslovom da se bira odgovarajuća vrsta. S obzirom na veliki broj opcija koje su danas dostupne, ključno pitanje je: kako prepoznati onaj koji je najbolji za vaše zdravlje? Da bi pomogli u toj dilemi, troje registrovanih dijetetičara podelilo je svoje savete sa Health.com.
Prema rečima stručnjaka, hleb se smatra zdravim ako ispunjava nekoliko ključnih zahteva. Pre svega, trebalo bi da bude bogat vitaminima i mineralima koji doprinose opštem zdravlju. Takođe je važno imati dovoljnu količinu dijetetskih vlakana, koja pomažu varenju i pomažu da duže ostanete siti, piše Index.hr.
„Za razliku od belog hleba, integralni hleb zadržava sve delove zrna. To znači da vašem telu daje sve koristi koje zrno prirodno pruža“, objašnjava Lena Bil iz Akademije za ishranu i dijetetiku.
Registrovana dijetetičarka Grejs Deroča posebno ističe proklijali integralni hleb. Ovo je hleb napravljen od zrna koja su proklijala, što povećava njihovu hranljivu vrednost.
„Klijanje poboljšava svarljivost, povećava sadržaj proteina i pomaže u boljoj apsorpciji hranljivih materija poput vitamina B i gvožđa“, kaže Deroča.
Ona dodaje da proklijali hleb takođe može imati blaži efekat na nivo šećera u krvi, što je korisno za ljude koji paze na glikemijski indeks hrane. Nutricionistkinja Samanta Kaseti se slaže, napominjući da klijanje čini hleb lakšim za varenje i dodatno povećava hranljivu vrednost hleba.
Dakle, ako tražite najzdraviji hleb, stručnjaci preporučuju da izaberete hleb od 100% celog zrna, a ako imate priliku, odlučite se za proklijali integralni hleb. Hranljiviji je, lakše se vari i može imati bolji efekat na nivo šećera u krvi.
Uravnotežena ishrana ne znači izbacivanje hleba, već izbor prave vrste.
Buđenje usred noći nije neuobičajeno. Većina ljudi se obično budi nekoliko puta tokom noći, a da toga nisu ni svesni jer skoro odmah utonu u san ponovo. Ovo buđenje noću može da traje samo nekoliko sekundi. Ali, šta je sa buđenjem u 3 sata ujutru? Prema naučnicima, ovaj fenomen zavisi od ciklusa spavanja.
Traju u proseku 90 minuta i ponavljaju se tokom cele noći. REM faza se često dešava oko 3 sata, tokom koje je i veća verovatnoća da ćete se probuditi.
Dužina faza spavanja će varirati tokom noći. Duži ciklusi dubokog sna obično se javljaju ranije tokom noći, a duži ciklusi REM sna kako se jutro približava. REM faza spavanja je povezana sa lakšim snom. Takođe ubrzava otkucaje srca, disanje postaje nepravilno, očne jabučice se brzo pomeraju i možemo imati snove ili noćne more - piše Direktno.
Ako se dešava s vremena na vreme, buđenje oko 3 sata ujutru može da bude prirodan fenomen REM faze spavanja. Ako se često budite u ovo vreme, važno je razmotriti mogućnost da postoje specifični faktori koji utiču na to:
Stres – povećan nivo stresa jedan je od čestih uzroka noćnog buđenja, jer je reakcija organizma na stres, ubrzan rad srca i krvni pritisak.
Starenje – kako starimo, kvalitet sna opada, ciklusi spavanja se menjaju i mogu da budu dodatno poremećeni određenim lekovima.
Nesanica – još jedan potencijalni uzrok buđenja u 3 ujutru koji pogađa mnogo ljudi.
Uzimanje lekova – neželjeni efekti uzimanja nekih lekova mogu da uključuju poremećaje spavanja i buđenje usred noći ili ujutru.
Loše navike – problemi sa spavanjem i potencijalno buđenje u 3 sata ujutru mogu da bnastanu kada ne vodimo računa o načinu života. Na san može da utiče korišćenje telefona ili računara neposredno pre spavanja, kao i kasni i obilni obroci, premalo fizičke aktivnosti.
Bolesti – mogu da budu uzroci čestih buđenja noću, kao što su apneja u snu, neuropatija, depresija, sindrom nemirnih nogu itd.
Ljudi se sve češće žale na pojavu smrdibuba u kući i njenoj okolini. Ovi insekti instinktivno traže topla i suva skloništa, pa tokom hladnijih dana ulaze u domove. Najčešće prolaze kroz pukotine na fasadi ili bilo kakve neizolovane otvore, zbog čega je prvi korak u zaštiti da se saniraju spoljašnja oštećenja.
Vrtlari znaju za trik koji podrazumeva kombinovanje sode bikarbone i vode kojom prskaju biljke. U narodu se veruje da smrdibube beže od mirisa belog luka i nane, pa se te biljke mogu staviti blizu ulaznih vrata, prozora i drugih mesta kroz koje ovi insekti mogu da uđu.
Druga, možda zahvalnija opcija, jeste da u vodu ubacite nekoliko kapi eteričnog ulja nane i prskate spoljnu stranu prozora, ulaznih i balkonskih vrata, piše Jutarnji.hr.
Najčešće doba godine kada se smrdibube legu i razvijaju je od marta do septembra.
Ne ubijajte ih ni na koji način — ako se osećaju ugroženo, izlučuju neugodan miris. Takođe, nemojte ih dirati rukama – koristite papir ili rukavice, pažljivo ih uhvatite i izbacite napolje.
Smrdibube pripadaju porodici stenica Pentatomidae, koja broji oko 5.000 vrsta. Imaju specijalne žlezde na donjoj strani stomaka koje izlučuju otrovni miris kada se brane. U našim krajevima najčešće srećemo tri vrste: Raphigaster nebulosa, Dolycoris baccarum i invazivnu braon mramornu stenicu (Halyomorpha halys).
Privlače ih toplota i svetlo. Kad zahladi, one pokušavaju da uđu u domove zbog skloništa. U dom ulaze kroz pukotine oko prozora, vrata, iza dimnjaka, ispod streha. Takođe ih privlači hrana — voće, povrće i biljke koje luče sok ili nektar.
Recept za tečnost:
1 litar vode
2 šolje sirćeta
10 kapi eteričnog ulja paprene metvice
Sve dobro promešajte i stavite u prskalicu.
Kako koristiti:
Pronađite problematična mesta — često su to donje strane lišća biljaka.
Temeljno poprskajte biljke, posebno donje strane lista, gde se insekti skrivaju.
Ponovite tretman svaka tri dana ili odmah nakon kiše, jer voda može isprati tečnost sa biljaka.
Zašto ovo deluje?
Sirće: jaki miris koji iritira insekte i tera ih.
Eterično ulje nane: snažan miris koji odbija mnoge insekte, uključujući i smrdibube.
Smanjite spoljnu rasvetu noću, jer ih svetlo privlači.
Zatvorite sve moguće ulaze — dobro zatvorite prozore i vrata, popravite prozorske mreže i zatvorite sve šupljine.
Redovno održavajte vrt — kosite travu, uklanjajte suvišne biljke i otpad.
Ako se pojave unutar doma, pometite ih ili usisajte, pa ispraznite vrećicu na otvorenom.
U težim slučajevima možete angažovati profesionalce za kontrolu štetočina, pri čemu treba da zatražite ekološki prihvatljiva rešenja.
Pažljiv izbor namirnica može pružiti brzo olakšanje. Nadutost može nastati zbog prejedanja, brzog jedenja ili netoleran...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.