U Velikoj sali Kulturnog centra Apatin sinoć se tražila karta više. Koncert najlepših ljubavnih pesama, naziva „Кad srce zapeva“, oduševio je apatinsku publiku. Bilo je to veče puno emocija i dobre energije, u okviru kog je Nemanja Guzijan, u saradnji sa svojim kolegama Hanom Tompa, Duškom Mešinkovskim i Strahinjom Rašićem, prisutnima, na sebi svojstven i neponovljiv nači, predstavio neke od najlepših tradicionalnih pesama, ali bilo je i sevdaha, starogradske i narodne muzike.
Na koncertu je premijerno pušten spot za pesmu Zavet, Nemanjinu autorsku pesmu, a koja je svojevrsna najava za njegov prvi album, čiji izlazak se očekuje u septembru. Album će nositi naziv „Ne manji od svojih predaka“ i na njemu neće biti samo srpskih, već i bugarskih, makedonskih i bosanskih pesama.
Ako je suditi po reakcijama publike, kojoj se pesma Zavet izuzetno dopala, ne sumnjamo da će ceo album biti fantastičan i autentičan, te mu se od srca unapred radujemo - piše Radio Apatin.
Kulturni centar „Laza Kostić“ Sombor organizuje manifestaciju Multi Kulti Festival, koja će biti održana u petak, 29. maja 2026. godine, na platou ispred Županije u Somboru, sa početkom od 16 časova.
Festival je posvećen očuvanju kulturnog nasleđa i promociji različitosti kroz predstavljanje tradicije, muzike, igre i običaja kulturno-umetničkih društava sa teritorije grada Sombora.
Pod sloganom „Čuvamo prošlost, slavimo različitost“, manifestacija okuplja učesnike i posetioce sa ciljem negovanja multikulturalnosti i zajedništva.
16.00 – Bazar rukotvorina na platou ispred Županije
16.30 – Defile kulturno-umetničkih društava kroz grad
18.00 – Kulturno-umetnički program
Udruženje građana „Ravangradsko proleće“ i Кulturni centar „Laza Кostić“ Sombor, svake godine, a uz Dan slovenskepismenosti, dodeljuljuje Nagradu „Zlatno pero Ravangrada“.
Ovo priznanje je namenjeno poslencima pisane reči, piscima, novinarima, publicistima, književnim kritičarima istoričarima i teoretičarima književnosti, esejistima, putopiscima, dakle, stvaraocima različitih žanrovaskih opredeljenja, a čije delo je kvalitetom već našlo sebi primereno mesto u oblasti kojoj tematikom sadržajnošću već pripada. U obzir za dodelu priznanja dolaze autori koji su rođeni ili žive i stvaraju u ovoj sredini a delom svojim istovremeno doprinose njenoj afirmaciji u našoj zemlji ili na međunarodnom planu.
Tročlani žiri, u čijem su sastavu Dr Stojan Berber, književnik i univerzitetski profesor, Siniša Josić, bibliotekar, inače v. d. direktora КC „Laza Кostić“ Somboru (član) i David Кecman Dako, književnik i novinar (predsednik žirija), jednoglasan je u odluci da „Zlatno pero Ravangrada“ za 2026. godinu pripadne Dušanu Saviću, književniku i prevodiocu koji stvara u Beču i u Somboru.
Iz bogate bibliografije laureata izdvajamo ono najbitnije.
Кnjiževnik Dušan Savić je rođen 21. avgusta 1952. godine u Banjaluci. U svet književnog stvaralaštva ulazi objavljivanjem prve priče u dnevnim novinama „Politika“, Beograd, (2006), a godinu dana kasnije, banjalučki izdavač „Nezavisne novine“, objavljuje mu zbirku kratkih priča „Sedlo – Banjaluka iz kofera uspomena“ (2007). Roman „Bečki točak“ objavljen je na srpskom jeziku kod izdavača „Treći Trg“ – Beograd (2012), a ubrzo i na nemačkom (2012), makedonskom (2015) i na poljskom jeziku (2019).. Drugi roman pod nazivom „Porajmos“ objavljuje mu ugledni beogradski izdavač „Laguna“, Ovo delo se našlo u najužem izboru za književnu nagradu „Miroslav Dereta“ (2013). Objavljen je u prevodu na više jezika: na makedonskom, (2016), na poljskom (2016), na turskom jeziku (2021) i na nemačkom jeziku, 2022). Po motivima romana snimljen je kratki igrani film istog naslova, u režiji Gorčina Stojanovića (2019). Trećo roman Dušana Savića „Među živima“ objavljen je u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo (2015), potom i u prevodu na nemački jezik, u ediciji austrijskog PEN Centra (2018). Roman „Međustanica Lisabon“ objavljuje beogradski izdavač „Dereta“ (2017) i nalazio se u najužem izboru za književnu nagradu Udruženja književnika Republike Srpske (2018).
Sva četiri romana ovog autora doživela su drugo dopunjeno izdanje kod izdavača „Skripta“ iz Beograda (2022).
Gradska biblioteka, „Кarlo Bjelicki“ u Somboru objavila je Savićevu zbirku priča „Glavnom ulicom“, koja se takođe nalazila u najužem izboru za književnu nagradu Udruženja književnika Republike Srpske (2019), kao i mađarsko izdanje (2022). Biblioteka, „Кarlo Bjelicki“, takođe objavljuje i najnoviju zbirku kratkih priča pod naslovom „Begluk“ (2026).
Na konkursu za kratku priču „Simha Кabiljo“, Židovske kulturne scene „Bejahad“ iz Zagreba, Dušan Savić je dobio svoju prvu književnu nagradu za kratku priču „El Bahar“ (2009), Udruženje građana INFORMA dodeljuje mu treću nagradu za pesmu „Vinopijina oda“ iz zbirke „Poezija vinom obojena“ (2021) a potom sledi internacionalna nagrada za kratku priču U okruženju (Unter Belagerung – Adalbert-Stifter-Institut des Landes Oberösterreich, Linz – 2023).
Osim priča i romana Dušan Savić piše i objavljuje poeziju. Zbirku pesama „Кamenje govori“ objavljuje mu bugarska izdavačka kuća „Svetulka 44,“, Sofija (2006).
Poezija i proza su mu objavljivane u više domaćih književnih časopisa, kao i antologijama na nemačkom, poljskom, makedonskom, turskom, mađarskom i češkom jeziku. Uz sve to, književnik Dušan Savić bavi se i prevođenjem. S nemačkog na srpski jezik prepevao je pesme austrijskog književnika Gerharda Blabola. Кnjigu „ To je Beč“ (Des is´ Wien), kao njihov zajednički projekat, objavljuje austrijski izdavač Verlagshaus Hernals, Wien (2015).
Кnjiževna ostvarenja Dušana Savića promovisana su u Beogradu, Somboru, Banjaluci, Beču, Frankfurtu i Berlinu, mestima: Beroun, Prag, Tetin, Кrakovec u Republici Češkoj i u dvanaest gradova Poljske (Varšava, Кrakov, Bžeg, Opole, Mlava, Dabku, Radžanov, Makov Mazoviecki, Tarnov, Žuronim, Olkuž i Osvjenćim).
Član je elitnog Srpskog književnog društva, Društva književnika Vojvodine, Udruženja književnika Republike Srpske i austrijskog PEN centra.
Živi i stvara u Beču i Somboru.
Priznanje će biti uručeno u sredu, 27. maja 2026. godine, u Srpskoj čitaonici “Laza Кostić” u Somboru, s početkom u 18.00 časova.
Karate klub Dušan Staničkov objavio je izveštaj sa upravo održanog karate turnira Trofej Srbije „Dunav Kup 2026“.
Kako je objavljeno, isti je održan u Novom Sadu, a takmičari najstarijeg somborskog karate kolektiva su zablistali i u jakoj konkurenciji osvojili su ukupno pet medalja. Najsjajnije medalje osvojili su Milan Radmilović i Georgije Radić, dok su se bronzanim odličjima okitili Vladimir Radmilović, Dušan Vejin i Ognjen Drakulić - piše somborsport.org.
Crveni krst Sombor u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi organizuje akciju dobrovoljnog davanja krvi u četvrtak, 21. maja 2026. godine, u prostorijama Crvenog krsta Sombor, na adresi Apatinski put 19.
Građani će krv moći da daju u periodu od 9 do 13 sati.
Organizatori su uputili poziv svim humanim građanima da se odazovu akcijama i pomognu onima kojima je krv neophodna, podsećajući da jedna data jedinica krvi može spasiti nečiji život.
Gradska biblioteka „Karlo Bijelicki” Sombor, u saradnji sa platformom Knjigapriča, omogućila je svim svojim članovima besplatno korišćenje audio-knjiga.
Članovi Biblioteke mogu da pozajme audio-knjige iz ponude platforme Knjigapriča i uživaju u slušanju omiljenih naslova putem aplikacije, gde god da se nalaze.
Pozajmice se mogu zatražiti:
• popunjavanjem formulara dostupnog na OVOM LINKU
Moguće je pozajmiti isključivo audio-knjige koje se nalaze u asortimanu platforme Knjigapriča, a kompletnu ponudu naslova možete pogledati na njihovom sajtu.
Svakom članu dostupne su do tri audio-knjige na period od 21 dan. Po isteku roka, pozajmica se automatski deaktivira, nakon čega je moguće poslati novi zahtev.
Platforma Knjigapriča trenutno nudi više od 200 audio-knjiga na srpskom, hrvatskom i makedonskom jeziku, namenjenih deci, mladima i odraslima.
Verujemo da će naši korisnici sa radošću koristiti ovu novu uslugu Biblioteke.
Ova usluga trenutno je dostupna u probnom periodu od šest meseci.
Sa dolaskom toplijih dana, veliki broj građana u Srbiji suočava se sa dobro poznatim problemom, alergijom na polen. Kijanje, suzenje očiju, zapušen nos, kašalj i otežano disanje postaju svakodnevica čim koncentracija polena u vazduhu poraste. Međutim, ono što mnogi ne znaju jeste da problem ne ostaje napolju. Alergeni veoma lako ulaze u stanove i kuće kroz otvorene prozore, ventilacione otvore, ali i na našoj odeći i obući. Na taj način, prostor koji bi trebalo da bude sigurna zona za odmor i oporavak organizma postaje izvor konstantne iritacije.
Zbog toga pitanje kako sprečiti polen u stanu postaje jedno od najvažnijih kada govorimo o zdravom domu i kvalitetu vazduha. Mnogi pokušavaju da reše problem zatvaranjem prozora, prečišćivačima ili osveživačima vazduha. Ipak, takva rešenja često samo ublažavaju posledice, dok pravi uzrok ostaje prisutan, a to je nekontrolisan ulazak alergena i nedostatak pravilne ventilacije. Savremeni sistemi ventilacije sa filtracijom vazduha danas predstavljaju jedno od najefikasnijih rešenja za alergije na polen, jer omogućavaju kontinuirani dotok svežeg vazduha bez unošenja štetnih čestica.
Polen je mikroskopska čestica koju biljke oslobađaju tokom cvetanja. Iako ga ne vidimo golim okom, njegova koncentracija u vazduhu tokom sezone može biti izuzetno visoka. Najčešći načini ulaska polena u stan su kroz otvorene prozore radi provetravanja, preko odeće i kose nakon boravka napolju, preko kućnih ljubimaca, kao i kroz klima uređaje bez adekvatne filtracije.
U mnogim domovima problem dodatno komplikuju višak vlage i buđ, kao i spore buđi. Vlažan vazduh i loša ventilacija stvaraju idealne uslove za razvoj grinja i mikroorganizama koji dodatno iritiraju disajne puteve. Upravo zato alergije često nisu izazvane samo polenom, već kombinacijom više faktora prisutnih u zatvorenom prostoru.
Prva reakcija na težak ili ustajao vazduh u domu jeste otvaranje prozora. Međutim, tokom sezone polena, posebno u jutarnjim satima, tokom vetrovitih dana i u periodima suvog vremena, to donosi više štete nego koristi. Otvaranjem prozora polen direktno ulazi u prostorije i zadržava se na zavesama, nameštaju, tepisima i posteljini.
Oslanjanje na osveživače vazduha i mirise samo prikriva osećaj ustajalosti, ali ne uklanja alergene. Slično važi i za prečišćivače vazduha koji uglavnom samo recirkulišu isti vazduh unutar prostorije, bez izbacivanja zasićenog vazduha i bez rešavanja problema vlage i CO₂.
Najefikasnije rešenje za alergiju na polen jeste kontrolisana ventilacija sa filtracijom vazduha. Savremeni decentralizovani sistemi ventilacije omogućavaju da prostor konstantno dobija svež vazduh, ali bez unošenja polena i drugih alergena. Kod sistema sa rekuperacijom, vazduh prolazi kroz specijalne filtere koji zadržavaju polen, prašinu, PM čestice i ostale nečistoće.
Jedna od velikih prednosti koje nude savremeni rekuperatori jeste korišćenje dva filtera unutar sistema, što obezbeđuje dvostruku filtraciju vazduha. Kod decentralizovanih rekuperatora moguće je koristiti različite kombinacije filtera u zavisnosti od potreba korisnika:

Kada govorimo o efikasnoj zaštiti od alergena, kvalitet filtera igra ključnu ulogu. Za osobe sa alergijama najvažniji su F7 filteri. Filteri kategorije F7 su specijalno projektovani da zadržavaju veoma sitne čestice iz vazduha, uključujući polen drveća, polen trava, fine čestice prašine i deo PM zagađenja.
Mnogi kupuju prečišćivače vazduha očekujući potpuno rešenje, ali ovi uređaji ne uvode svež vazduh, ne regulišu vlagu i ne izbacuju CO₂ već samo vrte isti vazduh kroz filtere. Zato je mnogo efikasnije rešenje slovenački sistem koji istovremeno filtrira vazduh, uvodi kiseonik, uklanja vlagu i izbacuje ustajali vazduh.
Za više informacija posetite nas u Ulici Sonje Marinković 70/29, Subotica (ponedeljak–petak od 9 do 17časova), pogledajte sajt, pozovite 064/88-43-927, 066/80-38-221 ili pišite na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli..
Ekcem, odnosno atopijski dermatitis, veoma je čest kod beba i male dece.
Iako može izgledati zabrinjavajuće, dobra vest je da se uz pravilnu negu simptomi mogu držati pod kontrolom, prenosi Stetoskop.
Najčešće se javlja već u prvim mesecima života, kao suva, osetljiva koža koja crveni i svrbi. Ekcem obično ide u talasima – smiri se, pa se ponovo pojavi. Kada se pogorša, koža može početi i da se peruta, a ponekad dolazi i do infekcije zbog češanja.
Kod beba do godinu dana, ekcem se najčešće javlja na:
obrazima,
čelu,
temenu,
može se proširiti i na ruke, noge i stomak.
Kod starije dece, promene se obično vide:
u pregibima laktova i kolena,
na vratu,
oko zglobova šaka i stopala.
Koža tada može biti veoma suva, zadebljala i sklona iritaciji, naročito ako se dete često češe.
Ekcem je često povezan sa naslednim faktorima – ako u porodici postoje alergije, astma ili kijavica, veća je verovatnoća da će se javiti i kod deteta.
Koža dece sa ekcemom je osetljivija i reaguje na različite spoljašnje faktore, kao što su:
određene namirnice (procesuirana, industrijska hrana),
prašina i grinje,
polen,
životinjska dlaka.
Postavljanje dijagnoze
Ne postoji jedan test koji potvrđuje ekcem. Pedijatar dijagnozu postavlja na osnovu izgleda kože i razgovora sa roditeljima. Važno je da lekar dobije informacije o:
ishrani deteta,
eventualnim alergijama,
porodičnoj istoriji sličnih problema.
Po potrebi, dete se upućuje dermatologu ili alergologu.
Dobra nega kože je ključna i često pravi veliku razliku.
Osnovna pravila nege:
kupajte bebu svakodnevno mlakom vodom uz blage, uljane kupke, i odmah nakon kupanja (u roku od tri minuta) namažite kožu, koristite emolijentne kreme više puta dnevno (dva-tri puta).
Kada je potrebno dodatno lečenje, pedijatar ili dermatolog može preporučiti kortikosteroidne kreme, antihistaminike ako je svrab izražen, antibiotske kreme ako dođe do infekcije.
Savetuje se redovna suplementacija sa D vitaminom i omega 3 masnim kiselinama, cinkom, unošenje probiotika (bifidobacterium i LGG).
Pokrajinski zaštitnik građana – Ombudsman će u sredu, 20. maja, održati Dan otvorenih vrata. Tokom ove aktivnosti, zainteresovani građani moći će da dobiju informacije o radu i nadležnostima Ombudsmana, kao i informacije o načinima ostvarivanja i zaštite svojih prava.
Prijem građana će biti održan u periodu od 10 do 13 časova u zgradi Županije, kancelarija br. 9 u prizemlju.
| Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
|---|---|---|---|
| 19.05.2026 | 12:00 | JOSIP VARGA (1950) | Mesno groblje Svetozar Miletić 1 |
| 19.05.2026 | 12:00 | GOSPOVA ŠULIĆ (1938) | Veliko pravoslavno groblje Sombor |
| 19.05.2026 | 12:00 | ESTIKA PERIŠKIĆ (1949) | Zajedničko groblje Bački Monoštor |
| 19.05.2026 | 13:00 | PERO TEŠANOVIĆ (1957) | Veliko pravoslavno groblje Sombor |
| 19.05.2026 | 14:00 | STOJANA PUCAR (1956) | Mesno groblje Gakovo |
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.