Rulet je kazino igra koja je osvojila svet svojom jednostavnošću i uzbuđenjem koje pruža. Sa svakim okretanjem točka, igrači se suočavaju sa neizvesnošću, a svaka opklada nosi potencijalnu nagradu. Međutim, kao i svaka igra na sreću, mnogi se pitaju: da li postoji sistem ili strategija koji garantuje pobedu? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, prvo moramo istražiti osnovne strategije koje se koriste u ovoj popularnoj igri, razjasniti ulogu sreće, i razmotriti specifičnosti različitih varijacija igre.
Iako je rulet igra koja zavisi od slučaja, mnogi igrači pokušavaju da razviju strategije koje im mogu pomoći da poboljšaju šanse za pobedu. Iako nijedna strategija ne može garantovati dobitak, postoje taktike koje su se vremenom dokazale kao popularne među igračima.
Martingale je najpoznatija i najčešće korišćena strategija, ne samo u ruletu. Osnovna ideja ove metode je da igrač duplira svoj ulog nakon svake izgubljene runde. Cilj je da se nakon nekoliko uzastopnih gubitaka osigura povratak na početni ulog, kada se konačno osvoji jedan dobitak.
Međutim, ovaj sistem ima svoje slabosti. Prvo, dupliranje uloga može dovesti do veoma velikih uloga, što znači da se igrači brzo mogu približiti maksimalnim granicama stola ili čak doći do tačke kada nemaju dovoljno novca za dalju igru. Takođe, serija gubitaka može se brzo pretvoriti u velike gubitke, što ovaj sistem čini riskantnim.
Za razliku od Martingalea, Paroli sistem je mnogo manje rizičan i koristi opklade sa pozitivnim progresijama. Ovaj sistem podrazumeva da igrač udvostručuje ulog kada pobedi, a vraća se na početni ulog nakon svakog gubitka. Cilj je da igrač maksimalno iskoristi dobitke i minimizira gubitke.
Ova strategija može biti efikasna u situacijama kada igrač pobeđuje nekoliko puta zaredom, ali ona takođe nosi rizik jer nije prilagođena za duže serije gubitaka. Iako sistem smanjuje gubitke, dugoročno, rulet ostaje igra na sreću, a Paroli sistem ne može da izbegne osnovni faktor slučajnosti.
Sistem D'Alembert je sličan Martingale-u, ali sa manjim progresijama. Igrač povećava svoj ulog za jedan jednostavan ulog nakon svake izgubljene runde, a smanjuje ga za jedan jednostavan ulog nakon svake pobede. Ovaj sistem se bazira na ideji da će se broj dobitaka i gubitaka na kraju izjednačiti.
D'Alembert je u teoriji manje rizičan od Martingalea, jer se povećanja uloga ne vrše drastično. Međutim, i dalje zavisi od sreće, a dugoročni dobitak nije zagarantovan.
Fibonacci sistem je još jedan popularan način za povećanje šansi za dobitak u ruletu. Ovaj sistem se zasniva na matematičkom nizu u kojem svaki broj predstavlja zbir prethodna dva broja (1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, itd.). U ovoj strategiji, igrač koristi broj iz niza kao svoj ulog i pomera se kroz niz dok gubi. Nakon pobede, igrač se vraća dva koraka unazad u nizu.
Iako ovaj sistem može pomoći igračima da kontrolišu svoje opklade i minimiziraju gubitke, i dalje se oslanja na sreću, a neće pružiti garanciju za dobitak.
Elektronski rulet predstavlja specifičnu varijaciju tradicionalne igre. Za razliku od fizičkog ruleta, elektronski rulet koristi generator slučajnih brojeva (RNG) kako bi generisao rezultate, što znači da je svaki spin nezavisan od prethodnog i potpuno nasumičan.
S obzirom na to, odgovor na pitanje kako pobediti elektronski rulet postaje izazovniji. Iako se strategije kao što su Martingale ili Paroli mogu koristiti i u elektronskom ruletu, važno je shvatiti da ove igre ne pružaju nikakve prednosti u odnosu na tradicionalni rulet, jer RNG ne može biti predvidiv. Stoga, i dalje važi osnovno pravilo - rulet je igra na sreću i nijedna strategija ne može garantovati pobedu.
Jedan od najvažnijih faktora u razumevanju ruleta je kućni prednost (house edge). Kuća uvek ima prednost, što znači da dugoročno, igrač neće moći da pobedi stalno, bez obzira na strategiju. Kućni prednost u ruletu zavisi od vrste stola koji se koristi.
Evropski rulet ima samo jednu nulu i kućnu prednost od oko 2,7%, dok američki rulet, koji ima i dodatnu dvostruku nulu, ima kućnu prednost od oko 5,26%. Ovo znači da će igrači u evropskom ruletu imati nešto bolje šanse za pobedu nego u američkom, ali nijedna strategija ne može da izjednači prednost koju kuća ima.
Mnogi igrači su skloni da veruju u postojanje nepobedivih sistema za rulet, posebno kada se tvrdi da određene strategije ili metode mogu garantovati pobedu. Nažalost, ovo je mit. Rulet je igra na sreću i, iako se mogu koristiti različite strategije za povećanje šansi za pobedu, ne postoji nikakav sistem koji može da ukloni kućni prednost ili da garantuje dobitak.
Pitanje "da li postoji sistem koji garantuje pobedu" može da se sagleda kroz prizmu većine strategija: sve one imaju svoje prednosti i slabosti, ali nijedna od njih nije potpuno sigurna. Rulet, kao i mnoge druge igre na sreću, zavisi od slučajnosti, što znači da igrači moraju biti spremni na neizvesnost.
U svetu ruleta, nije moguće garantovati pobedu. Iako postoji mnogo različitih strategija koje se mogu primeniti, nijedna od njih ne uklanja osnovnu prirodu igre na sreću. Elektronski rulet, kao i njegovi fizički rođaci, koristi tehnologiju koja obezbeđuje nasumične rezultate, čineći strategije manje efikasnim u dužem periodu.
Igrači koji žele da uživaju u igri treba da budu svesni rizika i da uvek igraju odgovorno. Važno je postaviti granice za igru i uživati u uzbuđenju koje rulet pruža, bez nerealnih očekivanja o pobedi. Iako strategije mogu povećati šanse za uspeh u određenim trenucima, nema sistema koji garantuje pobedu u ruletu.
Industrija online kazina u poslednjim godinama doživela je značajan razvoj, a u budućnosti je očekuje još brži rast, kako u pogledu inovacija, tako i u pogledu regulacije. Od trenutka kada su se prvi online kazina pojavili, tehnologija, zakonodavstvo i tržišni trendovi su se značajno promenili, stvarajući potpuno novo iskustvo za igrače i operatere. U ovom članku istražićemo kako se industrija online kazina razvijala do sada, koje su trenutne promene, i šta nas sve čeka u budućnosti. Takođe, razmotrićemo i kako pravna regulativa u Srbiji utiče na tržište, uz poseban naglasak na pojam legalna online kazina u Srbiji.
Prva online kazina pojavila su se sredinom 1990-ih, kada je tehnologija postala dovoljno razvijena da omogući online igre na sreću. S obzirom na to da su fizička kazina bila prisutna u samo određenim delovima sveta, online kazina omogućila su igračima da uživaju u omiljenim igrama iz udobnosti svojih domova. Iako su u početku bila jednostavna, ova kazina su brzo evoluirala, poboljšavajući ponudu igara i iskustvo korisnika.
Prvi koraci industrije online igara uključivali su uglavnom jednostavne kazino igre kao što su rulet i blackjack, dok su kasnije došle slot igre i poker, koje su postale osnovna ponuda svakog online kazina. Brz razvoj internetskih tehnologija omogućio je online kazinima da ponude sve veću paletu igara, sa kvalitetnijom grafikom i naprednijim softverima, čime su postali sve privlačniji za široku publiku.
Jedan od najvećih faktora koji je uticao na rast online kazina jeste inovacija u tehnologiji. Sa razvojem interneta, brzih računara i mobilnih uređaja, online kazina su postala dostupna i na pametnim telefonima i tabletima, što je igračima omogućilo da igraju u bilo kojem trenutku i sa bilo kog mesta. Ovaj trend mobilnog igranja, koji je počeo sa Android i iOS aplikacijama, postao je još izraženiji u poslednjim godinama.
Zajedno sa mobilnim igranjem, došao je i razvoj igara sa živim krupijeima, što je drastično promenilo način na koji igrači doživljavaju igre poput ruleta, bakare i blackjacka. Ove igre omogućavaju igračima da se povežu sa stvarnim krupijeima u realnom vremenu preko video streaminga, stvarajući još verodostojniji doživljaj koji je vrlo blizak iskustvu igranja u pravom kazinu.
Pored toga, uvođenje virtualne realnosti (VR) i proširene realnosti (AR) u online kazina samo je pitanje vremena. Iako još nisu široko dostupni, ovi napredni oblici tehnologije omogućavaju igračima da potpuno urone u svet kazina, stvarajući im iskustvo koje je gotovo identično stvarnom kazinu, ali sa dodatkom udobnosti koje internet omogućava.
Kako bi odgovorila na rastuću popularnost online igara na sreću, većina zemalja širom sveta počela je sa uvođenjem zakonodavstva koje reguliše ovu industriju. U Srbiji, na primer, online kockanje je regulisano Zakonom o igrama na sreću, koji omogućava online kazinima da dobiju licencu za rad, pod uslovom da ispune sve zahteve za poštovanje zakona i pravila. Ovaj zakon je omogućio legalno poslovanje kazina na internetu, ali je takođe stvorio i okvire za nadzor i kontrolu tih operacija, kako bi se obezbedila zaštita korisnika, sprečavanje pranja novca, i smanjenje kockarskih zavisnosti.
Pravni okvir koji se primenjuje u Srbiji stvorio je sistem u kojem online kazina moraju da budu licencirana i da se pridržavaju specifičnih pravila u pogledu zaštite korisnika, zaštite maloljetnika i smanjenja rizika od kockarskih zavisnosti. Takođe, zakon zahteva da kazina nude sigurne i pouzdane metode plaćanja, kao i transparentne uslove za sve igre.
Jedan od ključnih faktora koji je doveo do popularnosti online kazina je lakoća pristupa i komfor. Igrači više ne moraju da putuju do fizičkih kazina, što štedi vreme i novac. Takođe, online kazina često nude šire opsege igara, kao i različite vrste bonusa i promocija, što igrače motiviše da se registruju i igraju. Različiti bonusi, kao što su bonus dobrodošlice, besplatni spinovi i povrat novca, doprinose tome da online kazina postanu atraktivnija za igrače.
Međutim, online kazina suočavaju se i sa određenim izazovima. Jedan od glavnih problema je bezbednost i zaštita podataka. Kako bi osigurali da njihovi korisnici ne postanu žrtve prevara ili cyber napada, online kazina moraju da primene napredne sigurnosne tehnologije, poput enkripcije podataka i dvostepene autentifikacije. Takođe, nepoštena kazina koja ne ispunjavaju svoje obaveze prema igračima mogu da uzrokuju ozbiljne probleme za celokupnu industriju.
Pored toga, problem kockarskih zavisnosti postaje sve ozbiljniji. Iako postoje mehanizmi za samopomoć, kao što su postavljanje limita za depozite i mogućnosti samoisključivanja, i dalje je potrebno više edukacije i odgovornog pristupa u ovoj oblasti. Stoga je zakonodavstvo koje reguliše online kazina u Srbiji ujedno i zaštita korisnika, obezbeđujući da kazina deluju u skladu sa odgovornim igranjem.
S obzirom na trenutne tehnološke i zakonodavne promene, budućnost online kazina izgleda vrlo uzbudljivo. Očekuje se da će s porastom popularnosti mobilnih i VR/AR tehnologija, kao i razvoja naprednih algoritama za veštačku inteligenciju (AI), online kazina nastaviti sa unapređenjem korisničkog iskustva. Igrači će moći da se angažuju u realističnijim, interaktivnijim igrama, dok će i sama industrija stvoriti nove načine za angažovanje korisnika.
U isto vreme, zakonodavne promene u mnogim zemljama, uključujući i Srbiju, mogu dovesti do još strožijeg nadzora, uz poboljšanja u pogledu bezbednosti i odgovornog igranja. Ovaj trend bi mogao da doprinese daljoj legitimaciji industrije i jačanju poverenja igrača.
Zakonodavstvo koje reguliše online kazina pruža temelje za dalji rast i stabilnost industrije, ali i za bolju zaštitu korisnika. Takođe, uvođenje novih tehnologija u igru sigurno će doneti dodatne prednosti, ali i izazove. S obzirom na to da industrija online kazina nastavlja da raste i evoluira, jasno je da nas u budućnosti čekaju još brojne promene i inovacije koje će oblikovati ovu industriju.
Može li matičnjak zaista biti odgovor za bolji san? Sve više ljudi okreće se prirodnim rešenjima u potrazi za kvalitetnijim odmorom i mirnijim noćima.
Kada sam bila tinejdžerka, važila sam za osobu koja spava neverovatno čvrsto. Bilo je gotovo nemoguće probuditi me, a bila sam uverena da bi i uragan mogao da prođe kroz moju sobu, a da to ne primetim do jutra. Međutim, jednog dana, iz meni nepoznatog razloga, moj miran san je nestao – i od tada više ništa nije isto, započinje svoju priču novinarka Glamura.
Kao odrasla osoba godinama se borim sa raznim problemima vezanim za spavanje – od beskrajnog prevrtanja po krevetu dok pokušavam da zaspim, do buđenja tokom noći i prerano otvorenih očiju pre izlaska sunca. Ja sam osoba kojoj je potrebno najmanje osam sati sna da bi normalno funkcionisala, a često ni to nije dovoljno, pa me nedostatak sna ostavlja iscrpljenom, nervoznom i potpuno bez energije.
Zato sam tokom godina isprobala gotovo svaki preparat koji obećava bolji san. Ranije sam pisala o sastojcima poput šiladžit, koji mi je pomagao protiv dnevnog umora, ali sam sada želela da pronađem nešto što rešava uzrok moje nesanice. Kada sam naišla na matičnjak, zainteresovalo me je da li bi upravo on mogao biti odgovor koji tražim.
Ako vam matičnjak zvuči poznato, verovatno ste već čuli za ovu biljku iz porodice nane. Njeni listovi imaju blag miris limuna i koriste se za pravljenje eteričnih ulja i suplemenata za koje se veruje da pomažu kod stresa, varenja, pamćenja, ali i nesanice.
Upravo me je taj efekat na san najviše zanimao, pa sam odlučila da mesec dana pred spavanje uzimam dve kapsule preparata za spavanje koje, pored matičnjaka, sadrže i ašvagandu, kamilicu i magnezijum.
Prve večeri bila sam pomalo nervozna. Moja ranija iskustva sa suplementima za spavanje nisu bila sjajna – od previše dubokog sna posle kog se osećam umorno, do intenzivnih snova koji me progone ceo sledeći dan.
Popila sam dve kapsule oko sat vremena pre spavanja i čekala šta će se dogoditi.
Na moje iznenađenje, već posle pola sata osetila sam prijatan talas pospanosti – nešto što mi se inače dešava tek oko tri ujutru, nikako već oko deset uveče. To sam shvatila kao dobar znak, završila večernju rutinu i legla u krevet bez uobičajenog beskonačnog skrolovanja po telefonu.
„Matičnjak deluje tako što nežno smiruje nervni sistem, umesto da funkcioniše kao jak sedativ“, objašnjava stručnjakinja za velnes Eda Gungor. „Veruje se da podstiče neurotransmitere zadužene za opuštanje, čime smanjuje mentalnu hiperaktivnost i fizičku napetost, koje često sprečavaju ljude da zaspu.“
Ona dodaje da matičnjak ne „tera“ telo na san, već stvara uslove da san dođe prirodno – telo se opušta, a misli postaju mirnije.
I zaista, posle toga sam zaspala i nisam se probudila do jutra. Možda to zvuči sasvim normalno, ali za mene je to bilo nešto što nisam doživela godinama.
Nakon nekoliko dana korišćenja primetila sam da se telo navikava na suplement, pa je onaj početni talas pospanosti nestao. Ipak, čak i tokom stresnih nedelja, uglavnom sam uspevala da spavam bez prekida do jutra.
Iako sam se često budila pre alarma, osećala sam se odmorno i sveže, a ne usporeno ili mamurno.
„Matičnjak je negde između drugih biljnih opcija za spavanje“, kaže Gungor. „Valerijana ima jače sedativno dejstvo, kamilica je blaža i umirujuća, dok se lavanda i pasiflora češće koriste kada je prisutna anksioznost.“
Stručnjaci napominju da efekti nisu isti kod svih ljudi i da je potrebno najmanje jednu do dve nedelje kako bi se procenilo da li matičnjak zaista pomaže.
Dobra vest je da se matičnjak generalno smatra bezbednim i dobro podnošljivim. Ipak, savetuje se razgovor sa lekarom pre korišćenja, posebno kod osoba koje imaju zdravstvene probleme ili koriste terapiju.
Kod nekih ljudi mogu se javiti blaga pospanost, glavobolja ili problemi sa varenjem, zbog čega stručnjaci preporučuju da se počne sa manjom dozom.
Posle mesec i po dana korišćenja mogu da kažem da je matičnjak za mene bio pravo otkriće. Nekada sam mislila da više nikada neću moći da spavam celu noć bez buđenja, a sada me iznenadi kada se probudim u tri ujutru – umesto da to očekujem svake večeri.
Posebno mi se dopada što je matičnjak mnogo pristupačniji od mnogih drugih suplemenata koje sam ranije probala, a do sada nisam primetila nikakve nuspojave.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da suplementi nisu čarobno rešenje. Pre nego što posegnete za njima, preporučuje se da pokušate sa zdravijim navikama poput vežbi disanja, laganog istezanja, vođenja dnevnika, manje kofeina u večernjim satima i spavanja u hladnoj i zamračenoj prostoriji.
Prema najnovijem izveštaju Državne lutrije Srbije, u 40. kolu igre na sreću loto sedmica koja je iznosila 800.000 evra je izvučena i otišla je u Pančevo.
Loto rezultati izvlačenja 40. kola koje je održano 19. maja 2026. su, prema izveštaju Državne lutrije Srbije sledeći:
U glavnom Loto izvlačenju izvučeni su sledeći brojevi: 7, 17, 26, 33, 14, 22, 24.
U glavnom Loto izvlačenju, dobitna kombinacija je glasila: 7, 14, 17, 22, 24, 26, 33
Večeras je 10 igrača izvuklo šesticu koja je vredela 305.550 dinara.
Brojevi za Loto plus sedmicu u vrednosti od 2.490.000 evra su: 19, 32, 16, 4, 9, 24, 14.
Dobitna kombinacija glasila je: 4, 9, 14, 16, 19, 24, 32.
Nažalost, ni u igri Loto plus nije bilo dobitnika.
Džoker igra u 40. kolu se igrala za 410.000 evra.
Džoker kombinacija glasila je: 7 1 9 2 6 0
U ovom kolu nije izvučen „džoker“ dobitnik.
Kompletan izveštaj i rezultate Loto izvlačenja možete pogledati na sajtu Državne lutrije Srbije.
| Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
|---|---|---|---|
| 20.05.2026 | 12:00 | MILKA SARAČ (1935) | Veliko pravoslavno groblje Sombor |
Krvna grupa nije važna samo kod transfuzije krvi, već sve više istraživanja pokazuje da može imati određenu povezanost sa sklonošću prema pojedinim bolestima i zdravstvenim problemima. Iako krvna grupa sama po sebi ne određuje hoće li se neka bolest razviti, naučnici smatraju da može uticati na način na koji organizam reaguje na upale, infekcije, stres i zgrušavanje krvi.
Upravo zbog svega ovoga, sve više se proučava veza između krvnih grupa A, B, AB i 0 i različitih zdravstvenih rizika.
Osobe s krvnom grupom A češće se povezuju s povećanim rizikom od bolesti srca, tromboze i određenih vrsta opakih bolesti, posebno onih koji zahvataju probavni sistem. Kod njih je primećeno i pojačano lučenje hormona stresa kortizola, zbog čega stres može ostaviti jače posledice na organizam. Neka istraživanja ukazuju i na veću mogućnost razvoja problema sa želucem, pankreasom i plućima.
Krvna grupa B često se dovodi u vezu s metaboličkim poremećajima, naročito dijabetesom tipa 2. Naučnici pretpostavljaju da antigen B može imati uticaj na crvenu mikrobiotu i upalne procese koji doprinose insulinskoj rezistenciji.
Takođe, kod ove krvne grupe primećen je nešto veći rizik od bolesti srca, karcinoma mokraćne bešike i nekih infekcija. S druge strane, postoje i istraživanja koja sugerišu da osobe s krvnom grupom B imaju određenu prirodnu zaštitu od pojedinih bolesti poput malarije.
Najređa krvna grupa AB nosi karakteristike i A i B grupe, pa se kod nje kombinuju i određeni zdravstveni rizici. Prema pojedinim studijama, osobe sa AB krvnom grupom imaju povećan rizik od problema s pamćenjem i razvoja demencije u starijoj dobi. Takođe, kod njih je češće zabeležen rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, duboke venske tromboze, moždanog udara i srčanih bolesti. Naučnici to povezuju s višim nivoima faktora zgrušavanja krvi - prenose Novosti.
Ipak, lekari naglašavaju da krvna grupa nije presudan faktor zdravlja. Na razvoj bolesti mnogo više utiču način života, ishrana, fizička aktivnost, pušenje,
alkohol, genetika i nivo stresa.
Krvna grupa 0 se često povezuje sa nešto manjim rizikom od određenih kardiovaskularnih bolesti, poput moždanog i srčanog udara. Zbog toga se ponekad smatra da su osobe sa ovom krvnom grupom u proseku zdravije. Prema pisanju Diario AS, dokazano je da ljudi sa krvnom grupom 0 imaju nižu verovatnoću razvoja nekih bolesti srca i krvnih sudova. Veća otpornost na najopasnije bolesti obično se povezuje sa većom verovatnoćom dugog života. Krvna grupa može samo ukazati na određene predispozicije i pomoći ljudima da više pažnje posvete prevenciji i redovnim pregledima. Upravo zato je važno voditi računa o zdravim navikama, bez obzira na to kojoj krvnoj grupi pripadamo, piše 24sata.hr
Stellantis pokreće novu strategiju razvoja pristupačnih električnih automobila za Evropu, a inspiraciju pronalazi u legendarnim modelima poput Citroen 2CV i Fiat Panda.
Nova inicijativa pod nazivom E-Car predviđa proizvodnju malih gradskih EV modela od 2028. godine.
Automobili će se proizvoditi u fabrici Pomiljano u Italiji, gde su se godinama pravili Fiatovi pristupačni modeli.
Cilj projekta je razvoj jednostavnih i jeftinijih električnih vozila namenjenih gradskoj vožnji i kupcima kojima su novi automobili postali preskupi - piše B92.
Evropska unija u međuvremenu priprema novu M1E kategoriju za male električne automobile kraće od 4,2 metra, što bi proizvođačima moglo dodatno olakšati razvoj ovakvih vozila.
Prema dostupnim informacijama, Fiat radi na manjoj i jeftinijoj verziji modela Fiat Grande Panda, inspirisanoj originalnom Pandom iz osamdesetih godina.
Istovremeno, Citroen navodno razvija jednostavan električni model koji bi oživeo duh legendarnog modela 2CV (Spačeka).
Stellantis želi da ovim projektom ponudi jednostavne gradske automobile po nižim cenama i tako odgovori na rastuće troškove novih vozila u Evropi.
Povišen holesterol često nema jasne simptome, ali može povećati rizik od srčanog i moždanog udara.
Kardiolozi ističu da ishrana igra važnu ulogu u njegovoj kontroli, a među namirnicama koje posebno izdvajaju nalaze se orasi, piše Parade.
„Kontrola holesterola ishranom ne znači da treba da jedete manje, već pametnije“, rekao je dr Alan Goldberg. Dr Džon Higins dodaje da je jedna od najboljih navika za zdravlje srca svakodnevno pojesti malu šaku oraha ili badema, prenosi N1.
„Ako pokušavate da poboljšate nivo holesterola, ono što dodajete ishrani jednako je važno kao i ono što izbacujete“, objasnio je.
Oba lekara ističu da orasi sadrže nezasićene masti, vlakna i antioksidanse koji mogu pomoći u snižavanju LDL, odnosno „lošeg“ holesterola.
„Orasi su jedna od najefikasnijih funkcionalnih namirnica koje možete uvesti u svoju svakodnevnu rutinu“, rekao je Goldberg. Higins dodaje da njihove hranljive materije pomažu u smanjenju upale i sprečavanju nakupljanja holesterola na zidovima arterija.
Istraživanja takođe potvrđuju njihov pozitivan efekat. Jedna studija objavljena u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition pokazala je da su ljudi koji su redovno jeli orahe imali značajno niži holesterol u poređenju sa kontrolnom grupom. Higins preporučuje oko 30 grama oraha dnevno, jer prekomerna konzumacija može dovesti do unosa previše kalorija.
Kardiolozi preporučuju kombinovanje oraha sa ovsenom kašom, bobičastim voćem ili grčkim jogurtom. Higins ističe da rastvorljiva vlakna iz ovsene kaše pomažu uklanjanju holesterola iz organizma, dok Goldberg kaže da kombinacija oraha i bobičastog voća pruža dodatnu zaštitu zahvaljujući antioksidansima. Oba lekara navode i da tamna čokolada u umerenim količinama može biti dobar dodatak ishrani zdravoj za srce.
Za ovo mesto kažu da je poput tuđe planete na našoj Zemlji i da su uslovi za život tamo gori nego u svemiru, a ipak život tamo cveta.
Zamislite mesto gde sunčeva svetlost nikada nije prodrla. Mesto gde je temperatura vode tik iznad tačke smrzavanja, a pritisak toliki da bi vas u sekundi smrskao poput prazne limenke.
To mesto postoji, nalazi se na zapadu Severnog Tihog okeana, istočno i južno od Marijanskih ostrva, blizu Guama, i zove se Marijanska brazda.
To je najdublja tačka svetskih okeana i najdublje mesto na površini Zemljine kore, čije dno, poznato kao "Challenger Deep", doseže gotovo 11.000 metara ispod površine mora. Kada bi se tamo spustio Mont Everest, njegov vrh i dalje bi bio više od dva kilometra ispod površine, prenosi Nova.rs.
Dugo se verovalo da je ova zona večnog mraka potpuno pusta. Međutim, savremene ekspedicije i robotske podmornice otkrile su neverovatan ekosistem pun stvorenja koja prkose zakonima biologije.
Najveći neprijatelj života u ponoru nije mrak, već hidrostatski pritisak. Na dnu Marijanske brazde on iznosi više od 1.000 bara. To je ekvivalent situaciji u kojoj bi nekome na glavu naslagali 50 putničkih aviona.
Obične ribe ne mogu preživeti na tim dubinama jer bi im se membrane ćelija raspale, a kosti doslovno rastvorile pod hemijskim uticajem ekstremnog pritiska i hladnoće.
Dok u svemirskom vakuumu letelica mora da izdrži razliku od samo jedne atmosfere, podmornica na dnu Marijanske brazde trpi zastrašujući spoljašnji pritisak od čak 1.100 atmosfera.
Takođe, za razliku od beskonačne vidljivosti i brzih radio-veza u svemiru, u ponoru okeana vlada potpuni mrak, dok voda blokira radio-talase i komunikaciju svodi na spori sonar.
I konstruktorski je neuporedivo lakše napraviti strukturu koja zadržava vazduh unutar vakuuma nego vozilo koje se brani od brutalne težine okeana koja pokušava da ga zdrobi.
Koliko je i dalje teško istraživati duboko more najbolje pokazuje podatak da se na dno Challenger Deepa spustilo manje od 30 ljudi, što je znatno manje u poređenju s brojem astronauta koji su putovali u svemir.
Pa ipak, evolucija je pronašla rešenje. Živa bića sa dna okeana koriste posebna jedinjenja koja im stabilizuju proteine i sprečavaju da budu zgnječena.
Neki možda zamišljaju da u Marijanskoj brazdi žive morske nemani s ogromnim zubima iz holivudskih filmova, ali tamo zapravo obitavaju mnogo suptilnija, prozirnija i neobičnija stvorenja.
To je zvanični rekorder - najdublje zabeležena živa riba, uočena na dubinama većim od 8.000 metara. Izgleda potpuno bezopasno, bledoružičaste je boje, nema krljušti, a koža joj je toliko prozirna da joj se vide unutrašnji organi.
Umesto čvrstih kostiju, njeno telo oslanja se na elastičnu hrskavicu koja savršeno podnosi pritisak.
Dok su amfipodi koji žive blizu površine dugi svega nekoliko milimetara, u dubinama Marijanske brazde vlada fenomen poznat kao dubokomorski gigantizam. Tamošnji amfipodi, nalik izduženim škampima, mogu narasti i do 30 centimetara.
Hrane se organskim otpadom koji tone s površine, uključujući drvo i plastiku, a u njihovim crevima žive posebne bakterije koje im pomažu da svare ono što je drugim bićima neupotrebljivo.
Zamislite jednu jedinu ćeliju koja može narasti do 10 centimetara u prečniku. Ksenofiofore su zapravo divovske amebe koje prekrivaju dno Marijanske brazde. One funkcionišu poput sunđera koji skupljaju sediment s morskog dna i iz njega izvlače hranljive materije. Izuzetno su otporne na visoke koncentracije teških metala, poput žive i olova, koje bi ubile bilo koje drugo biće.
Naučne ekspedicije otkrile su čitave kolonije dubokomorskih cevastih crva i školjki koje žive na dubinama većim od 9.000 metara.
Oni ne zavise od sunčeve svetlosti. Umesto fotosinteze, njihova osnova života je hemosinteza - proces u kojem mikrobi pretvaraju toksične hemikalije i metan, koji izbijaju iz podvodnih vulkana i pukotina, u čistu energiju i hranu.
Iako deluje kao svet tišine, Marijanska brazda zapravo je veoma bučna. Posebni hidrofoni spušteni na dno zabeležili su stalnu jeku - od zvukova kitova koji odjekuju odozgo, preko tutnjave podmorskih zemljotresa, pa sve do brodskih propelera koji prolaze kilometrima iznad.
I čak su na toj najdubljoj tački planete pronađene plastične kese i omoti od slatkiša. Mikroplastika je već u velikoj meri pronađena u telima malih stvorenja koja žive na dnu.
Najnovija genetska istraživanja hiljada novih mikrobioloških vrsta otkrivenih u Marijanskoj brazdi pokazuju da te bakterije kriju tajne koje bi mogle pomoći u stvaranju novih lekova protiv upala i raka ili pomoći u razvoju tehnologija za svemirska putovanja jer nam pokazuju kako ćelije mogu funkcionisati u najekstremnijim mogućim uslovima.
Povodom Evropske noći muzeja u subotu, 23. maja, organizovani su programi u Gradskom muzeju Sombor, Muzeju Batinske bitke i Muzeju Podunavskih Švaba
17.00 — 21.00 Izložba Animalia et Populus — životinje i ljudi — suživot posvedočen arheološkim zapisom
17.00 — 21.00 Stalna postavka Gradskog muzeja Sombor
17.00 Radionica inspirisana motivima životinja Tragovi životinja u glini
Radionica je namenjena deci uzrasta od 5 do 10 godina. Кroz rad sa glinom, oblikovanje, utiskivanje tragova i osmišljavanje simbola, deca će razvijati finu motoriku, koncentraciju, strpljenje i maštu, ali i učiti kroz neposredan rad rukama i čulno iskustvo materijala. Rad u manjoj grupi podstiče saradnju, komunikaciju i slobodno izražavanje, dok sama tema životinja prirodno podstiče dečju radoznalost i povezivanje sa svetom prirode.
Radionica, inspirisana aktuelnom izložbom, osmišljena je tako da deci omogući prijatno, podsticajno i opušteno okruženje u kojem će kroz igru i stvaranje razvijati osećaj sigurnosti, samopouzdanja i ličnog izraza.
Prijave na telefon 025/412-728 su obavezne zbog ograničenog broja mesta.
10.30 — 11.30 Radionica Muzejski tragači: Misija Batina
12.00 — 13.00 Vođenje kroz stalnu postavku Muzeja Batinske bitke
10.00 — 11.00 Radionica Pronađi blago u muzeju
11.30 — 12.30 Vođenje kroz stalnu postavku Muzeja podunavskih Švaba
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.