Vlada Srbije će najkasnije sledeće sedmice razmatrati zakonsko rešenje za stambene kredite za mlade uz državne subvencije. Očekuje se da predlog zakona u februaru bude pred poslanicima Skupštine Srbije. U taj program, kako je najavljeno, ući će i jedna privatna banka, uz banku Poštanske štedionice.
Generalni direktor Sektora za kontrolu poslovanja banaka NBS Darko Stamenković rekao je za RTS da je u toku priprema predloga zakona o garantnoj šemi za stambene kredite za mlade, koji bi uskoro trebalo da se nađe na sednici Vlade.
„Predlog bi uskoro trebalo da se nađe na sednici Vladi, kako je najavljeno, i očekuje se da bude, nakon usvajanja, upućen Skupštini Srbije, gde bi se početkom februara usvojio zakon, a početak primene je, prema najavama, planiran za 1. mart ove godine“, rekao je Stamenković.
Istakao je da je ključni problem mladih prilikom uzimanja stambenih kredita iznos uobičajenog učešća od 20 odsto - piše Danas.
„Narodna banka Srbije omogućila je 10 odsto učešća i određeni broj banaka je prihvatio taj program. Međutim, i taj iznos može biti nepremostiva prepreka za kupovinu prve stambene nepokretnosti. Prvi ključni element ovog programa Vlade jeste snižavanje na svega jedan odsto od vrednosti nepokretnosti“, naveo je Stamenković.
Za kupovinu stana od 75.000 evra biće potrebno učešće od 750 evra i država će prvih šest godina otplate kredita subvencionisati kamate.
„Drugi važan element ovog programa jeste da u prvih šest godina kamatna stopa bude fiksna, 3,5 odsto, u okviru toga dva odsto će subvencionisati Republika Srbija, klijent bi u tih prvih šest godina plaćao 1,5 odsto. Od druge do šeste godine, recimo za kredit od 75.000 evra, 175 evra bi plaćao klijent, a do 124 evra država“, objasnio je Stamenković.
Istakao je da je treći bitan element rok otplate kredita, i da je uobičajeni period do 30 godina.
„Ovim programom predviđa se mogućnost do 40 godina perioda otplate za mlade do 30 godina, odnosno 35 godina za mlade do 35 godina starosti, a najviše do 70. godine u momentu otplate celokupnog kredita“, rekao je Stamenković.
Predviđeno je da obim programa subvencionisanih stambenih kredita za mlade bude 400 miliona evra.
„To je ukupan iznos odobrenih kredita koji se planira u ovoj fazi realizacije programa. Već je najavljeno da će se razmatrati povećanje tog iznosa. Država u okviru tog programa garantuje do 40 odsto pojedinačnog kredita, odnosno do 20 odsto ukupnog portfolija“, istakao je generalni direktor Sektora za kontrolu poslovanja banaka NBS.
Banka Poštanska Štedionica i Banka Inteza potvrdile su spremnost za učešće u tom programu.
„Mi očekujemo da će i druge banke, s obzirom na to da se radi o jako dobrom programu, pružiti podršku i uključiti se u sam program“, naglasio je Stamenković
Naveo je da je od 2022. zabeležen nagli rast kamatnih stopa na stambene kredite.
„Razlog za to su odluke Evropske centralne banke i euribor koji je vezan za referentne kamatne stope i onda su iz neke negativne zone porasle za oko 4,5 odsto, što je uticalo na drastičan skok kamata na stambene kredite sa promenljivim stopama kod nekih korisnika i do 50 odsto“, navodi predstavnik NBS.
Nakon prazničnog prejedanja, kada su obroci bili bogati teškom hranom i slatkišima, naša creva i digestivni sistem mogu biti preopterećeni. U tom periodu, važno je ponovo uspostaviti ravnotežu u organizmu i omogućiti pravilno funkcionisanje probave.
Jedna od najboljih namirnica koja vam može pomoći da očistite creva i poboljšate probavu su šljive i suve šljive. Ovaj voćni dar prirode bogat je vlaknima, antioksidansima i nutrijentima, koji ne samo da pomažu u čišćenju creva, već i donose brojne druge zdravstvene koristi.
I šljive i suve šljive sadrže vlakna i antioksidanse, koji mogu pomoći u smanjenju problema sa zatvorom i pozitivno uticati na vaše opšte zdravlje.
Šljive su izuzetno hranljive, s brojnim zdravstvenim koristima, jer osim vlakana i antioksidanata, sadrže i vitamine i minerale koji mogu smanjiti rizik od različitih hroničnih bolesti, piše Healthline.
Šljive možete konzumirati sveže ili suve. Suve šljive su posebno poznate po tome što pomažu u rešavanju problema sa zatvorom, a imaju i brojne karakteristike koje mogu smanjiti rizik od mnogih hroničnih bolesti, kao što su osteoporoza, rak, srčane bolesti i dijabetes. Jednostavne su za konzumaciju i lako ih je uključiti u svakodnevnu ishranu, čineći ih savršenim izborom za postprazničnu detoksikaciju i poboljšanje probave.
Šljive i suve šljive bogate su hranljivim materijama. Sadrže više od 15 različitih vitamina i minerala, uz vlakna i antioksidante.
Šljive su relativno niske kalorijske vrednosti, ali sadrže značajnu količinu važnih vitamina i minerala. Na primer, jedna šljiva sadrži:
Suve šljive su takođe bogatije vitaminima B grupe i mineralima, kao i vlaknima i ugljenim hidratima.
Suve šljive i sok od suvih šljiva dobro su poznati po svom dejstvu u olakšavanju zatvora. To je delimično zbog velike količine vlakana koje se nalaze u suvim šljivama. Vlakna u suvim šljivama su uglavnom nesolubilna, što znači da se ne mešaju sa vodom, već pomažu da stolica bude čvršća i brže prolazi kroz probavni sistem.
Dodatno, suve šljive i sok od njih sadrže sorbitol, prirodni šećerni alkohol sa laksativnim dejstvom.
Jedna studija je pokazala da su ljudi koji su konzumirali 50 grama suvih šljiva svakog dana tokom tri nedelje imali bolju konzistenciju stolice i veću učestalost u odnosu na grupu koja je koristila psyllium.
Šljive i suve šljive sadrže visok nivo antioksidanata, koji pomažu u smanjenju upala i zaštiti ćelija od oštećenja izazvanog slobodnim radikalima. One su naročito bogate polifenolima, antioksidansima koji imaju pozitivan uticaj na zdravlje kostiju i mogu smanjiti rizik od bolesti srca i dijabetesa.
Šljive i suve šljive mogu pomoći u kontrolisanju nivoa šećera u krvi. Bez obzira na to što su relativno bogate ugljenim hidratima, šljive i suve šljive ne izazivaju nagli porast nivoa šećera u krvi. Ovo je zahvaljujući vlaknima koja usporavaju apsorpciju ugljenih hidrata i sprečavaju nagle skokove šećera.
Neka istraživanja su pokazala da konzumiranje suvih šljiva može smanjiti rizik od osteoporoze i osteopenije, stanja koja se karakterišu smanjenom gustinom kostiju. Pored toga, smatra se da suve šljive mogu čak doprineti obnavljanju kostiju koje su već izgubile svoju gustinu.
Redovno konzumiranje šljiva i suvih šljiva može imati zaštitni efekat na zdravlje srca. One su istraživane zbog mogućnosti smanjenja visokog krvnog pritiska i nivoa holesterola, koji su glavni faktori rizika za srčane bolesti.
Šljive i suve šljive su jednostavne za unos u vašu ishranu. Mogu se jesti same, kao prilog uz meso, ali i dodavati u smutije i salate ili konzumirati kao sok. Takođe se često kuvaju kao kompot, što je jednostavan način da uživate u njihovim zdravstvenim prednostima.
Kompot od suvih šljiva je ukusan, hranljiv i jednostavan napitak koji je savršen za detoksikaciju i poboljšanje probave, naročito nakon prazničnih dana. Osim što je bogat vlaknima i antioksidansima, kompot od suvih šljiva je odličan za regulisanje rada creva i može pomoći u ublažavanju problema sa zatvorom. Ovaj kompot je prirodni izvor energije i može biti zdrav dezert ili užina.
200 g suvih šljiva
1 litar vode
2-3 kašike meda (po želji)
1 štapić cimeta (opciono)
2-3 karanfilića (opciono)
1 kašičica vanilin šećera ili vanilin ekstrakta (po želji)
Ako su suve šljive vrlo tvrde, možete ih prethodno namočiti u vodi na nekoliko sati (po mogućstvu preko noći) kako bi omekšale. Ukoliko nemate vremena za to, možete odmah koristiti suve šljive, ali kompot će biti nešto gušći.
U velikoj šerpi stavite vodu i dodajte suve šljive. Stavite šerpu na srednju vatru i kuvajte 15-20 minuta, povremeno mešajući. Ako volite da kompot bude gušći, možete kuvati duže. Kada šljive omekšaju, dodajte štapić cimeta, karanfiliće i vanilin šećer. Ovi začini će dati kompotu prijatan miris i ukus. Kuvajte još nekoliko minuta kako bi začini otpustili arome. Ako želite kompot da bude slađi, dodajte med prema ukusu. Med dodajte pred kraj kuvanja kako bi sačuvao svoja korisna svojstva.
Nakon što je kompot skuvan, skinite ga sa vatre i ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi. Možete ga poslužiti hladan ili mlak, u zavisnosti od vaših preferencija.
Kompot možete piti kao napitak ili koristiti kao dodatak uz obrok. Možete čak i poželeti da pojedete same omekšale šljive koje su bogate vlaknima. Ovaj kompot može da se čuva u frižideru do 3 dana, u hermetički zatvorenoj posudi - piše Nova.rs.
Za gluteus i bedra nema bolje, ali koliko čučnjeva treba uraditi da se vide rezultati?
Čučnjevi su vežba kojom se sagoreva više kalorija nego mnogim drugim vežbama, a mogu se izvoditi kod kuće, na poslu, u teretani, parku, zapravo svugde. Osim što jačaju mišiće gluteusa i bedara, čučnjevima ćete poboljšati držanje tela i ravnotežu.
Vežbanje čučnjeva takođe će ubrzati metabolizam, što će podstaći brže sagorevanje masnoća i rezultirati gubitkom kilograma. Sve u svemu, redovno izvođenje čučnjeva poboljšaće kvalitet života i olakšati svakodnevne zadatke i obaveze.
Za početak je važno znati kako se čučnjevi pravilno izvode: kada smo u položaju čučnja, važno je da kolena ne idu preko vrha nožnih prstiju. Ako izvodite čučanj ispravno, tokom svakog ponavljanja, tj. vraćanja iz čučnja u početni položaj, osetićete kontrakcije mišića gluteusa.
Ako ne osećate da se mišići guze zatežu, onda vrlo verovatno prenosite težinu tela na prednji deo stopala umesto na pete. To znači da većinu posla odrađuju kvadricepsi, a ne mišići gluteusa.
Kako biste to ispravili, prebacite težinu tela na pete i stisnite gluteus dok se vraćate u početni položaj. Tokom vežbanja osetićete peckanje u mišičima zadnjice.
Većina stručnjaka savetuje izvođenje seta od 10 do 20 ili 30 čučnjeva dnevno, dva do tri puta sedmično, piše Zadovoljna.hr.
20 čučnjeva dnevno – savršeno za početnike. Ako dodajete čučnjeve svom programu vežbanja, na početku ne bi trebalo da izvodite više od 20 čučnjeva. Kada vam to postane lako, možete povećati broj čučnjeva.
50 čučnjeva dnevno – odlično za one koji naročito žele da ubrzaju metabolizam.
100 čučnjeva dnevno – idealno za one koji žele da vide i osete brojne rezultate vežbanja, uključujući povećanje mišićne mase, bolju izdržljivost i generalno promenu načina života.
Ejdžizam je termin koji se koristi da se opiše oblik diskriminacije na osnovu starosti osobe.
On se zasniva na stereotipima i predrasudama koji su ukorenjeni u našem društvu, a koji počinju da se formiraju već u četvrtoj godini života.
Pojavljuje se u svakom aspektu društva, od najrazličitijih institucija preko međuljudskih odnosa do odnosa sa nama samima.
Ejdžizam je svaka vrsta diskriminacije pojedinca ili grupe na osnovu starosti.
Može biti usmerena prema mladima i starima, ali je češća prema starima.
S obzirom da je starosna diskriminacija ili starosna diskriminacija ukorenjena u predrasudama i ima negativne konotacije, može značajno da promeni način na koji doživljavamo sebe i svoje odnose sa drugima.
Dakle, u prisustvu ejdžizma, razlike među generacijama se znatno produbljuju i osećaj solidarnosti i pripadnosti se gubi.
Sve ovo ima izuzetno negativan uticaj na mentalno zdravlje i blagostanje, a na kraju i na fizičko zdravlje, što čak skraćuje životni vek.
Institucionalni ejdžizam se odnosi na diskriminaciju osobe na osnovu njenog uzrasta i podstiče se zakonima, politikama i društvenim normama.
Na primer, mladima je teško da dobiju dobre poslovne prilike ili napreduju na poslu jer se zbog godina smatraju nedoraslim za posao, bez obzira na dostignuća.
Ovaj primer se može primeniti i na starije osobe koje u velikom broju slučajeva teško pronalaze novi posao zbog predrasuda vezanih za zdravlje, poznavanje tehnologije, način razmišljanja i slično.
Jednako tako, ejdžizam uključuje diskriminaciju starijih iz više razloga.
Ejdžizam koji se pojavljuje u međuljudskim odnosima tiče se predrasuda koje pojedinci imaju jedni prema drugima zbog starosti.
Jedan od primera koji opisuje interpersonalni ejdžizam je onaj u kome stariji misle da su mladi, odnosno nove generacije, razmaženi i neobrazovani.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, polovina svetske populacije ima predrasude prema starijima.
S druge strane, u Evropi, koja sprovodi istraživanja za sve starosne grupe, mladi prijavljuju više slučajeva starosne diskriminacije nego druge starosne grupe.
Treći tip ejdžizma, odnosno ejdžizma u odnosu na sebe, javlja se kada osećamo da ne možemo nešto dovoljno dobro da uradimo, učestvujemo u nečemu ili se ponašamo na određeni način samo zbog godina.
Ejdžizam se naziva i starosna diskriminacija i opisuje diskriminaciju osobe na osnovu njenih godina, a odnosi se i na mlade i na stare ljude. Ona je ukorenjena u predrasudama i ima negativne konotacije, a može biti institucionalna, interpersonalna, ali i u odnosu na sebe samog.
Ejdžizam dodatno produbljuje razlike među generacijama i stvara negativan uticaj na mentalno i fizičko zdravlje, što može čak i da skrati životni vek - prenosi n1info.rs
Klub iz Sombora na Svetog Stefana odlučio da se više ne nadmeće u regionalnom takmičenju
Iako je u toku dana kružila informacija da Džoker razmišnja napuštanju ABA 2 lige, te da će odluku doneti do kraja nedelje, iz sedišta regionalnog takmičenja sinoć su potvrdili da Somborci neće nastaviti takmičenje.
- Uz zahvalnost ABA ligi i klubovima na profesionalnoj, fer i korektnoj saradnji, zbog vanrednih okolnosti (član 5. st. 2. i 3. Ugovora), koje sprečavaju klub da se redovno takmiči u nastavku sezone, Džoker je obavestio ABA ligu zvaničnim pismom, 9. januara 2025. godine, da je prinuđen da se povuče iz ostatka takmičenja – piše u saopštenju ABA 2 lige.
U skladu sa pravilima FIBA i propisima ABA lige, sve utakmice Džokera iz prve faze takmičenja u kojem je osvojio prvo mesto u C grupi i obezbedio učešće u TOP 8 fazi, biće registrovane službenim rezultatom 20:0 u korist protivnika. Mesto Džokera u drugoj fazi preuzeće Podgorica.
Prvu utakmicu u drugom delu Džoker je trebao da odigra protiv Zlatibora 22. januara.
Izvor: zurnal.rs
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
10.01.2025 | 11:00 | DODIĆ SLOBODAN (1981) | Veliko pravoslavno groblje |
10.01.2025 | 12:00 | GRUJIĆ PETAR (1935) | Veliko pravoslavno groblje |
10.01.2025 | 12:00 | ŠARIĆ MILICA (1941) | Mesno groblje Gakovo |
10.01.2025 | 13:00 | RADUNOVIĆ MILAN (1954) | Veliko pravoslavno groblje |
10.01.2025 | 14:00 | LANČUŠKI GABRIELA (1971) | Veliko pravoslavno groblje |
Aleksandar Brborić, otac jednog od mladih fudbalera koje su danas u Novom Sadu pretukli huligani, izjavio je da je "ovo postao Divlji zapad".
- Znači da ih u gradu kulture, takoreći gradu kulture, napadnu bejzbol palicama, bez ikakvog povoda. Ako ćemo tako da puštamo našu decu i da ih neko napada, onda smo mi stvarno u velikom problemu. Ovo je stvarno postao teški Divlji zapad - rekao je on za portal 021.
Objasnio je da su deca bila na "Dnevnikovom“ božićnom fudbalskom turniru i dodao da ovako nešto niko nije mogao da očekuje.
Dodao je da je u šoku zbog svega što se desilo.
- Dete mi ide u srednju školu, sportista je, niti puši, niti pije, tinejdžer, niti je ikad iko imao sa njim problem - rekao je Brborić.
Dodao je da su decu napali "na najdivljačkiji način", bejzbol palicama.
- Ne znam stvarno kao profesor i roditelj sam zgrožen. Da ne smem rođeno dete da šaljem u Novi Sad koji se vodi kao grad kulture. Ja ne znam više kako da ga učim. Koju ja njemu lekciju da prenesem, šta da mu kažem - upitao je on.
Mediji su objavili da su najmanje tri tinejdžera povređena danas kada ih je grupa huligana napala ispred veoma frekventnog tržnog centra Promenada.
Dečaci su se vraćali sa humanitarnog turnira u fudbalu, kada su ih napali šipkama i palicama mladići crnom.
Portparol hitne pomoći Zoran Krulj rekao je da je jedan tinejdžer (16) prevezen u Dečju bolnicu na hirurgiju, "po prvom prioritetu, nakon inicijalnog zbrinjavanja“, dok su dvojica povređenih privatnim automobilima prevezeni u Dečju bolnicu.
Policija se do sada nije oglasila povodom ovog incidenta, dok su napadači pobegli sa lica mesta.
Izvor: direktno.rs
Fridrajhova ataksija je nasledna, retka ali veoma progresivna bolest, koja oštećuje nervni sistem, ali i druge organe kao što su skeletni sistem, srce i pankreas.
Obično počinje u detinjstvu i dovodi do poremećene mišićne koordinacije (ataksije), koja se vremenom pogoršava.
Fridrajhova ataksija je najčešći oblik nasledne ataksije, koja obuhvata skup različitih naslednih bolesti čiji je osnovni simptom ataksija. Ataksija se definiše kao nekoordinisani pokreti i otežano kretanje sa poremećajem ravnoteže.
Fridrajhova ataksija je generalno retka bolest i smatra se da pogađa 1 od 40.000 osoba. Nazvana je po Nikolausu Fridrajhu, patologu koji je prvi opisao ovu bolest 1863. godine.
Fridrajhova ataksija je genetsko stanje, što znači da promena (mutacija) u specifičnom - FKSN genu uzrokuje ovu bolest. FKSN gen nosi kod za esencijalni protein koji se zove frataksin.
Ovaj protein nalazi se u delovima ćelija u telu koje proizvode energiju, a koje se nazivaju mitohondrije. Iako nije do kraja razjašnjena uloga frataksina, ovaj protein je važan za normalnu funkciju mitohondrija. Mutacija gena koja uzrokuje Fridrajhovu ataksiju u velikoj meri remeti normalnu proizvodnju frataksina.
Naime, kada frataksina nema ili ga ima nedovoljno, gvožđe se nagomilava u tkivima, što dovodi do nakuplljanja toksina, odnosno slobodnih radikala. Ovo se naziva oksidativni stres i oštećuje mitohondrije ćelija.
Fridrajhova atakasija posebno utiče na ćelije u:
Perifernim nervima
Kičmenoj moždini
Mozgu, posebno u malom mozgu
Srčanom mišiću.
Fridrajhova ataksija spada u autozomno recesivni način nasleđivanja bolesti, što znači da se mutacija gena mora naslediti od oba roditelja. Dakle, nasleđuju se dve mutacije FKSN gena, po jedna od oba roditelja.
Ako oba roditelja imaju po jednu takvu mutaciju, šansa da će dete oboli iznosi 25 odsto. Treba napomenuti da su roditelji uglavnom zdravi nosioci gena, odnosno ne pokazuju znake i simptome ove bolesti.
Tipična Fridrajhova ataksija se često razvija pre 25. godine. Postoje i dva atipična oblika ove bolesti, koji predstavljaju oko 15 odsto svih slučajeva Fridrajhove ataksije:
Fridrajhova ataksija sa kasnim početkom (LOFA) - simptomi se razvijaju nakon 25. godine.
Fridrajhova ataksija sa veoma kasnim početkom (VLOFA) - simptomi počinju posle 40. godine.
LOFA i VLOFA obično napreduju sporije od tipičnog oblika Fridrajhove ataksije.
Simptomi Fridrajhove ataksije najčešće počinju između 5 - 15 godina. Ali, kod nekih osoba prvi simptomi mogu da se jave već u drugoj godini života, ili pak značajno kasnije - nakon 50. godine.
Prvi neurološki simptom koji se pojavljuje obično su poteškoće u stajanju i hodanju i ravnoteži (ataksija hoda). Vremenom se postojeći simptomi pogoršavaju i mogu da se razviju novi simptomi. Treba napomenuti da Fridrajhova ataksija ne utiče na sposobnost razmišljanja (kognitivne funkcije).
Slabost mišića
Poremećaj ravnoteže i koordinacije (ataksija)
Gubitak osećaja dodira (periferna neuropatija)
Poremećaji refleksa (hiporefleksija).
Ovi simptomi mogu da se manifestuju kao:
Poteškoće u stajanju, hodanju i/ili trčanju
Nehotični pokreti trzanja (horeja)
Gubitak osećaja koji počinje u nogama i širi se na ruke i stomak.
Umor
Usporen ili nejasan govor (dizartrija)
Poteškoće pri gutanju (disfagija)
Stezanje mišića (spazam ili spastičnost)
Gubitak propriocepcije (definiše se kao osećaj samokretanja i položaja tela)
Gubitak sluha
Gubitak vida
Skolioza i/ili deformiteti stopala, kao što je inverzija (okretanje ka unutra) stopala i pes cavus (skraćeno stopalo sa visokim lukom).
Kod oko 75 odsto pacijenata razvijaju se srčani problemi. To najčešće uključuje:
Autonomna neuropatija srca (poremećaj nerava koji remeti ritam srca, krvni pritisak...)
Hipertrofična kardiomiopatija (zadebljanje srčanog mišića)
Nepravilan rad srca (aritmija)
Miokarditis (upala srčanog mišića)
Fibroza miokarda (ožiljci na srčanom mišiću)
Kardiomegalija (uvećano srce)
Kongestivna srčana insuficijencija uzrokovana dilatiranom ili hipertrofičnom kardiomiopatijom
Tahikardija (ubrazn rad srca)
Atrijalna fibrilacija (poremećaj srčanog ritma)
Blokada srca.
Fridrajhova ataksija takođe može da ošteti ćelije u pankreasu koje proizvode hormon insulin, a koji je neophodan za održavanje normalnog nivoa glukoze (šećera) u krvi. Bez dovoljno insulina, nivo šećera u krvi se povećava, što dovodi do hiperglikemije. Ovo može da dovede do dijabetesa. Otprilike 30 odsto pacijenata obolelih od Fridrajhove ataksije razvije dijabetes.
Postoji genetski test koji se moze uraditi na uzorku krvi kako bi se potvrdila dijagnoza.
Takođe, drugi dijagnostički testovi mogu da pomognu u proceni na koje delove tela bolest utiče, kao što su:
Magnetna rezonanca ili CT skener
Elektromiogram (EMG)
Elektrokardiogram (EKG)
Analiza krvi kako bi se ustanovilo da li postoji povišen nivo glukoze u krvi ili nivo vitamina E.
Ovo voće je tajna dugovečnosti: Jedna šaka dnevno jača srce i smanjuje holesterol
Novogodišnje odluke: Kako postaviti realne ciljeve i ostvariti ih
U 2023. godini, američka administracija za hranu i lekove (FDA) odobrila je prvi specifičan lek za Fridrajhovu ataksiju — omaveloksolon — za osobe starije od 16 godina. Studije pokazuju da ovaj lek može pomoći u poboljšanju neuroloških funkcija i ataksije. Istraživanja su u toku kako bi se uvideli potencijalni dugoročni efekti omaveloksolona.
Glavni cilj lečenja je da se poboljšaju simptomi i komplikacije Fridrajhove ataksije, a to može da uključuje:
Fizikalna terapija za bolju funkciju mišića i poboljšanje koordinacije, ravnoteže i snage.
Terapija govora
Korektivne proteze ili operacije za ortopedske probleme, kao što su deformiteti stopala i skolioza.
Uređaji za podršku mobilnosti, kao što su ortopedske cipele, štapovi i invalidska kolica.
Lekovi za određena srčana oboljenja, ili za dijabetes, ili antibiotici za lečenje infekcija.
Transplantacija srca ako imate blaži oblik FA, ali značajnu kardiomiopatiju.
U svakom slučaju, potreban je individualni plan lečenja, u koji je uljučen tima lekara poput neurologa, kardiologa, genetičara, endokrinologa, fizioterapeuta, ortopeda, logopeda i psihologa.
Imajući u vidu da je Fridrajhova ataksija degenerativno stanje i vremenom se pogoršava, osobe sa ovom bolešću obično imaju kraći životni vek od prosečne populacije. Najčešći uzrok smrti kod ljudi sa Fridrajhovom ataksijom je hipertrofična kardiomiopatija.
Važno je napomenuti da Fridrajhova ataksija različito utiče na pacijente i nemoguće je sa sigurnošću predvideti tok bolesti.
Izvor: B92
Prijateljski susret između Srbije i Mađarska ostaće upamćen i po fantastičnoj atmosferi koju je priredila sjajna publika u Somboru.
Oduševljen je bio i prvi operativac RSS, generalni sekretar, Ivan Milivojević koji je posle utakmice istakao:
– Ne pamtim da je reprezentacija Srbije igrala u boljoj atmosferi od ove! Zahvaljujem se somborskoj publici i gradu Somboru na jednoj ovakvoj organizaciji. Rukometni savez Srbije u narednom periodu mora da nađe načina kako će da se zahvali ovoj publici, najpre organizacijom ovakvih manifestacija. Malo je reći da sam oduševljen, odavno se nisam bolje osećao na utakmici nacionalonog tima. Mađarska je ozbiljna reprezentacija koja obavlja poslednje pripremne utakmice pred odlazak na Svetsko prvenstvo. Radi se o dosta jakom protivniku, ali mislim da smo mi ostavili srce na parketu i u predivnoj atmosferi izvukli zaslužen bod. Ostaje žal za pobedom, ali na minus pet da nam je na kraju neko ponudio nereš rezultat, sigurtno bi prihvatili - piše zurnal.rs.
Rukometna reprezentacija Srbije odigrala je u Somboru nerešeno protiv Mađarske 31:31 (16:15), u prijateljskom meču.
Najefikasniji kod Srbije bili su Vanja Ilić sa šest i Simo Šijan sa pet golova.
Kod Mađarske bolji od ostalih bili su braća Bence i Žolt Krakovski sa po četiri pogotka.
Srbija i Mađarska će za dva dana u Segedinu odigrati novi prijateljski meč.
„Prelep osećaj zaista, u Somboru sam gde sam i ponikao, odnosno u Bezdanu, ali igrao sam i ovde. Zahvalio bih se gradu Somboru na fantastičnoj organizaciji i atmosferi. Puna hala, to se ovde nije davno desilo, nebitno u kom sportu. Što se utakmice tiče, nastavili smo kontinuitet, neporaženi smo. Svi momci su napravili fantastičnu predstavu, mislim da je bio spektakl, da je bilo lepo lepo za gledati. Meni je najbitnije da je njihov odnos i borbenost na maksimalnom nivou, čak i kada se greši. Mađarska je rukometna velesila, ali pokazali smo da i u ovom sastavu možemo da se odupremo jednoj takvoj selekciji“, izjavio je seltektor „orlova“ Dalibor Čutura po završetku utakmice - piše Nova.rs.
Nemanja Ratković, jedan od devet debitanata u ovom sastavu Orlova, sjajno se uklopio sa Draganom Pešmalbekom.
„Osećaj je fantastičan! Mislim da smo zaslužili i da pobedimo. Izuzetna atmosfera u Somboru, hvala svima koji su došli da nas podrže. Velika me čast igrati sa ovim momcima i pred ovakvom publikom. Nije bilo lako odigrati protiv ekipe Mađarske koja je došla u punom sastavu, spremaju se za Svetsko prvenstvo. Stvarno smo dali sve od sebe i mislim da smo mnoge iznenadili, kao i sami sebe. Verovali smo u ovo.“
Dalibor Čutura utakmicu je počeo sa Trnavcem na golu, krilnim tandemom Ilić-Dodić, sa Pešmalbekom na crti i bekovskom linijom Borzaš-Šijan-Kojadinović.
Andrej Trnavac podigao je publiku na noge odmah na početku utakmice odbranivši sedmerac Mađarima. Međutim, gosti su ipak ovaj duel otvorili nešto sigurnije, jer je Srbija prvi pogodak postigla tek u sedmom minutu iz penala, golom kapitena Vanje Ilića kada je na semaforu stajalo 1:2.
Mađarska je tokom prvog dela igre imala četiri pa pet golova prednosti, prvo na samom početku 7:3: zatim u 20. minutu 13:8. Tada Srbija kreće sa čvršćom odbranom i uz nekoliko ukradenih lopti i tokom perioda sa igračem više uz pivota Nemanju Ratkovića i hitrog Mateje Dodića stiže do izjednačenja a potom i preokreta u poslednjem minutu prvog poluvremena.
U drugom poluvremenu zaigrali su Bomaštar na golu, Tufegdžić i Šotić na krilu i Ratković na pivotu. Bekovski trio činili su Orbović desno, Šijan u sredini i Radović levo.
Nastavak igre doneo je ponovo slabiji početak Orlova jer je Mađarska do 38. minuta napravila seriju od 6:2 pri rezultatu 18:21. Nalet Mađara prekida Danilo Radović, ali je sve do 47. minuta Srbija jurila rezultat. Tada je preko Lazara Tufegdžića s krilne pozicije usledilo izjednačenje, 24:24. Do preokreta došlo se preko iskusnog Miloša Orbovića pri rezultatu 26:25 koji je Andrej Trnavac sačuvao odbranom penala.
Do kraja utakmice vodila se čvrsta borba koju je Srbija za malo rešila u svoju korist jer je vodila 31:30 minut do kraja i imala napad za pobedu pri rezultatu 31:31. Šutirao je Danilo Radović deveterac za kraj ali je nerešen rezultat ostao na semaforu.
Znate li da imamo mnogo više toga zajedničkog sa kvascem nego što bi se moglo pomisliti, a još više toga možemo da nauči...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.