Web Analytics Made Easy - Statcounter
Sombor vesti

Sombor vesti

Strana 65 od 86

Kultura zdravstvene zaštite danas je sve prisutnija, a čini se da je na policama više dijetetskih suplemenata nego ikada ranije.

Mnogi ljudi misle da je najbolji način da poboljšaju svoje zdravlje uzimanje što više vitamina – ali to nije uvek najbezbednija opcija. U stvari, neke kombinacije suplemenata mogu imati neočekivane i opasne posledice, prenosi Index.hr.

Prema doktorki dr Janin Bovring, neki vitamini jednostavno ne funkcionišu dobro zajedno. U nedavnom videu na Jutjubu upozorila je na tri kombinacije vitamina koje, kako kaže, „treba izbegavati“. Evo na šta on upozorava.

Kalcijum i magnezijum

Iako su kalcijum i magnezijum neophodni za zdravlje mišića, nerava i kostiju, dr Bouring preporučuje da ih ne uzimate zajedno.

Ova dva vitamina u istom dodatku nisu dobra ideja jer se takmiče za apsorpciju. Da li ste znali da je magnezijum prirodni blokator kalcijumskih kanala?

Ako ih uzimate istovremeno, nećete maksimizirati apsorpciju ni jednog ni drugog“, istakla je ona. Drugim rečima, telo možda neće iskoristiti puni potencijal bilo kog minerala.

Vitamin D i vitamin K

Ova kombinacija se često koristi za podršku zdravlju kostiju jer su oba vitamina uključena u metabolizam kalcijuma. Međutim, dr Bouring savetuje oprez.

Zašto? Zato što ne želimo da izazovemo stanje koje se zove hiperkalcemija – previše kalcijuma u ​​krvi. Ovo se može dogoditi kada se ova dva hranljiva sastojka uzmu zajedno“, objašnjava on.

Hiperkalcemija može izazvati mučninu, umor, probleme sa bubrezima, pa čak i poremećaje srčanog ritma, pa ovu kombinaciju treba uzimati samo uz savet lekara.

Bilo koji vitamin i magnezijum stearat

Na kraju, dr Bouring upozorava na uobičajeni sastojak dijetetskih suplemenata – magnezijum stearat, koji se koristi kao ekscipijent u kapsulama.

Ako uzimate multivitamin, recimo vitamin A, E, C, a sadrži magnezijum stearat, znajte da je to tehnički dodatak, a ne prirodni sastojak, i da ga treba izbegavati“, kaže on.

Iako je generalno bezbedan u malim količinama, prekomerni unos bi mogao da ometa apsorpciju hranljivih materija – zato je najbolje da budete oprezni i konsultujete lekara.

Nanošenje dezodoransa je sastavni deo svakodnevne rutine za većinu ljudi, ali prema rečima doktorke Ree Adel, specijalistkinje za kožne bolesti, mnogi to rade pogrešno. U svom videu na TikToku naglasila je da ako dezodorans stavljate ujutru ili posle vežbanja – „radite to pogrešno“ – i upravo to može biti razlog zašto vaš dezodorans ne deluje kako bi trebalo.

Da biste izvukli maksimum iz dezodoransa, zapravo treba da ga nanesete uveče, pre spavanja. To je zato što su znojne žlezde manje aktivne dok spavate, što znači da dezodorans ima više vremena da deluje“, objasnila je dr Re.

Ova metoda omogućava bolju apsorpciju, čime se dezodorans čini efikasnijim tokom narednog dana. Dr Re takođe savetuje da se dezodorans nanosi na potpuno suvu kožu kako bi se postigla optimalna apsorpcija i izbegla potreba za ponovnim nanošenjem tokom dana, piše Magazin.hr.

Dr Lindzi Zubricki iz Misisipija podržava ovaj savet i dodaje da antiperspiranti najbolje deluju kada se nanose noću, zahvaljujući prirodnom procesu hlađenja tela koje se priprema za spavanje, a koji je izazvan povećanom proizvodnjom melatonina.

Kako dnevna svetlost bledi, nivo melatonina raste, što dovodi do sniženja telesne temperature, krvnog pritiska i broja otkucaja srca – što telu signalizira da je vreme za odmor. Nanošenje dezodoransa ili antiperspiranta u skladu s ovim fiziološkim promenama može povećati njihovu efikasnost u borbi protiv neprijatnih mirisa i kontrole znojenja.

Koja je razlika između dezodoransa i antiperspiranta?

Prema portalu Healthline, dezodoransi i antiperspiranti utiču na telesni miris na različite načine. Na primer, dezodoransi uklanjaju neprijatne mirise, ali ne sprečavaju znojenje. Obično su na bazi alkohola i zakiseljavaju kožu, što je čini manje pogodnom za razvoj bakterija.

Antiperspiranti, s druge strane, sadrže aktivne sastojke – najčešće aluminijum – koji privremeno blokiraju znojne pore, navodi Bristol Live.

Sezona prolećne detoksikacije je počela. Kako da se oslobodite nagomilanih štetnih materija, povratite energiju i, ako je potrebno, izgubite nekoliko suvišnih kilograma?

Prema kineskoj medicini, proleće je idealan period za podsticanje rada jetre i žučne kese, ključnih organa u ovom delu godine. To je ujedno i godišnje doba koje simbolizuje obnovu i preporod, savršeno za vraćanje tela u ravnotežu. Naturopate otkrivaju koji su to najbolji detoksikacioni prehrambeni proizvodi koje treba uvrstiti u ishranu kako bismo poboljšali prirodnu sposobnost tela da eliminiše toksine, oslobodili organizam nagomilanih štetnih materija, povratili energiju i, ako je potrebno, oslobodili se nekoliko suvišnih kilograma.

Koje su najbolje namirnice za detoks?

Sok od pšenične trave

Za blag detoks, volim da predložim svojim klijentima da svako jutro piju sok od pšenične trave razmućen u hladnoj vodi. Može se kupiti u prahu i jednostavno se meša. Taj mali ritual je izuzetno jednostavan, a efekat na zdravlje i čišćenje organizma je ogroman“, kaže naturopatkinja Mari Kadijević Kapel.

Artičoke

Obožavam ih kuvane na pari, jednostavno kao prilog, ali i kao deo mono dijete. Često savetujem svojim klijentima koji žele blagu detoksikaciju da jednom nedeljno za večeru praktikuju mono dijetu sa artičokama kuvanim na pari (bez ikakvog sosa), kako bi iskoristili njihova prolećna svojstva čišćenja organizma“, otkriva Mari Kadijević Kapel.

Sokovi od povrća

Neverovatni su za pomoć telu u eliminaciji toksina, posebno za jetru, i za olakšavanje varenja. Takođe su koncentrisani izvor vitamina, minerala i esencijalnih antioksidanasa, pa obećavaju pravu energiju i vitalnost. Na kraju, oni pomažu remineralizaciji, što znači da podržavaju ravnotežu minerala u telu. U proleće, svakog jutra na prazan stomak pijem sok od povrća u koji dodajem superhranu, kao što je prah od koprive zbog njenog izuzetnog remineralizujućeg efekta“, otkriva naturopatkinja Mari Delberg.

Čaj od maslačka

Za blago čišćenje tela, nema boljeg od čaja od maslačka zbog njegovog antiinflamatornog dejstva, a naročito zbog njegovih diuretičkih svojstava. Maslačak je takođe snažan antioksidans, pa štiti ćelije od oksidativnih oštećenja. Takođe nežno stimuliše jetru. Savršen je za poboljšanje varenja, eliminaciju viška vode i lepši ten! Preporučujem da se pije tri puta dnevno, između obroka“, rekla je Mari Delberg.

Biljni „hranljivi“ čajevi

Velika sam ljubiteljka koncentrovanih biljnih infuzija koje ostavljam da se natapaju celu noć u termos boci kako bih izvukla maksimalne koristi. Menjam recept u skladu sa sezonom. Trenutno koristim koprivu, preslicu, list maline i tulsi (sveti bosiljak). Procedim ih sledećeg jutra i pijuckam tokom celog dana“, kaže naturopatkinja Lusil Šampi.

Brokoli

Vraća se sezona brokolija i obožavam ga. Pravi je saveznik zdravlja i treba mnogo češće da ga jedemo, naročito zbog sadržaja sulforafana, detoksikacionog enzima. Tajna da se izvuče maksimum? Iseckati ga na sitne komade i sačekati 30 minuta pre kuvanja, kako bi se razvio sulforafan – i jesti ga sa malo senfa“, otkriva Lusil Šampi.

Kokosova voda

U proleće volim da uključim kokosovu vodu, koja je veoma bogata prirodnim elektrolitima, kako bih poboljšala hidrataciju, a time i eliminaciju toksina“, kaže Melodi Djuever.

Đumbir

Đumbir je takođe vrlo koristan i lako se uključuje: nekoliko kolutova u flaši vode sa malo limuna pomaže da se stimuliše metabolizam i eliminišu toksini.

Tretman svežim sokom breze

Ponekad detoks može više da umori telo nego što mu pomogne. Sok breze ima tu posebnost da drenira pankreas, bubrege, jetru, kožu – dok istovremeno remineralizuje telo zahvaljujući sadržaju vitamina i minerala (kalcijum, kalijum, magnezijum, natrijum, selen, cink, hrom i mnogi drugi oligoelementi i esencijalni minerali).

Špargla

„Špargla je prirodni diuretik koji podstiče eliminaciju toksina. Takođe doprinosi ravnoteži crevne flore zahvaljujući vlaknima koje sadrži. Idealna je za borbu protiv zadržavanja vode, kao deo prolećnog detoksa, antiinflamatorne ishrane ili mršavljenja. Kao veoma niskokalorična namirnica, bogata vlaknima, vitaminima i mineralima, špargla je savršena detoks hrana“, kaže naturopatkinja Sara Benhamou.

Izvor: zadovoljna.nova.rs

Peškiri često postanu tvrdi i grubi zbog načina pranja i sušenja, uključujući prekomerno korišćenje deterdženta i omekšivača. Tvrda voda, prekomerno sušenje i prepuna mašina za veš, takođe su faktori koji utiču na njihovu teksturu.

Pored toga, prečesto korišćenje visokih temperatura tokom pranja ili sušenja može da uzrokuje oštećenje vlakana i smanjenje udobnosti, a evo kako se pravilno peru peškiri.

Dejan Dimitrov, izvršni direktor Laundryheapa, tvrdi da prašak za pecivo i belo sirće dobro deluju na omekšavanje peškira. Upravo je to mešavina koju često koriste u hotelima, piše Express.

"Oba sastojka, koji se često nalaze u svakom domu, mogu da se koriste odvojeno kako bi tvrdi peškiri postali mekani. Jednostavno dodajte 250 ml belog sirćeta u bubanj mašine za veš zajedno sa tečnim deterdžentom koji inače koristite i sušite kao obično", objasnio je.

Takođe možete da koristite sodu bikarbonu za omekšavanje peškira i da ih učinite pahuljastima.

"Pomešajte osam kašika praška za pecivo s deterdžentom za pranje veša pre nego što ga stavite u mašinu. Ovo će pomoći da se opuste vlakna peškira i uklone sve nečistoće, zbog čega će peškiri da budu kao novi", dodao je Dimitrov.

Mnogi ljudi često brinu zbog korišćenja belog sirćeta u pranju veša zbog njegovog jakog mirisa, ali peškiri neće mirisati na sirće nakon pranja. Belo destilovano sirće možete da nabavite u mnogim supermarketima, a i u hotelima ga vole koristiti.

Ne perite peškire sa odećom

Drugi načini da peškiri budu mekani i pahuljasti uključuju održavanje razdvojenih peškira i odeće.

Osnivačica Piglet in Bed, Džesika Henli, rekla je:

"Pranjem peškira zajedno sa odećom može doći do prenosa bakterija između svakog komada u ciklusu pranja. Pobrinite se da iz peškira izbacite višak vode pre nego ih stavite u sušilicu jer će to pomoći. Takođe izbegavajte da ostavljate mokre peškire da dugo stoje u mašini jer to može da izazove neprijatan miris buđi."

Kada ih odlažete, pobrinite se da ih složite uredno kako bi ostali u dobrom stanju.

"Počnite tako što ćete držati kratki kraj peškira u visini prsa, a zatim presavijte svaki rub prema suprotnom rubu kako biste postigli uredne preklopljene trećine. Presavijte donju trećinu peškira, zatim gornju trećinu prema dole i pohranite tako da spoljašnji presavijeni rub bude okrenut prema spolja kako biste ih lakše dohvatili s police - i održali ormar urednim", dodala je Džesika.

Izvor: zena.blic.rs

U ponedeljak, 7. aprila, počele su probe predstave za decu po motivima basne TRI PRASETA u adaptaciji i režiji Nemanje Bakića.

U predstavi igraju Ninoslav Đorđević, Milijana Makević Mirkov, Dragana Šuša, Nemanja Bakić.

Scenograf predstave je Ivan Nikolovski, kostimograf Biljana Grgur; izbor muzike Nemanja Bakić.

Premijera predstave je zakazana za petak, 9. maj.

Projekat je sufinansiran od strane Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

Izvor: npozoriste.co.rs

U četvrtak, 3. aprila, u našem muzeju otvorena je izložba Narodnog muzeja Srbije pod nazivom „S kraja na kraj imperije. Put rimskog viteza”, u okviru programa manifestacije „Godina arheologije 2025”.

U četvrtak, 3. aprila, u našem muzeju otvorena je izložba Narodnog muzeja Srbije pod nazivom S kraja na kraj imperije. Put rimskog viteza, u okviru programa manifestacije Godina arheologije 2025.

Direktor Gradskog muzeja Sombor, David Firanj, na samom otvaranju izložbe uputio je posebnu zahvalnost Narodnom muzeju Srbije, ističući saradnju sa autorima izložbe dr Adamu Crnobrnji i mr Veselinki Ninković, muzejskim savetnicima, arheolozima, i koordinatoru izložbe Anđelki Putici, muzejskom savetniku, arheologu Gradskog muzeja Sombor.

Prisutnima se obratio dr Adam Crnobrnja, koji je naglasio da je ovo jedinstveno epigrafsko svedočanstvo na prostoru Srbije, spomenik je slučajno otkriven 2020. godine na lokalitetu arheološkog nalazišta Ošljane, uz put ka deponiji Vinča. Nakon pronalaska, spomenik je ukraden, ubrzo je pronađen i prenet u Narodni muzej Srbije. Mermerni blok je imao „tri života”. Tokom I veka bio je baza za statuu, krajem II veka na njegovoj donjoj strani uklesan je natpis na latinskom jeziku, zatim je korišćen kao građevinski materijal krajem III veka.

Počasni natpis beleži karijeru Marka Ulpija, koji je verovatno poreklom iz Bonaventuma u Italiji. Služio je kao konjički oficir u rimskoj vojsci za vreme imperatora Marka Aurelija i Lucija Vera.

Otkrijte put rimskog viteza Marka Ulpija od Bonaventuma u Italiji, do rimske provincije Dakije na izložbi koja će biti otvorena do 27. aprila.

Izvor: gms.rs

Povodom Svetskog dana knjige i autorskih prava, koji se obeležava 23. aprila, Gradska biblioteka „Karlo Bijelicki“ organizuje predstavlјanje romana nagrađenog NIN-ovom nagradom za 2024. godinu.

Uz autora, o knjizi će govoriti i prof. dr Aleksandar Jerkov. Domaćin večeri je Nataša Turkić, direktorka Biblioteke.

Program će biti održan u sredu, 23. aprila 2025. godine, u 18.00 časova, u Srpskoj čitaonici „Laza Kostić", Čitaonička 2, Sombor.

Izvor: biblioso.org.rs

Datum Vreme Pokojnik Groblje
10.04.2025 12:00 ZDENKA SEKULIĆ (1958) Veliko katoličko groblje Sombor
10.04.2025 14:00 MIRJANA TOPALOV (1953) Veliko pravoslavno groblje Sombor
10.04.2025 13:00 EVICA BAŽDAR (1950) Veliko pravoslavno groblje Sombor
10.04.2025 12:00 MILAN MAĐERČIĆ (1953) Mesno groblje Kljajićevo
10.04.2025 14:00 ALEKSANDAR SAPOŽNIČENKO (1952) Mesno groblje Kolut
10.04.2025 12:00 SAVA BELJČEV (1985) Mesno pravoslavno groblje Stapar brestovačko

KAD nije uspeo da izdejstvuje povoljnije urbanističke uslove, investitor se dosetio da na kući čija je adresa Venac vojvode Stepe Stepanovića u Somboru - koju želi da sruši - zazida ulaz sa te strane i poništi njen br. 7.

Tako je adresu "premestio" u Ulicu Sonje Marinković, na dotad nepostojeći broj 1A, pa se odjednom dogodilo da stari objekat više nije u nadležnosti Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture...

Zato građani potpisuju peticiju da se obustavi planirana izgradnja stambeno-poslovnog objekta na uglu Venca i pomenute ulice, jer bi se njom - smatraju - ugrozio kulturno-istorijski identitet zaštićenog prostora.

Podsetimo, Urbanističkim projektom koji je somborska Gradska uprava predstavila krajem februara, predviđeno je da se na pomenutoj lokaciji podigne zgrada sa podzemnom garažom, visokim prizemljem, tri sprata i potkrovljem.

- Na placu od 558 kvadrata dozvoljava se da bude izgrađen objekat sa gabaritom od 2.320 kvadrata. Ta zgrada bi svojom težinom podigla nivo podzemnih voda i tako narušila stabilnost svih objekata u krugu od 100 metara. Bila bi udaljena 90 metara od Županije, odnosno zdanja Gradske skupštine i svega 13 metara od crkve Svetog Stefana u kojoj se trenutno sanira vlaga - napominje inicijator peticije, Milovan Čavić, čiju bi kuću, kao i ostale i susedstvu, zaklonila planirana građevina.

Investitor, inače, višespratnicu želi da podigne na mestu prizemne kuće stare 150 godina, koju je kupio još pre 17 godina, a pripadala je univerzitetskom profesoru hemije, akademiku Ivanu Gutmanu.

Čavić podseća da je Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture još 2007. izradio studiju zaštite za svaki pojedinačni objekat u zonama četiri gradska venca, nazvana imenima četvorice srpskih vojvoda - Stepe Stepanovića, Petra Bojovića, Radomira Putnika i Živojina Mišića - te da je nedopustivo da zaštićena kuća bude zamenjena arhitektonski i estetski neprikladnom novogradnjom.

Vršilac dužnosti direktora Pokrajinskog zavoda dr Vladimir Kubet i načelnica njihovog Arhitektonskog sektora Jelena Filipović objašnjavaju da je gradnja na predmetnoj parceli više puta odbijana, a na kraju je odobrena tako što je dozvoljena spratnost (prizemlje) zadržana na delu objekta prema Vencu vojvode Stepe Stepanovića, a gradnja tri sprata i potkrovlja omogućena je u delu fasade ka Ulici Sonje Marinković.

Sa ovim je saglasna i odgovorni urbanista angažovanog projektnog biroa iz Beograda, Jelena Stojkov, potvrđujući da je gradnja predviđena u okviru prostorne celine proglašene kulturnim dobrom od velikog značaja.

Izvor: novosti.rs

Tek nešto više od pet godine proteklo je od kad je, zahvaljujući sredstvima pokrajinskog budžeta, kompletno rekontruisano zdanje Zavoda za javno zdravlje, koje Somborci i dalje zovu Higijenski, a ova zdravstvena ustanova je raspisala javnu nabavku za investiciono održavanje fasade zgrade u Vojvođanskoj ulici.

Da je reč o realnoj potrebi za nečim što se administrativno „krstilo“ u tekstu javne nabavke kao „hitno kapitalno ulaganje“ svedoči činjenica da je početkom februara ove godine trotoar ispred zgrade ZZJZ ograđen crvenom trakom pošto je bilo primetno krunjenje fasade i gipsanih ukrasnih elemenata.

Кako može da se vidi u tekstu javne nabavke ZZJZ traži izvođača za zidarske radove na fasadi, izolaterske, limarske, gipsarske, molersko-farbarske, tesarske kao i druge potrebne radove. Procenjena vrednost radova iznosi 4.738.175 dinara, a izabrani ponuđač će imati rok od 90 dana od potpisivanja ugovora da završi sve radove. Somborski Zavod za javno zdravlje traži minimum tri godine garancije za izvedene radove, što je uobičajena dužina trajanja tzv. građevinske garancije, a svi zainteresovani ponuđači imaju vremena da dostave svoje ponude do 16. aprila.

Prethodna kompletna rekonstrukcija zdanja koje se nalazi pod zaštitom, za Sombor nadležnog Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture obavljena je početkom 2020. godine za šta je, uz nabavku dela nove opreme za mikrobiološku laboratoriju, iz pokrajinske kase obezbeđeno čak 20 miliona dinara. Te radove je izvodila ovdašnja kompanija „Somborelektro“, koja ovih dana radi i na rekonstrukciji zgrade Zdravstvenog i PIO fonda na uglu Mirne ulice i Venca Vovjode Stepe Stepanovića, još jednog od somborskih zdanja koje se nalazi pod zaštitom države kao arhitektonski i ambijentalni spomenik kulture.

Zgrada u kojoj je smešten Zavod za javno zdravlje je inače sagrađena 1906. godine u stilu eklekticizma, kao velika i elegantna jednospratnica, u Somboru dugo poznata pod imenom Gazdašag, pošto je podignuta novcem i za potrebe tadašnjeg Poljoprivrednog udruženja Bač-bodroške županije. Zavod za javno zdravlje, koji se tada zvao „Higijenski zavod“ u ovo zdanje u Vojvođanskoj ulici smešten je 1953. godine, od kada je na njemu bilo obavljano nekoliko rekonstrukcija i adaptacija.

izvor: dnevnik.rs

Strana 65 od 86

Lifestyle

Evo koja 3 horoskopska znaka osećaju posebno snažan uticaj mladog Meseca u Raku 25. juna 2025. godine Ulazimo u novi lu...

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.