Web Analytics Made Easy - Statcounter
Sombor.info

Sombor.info

Strana 63 od 974

Raspored sahrana na somborskim grobljima za 13. januar

Datum Vreme Pokojnik Groblje
13.01.2025 11:00 FRAJ JOSIP (1957) Veliko katoličko groblje
13.01.2025 12:00 DELIĆ ZORAN (1965) Veliko pravoslavno groblje
13.01.2025 12:00 JAKOVLJEVIĆ MILICA (1963) Pravoslavno groblje Kljajićevo
13.01.2025 12:00 HERMAN MARIJA (1935) Mesno groblje Svetozar Miletić 1
13.01.2025 13:00 STOJŠIĆ SOFIJA (1936) Veliko pravoslavno groblje
13.01.2025 14:00 LAZAREVIĆ MILOŠ (1933) Veliko pravoslavno groblje

Neki horoskopski znaci žive za planove, rasporede i uredno sređene živote, ali ima onih koji jednostavno ne mare za takve formalnosti.

Za njih je red precenjen, a haos je sasvim normalno stanje. Ovi znaci vole da žive u trenutku, oslanjajući se na spontanost i improvizaciju. I dok njihovi domovi ili rasporedi možda ne izgledaju savršeno, njihov opušteni pristup životu može biti prilično osvežavajući - piše n1info.rs.

Riba
Ribe su pravi sanjari Zodijaka. Glave su im uvek u oblacima, a svakodnevne obaveze često jednostavno izmaknu. Ribe ne vole da ih ograničavaju stroga pravila ili raspored jer to guši njihovu kreativnost i slobodan duh.

Ako ih pitate kakav je plan za taj dan, velika je šansa da će reći: „Videću kako se osećam“. Njihov haos nije nužno neuredan, već odraz njihovog spontanog i intuitivnog pristupa životu. Ribe veruju da će na kraju sve doći na svoje mesto i obično su u pravu.

Blizanci
Blizanci ignorišu red ne zato što ne mogu, već zato što im je jednostavno dosadno. Njihov um stalno skače sa jedne teme na drugu, pa se organizacija često gubi u vrtlogu novih ideja i planova.

Oni su ti koji će započeti pet projekata, tri zaboraviti, a dva završiti, ali sa osmehom na licu.

Njihova energija i fleksibilnost omogućavaju im da se snađu i u najvećem haosu, pa se pitaju: „Zašto da se zamaram redom kada je nered deo mog šarma?“.

Strelac
Strelac su majstori spontanosti i slobode. Ne vole pravila i rutinu jer ih vide kao prepreku svom avanturističkom duhu.

On će radije otići na putovanje bez unapred rezervisanog smeštaja nego da zapisuje planove u kalendar.

Njihov moto je: „Snaći ćemo se!“. Njihova averzija prema organizaciji nije rezultat neodgovornosti, već duboke želje za slobodom i prilagodljivošću.

Kada je u pitanju držanje holesterola pod kontrolom, hrana koju jedemo može imati značajan uticaj na zdravlje srca. Tako postoje brojne namirnice koje možete dodati svojoj ishrani, a jedna od njih su orasi – najbolji orašasti plod koji možete jesti za snižavanje holesterola, piše Index.hr.

Orah – najbolji orašasti plod za snižavanje holesterola

Prema pisanju sajta Eating Well, studije su pokazale da su orasi toliko korisni da konzumiranje 30 do 60 grama ovih ukusnih orašastih plodova dnevno tokom dve godine može smanjiti ukupni holesterol i LDL holesterol za približno četiri procenta.

„Visoki nivoi štetnog LDL (lošeg) holesterola mogu dovesti do nakupljanja masnoća u arterijama, što povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Nasuprot tome, HDL (dobar) holesterol pomaže u uklanjanju viška holesterola iz krvotoka. Upoređujem ga sa kamionima za smeće koji cirkulišu i odvode otpad za reciklažu, razgradnju i eliminaciju iz tela“, objašnjava dijetetičarka Vendi Bazilijan.

Za Eating Well, Bazilijanova i dijetetičarka Samanta Devito otkrile su kako ovaj hranljivi orašasti plod može poboljšati holesterol.

Izvor vlakana

Kada pomislite na vlakna, orasi možda nisu prva hrana koja vam pada na pamet. Ali sa dva grama vlakana po porciji, jedenje oraha je odličan način da dodate vlakna svojoj ishrani. Ovo može pomoći u upravljanju holesterolom i njegovom smanjenju.

„Vlakna u orasima pomažu u snižavanju nivoa holesterola tako što se vezuju za holesterol u digestivnom sistemu i pomažu njegovom izlučivanju“, dodaje Devito.

Bogat zdravim mastima

Orasi su bogati dvema vrstama zdravih polinezasićenih masti: alfa-linolenskom kiselinom (ALA), biljnom omega-3 masnom kiselinom koja pomaže u regulisanju LDL holesterola i triglicerida. Osim toga, ove masti stimulišu ćelije da uklone LDL čestice iz krvotoka, što dodatno snižava štetni holesterol.

Sadrže antioksidante

Orasi su bogati polifenolima, biljnim jedinjenjima koja deluju kao antioksidansi. Oni neutrališu slobodne radikale, smanjujući oksidativni stres i upalu, ključne faktore u razvoju srčanih bolesti, prenosi Eating Well.

Podrška zdravlju creva

Ovaj orašasti plod takođe pozitivno utiče na zdravlje creva stimulišući rast korisnih bakterija. Zdrava crevna flora povezana je sa nižim nivoom holesterola, što dodatno doprinosi zdravlju srca.

Ovo će u najavi biti najplaćeniji poslovi u 2025. koji zapošljavaju najveći broj ljudi u svetu, pa ako ste mislili da tražite posao u inostranstvu - počnite od njih.

Većina ovih poslova plaćena je preko 100.000 dolara godišnje, neki su otporni na recesiju, neki ne zahtevaju ni diplomu, a neki vam omogućavaju da radite od kuće – navodi CareerFitter i izdvaja 12 polja u kojima ćete u 2025. imati najviše šanse da se zaposlite.

IT menadžeri

Prosečna plata: 169.510 dolara

Bili biste deo IT tima koji svi zovu kada su na ivici da izbace svoj računar kroz prozor. Menadžeri računara i informacionih sistema se takođe nazivaju menadžerima informacionih tehnologija (IT) ili menadžerima IT projekata.

Veliki broj novozaposlenih i visoka plata je ono što ovu karijeru stavlja na prvo mesto. Izgledaćete kao jak kandidat za zapošljavanje ako im pokažete da imate liderske veštine, pouzdanost, pazite na detalje, dobri ste u komunikaciji, donosite pametne odluke, imate veštine rešavanja problema i veštine upravljanja vremenom.

Ovo je svakako kancelarijski posao sa obaveznim poznavanjem rada na računaru. Gasićete interne „požare“ i trošiti mnogo vremena pokušavajući da te nepotrebne kancelarijske sastanke učinite što produktivnijim.

Finansijski menadžeri

Prosečna plata: 156.100 dolara godišnje

Preskočite ovo ako ne volite matematiku. Međutim, ako ste dobri sa brojevima, sviđa vam se ideja da objašnjavate složene finansijske transakcije i procenjujete finansijske podatke i informacije koje utiču na organizaciju, i smatrate se poštenim i profesionalnim – posao finansijskog menadžera bi mogao da bude pun pogodak.

Finansijski menadžeri su ključni za svaku organizaciju, zaduženi za nadgledanje finansijskog zdravlja kompanije, kao i za generisanje finansijskih izveštaja, usmeravanje investicionih aktivnosti i izradu strategije za dugoročne ekonomske ciljeve.

Za ulazak u ovu oblast obično je neophodna diploma iz finansija, poslovne administracije, ekonomije ili srodne oblasti, a ceni se ako imate i magistraturu ili određene sertifikate. Iskustvo iz stvarnog sveta je takođe ključno, a od potencijalnih finansijskih menadžera se često očekuje da imaju više od 5 godina iskustva na toj ili srodnim pozicijama, kao što su računovođa, agent za prodaju hartija od vrednosti ili finansijski analitičar.

Programeri softvera

Prosečna plata: 132.270 dolara godišnje

Prihodi softverske industrije se procenjuju u stotinama milijardi dolara godišnje i svi se slažu da ova industrija cveta. Dakle, ako su vaše oči sposobne da gledaju u ekran laptopa veći deo dana i više volite da radite sami, dobra plata samo je jedna od pogodnosti kod posla programera. Naime, s obzirom da je vaš proizvod digitalan, mnoge kompanije koje zapošljavaju imaju fleksibilne politike rada sa bilo kog mesta. Ponekad je to hibridni posao koji od vas zahteva da kreativno rešavate probleme i dobru organizaciju.

Ali, za početak, biće vam potrebna diploma iz računarske i informacione tehnologije ili srodne oblasti, kao što su inženjerstvo ili matematika. Što se tiče razvoja karijere, kao programer softvera, možete izabrati da napredujete, postanete šef i zarađujete preko 200 hiljada dolara godišnje kao menadžer računara i informacionih sistema.

Medicinske sestre

Prosečna plata: 126.260 dolara godišnje

Medicinske sestre su u svetu prepoznate ne samo po svojoj ključnoj ulozi u zdravstvu, već i po svom značajnom potencijalu zarade.

Medicinske sestre, medicinske sestre – tehničari za anesteziju i medicinske sestre – babice su zajedno poznate kao registrovane medicinske sestre napredne prakse (APRN) i osim brige o pacijentima, mogu pružiti primarne, pa čak i specijalne zdravstvene usluge.

Medicinske sestre moraju prvo da završe registrovani program i dobiju licencu. Nakon ovoga, biće vam potrebna diploma iz akreditovanog programa medicinskih sestara i položen nacionalni ispit za sertifikaciju. Takođe, morate da obezbedite državnu licencu i dobijete nacionalni APRN sertifikat za praksu. Ova karijera zahteva malo planiranja i rada, ali sa prosečnom platom od 126.000 dolara+ godišnje, vredi ulaganja.

Rukovodioci medicinskih i zdravstvenih usluga

Prosečna plata: 110.680 dolara godišnje

Ako volite novac i sigurnost medicinskih karijera, ali biste radije radili posao oko zdravih ljudi, možda biste razmislili o karijeri menadžera medicinskih i zdravstvenih usluga. Vaše svakodnevne aktivnosti za stolom biće planiranje, usmeravanje i koordinacija poslovnih aktivnosti zdravstvenih radnika.

Ključni aspekti tog posla uključuju: razvijanje i implementaciju politika i procedura za osiguranje efikasnog rada i visokokvalitetnu negu pacijenata; upravljanje budžetima i finansijskim planovima i praćenje potrošnje; komunikaciju sa medicinskim osobljem, šefovima odeljenja i administrativnim osobljem; praćenje zdravstvenih zakona, propisa i tehnologije.

Međutim, da biste bili menadžer medicinskih i zdravstvenih usluga, trebaće vam najmanje jedna diploma.

Generalni i operativni menadžeri

Prosečna plata: 101.280 dolara godišnje

Veliki broj novih radnih mesta za generalne direktore i operativne menadžere je ono što ovu karijeru stavlja u sam vrh. Ukoliko se zaposlite na toj poziciji, imaćete ključnu ulogu u nadgledanju svakodnevnih operacija i obezbeđivanju neometanog rada preduzeća. Bićete odgovorni za upravljanje delom ili celim operacijama kompanije, što može uključivati formulisanje politika, planiranje upotrebe materijala i rad sa zaposlenima (ljudski resursi).

Ovo je svakako kancelarijski posao sa obaveznim poznavanjem rada na računaru. Gasićete interne „požare“ i trošićete mnogo vremena pokušavajući da te nepotrebne kancelarijske sastanke učinite što produktivnijim. Ako ste spremni da izdržite svakodnevne stresove i pritiske višeg menadžmenta i 101.280 dolara godišnje je dovoljno da ublažite bol, onda bi ovo mogla biti vaša savršena karijera.

Analitičari menadžmenta

Prosečna plata: 99.410 dolara godišnje

Ako volite da stvari budu efikasnije i pomisao da napišete priručnik za pojednostavljenje i standardizaciju procedura vas uzbuđuje, karijera analitičara menadžmenta je možda stvorena za vas. Vaš tipičan dan bi mogao da počne problemom na koji vam se skrene pažnja u vezi sa procedurama i protokolom, a koristeći svoje veštine rešavanja problema i organizovanja, pomoći ćete menadžmentu da radi bolje.

Vaši svakodnevni zadaci kao analitičara menadžmenta će uključivati: prikupljanje i organizovanje informacija o problemu koji treba rešiti ili proceduri koju treba poboljšati; obavljanje intervjua sa osobljem i zapažanja na licu mesta da bi se utvrdile funkcije jedinice, obavljeni rad i metode, oprema i osoblje koje se koristi; analiziranje finansijskih i drugih podataka, uključujući izveštaje o prihodima, rashodima i zapošljavanju; razvijanje rešenja ili alternativnih praksi i predlaganje promena sistema ili organizacionih struktura.

Ova karijera ne zahteva samo analitičke veštine, već i izuzetne komunikacijske sposobnosti, jer ćete morati da jasno i ubedljivo artikulišete složene koncepte zainteresovanim stranama. Vaša najbolja prednost pri zapošljavanju biće pridruživanje redovima 24% zaposlenih sa magistarskim diplomama i sertifikatima.

Registrovane medicinske sestre

Prosečna plata: 86.070 dolara godišnje

Registrovane medicinske sestre su tokom pandemije s razlogom bile među „karijerama heroja“ i ako nameravate da investirate u ovo zanimanje, trebalo bi da imate neku prirodnu sposobnost da budete saosećajni. Vaši dani će biti ispunjeni pomaganjem ljudima koji su često uplašeni i traže od vas pomoć i odgovore. Takođe, biće vam potrebna izdržljivost jer smene mogu biti duge i zahtevne, a moraćete da budete organizovani i kompetentni ispunjavajući papirologiju i tabele čak i kada ste iscrpljeni.

Posmatranje pacijenta i veština praćenja detalja u vezi sa lekovima biće deo vašeg posla koji spasava život. Svake godine postoji zapanjujući broj ljudi koji umiru zbog medicinskih grešaka zbog davanja pogrešnog leka ili pogrešne dijagnoze. Često ste oči i uši lekara kada nisu sa pacijentom.

Računovođe i revizori

Prosečna plata: 79.880 dolara godišnje

Sa prosečnom platom od skoro 80 ​​hiljada dolara godišnje, ova karijera nije samo vođenje računa o tuđim knjigama, već i prilično lepa briga o sopstvenom bankovnom računu. Međutim, biti računovođa ili revizor nije za svakoga. Morate da budete prirodno pedantni, sposobni da kopate u detalje poput detektiva za brojeve i da imate solidan osećaj integriteta – jer, da se suočimo sa tim, u pitanju su finansijske tajne.

Kao računovođa ili revizor, bićete odgovorni za finansijsko zdravlje kompanije u kojoj radite. Vi ćete praviti finansijske izveštaje, usmeravati investicione aktivnosti i sastavljati plan koji će vam pomoći da ostvarite finansijske ciljeve vaše kompanije.

Ako želite da se brže popnete na lestvici i zaradite više novca, dobijanje određenih sertifikata preko diplome može uveliko poboljšati vaše izglede za karijeru.

Električari

Prosečna plata: 61.590 dolara godišnje

Kao električar, vi ste ključna figura u tome da obezbedite ne samo da kuće i preduzeća budu povezani na električnu mrežu, već i da bezbedno distribuirate tu električnu energiju unutar zgrade ili oko imanja. Bez obzira da li instalirate nove sisteme, rešavate probleme ili proveravate da li je stari sistem ispravan, važno je da budete svesni kolika je vaša uloga – greška bi mogla čak i da vas košta života, sopstvenog ili tuđeg.

Vaš posao podrazumeva poštovanje bezbednosnih standarda i propisa, trebalo bi da volite da radite svojim rukama i koristite alate, morate biti u stanju da rešavate i dijagnostikujete električne probleme. Moraćete da počnete sa pripravništvom ili programom stručne obuke, a dobijanje licence je neophodno na većini mesta, što zaista može povećati vaš profesionalni kredibilitet.

Vozači teških vozila i kamiona sa prikolicom

Prosečna plata: 54.320 dolara godišnje

Ako volite otvoren put i ideja da sami krstarite autoputevima dok zarađujete pristojnu platu zvuči privlačno, onda bi karijera vozača teških i tegljačkih kamiona mogla biti samo vaša karta za slobodu i finansijsku stabilnost. Vozači kamiona su deo okosnice transporta svega što je društvu potrebno da bi funkcionisalo dok prevozite robu i materijal. Ne radi se samo o tome da budete dobar, siguran vozač koji može da se kreće i paralelno parkira 18 točkova; takođe se radi o tome da obezbedite da svoj teret isporučite na vreme.

Neki vozači kamiona kupuju sopstvene kamione i postaju sami sebi šefovi kao vozači po ugovoru. Ako to uradite, možete zaraditi još više novca, ali preuzimate dodatni stres zbog održavanja, osiguranja i praćenja cene gasa mnogo više.

Za ovaj posao vam ne treba faks – verovatno ćete morati samo da imate položeno za vožnju kamiona i komercijalnu vozačku dozvolu.

Savetnici za zloupotrebu supstanci, poremećaj ponašanja i mentalno zdravlje

Prosečna plata: 53.710 dolara godišnje

Ovi savetnici igraju ključnu ulogu u lečenju i podršci ljudima sa problemima mentalnog zdravlja, zavisnosti ili drugim problemima u ponašanju – rade sa klijentima koji imaju takve probleme, od depresije i anksioznosti do zloupotrebe droga i poremećaja u ishrani.

Ova uloga mogla biti prava za vas ako imate empatiju i želju da pomognete drugima da se izleče i razviju, vešti ste u slušanju i stvaranju bezbednog okruženja sa podrškom, zanima vas ljudsko ponašanje i psihičko zdravlje.

Da biste krenuli na ovaj put karijere, obično će vam trebati najmanje diploma iz psihologije, socijalnog rada ili savetovanja, iako su za mnoge pozicije potrebni i dodatni sertifikati, u zavisnosti od zahteva države i poslodavca.

Izvor: Nova.rs

Svemirska letelica „Parker” Američke svemirske agencije NASA uranja u spoljašnju atmosferu naše zvezde i prilazi na 6,1 milion kilometara od površine Sunca – najbliže do sada u istoriji istraživanja svemira.

Ovih 6,1 milion kilometara od površine Sunca možda ne zvuče tako blizu, ali kako objašnjava dr Nikol Foks, direktorka za naučni razvoj u Nasi: „Udaljeni smo 150 miliona kilometara od Sunca, pa ako stavim Sunce i Zemlju na jedan metar jedno od drugog, solarna sonda 'Parker' je četiri centimetra od Sunca – tako da je to blizu."

Sonda će morati da izdrži temperature od 1.400 stepeni Celzijusa i zračenje koje bi moglo da ošteti elektroniku na brodu.

Zaštićena je štitom od ugljeničnog kompozita debljine 11,5 centimetara, ali taktika svemirske letelice, koja je na misiji još od 2018. godine, je da brzo ulazi i izlazi - piše RTS.

U stvari, kretaće se brže od bilo kog objekta koji je napravio čovek, jureći brzinom od 692.000 kilometara na sat, što je ekvivalent letenju od Londona do Njujorka za manje od 30 sekundi.

Sonda će biti van komunikacije nekoliko dana tokom ovog vrelog preleta i naučnici će čekati signal, koji se očekuje 27. decembra, da vide da li je preživela.

Astronomi i astrofizičari se nadaju da će dok svemirska letelica prolazi kroz spoljašnju atmosferu naše zvezde – njenu koronu – rešiti dugotrajnu misteriju.

„Korona je zaista vruća, a mi nemamo pojma zašto“, objašnjava astronom dr Dženifer Milard.
„Površina Sunca je oko 6.000 stepeni Celzijusa, ali korona, ova slaba spoljna atmosfera koju možemo da vidimo tokom pomračenja Sunca, dostiže milione stepeni – a dalje je od Sunca. Pa kako ta atmosfera postaje toplija?"

Misija bi takođe trebalo da pomogne naučnicima da bolje razumeju solarni vetar – stalni tok naelektrisanih čestica koje izbijaju iz korone. Kada ove čestice stupe u interakciju sa magnetnim poljem Zemlje, nebo se osvetljava blistavim aurorama.

Ali ovo takozvano svemirsko vreme takođe može da izazove probleme, kvareći električne mreže, elektroniku i komunikacione sisteme.

„Razumevanje Sunca, njegove aktivnosti, svemirskog vremena, solarnog vetra je toliko važno za naš svakodnevni život na Zemlji“, ističe dr Milard.

 

Osmog januara 1947. godine rođen je Dejvid Bouvi, jedna od najvažnijih ličnosti rokenrola i umetnosti druge polovine XX veka. Umro je 10. januara 2016. Godine 2013, načinio je spisak od „100 knjiga koje treba pročitati barem jednom u životu“. Ovo su te knjige...

Homer: Ilijada (IX vek p.n.e) 

Dejvid Silvester: Intervjui s Frensisom Bejkonom (1980)

Alfred Deblin: Berlin Aleksanderplac (1929)

Džordž Orvel: U utrobi kita i drugi eseji (1940)

Brus Četvin: Pevane staze (1987)

Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita (1966)

Kit Voterhaus: Lažov Bili (1961)

Džon Brejn: Put u visoko društvo (1957)

Daglas Harding: Put bez glave (1986)

Džon Kenedi Tul: Zavera budala (1980)

Anatol Brojard: Kafka je bio besan (1993)

Entoni Bardžis: Paklena pomorandža (1962)

Džon Reči: Noćni grad (1963)

Džuno Dijaz: Kratki i čudesni život Oskara Vaa (2007)

Gistav Flober: Madam Bovari (1856)

Vilijam Fokner: Dok ležah na samrti (1930)

Tadanori Joku: Tadanori Joku (1978)

Kristofer Išervud: Gospodin Noris preseda iz voza u voz (1935)

Džejms Hal: Rečnik tema i simbola u umetnosti (1974)

 

Ričard Kork: Dejvid Bomberg (1988)

Vindam Luis (ur.): „Blast" (magazin) (1914-1915)

Nela Larsen: Pretvaranje (1929)

Artur K. Danto: Iza Brilo kutije (1992) 

Džulijan Džejns: Poreklo svesti u nestanku bikameralnog uma (1976)

Džordž Stajner: U zamku Plavobradog (1971)

Piter Akrojd: Hoksmur (1985)

R. D. Laing: Podeljeno ja (1955)

Alber Kami: Stranac (1942)

Valas Turman: Deca proleća (1932)

 

Krista Volf: Razmišljanja o Kristi T. (1971)

Anđela Karter: Noći u cirkusu (1993)

Mjuriel Spark: Najbolje godine gospođice Džin Brodi (1961)

Vladimir Nabokov: Lolita (1955)

Sol Belou: Hercog (1964)

Spajk Miligan: Pakun (1963)

Ričard Rajt: Crni dečak (1945)

F. S. Ficdžerald: Veliki Getsbi (1925)

Jukio Mišima: Mornar koji je izneverio more (1963)

Artur Kestler: Pomračenje o podne (1980)

 

T.S. Eliot: Pusta zemlja (1922)

Frenk Noris: Maktig (1899)

Martin Ejmis: Novac (1984)

Kolin Vilson: Autsajder (1956)

Frenk Edvards: Čudni ljudi (1951)

Dž. B. Pristli: Englesko putovanje (1934)

Natanijel Vest: Dan skakavaca (1950)

Džordž Orvel: 1984 (1948)

Čarls Vajt: Život i vreme Litl Ričarda (1984)

 

Nik Kon: Avopbopalubop Alopbambum, Zlatna era roka (1977)

Grejl Markus: Misteriozni voz (1975)

„Beano" (strip) (1950-e)

„Raw" (strip magazin) (1980-91)

Don DeLilo: Beli šum (1984)

Piter Guralnik: Slatka soul muzika (1986)

Džon Kejdž: Tišina - članci i radovi (1961)

Malkolm Kauli (ur.): Pisci na poslu - Intervjui iz „Pariz Rivjua" (1958)

Čarli Džilet: Zvuk grada - Uspon rokenrola (1970)

Petr Sadecki: Oktobrijana i ruski andergraund (1971)

En Petri: Ulica (1946)

 

Majkl Čabon: Čudesni momci (1995)

Hjubert Selbi: Poslednje skretanje za Bruklin (1966)

Hauard Zin: Narodna istorija SAD-a (1980)

Suzan Džekobi: Vreme američke nerazumnosti (2008)

Fran Lebovic: Život u metropoli (1978)

Tom Stopard: Obala utopije (2007)

Hart Krejn: Most (1978)

Dejvid Kid: Svi carevi konji (1966)

Sara Voters: Džeparoš (2002)

Entoni Bardžis: Zemne sile (1980)

Džon Dos Pasos: 42. paralela (1938)

Ed Sanders: Priče bitničke slave (1975)

Hauard Norman: Umetnik ptica (1994)

Geri Hirši: Nemaš gde da pobegneš - Priča o soul muzici (1984)

Oto Fridrih: Uoči potopa - Portret Berlina u 1920-im (1972)

Kamil Palja: Seksualne persone (1990)

Džesika Mitford: Američki način umiranja (1963)

Truman Kapote: Hladnokrvno ubistvo (1965)

D. H. Lorens: Ljubavnik ledi Četerli (1928)

Džon Sevidž: Omladina - Stvaranje kulture mladih 1875-1945 (2007)

Ivlin Vo: Grešna tela (1930)

Vans Pakard: Skriveni ubeđivači - Psihologija reklame (1957)

Džejms Boldvin: Sledeći put vatra (1963)

„Viz" (strip revija, rane '80-e)

„Private Eye" (satirični magazin, '60-'80-e)

Frenk O'Hara: Odabrane pesme (1978)

Kristofer Hičens: Suđenje Henriju Kisindžeru (2001)

Džulijan Barns: Floberov papagaj (1984)

Lotreamon: Maldororova pevanja (1869)

Džek Keruak: Na putu (1957)

 

Lorens Vešler: Kabinet čuda gospodina Vilsona (1997)

Edvard Bulver Liton: Zanoni (1842)

Elifas Levi: Transcendentalna magija (1855)

Elejn Pejgels: Gnostička jevanđelja (1979)

Đuzepe Di Lampeduza: Gepard (1955)

Dante Aligijeri: Pakao (1320)

Alberto Denti di Pirajno: Grob za delfina (1956)

Rupert Tomson: Uvreda (1996)

Ijan Mekjuan: Između čaršava (1978)

Orlando Fajdžis: Ljudska tragedija - Ruska revolucija 1891-1924 (1997)

Jevgenija Ginzburg: Hronika kulta ličnosti (1967)

Izvor: RTS

Masnoća u jetri može dovesti do oštećenja ćelija jetre i smanjenja njene funkcionalnosti.

Jetra se s pravom naziva centralnom laboratorijom našeg tela zbog brojnih funkcija koje obavlja u telu, od razlaganja hrane i pretvaranja u energiju do filtriranja štetnih materija iz krvi. Međutim, kao i drugi organi u našem telu, i jetra je podložna raznim vrstama oštećenja.

Masna jetra često ne izaziva očigledne simptome u ranim fazama. Međutim, kako bolest napreduje, mogu se pojaviti sledeći simptomi:

umor i iscrpljenost
Bol ili nelagodnost u gornjem desnom delu stomaka mogu se javiti kao rezultat uvećane jetre.
gubitak apetita ili osećaj sitosti nakon malih obroka
Mučnina i povraćanje se javljaju kod težih oblika masne jetre
povećanje telesne težine

Bol u zglobovima može biti povezan i sa zapaljenskim procesima koji se javljaju kod masne jetre.

Danas su bolesti jetre u porastu, a dobra vest je da se 90 odsto njih može sprečiti. Evo kako

smanjenje unosa alkohola
uravnotežena ishrana
redovno vežbanje
izbegavanje toksina uključujući i rekreativne lekove
izbegavanje kontakta sa krvlju drugih, što može dovesti do virusnog hepatitisa

Na ovu listu možete dodati i jedan iz prirode, a to je da biljni čajevi nisu samo ukusan napitak, već imaju i mnoge zdravstvene prednosti. Između ostalog, poboljšavaju rad ovog važnog organa.

Koren čička

Jedna od najpoznatijih biljaka za podršku jetri je mlečni čičak. Najlekovitijim delom ove biljke smatra se njen koren, riznica flavonoida i antioksidanata, ili silimarin, grupa jedinjenja koja deluju kao antioksidansi, smanjuju upale i štite jetru od oštećenja, a mogu i da uspore napredovanje jetre. bolesti kao što je hepatitis. Mlečni čičak sadrži i visoku koncentraciju minerala kalcijuma, hroma, bakra, gvožđa, magnezijuma, cinka, kao i vitamina A, B, C i E. Čaj od ove biljke, koju neki smatraju korovom, takođe pomaže u zaštiti jetre od oštećenje alkohola, zbog čega se tradicionalno koristi kao lek za mamurluk.

Čaj od sladića

Čaj od sladića ili slatkog korena pruža mnoge zdravstvene prednosti, uključujući podršku jetri. Kao i mlečni čičak, sladić ima antiinflamatorna svojstva i pomaže u zaštiti jetre od efekata prekomerne konzumacije alkohola. Njegova glavna aktivna komponenta je glicirizin, koji ima antivirusna i antibakterijska svojstva i sprečava razvoj virusa i bakterija, zbog čega je klasifikovan i kao prirodni antibiotik.

Pre nego što počnete da uzimate bilo kakve dijetetske suplemente ili biljne preparate za podršku zdravlju jetre, trebalo bi da se konsultujete sa lekarom ili nutricionistom, posebno ako vam je već dijagnostikovana masna jetra ili neko drugo stanje jetre.

Feng šui je drevna kineska praksa uređenja prostora za ravnotežu i pozitivnu energiju

Biljke poput drveta novca, srećnog bambusa, zamije i citrusa se koriste za privlačenje bogatstva

Feng šui je drevna kineska praksa uređenja prostora koja ima za cilj da unese ravnotežu i pozitivnu energiju u naše živote. Jedan od popularnih aspekata feng šuija je upotreba biljaka za privlačenje bogatstva, sreće i prosperiteta.

Evo nekoliko feng šui biljaka za novac koje možete dodati svom domu ili kancelariji da biste podstakli protok pozitivne energije i privukli finansijsku stabilnost.

Jedna od najpoznatijih biljaka u feng šui tradiciji je drvo novca ili Krasula (Crassula ovata), poznato i kao japansko drvo ili biljka žada. Ova biljka je prepoznatljiva po debelim, mesnatim listovima koji podsećaju na novčiće, zbog čega se veruje da simbolizuje bogatstvo i prosperitet.

Prema feng šuiju, stablo novca treba da bude postavljeno u jugoistočnom delu prostora, poznatom kao sektor bogatstva, kako bi maksimalno iskoristio svoju energiju.

Osim što simbolizuje bogatstvo, stablo novca je takođe veoma lako za održavanje, što ga čini idealnim izborom za one koji nemaju mnogo iskustva sa biljkama. Sve što mu treba je umereno zalivanje i puno svetla.

Druge feng šui biljke za novac

Ako želite da unesete dodatnu energiju obilja u svoj dom, razmislite o sledećim feng šui biljkama novca:

Srećni bambus

Srećni bambus simbolizuje rast, otpornost i fleksibilnost. U feng šui tradiciji, bambus se često koristi za privlačenje sreće i prosperiteta. Stavite ga u prozirnu vazu sa vodom i kamenjem i stavite ga u sektor bogatstva, kao što je radna ili dnevna soba da povećate njegovu moć.

Zamija

Zamija, takođe poznata kao srećna biljka, simbolizuje rast i bogatstvo. Ova biljka je takođe veoma laka za održavanje, što je čini savršenom za domove i kancelarije.

Citrusno voće

Limun, narandža ili mandarina ne samo da ispunjavaju prostor svežinom, već su i simbol obilja, čistoće i sreće. Preporučljivo je postaviti ove biljke blizu ulaza kako bi privukle pozitivnu energiju.

Kako odabrati pravu biljku?

Prilikom izbora feng šui biljke za novac, važno je uzeti u obzir prostor u koji želite da postavite biljku. Obratite pažnju na količinu prirodnog svetla, temperaturu i vlažnost, jer svaka biljka ima specifične potrebe. Takođe, redovno vodite računa o biljkama i održavajte ih zdravim, jer samo zdrave biljke mogu privući pozitivnu energiju.

Postavite biljke u jugoistočni deo prostora (sektor bogatstva) kako biste maksimalno iskoristili svoj energetski potencijal. Izbegavajte postavljanje biljaka u spavaću sobu, jer previše biljne energije može poremetiti miran san. Listove biljaka redovno čistite od prašine kako bi nesmetano obavljale svoj energetski „rad“ - piše Blic.rs.

Mnogo ljudi ne zna da je prelom kostiju moguć i bez jakog udarca ili pritiska. Posebno kad se pretera sa sportom posle pauze – preti takozvana stres fraktura. Kako je izbeći?

Stres frakture mogu pogoditi svakoga ko preteruje sa sportom.

"One u istoj meri pogađaju takmičare i rekreativce. Reč je o relativnom preopterećenju", objašnjava Karsten Holander za DW, prenosi B92.

"Neko se, na primer, u novogodišnjoj noći prijavi za učešće na prolećnom maratonu i počne da trenira trčanje od nula do 20, zatim do 40, ili čak do 60 kilometara nedeljno. To su trenuci visokog rizika", priča ovaj profesor sportske medicine na Medicinskom fakultetu u Hamburgu.

"U istoj situaciji može se naći profesionalni sportski trkač nakon četvoronedeljne pauze – recimo, jedan sportski trkač na koledžu koji nakon raspusta počinje ponovo da trenira uz visok nivo opterećenja."

Doktorka upozorava na jednu grešku koju mnogi prave tokom zime: Rizik od povreda je veći VIDEO
Holander je od nedavno i glavni lekar Nemačkog atletskog saveza (DLV).

"U sopstvenoj karijeri trčanja na srednje staze uspeo sam da prođem sa samo jednom nižestepenom stres frakturom", otkriva sportski lekar, koji ovu vrstu povreda istražuje još od studentskih dana.

Šta ukazuje na mogući stresni prelom

Klasični prelom kosti nastaje kada sila, na primer od udarca ili pritiska nogom, iznenada spolja deluje na kost.

Nasuprot tome, stres fraktura – koja se često naziva i prelomom zbog preopterećenja – nastaje usled postepenog oštećenja kosti. One variraju od edema – bolnog nakupljanja vode u kostima – do preloma.

"Bolovi su u pravilu prisutni na početku trčanja sa tendencijom da se pogoršavaju, tako da se ne može trčati do zacrtanog cilja", ovako Holander opisuje signale koji ukazuju na mogući stres prelom.

"Oni se razlikuju od povreda tetiva, koje nakon perioda zagrevanja možda neće biti tako bolne kao na početku", dodaje on.

Najčešće su tom riziku tokom trčanja izloženi potkolenica i stopalo. Ako neko oseti tup bol u kostima, treba da se obrati lekaru. Postupcima snimanja, poput magnetne rezonance (MRI) ili scintigrafije, može se utvrditi da li je neko pretrpeo stres frakturu.

Većina slučajeva događa se pri trčanju

U principu, stres frakture mogu se pojaviti u svakoj vrsti sporta. Pre svega su ugrožene kosti koje su posebno izložene opterećenju.

Prelomi kod veslača i onih koji igraju golf češće se javljaju na rebrima, kod tenisera na laktu ili podlaktici, u blizini skočnog zgloba kod onih koji se bave skakanjem ili košarkom, kao i na kostima stopala i skočnom zglobu.

Kada se dižu tegovi ili bavi gimnastikom, ugroženi su posebno lukovi pršljenova.

Međutim, većina stres preloma zabeležena je tokom trčanja.

"S jedne strane, trčanje je veoma popularan sport u Nemačkoj sa 18 do 20 miliona onih koji se bave njim. I upravo se u tom segmentu beleži veliki broj slučajeva. S druge strane, udarne sile koje se javljaju prilikom doskoka važan su faktor za stresne povrede kostiju", objašnjava Holander.

Sportistkinje su više izložene riziku

Prema rezultatima studija, žene su dva puta više izložene riziku od stres preloma kostiju nego muškarci. Postoji više razloga za to.

Kod žena je često niža gustina kostiju, a važan je i nivo hormona.

"Bitnu ulogu pri tome može imati i vrsta kontracepcije: u kojoj meri preparati ometaju razmenu materija?"

Zbog toga su u lekarski tim nemačkog Atletskog saveza uključeni i sportski ginekolozi.

Osim toga, poremećaji u ishrani češće su prisutni kod sportistkinja nego kod sportista. I oni povećavaju rizik od stres fraktura.

"Po svaku cenu se zato mora izbeći premali relativni unos energije", ističe Holander.

Unositi dovoljno kalcijuma, ali ne previše

Kako bi sprečili povrede uzrokovane preopterećenjem, sportisti bi trebalo da paze da njihovo telo bude snabdeveno dovoljnom količinom kalcijuma i vitamina D.

Kalcijum stabilizuje kosti, dok vitamin D osigurava da se kalcijum bolje apsorbuje u organizmu i ugradi u kosti.

Tokom letnjih meseci kod bavljenja sportom dobija se dovoljno vitamina D, takozvanog "hormona Sunca", dok se kalcijum mora dodatno uneti u organizam.

U pravilu, dnevna potreba od oko 1.000 miligrama kalcijuma lako se može pokriti zdravom ishranom, na primer mlečnim proizvodima, povrćem ili mineralnom vodom koja sadrži više kalcijuma.

"Vegetarijanci ili vegani koji konzumiraju napitke kao zamenu za mleko, trebalo bi da budu oprezniji, jer su neki od tih proizvoda sa kalcijumom, a drugi bez njega", ističe Holander.

Čak i ako se kalcijum izlučuje znojem tokom intenzivnog treninga, ne treba olako posezati za tabletama kalcijuma kako bi se nadoknadio deficit, upozorava naučnik:

"Prevelika konzumacija kalcijuma može biti opasna, jer, između ostalog, može povećati rizik od stvaranja kamena u bubrezima."

Razumno planiranje treninga

Kako su stres frakture posledica preopterećenja kostiju, Holander preporučuje razumno planiranje treninga.

"Opterećenje se ne bi smelo povećavati za više od 20 odsto iz jedne u drugu nedelju. To se odnosi na ukupnu pređenu udaljenost tokom nedelje, na najdužu deonicu tokom trčanja, ali i intenzitet i obim pojedinačnih intervala trčanja."

Aplikacije za fitnes na pametnom telefonu ili pametnom satu mogu biti od pomoći u kontroli opterećenja. Neće škoditi ni biomehanička analiza. I lični stil trčanja takođe određuje koliko je opterećenje kostiju.

"Preventiva je visoka frekvencija, odnosno manji koraci. Opterećenje po koraku je tada manje", savetuje ovaj sportski lekar.

Šta ako ipak dođe do preloma zbog preopterećenja?
Tada je glavni prioritet zaštita povređene kosti. Za razliku od "klasičnih" preloma, kod stres fraktura se slomljeni delovi kosti retko pomeraju. Zbog toga obično nije potrebna potpuna imobilizacija kosti gipsom.

Čak i tada su treninzi mogući, iako na drugačiji način.

"Strastveni trkači uglavnom žele da izbegnu pauzu u treningu", kaže Holander.

"Oni će u tom slučaju radije praktikovati vožnju bicikla ili vodeni džoging."

Album „Šta bi dao da si na mom mjestu“ Bijelog dugmeta izašao je 1975. u izdanju diskografske kuće Jugoton.

Album „Šta bi dao da si na mom mestu“, Bijelog dugmeta osmišljen je u malom mestu kraj Rogatice, a snimljen je u Londonu. Prodat je u više od 200.000 primeraka. Nakon samo godinu dana Bregović je rekao za Džuboks.
„Na našoj rok sceni nema ničega osim Bijelog dugmeta, jer sve ostalo manje-više trčkara za nama i pokušava na brzinu nešto ušićariti“, rekao je tada muzičar, zbog koga je njegova izdavačka kuća morala da izmisli pojam „dijamantska ploča“.

Priprema albuma na selu

Nakon ogromnog komercijalnog i kritičarskog uspeha debi albuma Bijelog Dugme, Kad bi bio bijelo dugme, i turneje koja je usledila, bend je u jesen 1975. otišao u selo Borike u Istočnoj Bosni da radi na pesmama za sledeće album.
Veliki pritisak im je pravila činjenica da novi album mora da bude bolji od prvog.
I dok su daleko od javnosti, čanovi benda u Jugoslaviji dobijaju sve više na popularnosti, a o njima, od usta do usta počinju da kruže najneverovatnije izmišljene priče, od toga da je neko čuo da su svi izgubili život u saobraćajnoj nesreći, do toga sa su u sukobu sa policijom zbog droge.
Priče su se toliko proširile, da je saraajevsko Oslobođenje bili prinuđeno da objavi demanti da su svi članovi benda dobro i da nije bilo nikakve saobraćajne nesreće.

Snimanje u Londonu

Snimanje albuma počelo je novembra 1975. godine u Londonu. Album je producirao Nil Harison, koji je prethodno radio sa Koknijem Rebelom i Gonzalesom.
Bas gitaru na albumu svirao je vokal benda Željko Bebek, pošto je bas gitarista Zoran Redžić povredio srednji prst neposredno pre početka snimanja albuma.
Tokom snimanja albuma, bend je snimio pesmu na engleskom jeziku „Playing the Part“, koja nije objavljena na albumu, ali se pojavila na promo singlu koji je distribuiran novinarima.
Tekst pesme „Playing the Part“ napisao je Dejv Taunsend; Izvršni direktor Jugotona Veljko Despot, koji je tokom snimanja albuma boravio sa bendom u Londonu, tražeći nekoga da napiše tekst na engleskom, kontaktirao je umetničku agenciju koja je poslala Taunsenda.

Publika

Album je postigao veliki komercijalni uspeh u Jugoslaviji, pesme „Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac“, „Došao sam da ti kažem da odlazim“, „Ne gledaj me tako i ne ljubi me više“ i „Požurite, konji moji“ koji postaju hitovi širom zemlje i album se prodaje u više od 200.000 primeraka.

Nakon prvih 50.000 prodatih ploča, Šta bi dao da si na mom mjestu postao je prvi jugoslovenski album koji je upisan kao dijamantska ploča. Posle više od 100.000 prodatih primeraka, postala je prva platinasta ploča u istoriji jugoslovenske diskografije, a nakon što je dostigla tiražu od 200.000 primeraka, označena je jednostavno kao „2× dijamantska ploča“.

Šta bi dao da si na mom mjestu i Duško Trifunović

Pesma po kojoj je i album iz 1975. godine dobio ime, nastala je kao posveta tadašnjem pevaču grupe Željku Bebeku. Inače to je jedina pesma na albumu za koju tekst nije napisao Goran Bregović, već Duško Trifunović.
„Željko je sjajan umjetnik, ali je “štos” u tome što je bio mršav, imao je tanke nožice, a glava mu ogromna, zato što mu je frizura u to doba bila natapirana. I ja znam da ga ne vole, govore “Ma što se pravi važan”. Ali, kad je ušao u kafanu, odjednom su se svi ozarili i tad sam shvatio njega mrze, ali mu se dive. Otišao sam kući i to napisao pesmu– ispričao je Duško Trifunović, jednom prilikom, Antena M.

Omot albuma

Omit albuma radio je čuveni dizajner Dragan S Stefanović, po struči akademski slikar, koji se uspešno bavio fotografijom i dizajnom.
„Omotom smo hteli da istaknemo haotičnost sveta u kome živimo. Ljudi vole da zavide nekom. Oni vole da znaju šta se krije iza tih pop-zvezda. Vole da znaju šta jedu, kako spavaju sa kim se druže. Zato o njima može toliko da se laže. To činim i ja, veoma svesno, na omotima ploča., ispričao je Stefanović za Džuboks 1976. godine.
Na pitanje novinara da je naciji od terojiskog objašnjena omota, zanimljivije čija se zadnjica nalazi na omotu, Dragan Stefanović je rekao:
„Moji prijatelji novinari mi često dolazi sa tim pitanjem, na koje ja, zbog profesionalne etike, ne mogu da odgovorim. Neki mi govore da ne moram ništa da kažem, oni će, a ja samo treba da klimen glavom. Tako sam, radi prijateljstva veoma često klimao glavom, i više od 50 devojaka može da se pohvali da im je zadnjica na ploči. To je međutim jedna anonimna devojka, koju niko ne zna, rekao je za Džubosk, a prenosi Yugopapir.

Novogodišnja svirka za Tita

Odmah po izlasku albuma zakazana je početna promocija na novogodišnjem koncertu 1976. godine u beogradskoj hali sportova uz Pop mašinu, Buldožer i Cod kao predgrupe. Međutim, pet dana pred Novu godinu, bend je otkazao koncert zbog poziva da nastupi za predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu u okviru proslave Nove godine.

Nastup za osamdesettrogodišnjeg predsednika nije išao onako kako je bend očekivao, o čemu je Bregović pričao u raznim medijskim istupima nakon raspada Jugoslavije:
„ Po onome što smo saznali, razlog zašto je uopšte znao za nas bili su neki od njegovih unuka koji su voleli da pevaju uz „Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac“, pa su njegovi voditelji zaključili da će mu se svideti da to čuje lično. Već smo svirali kada su Tito i Jovanka ušli u pozorište da zauzmu svoja mesta i za nekoliko sekundi se pokrio ušima jer nije mogao da podnese buku. To je bio momentalni signal predsedničkim ljudima koji su počeli da nas šuškaju: ‘Tiše, tiše’ nakon čega je ni minut kasnije usledila naredba ‘Prekinite sve’. Oterali su nas sa bine, a oni su doveli operu i balet… To je bio naš nastup za Tita — dvadeset taktova muzike. Još jedan utisak iz te noći bila je erotska energija koju sam osetio kako visi u vazduhu u trenutku kada su Tito i Jovanka ušetali u pozorište. Prostor bekstejdža bio je pun balerina i pevačica iz hora i mogli ste da čujete jauke u ovom skoro histeričnom uzbuđenju…”

U godinama nakon toga, Bebek se osvrnuo i na nastup benda za Tita. 1976. godine, mesecima nakon nastupa, pisao je za časopis Džuboks o ličnim osećanjima koje je događaj izazvao u njemu.
U objavljenom delu, pevač izražava oduševljenje što je dobio priliku da nastupi za „najpoštovanijeg i najdražeg gosta“, dok povlači paralele sa uzbuđenjem svog jedinog prethodnog ličnog viđenja Tita tokom Štafeti mladosti u Sarajevu. Međutim, tokom televizijskog intervjua 2018. godine, on se mnogo drugačije prisetio nastupa Bijelog dugmeta za Tita:
„ Naš menadžer Vladimir Mihaljek nam je rekao: ‘Zvali su iz Predsjedništva, morate za Novu godinu svirati za Tita u HNK u Zagrebu’, a mi smo bili: ‘Dobro, ako moramo’. Problem je bio u tome što smo već bili rezervisani za nastup u Beogradu koja će nam doneti ekvivalent od 100.000 dolara u današnjem novcu — veoma unosna suma za jedan nastup koja bi bila odlična za naš slabašan finansijski rezultat u to vreme . Ali Titovi momci su nas uveravali: ‘Ma ne, nema problema, nema potrebe da se osećate loše zbog otkazivanja svirke u Beogradu jer ćete ovde dobiti platu’. I bili smo plaćeni, ali je bilo samo 2.000 dolara. Pojavili smo se u HNK dan prije nastupa i nismo smjeli otići do sutradan. Zaglavili su nas u podrum pozorišta, a obezbeđenje nije htelo da izađemo napolje niti da se krećemo po zgradi. U osnovi smo bili zaplenjeni u podrumu HNK dva dana. Podigli su nas na scenu kao pacove, a onda se odmah vratilo posle kratkog izvođenja „Patim, evo, deset dana“. Bilo je ponižavajuće. Celo iskustvo je ostavilo veoma gorak ukus u mojim ustima. Što se tiče utiska koji smo na njega ostavili, on nije mogao manje da brine o nama. Puhao je u lulu, pokazujući vrlo malo interesovanja za to ko smo i šta radimo. ”

Mesto u istoriji YU roka

Rekordna prodaja albuma, kao i ogromna popularnost numere „Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac” među svim slojevima jugoslovenskog društva, pored velike rotacije na jugoslovenskom radiju, podstakli su režiserku Soju Jovanović da uvrsti hit pesmu u njen TV film Televizije Beograd iz 1976. godine Izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo.
Album se 1998. godine našao kao 17. na listi 100 najvećih jugoslovenskih rok i pop albuma, a 2015. godine omot albuma Šta bi dao da si na mom mjestu zauzeo je 10. mesto na listi 100 omota jugoslovenskog roka.

Lista pesama na albumu Šta bi dao da si na mom mjestu
„Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac“ (3:52)
„Hop-cup“ (2:18)
„Došao sam da ti kažem da odlazim“ (3:36)
„Ne gledaj me tako i ne ljubi me više“ (6:46)
„Požurite konji moji“ (7:17)
„Bekrija si cijelo selo viče e pa jesam, šta se koga tiče“ (2:47)
„Šta bi dao da si na mom mjestu“ (7:42)

Muziku i tekst napisao Goran Bregović (osim pesme „Šta bi dao da si na mom mjestu“, čiji je tekstopisac Duško Trifunović).

Članovi Bjelog dugmeta na tom albumu bili su:
Željko Bebek – vokal
Zoran Redžić – bas-gitara
Ipe Ivandić – bubnjevi
Vlado Pravdić – sintisajzer
Goran Bregović – gitara

Saradnici
Nil Harison – producent
Veljko Despot – urednik
Dragan S. Stefanović – omot
Piter Henderson – snimatelj
Najdžel, Ros i Gari – operatori
Kris Bler – snimao je ploču

Izvor: Danas.rs

Strana 63 od 974

Slobodno vreme

Lifestyle

Znate li da imamo mnogo više toga zajedničkog sa kvascem nego što bi se moglo pomisliti, a još više toga možemo da nauči...

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.