- Oprala sam kadu, tuš-kabinu i oba lavaboa i šolju. Kada sam se sagnula da skinem prašinu iza šolje, blizu zida, čula sam da neko otvara vrata kupatila. Okrenula sam se i videla Branka. „Lepa pozicija, samo tako nastavi“ - nasmejao se i krenuo ka meni. Da se nisi usudio! udariću te! Nemoj više ni korak - prosiktala sam kroz zube, zauzevši položaj. „Dobro, dobro, zašto se bojiš, ko pita ne skita. Ne moraš, ionako nisi ništa posebno. Ovo je deo šokantnog iskustva Marijane Šimunić Raič (53) iz njene knjige „U vilama hrvatske elite”.
Branko je tridesetogodišnji telohranitelj imućne porodice iz centra Zagreba. Ona je profesionalna čistačica koja piše priče. Ona nam kaže da je njeno delo fikcija, isprepletena nizom stvarnih događaja. Međutim, napominje, svaka sličnost sa stvarnim ljudima je slučajna.
Do sada je pohađala dva kursa pisanja. Još u osnovnoj školi pisala je eseje za druge i voli da čita.
- Želela sam da se otarasim činjenice da postoje ljudi koji su izuzetno grubi prema ljudima za koje smatraju da su 'manji' od sebe. S godinama sam počela više da cenim sebe i svoj rad, a sa tim je došlo i korektno ponašanje klijenata - kaže ona.
Frizeri znaju šta ljudi žele da znaju o njima, čistačice takođe znaju šta ne žele. Domaćice znaju sve o ljudima, piše na koricama knjige. Svaka njena stranica nosi duboke uvide u ljudsku prirodu, bogatstvo i siromaštvo, društvenu dinamiku i snagu ljudskog duha koji prevladava i u najtežim okolnostima.
To je priča o životu, ljubavi, saosećanju i otkriću da je pravo bogatstvo u povezanosti sa drugima, povezanosti sa samim sobom. Najbogatije porodice, fudbaler i maneken, vlasnik advokatske kancelarije i njegova bivša sekretarica, sada supruga, glumica i preduzetnica, dobitnik na lutriji, vlasnik hotela u kome odseda predsednik države, generalni direktor trgovačkog lanca, industrijalac i njegove ljubavnice ogledaju se u njihovom odnosu prema domaćici, zlatnoj omladini, operskoj divi...
Marijana dodaje da je, slušajući druge čistačice i njihove ispovesti, zaključila da bi volela da je ovakvu knjigu u rukama imala pre 15-ak godina. Da joj pokaže da nije jedina koja ponekad trpi uvrede, da ih ima i da nisu oni krivi.
- Ovo se dešava i na višim pozicijama od čistača. Uvek je neko iznad nas. Teško je kada se taj neko ponaša nekorektno. Ne treba da trpimo nikoga - kaže Marijana, koja je prvu knjigu
Rodom iz Sombora, kao mlada otišla je u London da radi kao au pair. To je izraz za dadilje koje žive sa porodicom i primaju dodatak, a ne platu. Odličan način da naučite jezik. Čišćenje joj je tada postalo dodatni izvor prihoda, ali joj nije ni na kraj pameti bilo da će se ovim poslom baviti ceo život.
Pošto je kasnije postala samohrana majka dvoje dece, napustila je vojvođanski dom „trbuhom za kruhom” i radila kao domaćica u zapadnoj Evropi. Od početka 2000. godine živi u Hrvatskoj, gde se preudala, a čišćenje je postalo njeno zanimanje. U slobodno vreme piše priče koje osvajaju prva mesta na takmičenjima. Majka je troje dece.
Marijanina knjiga otkriva ne samo sjaj i glamur bogatih i moćnih, već i duboke emocije, izazove i poniženja sa kojima se suočavala dok je brinula o svojim domovima, poslovnim prostorima ili vikendicama.
Na primer, za gospodina Bitangu, vlasnika fabrike metala, jednog od imena na spisku hrvatskih milionera, u centru grada brinula je o nekoliko stanova. Jedan od njih je isključivo koristio za zabave sa svojim ljubavnicama.
- Ovo smo saznali jednog jutra kada smo došli da čistimo stan... Žena sa dugom tamnom kosom spavala je na ugaonoj garnituri, to je jedino što smo videli. Lice joj je bilo zariveno u ukrasni jastuk. Bila je sitna, ali veoma lepa... piše Marijana i dodaje da ju je kasnije prepoznala – bila je to naša poznata pevačica koja je tada bila udata.
Na pitanje da li ju je neko od njenih klijenata kontaktirao kada je čuo da je napisala knjigu, kaže:
- Javili su mi se klijenti koje čistim već duže vreme. Njih troje. Svi su mi čestitali od srca. Mnogo ljudi me pita da li se plašim da će se neko prepoznati u knjizi, posebno od 'poznatih' ljudi, iako je fikcija isprepletena sa stvarnim događajima pa bih mogla da ostanem bez posla i da upropastim posao jer znam da ako me neko prepozna, neće ništa reći jer samo oni znaju kako su se ponašali kaže ona i dodaje da je ipak sakrila nekoliko klijenata, jer "nema potrebe da se sve priča".
Marijana se dosta eksponirala i u knjizi. U njemu piše i o svom privatnom životu, problemima sa oskudicom. Piše o stanovima, a njena porodica ih je mnogo promenila, i o kući iz snova.
Želela bi da se bavi nečim drugim, jer čišćenje postaje fizički teže kako stari. Međutim, konkretnih planova nema. Pisaće i dalje, ali ne očekuje ništa, pa napominje da će se radovati šta god da se desi.
Da li bi posle svog velikog iskustva rekla da novac kvari ljude?
- Ne bih. Generalno, ljudi nisu zli. Većina ljudi je ispravna, dobra. Ljudi nisu zli. Ljudi su i sami duboko oštećeni, pa svoje frustracije izbacuju na one koji mogu. Na nas koji ćutimo. Ja veruju da oni to najčešće nisu svesni, jer oni to ne znaju - kaže ona.
U knjizi joj, napominje, uopšte nije bio cilj da pljuje ljude koji imaju novca. Cilj je da ljudi koji trpe uvrede budu svesni da nisu krivi. I pokušaj da naterate ljude koji se loše ponašaju da to prestanu da rade.
- Sve može da se kaže lepim rečima. Nikakve pare ne mogu da pokvare dobrog čoveka. Neizlečenog čoveka mogu da pokvare, pa da misli da je neko i nešto. To zaboravljamo tek kada shvatiš da si niko i ništa ne može - zaključuje ona.
Izvor: blic.rs
Vaše navike u ishrani mogu imati značajan uticaj na vaše telo.
Kada birate hranu koja čini vašu redovnu ishranu, verovatno uzimate u obzir ukus, teksturu i lakoću pripreme, ali takođe treba da razmislite o tome kako to može da utiče na vaše opšte zdravlje. Nažalost, postoje određene navike u ishrani koje mogu uništiti vaš organizam, a da toga niste ni svesni.
Nijedna dijeta nije savršena i razumno je povremeno uživati u hrani koja se tradicionalno ne smatra zdravom. Ova hrana može uključivati slatkiše, deserte, prženu hranu, napitke zaslađene šećerom i grickalice koje sadrže kalorije sa malo nutritivne vrednosti.
Ove vrste hrane mogu postati problematičnije ako redovno čine veliki deo vaše ishrane i nisu kombinovane sa hranom bogatom hranljivim materijama. Pored toga, vreme koje jedete i koliko jedete takođe može negativno uticati na vaše telo. Kada birate hranu za podršku svom telu, fokusirajte se na ishranu bogatu voćem i povrćem, minimalno prerađenim celim žitaricama, nemasnim proteinima i biljnim mastima.
Mnogi ljudi preskaču obroke u pokušaju da smršaju, ali ova navika je zapravo loša. Preskakanje obroka može usporiti vaš metabolizam i dovesti do prejedanja kasnije tokom dana. To takođe može dovesti do nedostataka hranljivih materija, što može uticati na vaše opšte zdravlje.
Brzo jedenje može dovesti do prejedanja i lošeg varenja. Vašem mozgu je potrebno oko 20 minuta da registruje kada ste siti, tako da odvajanje vremena za žvakanje hrane i uživanje u obroku može sprečiti prejedanje i unaprediti bolje varenje.
Prekomerni unos šećera može dovesti do povećanja telesne težine, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema. Smanjivanje unosa slatkih pića, deserta i prerađene hrane može vam pomoći da smanjite unos šećera i poboljšate svoje zdravlje.
Voće i povrće prepuno je esencijalnih hranljivih materija i antioksidanata koji mogu pomoći u održavanju zdravlja vašeg tela. Nedovoljna potrošnja ovih namirnica može dovesti do nedostataka hranljivih materija i povećati rizik od hroničnih bolesti.
Prerađena hrana često sadrži mnogo šećera, soli i nezdravih masti. Prejedanjem sa ovom hranom može vas dovesti do povećanja telesne težine, upale i drugih zdravstvenih problema. Odabir celih namirnica i kuvanje kod kuće mogu vam pomoći da izbegnete ove negativne efekte.
Jedenje kasno uveče može poremetiti vaš san i dovesti do povećanja telesne težine. Najbolje je da izbegavate da jedete nekoliko sati pre spavanja kako biste poboljšali san i varenje.
Voda je neophodna za mnoge telesne funkcije, uključujući varenje, metabolizam i održavanje zdrave težine.
Nedovoljno pijenje vode može dovesti do dehidracije i drugih zdravstvenih problema. Potrudite se da pijete najmanje osam čaša vode dnevno kako biste održali svoje telo hidriranim i zdravim.
U zaključku, naše navike u ishrani mogu imati značajan uticaj na naše opšte zdravlje. Izbegavajući ove destruktivne navike u ishrani i fokusirajući se na hranjenje tela celovitom hranom, možemo poboljšati svoje zdravlje i blagostanje.
Zapamtite, male promene mogu napraviti veliku razliku. Zato počnite da pravite zdravije izbore već danas!
Poznat i kao biljka guma, simbolizuje obilje, sreću i bogatstvo, dok istovremeno doprinosi protoku pozitivne energije u domu i čisti vazduh od štetnih gasova.
Fikus je među najpopularnijim sobnim biljkama, a njegova specifična simbolika ga čini posebno cenjenim u feng šui filozofiji. Postavljanje ove biljke u domu ima poseban značaj. Među brojnim sobnim biljkama koje se preporučuju za svaki dom, fikus se ističe kao jedna od najpoželjnijih.
Potiče iz porodice kaučuka, zbog čega nosi i naziv „biljka guma“, iako se od nje ne dobija ništa konkretno. Prirodno stanište mu je Južna Azija, posebno Indija i ostrvo Java, gde raste u visokim šumama.
Zahvaljujući svojim dekorativnim, širokim tamnozelenim listovima, fikus je popularan kao sobna biljka koja se lako održava i ukrašava svaki ambijent, od klasičnog do modernog.
Pored estetske vrednosti, fikus je posebno cenjen u feng šui filozofiji zbog simbolike koju nosi. On simbolizuje obilje, sreću i bogatstvo, te pomaže u protoku pozitivne energije u domu. Takođe, fikus je koristan i kao sredstvo za pročišćavanje vazduha od štetnih gasova, posebno formaldehida, hemikalije koja se često javlja u zatvorenim prostorijama.Kada je reč o mestu postavljanja fikusa u domu, prema principima feng šuija, preporučuje se postavljanje u uglove prostorija kako bi se ublažile njihove oštrine, posebno u uglovima koji se odnose na bogatstvo.
Idealno mesto za fikus je ugao za bogatstvo, a možete ga pronaći tako što ćete stajati u centru svog doma i pronaći severni deo stana. Važno je osigurati da biljka dobija dovoljno prirodnog svetla i redovno je zalivati i hraniti kako bi ostala zdrava i vitalna.
Izvor: direktno.rs
Nova lista najboljih jela iz Srbije otkriva i neke skrivene gastronomske dragulje: Brza, autentična jela koja su retko poznata široj publici.
Na prestižnom gastronomskom sajtu Taste Atlas nedavno je objavljena lista od 68 najbolje ocenjenih jela iz Srbije. Među raznovrsnim izborom, našla su se i jela koja su često skrivena od očiju šire javnosti, poznata samo pravim poznavaocima srpske kuhinje koji često posećuju tradicionalne kafane. Jedno od takvih jela je čalabrca.
Dok je petrovački kulen zauzeo prvo mesto sa najvišim ocenama, a komplet lepinja i leskovački roštilj su se našli na drugom i trećem mestu, lista je otkrila ostala jela iz Srbije kao što su sarma, miročki sir, karađorđeva šnicla, gomboci i podvarak. Ipak, jedno jelo izaziva posebnu pažnju svojim neobičnim imenom, a to je čalabrca.
Čalabrca je na ovoj prestižnoj listi zauzela 55. mesto. To je specijalitet koji se tradicionalno poslužuje u srpskim kafanama, ali je stekao popularnost kao brzo, sirotinjsko jelo iz zapadnih krajeva Srbije, prenosi danas.rs.
Sastoji se od lisnatog testa, ulja, masti, mleka i kajmaka, i priprema se brzo i lako!
Pored čalabrce, na listi su se našli i drugi manje poznati specijaliteti iz Srbije kao što su pite iz Vranja, propeć i sečenica, kao i desert herovke iz Vojvodine.
Izvor: blic.rs
Dalija, poznata i kao georgina, spada u rod žbunastih, gomoljastih, zeljastih perena (višegodišnjih biljki ili trajnica), poreklom iz Meksika. Dalija je član porodice Asteraceae, to jest glavočika, kojoj pripadaju i suncokret, bela rada, hrizantema i cinija. Postoje 42 vrste georgina i brojni hibridi koji su pogodni za uzgoj u vrtu.
Oblik cveta može da se razlikuje, a zajedničko im je da jedna stabljika nosi samo jedan cvet. Cvetovi mogu da budu mali, prečnika 5 cm, a isto tako i jako veliki, prečnika 30 cm. Stabljike su lisnate i razlikuju se po visini – od 30 cm, pa do više od 2 m. Većina dalija nema mirisne cvetove. Kao i većina biljaka polinatore (insekte oprašivače) ne privlače mirisom, već jarkim i raznovrsnim bojama svih vrsta, osim plave.
Georgina je 1963. proglašena nacionalnim cvetom Meksika. Asteci su je zbog gomolja gajili kao jestivu biljku, međutim, dolaskom španskih osvajača ova praksa je uglavnom prekinuta. Pokušaji da se dalija gaji kao jestiva biljka u Evropi prošli su bez uspeha, piše Stil.
Savremenim baštovanima je georgina poznata kao ukrasna baštenska biljka koja raste iz malih, smeđih, dvogodišnjih gomoljika koje se sade u proleće.
Ovo raznobojno štrkljasto cveće uglavnom cveta od sredine leta, pa do prvih mrazeva, kada je većina drugog cveća već odradila svoje.
Mada nije najbolje prilagođena ekstremno toplim podnebljima sa visokom vlažnošću vazduha, georgina ipak i u takvim uslovima ulepšava sunčane vrtove, sa sezonom cvetanja koja traje najmanje 120 dana. Georgine napreduju u hladnijim i umereno vlažnim klimatskim pojasevima.
Ne žurite sa sadnjom jer će biljka da boluje u hladnom zemljištu. Sadnja bi trebalo da počne kada temperatura tla bude oko 15,5 stepeni Celzijusa. Treba sačekati dok ne prođu sve opasnosti prolećnih mrazeva.
Za sadnju odaberite dobro osunčano mesto. Georgine će imati više cvetova ako su izložene direktnoj sunčevoj svetlosti 6 – 8 sati dnevno. Najviše vole jutarnje sunce. Za uzgoj georgina odaberite mesto koje je donekle zaklonjeno od vetra.
Dalije bujaju u zemljištu koje je plodno i dobro drenirano. Zemljište bi trebalo da ima pH vrednost između 6,5 – 7, dakle, da bude blago kiselo. Ako imate zemljište koje nije rastresito, dodajte malo peska, tresetnice ili pregorelog stajskog đubriva da biste rastresli tlo zbog bolje drenaže.
Gomolje (lukovice) georgina pokrivačica postavljajte u leju na razmaku od 22 – 30cm. Sitnije sorte, koje obično rastu do 1m u visinu, rasporedite sa razmakom od 60cm. Sadnja više sorte, sa krupnijim cvetovima, treba da bude sa razmacima od 1m.
Sadnja dalija bi trebalo da se obavi u rupi koja je malo veća od gomolja i u nju bi trebalo da stavite malo komposta ili tresetnice. Korisno je i da u rupu za sadnju ubacite jednu pregršt koštanog brašna. Prilikom sadnje ne koristite nikakvo đubrivo.
Izbegavajte gomolje dalija koji su naborani ili truli. Malo zelenih izdanaka je dobar znak. Nemojte deliti gomolje dalija za sadnju , kao što se to radi sa krompirom.
Posadite ceo gomolj, sa pupoljcima izbojaka, ili okcima, okrenutim gore, na dubini od 15 – 20cm. Krunica bi trebalo da bude tik iznad nivoa tla.
Visoki kultivari sa krupnim cvetovima traže potporu. Postavite kočiće, visoke od 1,5 do 2m, oko biljaka u vreme sadnje i vezujte stabljike za njih kako biljke budu rasle.
Velike dalije i one koje se gaje kao reznice, najbolje se uzgajaju u posebnim lejama u redovima i to same, bez konkurencije drugih biljaka. Dalije srednje i niske visine se odlično kombinuju sa drugim letnjim cvećem. Ako imate samo povrtnjak, to je idealno mesto da posadite red dalija za reznice (ujedno ćete imati nešto lepo u šta ćete gledati dok budete plevili baštu).
Ono što je lepo kad je uzgoj dalija u pitanju je što počinju da cvetaju oko 8 nedelja nakon sadnje, negde sredinom jula. Neki baštovani zasade gomolje u zatvorenom prostoru mesec dana ranije da bi počele da cvetaju ranije.
Ne zalivajte gomolje odmah nakon sadnje jer ćete tako izazvati truljenje. Počnite da zalivate kada se iznad zemlje pojave prvi izdanci. Dalije nemojte da pokrivate malčom ili korom jer će izbijanje izdanaka biti otežano. Nega i održavanje dalija
Nema potrebe za zalivanjem dok se ne pojave izdanci dalija; zapravo, preterano zalivanje može da dovede do truljenja gomolja. Kada se dalije prime, obezbedite im zalivanje natapanjem 2 – 3 puta nedeljno; koristite prskalicu bar 30 minuta (u suvim i toplim podnebljima i duže).
Ljuske od jaja za cveće
Ljuske od jaja za cveće: Kako se pravilno koriste da bi biljke bile raskošne
cveće
Ako ovo ulje iz apoteke pomešate s vodom i time zalijete cveće, bujaće kao ludo cele godine
Dalijama godi tečno đubrivo sa malim sadržajem azota (slično onom koje se koristi za povrće). Prihranjujte ih nakon nicanja, a posle toga, svake 3 do 4 nedelje od sredine leta do rane jeseni. Ne preterujte sa prihranom, naročito sa azotom jer ćete rizikovati da cvetovi budu ili mali ili da ih uopšte ne bude, kao i slabe ili trule lukovice.
Kao i mnoge krupne hibridne cvetnice, velike dalije će možda zahtevati posebnu pažnju pre ili posle kiše, kada otvoreni cvetovi mogu da se napune vodom ili da se stabljike poviju od vetra.
Dalije pokrivačice tla ne traže podupiranje niti kidanje pupoljaka; dovoljno je da zakinete vrh izdanka da podstaknete formiranje žbuna i da uklonite precvetale cvetove. Otkinite središnji izbojak iznad trećeg reda listova.
Za više sorte dalija, u vreme sadnje, postavite kočeve za podupiranje. Umereno kidajte izbojke, grane i pupoljke, kao i precvetale cvetove da biste dobili raskošan izgled biljke u trajanju od 3 meseca pa i duže.
Lišće dalije će pocrneti sa prvim mrazevima.
Dalije su otporne na zimske uslove koji su karakteristični za naše podneblje. Možete da ih orežete i ostavite da prezime u tlu; pokrijte ih debelim slojem suvog malča.
Štetočine i bolesti
Uzgoj dalija mogu ometati štetočine i bolesti karakteristični i za drugo baštensko cveće.
Puževi golaći i puževi sa kućicom – 2 nedelje nakon sadnje počnite da postavljate mamce za puževe i nastavite tako tokom čitave sezone.
Paučinari – ako mislite da ih izbegnete počnite sa prskanjem krajem jula i nastavite čitavog septembra. Raspitajte se u poljoprivrednoj apoteci koje sredstvo je najbolje da koristite.
U hladnijim podnebljima, ako želite da sačuvate biljke, morate da iskopate lukovice početkom jeseni i čuvate ih preko zime. U našem podneblju mogu da prezime u tlu, međutim, ako niste sigurnu, izvadite ih.
Biljke treba skratiti na 5 do 10 cm iznad zemlje.
Izvadite i razdvojte lukovice. Nežno ih protresite da biste uklonili zemlju. Odsecite trule delove, okrenite ih naglavačke i ostavite da se prirodno osuše.
Spakujte ih u neki rastresit materijal (vermikulit, suvi pesak ili granule stiropora).
Čuvajte u dobro provetrenom prostoru u kome nema mraza – 4 -7 stepeni je idealno, 1,5 – 10 stepeni je prihvatljivo.
U proleće iznesite lukovice , odvojite ih od roditeljskog spleta i počnite uzgoj dalija ispočetka.
Ako vam sve ovo deluje kao mnogo mučenja ili nemate odgovarajući prostor za čuvanje, preskočite kopanje i skladištenje pa krenite iznova tako što ćete na proleće kupiti nove lukovice za uzgajanje.
Izvor: nova.rs
Magnezijum je mineral neophodan za zdrave mišiće, nerve, kosti i nivo šećera u krvi. Ako ne unosite dovoljno magnezijuma tokom dužeg vremena, možda ćete biti izloženi većem riziku od zdravstvenih problema kao što su srčani udar, moždani udar, dijabetes ili osteoporoza.
Ukoliko razmišljate o suplementima magnezijuma, imajte na umu da postoje različite vrste magnezijuma sa različitim namenama. Samim tim i odgovor na pitanje koji je magnezijum najbolji zavisi od vaših potreba i stanja koja tretirate.
Magnezijum glicinat je visoko bioraspoloživi oblik magnezijuma napravljen od magnezijuma i aminokiseline glicinata. Smatra se jednim od najbolje apsorbovanih oblika magnezijuma.
Efikasan je za lečenje niskih nivoa magnezijuma, dobro se podnosi i manje je verovatno da će izazvati gastrointestinalne neželjene efekte od drugih oblika, kao što su magnezijum oksid i magnezijum sulfat. Starija istraživanja sugerišu da magnezijum glicinat može biti od pomoći za poboljšanje simptoma depresije.
Magnezijum Citrat je jedan od najpopularnijnih suplemenata ovog tipa. Reč je o obliku magnezijuma koji je vezan sa limunskom kiselinom koja se prirodno nalazi u citrusnom voću i daje kiselkast ukus. Obično se uzima oralno da bi se nadoknadio nizak nivo magnezijuma. Zbog svog prirodnog laksativnog efekta, ponekad se koristi i u većim dozama za lečenje zatvora.
Magnezijum oksid je so koja kombinuje magnezijum i kiseonik. Prirodno formira belu, praškastu supstancu i može se prodavati u obliku praha ili kapsula. Ova vrsta se obično ne koristi za sprečavanje ili lečenje nedostataka magnezijuma, jer neke studije navode da se slabo apsorbuje u digestivnom traktu. Umesto toga, češće se koriste za ublažavanje neprijatnih simptoma za varenje, kao što su žgaravica, loše varenje i zatvor.
Magnezijum hlorid je magnezijumova so koja uključuje hlor – nestabilan element koji se dobro vezuje sa drugim elementima, uključujući natrijum i magnezijum, da bi formirao soli. Dobro se apsorbuje u digestivnom traktu, što ga čini odličnim višenamenskim dodatkom. Možete se koristiti za lečenje niskih nivoa magnezijuma, a najčešće se uzima u obliku kapsula ili tableta, ali može biti i sastojak proizvoda kao što su losioni i masti.
Magnezijum laktat je so koja nastaje kada se magnezijum vezuje sa mlečnom kiselinom. Često se dodaje da bi se hrana obogatila magnezijumom. Magnezijum laktat je efikasan kao dodatak ishrani i verovatno nežniji za probavni sistem. Možda je pogodnije za one koji ne tolerišu druge oblike ili moraju da uzimaju posebno velike doze.
Kada se magnezijum, sumpor i kiseonik kombinuju, formiraju magnezijum sulfat, koji izgleda slično kao kuhinjska so. Često se koristi za opuštanje mišića kako bi se ublažio stres. Kao so, može se rastvoriti u vodi za kupanje.
Gornja granica za unos magnezijuma kroz suplemente je 320 miligrama dnevno. Gornja granica za suplemente je niža nego preporučena doza magnezijuma, jer ćete kroz hranu takođe uneti određenu količinu magnezijuma, obzirom da je prisutan u velikom broju namirnica.
Iako unos velikih količina magnezijuma kroz hranu, ne predstavlja rizik za zdrave ljude, unos velikih količina putem suplemenata može dovesti do mučnina, dijareje i slabosti mišića.
Generalno se smatra da nije štetno unositi suplemente magnezijuma svakog dana, ali svakako bi trebalo da se pridržavate upustava sa pakovanja i konsultujete svog lekara.
Takođe, preporuka je da se obratite lekaru i kada budete birali koji tip magnezijuma želite da unosite kroz suplemente, kao i oblik u kojem ćete ga unositi – u tečnom stanju, u prahu ili u tabletama.
Izvor: n1info.rs
Svako od nas ima svoju sudbinu, ali na nju možete uticati i ako poslušate unutrašnji glas. Pre nekoliko hiljada godina, u planinama Tibeta, gde i dan danas ljudi iz raznih delova sveta odlaze u potrazi za odgovorima na svoja najintimnija pitanja, rođen je tibetanski horoskop.
Postoje samo 4 horoskopska znaka, a oni simboliziraju božanska bića, piše Sensa.hr.
U nastavku donosimo karakteristike svojstvene svakom od njih:
Meseci rođenja: januar, februar, mart
Predstavnike ovog horoskopskog znaka karakteriše dobro zdravlje i neiscrpna energija zahvaljujući kojoj postižu vrhunce u profesionalnom i financijskom smislu. Ipak, oni se generalno ponašaju nerazumno sa novcem. Imaju običaj da velike svote novca troše na zabavu (šoping, zabave, putovanja i ostale životne radosti), a ostatak meseca žive praznih džepova.
Tibetanski spisi takođe obraćaju pažnju na specifične karakteristike ljudi rođenih u prva tri meseca u godini. Pauci plene pažnjom i osvajaju srca svojim bogatim duhovnim svetom na čijoj privlačnosti mogu da im pozavide.
Meseci rođenja: april, maj, jun
Budisti poštuju mrave zbog neverovatno napornog rada, visokog nivoa organizacije i energije. Sićušne, pametne bube stalno su zauzeti i nastoje da postignu svoje ciljeve. Zato se osobe rođene u ovom horoskopskom znaku smatraju odgovornim radnicima. Napori mrava uvek su velikodušno nagrađeni, a oni onda žure da podele svoje blagostanje sa porodicom i prijateljima, kojima su privrženi.
Meseci rođenja: jul, avgust, septembar
Škorpion u tibetanskom budizmu predstavlja pravdu, oštar um, snagu i dugovečnost. Osobe rođene u trećem kvartalu godine odlikuju se jakim fizičkim i psihičkim zdravljem, pa obično žive dugo i srećno. Ako se Škorpioni iznenada osećaju loše, to je zbog problema sa probavom, a prema tibetanskim spisima.
U profesionalnom i ljubavnom životu, ovim snažnim i živahnim osobama sve ide od ruke. Osobe rođene u znaku Škorpiona su svrsishodne, inteligentne, brižne i pouzdane. Drugima je vrlo teško da odole takvim harizmatičnim pojedincima.
Meseci rođenja: oktobar, novembar, decembar
Na kraju smo stigli do najnezaštićenijeg znaka zodijaka (prema tibetanskim budistima). Kornjače karakterišu loše zdravlje i bolesti, pa je za njih ključna reč odricanje od svih loših navika. Iako im sudbina nije najnaklonjenija, ne znači da ispravnim životom ne mogu stvari da preokrenu u svoju korist.
Kada se grade ljubavne veze, ljubomora se smatra nedostatkom za osobe rođene u poslednjoj četvrtini godine. Ipak, to ne znači da savez sa kornjačama donosi samo patnju i nelagodu: one su vrlo strpljive, dosledne i više vole da budu povezane porodičnim vezama sa jednom osobom za ceo život.
Izvor:n1info.rs
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
27.05.2024 | 12:00 | RAJILIĆ MARKO (1939) | Zajedničko groblje Čonoplja |
27.05.2024 | 13:00 | ČELJUSKA STOJA (1947) | Malo pravoslavno groblje |
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Somboru otkrili su laboratoriju za uzgoj marihuane u veštačkim uslovima i uhapsili S. N. (1983) iz Sombora i T. Z. (1985) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija je prilikom pretresa laboratorije, u kojoj je zatekla osumnjičene, pronašla oko 250 biljaka kanabisa i oko 9,4 kilograma biljne materije nalik na marihuanu.
Takođe, policija je pronašla i opremu i sredstva za proizvodnju ove opojne droge.
Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Somboru.
Izvor: RTV
Konjički klub Vojvođanin, u nedelju, 26. maja na Gradskom hipodromu u Somboru organizuje drugi trkački dan.
Objavljeno je da će glavna trka nedeljnog programa biti 23. Pehar grada Sombora. Pored ove predviđeno je održavanje još pet kasačkih trka. Sve trke su jednoprežne i u dužini od 1.700 metara. Nagradni fond se kreće od 100.000 dinara do 33o hiljada dinara.
Propozicije sa posebnim odredbama možete pročitati u prilogu. Somborski klub uputio je poziv svim prijateljima i ljubiteljima konjičkog sporta da dođu u što većem broju na hipodrom i uživaju u čarima konjičkog sporta.
Da podsetimo, prošlogodišnji pobednik 22. trke za „Pehar grada Sombora“ je bilo grlo „Bondo JET„, Mileta Kopunovića iz Tavankuta.
Izvor: somborsport.org
Svaki glumac ima projekat na kojem je radio, a koji je bio posebno naporan ili izazovan. Za oskarovca Breda Pita, to je...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.