Web Analytics Made Easy - Statcounter
Sombor.info

Sombor.info

Strana 760 od 976

 

Nakon odlične uvodne utakmice u Pančevu fudbaleri Radničkog 1912 u subotu dočekuju neugodne novajlije iz Elemira, koje su u prvom meču sezone “otkinuli” bodove Tekstilcu iz Odžaka.

Somborci su promenuli trenera i gotovo kompletni igrački kadar, tim je pojačan na svim pozicijama i svakako sve sem pobede domaćina bi bilo jedno veliko iznenađenje.

Sa druge strane Stanišić će nakon poraza od Kuljana u nedelju putovati u Šajkaš. Domaća ekipa je favorit i male su šanse da gosti ostvare pozitivan rezultat.

Derbi kola igra se u Bečeju gde će gostovati Jedinstvo iz Stare Pazove, neizvesnost se očekuje u Rumi i Zrenjaninu gde se sastaju 1. maj i Dinamo 1945 iz Pančeva odnosno Radnički i Bačka. Svi susreti se igraju od 17 časova, izuzev meča u Zrenjaninu koji počinje u 10 časova.

Za mečeve drugog kola delegirani su: Podunavac – Tekstilac (sudije Arsić, Miodanić, Živković, R. Petrović, delegat – kontrolor Vučić), Radnički 1912 – Naftagas (sudije Repček, S. Kovač, Kantor, Čapo, delegat Jelisavac, kontrolor Vukasanović), 1. maj – Dinamo 1945 (sudije Bečanović, Čugalj, dušan Zorić, Šćepanović, delegat – kontrolor Obradović), Radnički (Zr) – Bačka (sudije Čekičević, Svilenković, Nikolić, Meničanin, delegat Jevtić, kontrolor Krakanović), Bečej – Jedinstvo (sudije Mrđa, Runić, Naumović, Domazetovski, delegat – kontrolor Šovljanski), Hajduk 1912 – Omladinac (sudije Belić, Bibin, Dušan Petrović, Vračar, delegat Haška, kontrolor Vukelić), Borac (Š) – Stanišić (sudije Tešanović, Šavija, Maravić, Popov, delegat – kontrolor Ćaćić), Kabel – Tisa (sudije Todić, Mijanović, Relić, Stoiljković, delegat – kontrolor Roharik).

Izvor: somborsport.org

Privatno. Ako imaju para. To bi bio najkraći odgovor. Moguće je međutim zdravstvenu uslugu platiti i u državnoj ustanovi, piše Danas.

Danasu se obratila čitateljka koja je imala zakazan specijalistički pregled u jednoj državnoj ustanovi.

Neposredno pre pregleda ispostavilo se da joj zdravstvena knjižica nije overena. Ona je ipak uspela da obavi pregled i tom prilikom je platila 2.000 dinara. Od specijaliste je dobila i mišljenje da je potrebno uraditi i dodatna snimanja i analize. Sada se nada da će problem sa neuplaćenim doprinosima biti rešen tako da ostale pretrage ne mora da plaća.

Iz Komore zdravstvenih ustanova Srbije objašnjavaju za Danas da kada se ne radi o hitnim medicinskim stanjima, zdravstvena ustanova ima pravo da naplati svoju uslugu ako građanin nema osiguranje. Kako kažu, cenovnik usluga svaka ustanova samostalno određuje. Taj cenovnik može obuhvatati usluge za pacijente bez osiguranja, zatim vanstandardne usluge, ili usluge koje se pružaju tokom dopunskog rada.

U određenim slučajevima građani mogu tražiti i refundaciju troškova.

„Svaki osiguranik ima pravo da podnese zahtev nadležnoj filijali RFZO-a za refundaciju troškova. Ako se ispostavi da je zahtev osnovan, građaninu se vraća pun iznos koji je platio“, navode iz Komore, dodajući da je rok za odlučivanje po ovim zahtevima 60 dana.

Prema trenutnim propisima zdravstvena usluga, bez obzira na to da li građanin ima ili ne osiguranje, ne plaća se ako se radi o hitnim zdravstvenim stanjima, ili ako se radi o uslugama za trudnice. Takođe, kada je proglašena pandemija, doneta je odluka i da oboleli od kovida mogu da se leče u državnim ustanovama bez obzira na to da li imaju ili ne zdravstvenu knjižicu, odnosno da li su osigurani.

A koliko osoba u Srbiji zapravo nema osiguranje, podatak je koji novinari Danas nisu uspeli da dobiju iz RFZO-a .

Prema poslednjim informacijama koje stoje na sajtu ove ustanove, a koje su iz 2017. godine, broj osiguranika je oko 6,9 miliona. Pet godina kasnije ovaj podatak svakako nije isti pošto je broj stanovnika Srbije manji od 6,9 miliona.

Elektroprivreda Srbije šalje opomene korisnicima koji su imali dug za struju koji je zastareo, a koji žele da se ponovo priključe na mrežu, i to bez ikakvog zakonskog pokrića. Jovan Ristić, pravnik u Udruženju za zaštitu potrošača "Efektiva" objašnjava za Nova.rs šta sve, osim dugova za struju, može da zastari i šta to znači za dužnike. Naš sagovornik ističe i da je preveliki rizik da sebe uopšte dovedete u situaciju da vas preduzeća opominju zbog nagomilanih dugova. To nije dobar način za izbegavanje plaćanja računa.

„Svaki račun koji plaćate, odnosno svaki dug je podložan zastarevanju, a ono što pavi razliku jesu rokovi“, objašnjava Ristić za Nova.rs.

Kako naš sagovornik objašnjava, postoji opšti rok zastarelosti, koji se primenjuje u svim slučajevima, osim kada zakon izričito predviđa kraći rok, što se događa kada su u pitanju posebna potraživanja.

To znači da je najduži period zastarelosti 10 godina, a kraći rokovi su od godinu dana, tri i pet.

Kraći rok ne može se, kako navodi Ristić, naknadno "preimenovati" u duži.

Jednostavnim rečima objašnjeno, to znači da, ukoliko za određeni dug važi period zastarelosti od godinu, tri ili pet, ne može se jednostavno prebaciti na duži period, od 10 godina, osim u retkim situacijama kada se to utvrdi pravosnažnom sudskom presudom.

"To da se kraći rok može prebaciti u duži je mit koji važi u našem narodu, jedna urbana legenda koja nema veze sa realnošću", kaže on.

Šta građani treba da znaju o zastarevanju?

Kako dalje objašnjava, ono što je najbitnije za potrošače jesu usluge od opšteg ekonomskog interesa. To su zapravo sve one usluge koje vam se naplaćuju jednom mesečno – struja, infostan i druge komunalne usluge.

"Postoje potpravila i razlike za fizička i pravna lica, ali građane treba da interesuje stav jedan člana 378. Zakona o obligacionim odnosima. U tom stavu, svako zastarivanje vezano je za period od godinu dana, a odnosi se na klasične potrošače koji, na primer, električnu energiju koriste da namire svoje sopstvene potrebe potrebe svojih domaćinstava", kaže Ristić.

Drugačiji rok, od tri godine, odnosi se na pravna lica.

Kada može da se produži roka zastarevanja?

"Rok za zastarevanje za potrošače graniči se sa nemogućim, izutetno su retke situacije u kojima zapravo dođe do zastarivanja duga. I to je regulisano Zakonom. Tako, nezavisno od roka zastarevanja, taj period će se produžiti na 10 godina ukoliko se to odluči pravosnažnom sudskom presudom. Dakle – rok se produžuje jedino ako to utvrde izvršitelj i sud", kaže Ristić za portal Nova.rs

I zaista, Zakon o obligacionim odnosima kaže da sva potraživanja koja su utvrđena pravosnažnom sudskom odlukom, odlukom drugog nadležnog organa ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadležnim organom, zastarevaju za 10 godina, pa čak i ako zakon inače predviđa kraći rok zastarelosti.

Ristić ističe da do ovoga ne dolazi često, već jedino ukoliko izvršitelj i sud utvrde je potrošač vrlo nesavestan i nemaran.

"Treba naglasiti da je zastarelost sankcija za izvršitelje, a ne nagrada za dužnike", kaže Ristić, objašnjavajući da jednom kada se dug utvrdi kao zastareo, ne može se prinudno naplatiti, već se zasniva na dobroj volji dužnika.

Ipak, ovo nikako ne znači da potrošači treba na ovaj način da pokušaju da izbegnu plaćanje računa.

Kada postajete dužnik?

Dužnik postajete onog dana kada istekne rok za isplatu računa, a vi to još uvek niste uradili. Rok za naplatu zapravo počinje od onog trenutka kada je račun dospeo na naplatu, a ovaj datum je jasno istaknut na računu. Čim taj rok prođe, u riziku ste od utuženja, a upravo tada počinje da "teče" kamata koja vam se dodaje na dug I koju ćete, u jednom trenutku, morati da platite.

Kada izvršitelji pokreću postupak?

Iako dug za, primera radi, struju, zastareva posle godinu dana, izvršitelji dužnike utužuju ranije. U praksi zapravo vrlo teško dolazi do zastarivanja.

"Ne može se precizirati kada će izvršitelj utužiti dužnika, neko će, što nije dobro, to uraditi nakon 10 ili 11 meseci, a nije dobro ni da se to radi nakon dva meseca. Tačnije, tako brzo utuživanje može biti dobro jedino za advokate komunalinih preduzeća kojem dugujete", kaže Ristić, ali ističe da se utuživanje gotovo uvek vrši u tih godinu dana roka.

Kada nastupa zastarelost?

Kako objašnjava Ristić, na zastarelost može da se pozove samo dužnik, ne i izvršitelj. Kada poverenik podnese predlog za izvršenje u izvršnom postupku, u narednih osam dana možete da uložite prigovor, ukoliko je između dospelosti računa na naplatu i utužbe prošlo više od godinu dana.

"Međutim, moramo naglasiti da zastarelost nije nešto na šta treba da se oslanjate na taj način pokušate da izbegnete plaćanje računa", naglašava naš sagovornik.

Izvor: nova.rs

 
 

Saznajte kada i kako treba da reagujete u slučaju da je vaše dete progutalo strani predmet

Novčići, igračke, nakit, baterije i magneti najčešći su predmeti na listi uljeza koji se nađu u dečjem želucu. Nisu uvek pretnje po zdravlje, ali doktori upozoravaju da može doći do komplikacija.

— Deca najčešće gutaju predmete u uzrastu od prve do treće godine života, pa je ovaj period najkritičniji. Najčešće gutaju novčiće, igračke, nakit, baterije i magnete. Neki predmeti su bezopasni, dok drugi mogu dovesti do po život opasnih komplikacija u prvih nekoliko sati od gutanja — upozorava dr Nina Ristić iz Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj.

Posebno su opasne alkalne baterije koje, ako se zaglave u jednjaku, mogu da oštete zid jednjaka u prvih pola sata nakon gutanja.

— Zadržavanje baterije u jednjaku, čak i ako posle nekoliko sati spontano prođe u želudac, može da dovede do komplikacija poput perforacije jednjaka — govori dr Ristić dok pokazuje šta je sve izvadila iz trbuha mladih pacijenata u poslednje vreme: sitni delovi igračaka, dugmići, zavrtnji, bockalice, magneti… A u svojoj karijeri nema šta nije izvadila — od kockica za jamb do baterija koje najčešće gutaju deca mlađa od pet godina.

— Veoma su opasni i oštri predmeti kao što su igle, čiode, riblje kosti. Opasno je i gutanje više od jednog magneta, ali se to na sreću retko događa kod nas — kaže dr Nina Ristić.

Široke predmete duže od šest centimetara lekari moraju hitno da izvade.

— Postoji opasnost da se zaglave na mestima prirodnih suženja digestivnog trakta. S druge strane, novčić u želucu ili mali plastični delovi igračaka najčešće ne predstavljaju opasnost, te možemo da čekamo i dve do četiri nedelje da ih dete samo izbaci stolicom — objašnjava dr Ristić.

Prvi alarm za odlazak u bolnicu je ako roditelji primete da dete otežano guta, oseća bolove u stomaku ili grudnom košu, ili ima probleme sa disanjem. Operacija je, na sreću, veoma retko potrebna.

Osim progutanih delova igračaka i sličnih predmeta, deca neretko guraju strana tela u nos i uši.

— To su najčešće u pitanju sitni predmeti, ali i semenke različitih plodova koje bubre, trave (npr. popino prase koje je posebno opasno) i insekti — kaže dr Ristić. Kod sumnje na gutanje stranog tela treba se javiti pedijatru.

— Veoma je važno da roditelji ne pokušavaju sami da vade strano telo, jer to može da dovede do povrede — upozorava dr Nina Ristić.

Piju i deterdžent, hemikalije…

Pored gutanja igračaka i drugih sitnih predmeta, doktori su se u praksi susretali i sa decom koja su popila neku od otrovnih hemikalija.

— Veliki problem je i gutanje korozivnih supstanci (kiselina, baza, jakih oksidacionih sredstava), koja se najčešće nalaze u sredstvima za čišćenje u svakom domaćinstvu, i veoma je važno držati ih van domašaja dece — kaže dr Ristić.

Izvor: Blic.rs

Na inicijativu gradonačelnika Sombora Antonija Ratkovića, 11. avgusta u prostorijama Gradske uprave u Somboru, održan je sastanak na temu planova za deonicu pruge Sombor – Vrbas, na kom su učestvovali pomoćnica ministra za železnice i intermodalni transport Anita Dimoska, predstavnici „Infrastukture železnice Srbije“, „Srbija Kargo“ i „Srbija Voza“, kao i predstavnici privrede koji u svom poslovanju za transport koriste teretni železnički saobraćaj.
Tokom sastanka predstavlјen je veliki investicioni ciklus razvoja železničkog saobraćaja u Srbiji koji obuhvata modernizaciju, rekonstrukciju i izgradnju železničkih pruga, a učesnici sastanka izrazili su posebno interesovanje za modernizaciju deonice pruge Sombor – Vrbas.

Na sastanku je zaklјučeno da će se u narednom periodu izvršiti tehnički pregled ove pruge i sačiniti izveštaj o stanju i potrebama rekonstrukcije pružnog pravca, kako bi se mogle planirati finansijske potrebe i vremenski rokovi za realizaciju rekonstrukcije, imajući u vidu velike potrebe izahteve za teretnim saobraćajem.

Ovom prilikom prezentovan je i projekat nove železničke stanice „Vrbas Nova“ koja će se nalaziti na trasi pruge Novi Sad – Subotica – državna granica.

U Prigrevici će u petak, 19. avgusta biti održano takmičenje u kuvanju cubok paprikaša.

Manifestacija koja nosi naziv “Cubok parti” će biti održana ispred restorana u Prigrevici a početak je zakazan za 17 časova.

Dodatne informacije o učešću na događaju mogu se dobiti putem telefona 064/209-72-44.

Svečani prijem đaka prvaka koji su upisali OŠ “ Isa Bajić“ u Kuli biće održan 31. avgusta sa početkom u 10 časova u školskom dvorištu ove škole. Dobrodišlicu prvacima poželeće učitelјice i direktorica škole. Prijem đaka prvaka koji će pohađati OŠ “Petefi brigada“ biti održan 30. avgusta u 10 časova.

Prema rečima Bojane Dević, rukovodioca Odelјenja za društvene delatnosti školsku godinu 2022/2023 326 dece iz naše opštine upisalo je prvi razred osnovne škole.

 

Brucoši koji žele da konkurišu za smeštaj u domovima Studentskog centra Novi Sad u Novom Sadu, Zrenjaninu i Somboru mogu to učiniti na konkursu koji traje od 1. do 15. septembra. Za studente ostalih godina, konkurs počinje od 16. septembra i trajaće do 1. novembra 2022. godine.

Studentima je na raspolaganju 2.653 slobodnih mesta u domovima u Novom Sadu, kao i 208 mesta u Studentskom domu u Zrenjaninu i 143 mesta u Somboru, dok je 10 odsto smeštajnih kapaciteta namenski opredeljeno za smeštaj studenata iz osetljivih društvenih grupa.

U domovima u Novom Sadu iz raspodele je izdvojeno 60 mesta, za međunarodnu razmenu je rezervisano 40 mesta, a 20 mesta će biti ekonomska.

Brucošima su potrebna četiri dokumenta. Prijava na konkurs, uverenje da su o trošku budžeta upisali prvu godinu studija, overene kopije svedočanstava za sve razrede srednje škole i uverenje o prihodima po članu porodice.

Studenti iz osetljivih grupa koji prema redosledu na Konačnoj rang listi nisu dobili smeštaj u prvoj raspodeli imaju pravo da podnesu zahtev Studentskom centru, odnosno Službi smeštaja, da se posebno rangiraju u okviru namenski opredeljenih kapaciteta ustanove.

Prijave se predaju u u Službi smeštaja Studentskog centra Novi Sad koja se nalazi u prizemlju studentskog doma „Slobodan Bajić”, na adresi dr Sime Miloševića 10, dok studenti koji konkurišu za smeštaj u Somboru i Zrenjaninu prijave mogu predati u tamošnjim studentskim domovima.

Izvor: danas.rs

Medix Technologie, Sombor

Puno radno vreme

Osmočasovno radno vreme / vikendi slobodni

Putuje sa komercijalistom i obavlja poslove koji obuhvataju pomoć pri izvođenju prezentacija
Radi preglede na kvantnom analizatoru
Razgovor sa klijentima, komunikacija, ljubaznost
Terenski posao
Potrebna vozačka B kategorije, aktivni vozači.

Kandidati iz Sombora samo.

Telefon za prijave 066 490418

Potrebni radnici za branje malina u Somboru. Cena 150 dinara.

Telefon: 061 134 11 91

Strana 760 od 976

Lifestyle

One nemaju barove, ali to ne umanjuje uživanje. Prelepa priroda i nestvarno plavo more ovde su sasvim dovoljni. Na Jadr...

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.