Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
18.02.2025 | 12:00 | GNJIDIĆ NIKICA (1961) | Mesno pravoslavno groblje Stanišić |
18.02.2025 | 12:00 | MILIĆ VLAJKO (1937) | Mesno pravoslavno groblje Stapar Brestovačko |
18.02.2025 | 14:00 | MACUT ESTER (1947) | Pravoslavno groblje Kljajićevo |
18.02.2025 | 14:00 | SAVIĆ STOJANKA (1940) | Mesno pravoslavno groblje Aleksa Šantić |
Nizom manifestacija Grad Sombor obeležava 276. rođendan i tim povodom je delegacija iz Istočnog Sarajeva posetila ovaj grad prilikom čega je potpisan sporazum o saradnji. Laureat povelje je mladi programer Nemanja Majski, bivši učenik Gimnazije “Veljko Petrović” u Somboru, koji je za vreme srednjoškolskog obrazovanja brojnim stranim i domaćim priznanjima i nagradama proslavio ime grada u kojem je rođen.
Podom 276. rođendana, gradonačelnici Sombora i Istočnog Sarajeva potpisali su sporazum o saradnji, koji će obuhvatiti različite oblasti, od kulturnih i obrazovnih do zajedničkih projekata. Ovaj gest simbolizuje jačanje prijateljskih veza i otvara mogućnosti za razvoj zajedničkih inicijativa u ključnim oblastima istakli su za RTV Ljubiša Ćosić, gradonalenik grada Istočno Sarajevo i Antonio Ratković, gradonačelnik Sombora.
Povelja grada Sombora je uručena laureta u Nemanji Majskom, mladom programeru, koji je proslavio Sombor brojnim domaćim i stranim nagradama, a priznanjima su nagradjeni pokeidnci i institucije među kojima je i Regionalna privredna komora Sombor, koja je uručena Slobodanu Stevančevu, direktoru Regionalne privredne komore Sombor.
Nizom kulturnih manifestacija Sombor je svečano obeležio 17. februar - Dan kada je pre 276 godina uzdignut u rang slobodnih kraljevskih gradova, što je naznačajniji period u istoriji ovog grada.
Izvor: RTV
Snežne padavine tokom večeri prvo će zahvatiti jugozapad i jug Srbije, dok će se tokom noći proširiti na većinu krajeva južno od Save i Dunava, uz manji snežni pokrivač, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
U ponedeljak (17.02.) očekuje se hladno vreme sa slabim do umerenim jutarnjim mrazem. Severozapad Srbije biće pretežno sunčan, dok će u ostatku zemlje biti oblačno, povremeno sa slabim snegom. Krajem dana padavine će prestati. Najniže temperature kretaće se od -5 do 0 °C, a najviše od -1 do 4 °C.
U utorak (18.02.) na zapadu i severozapadu jačanje jutarnjeg mraza uz sunčane periode, dok će u ostatku zemlje biti oblačno i uglavnom suvo. Kratkotrajni sneg moguć je ponegde u Banatu, centralnoj i istočnoj Srbiji, kao i u planinskim predelima.
Sredinom sedmice, u sredu i četvrtak (19 – 20.02.), očekuje se umeren do jak jutarnji mraz, a tokom dana pretežno sunčano vreme sa temperaturama od 1 do 5 °C.
Od petka (21.02.) dolazi do blagog zatopljenja, ali će u donjem Podunavlju i na jugu Banata duvati jak jugoistočni vetar. U subotu (22.02.) su moguće prolazne slabe mešovite padavine.
Jutarnji mraz zadržaće se do kraja prognostičkog perioda (24.02.), dok će dnevne temperature biti u manjem porastu.
Izvor: vojvodinauzivo.rs
U subotu, 15. februara u Zrenjaninu je održano prvenstvo Vojvodine za mlađe pionire U13 i kadete U17. Rvači somborskog Radničkog su nastupili sa 20 rvača i osvojili osam medalja, od toga po tri zlatne i srebrne, kao i dve bronzane.
U uzrastu pionira najuspešniji su bili Aleksa Trbojević (31 kg) koji je sa četiri efektivne pobede dominirao u ovoj kategoriji, kao i Adrian Dobi koji je sa tri pobede tušem takođe zauzeo prvo mesto. Srebrnu medalju osvojio je Danijel Bojanić koji je sa lakoćom savladao dve borbe i u finalu izgubio od svog klupskog drugara Adriana.
Bronzanu medalju u kategoriji do 60 kg osvojio je Maksim Mijović. Bez medalja u uzrastu pionira ostali su: Danilo Bihler, Nemanja Nikolić, Jožef Pete i Viktor Horvat. U ovom uzrastu Radnički je osvojio peto mesto od ukupno 15 ekipa.
U uzrastu kadeta najuspešniji je bio Kristian Dobi u kategoriji do 60 kg koji je sa četiri efektivne pobede tehničkim tušem savladao sve protivnike i time dokazao da se na njega može računati na budućim velikim takmičenjima za reprezentaciju Srbije. Srebrne medalje osvojili su: Milan Rajić (48 kg) i Nikola Gunj (110 kg) koji se sa tri pobede tušem plasirali u finalu, gde su izgubili. Bronzanu medalju osvojio je Srđan Todorović do 80 kg. Bez medalja ostali su: Jovan Kosovac, Janoš Pete, Đan Bordž, Nikola Maričić, Mladen Batalo, Uroš Ilić, David Kulić i Adrian Maćuš.
U uzrastu kadeta od 16 ekipa ekipa Radničkog je osvojila ekipno drugo mesto. Interesantna činjenica je da su braća Dobi osvojila zlatne medalje ubedljivim pobedama.
Izvor: somborsport.org
U okviru 9. kola Prve lige Srbije - Vojvodina žene, Ženski kuglaški klub Apatin savladao je na svom terenu ekipu Slavia Okno iz Kovačice, rezultatom 6:2.
Na ovoj utakmici, poene za svoj tim donele su Milana Vuletić, oborivši 553 čunja, Silvana Štulić (545), Valentina Ličina (561) i Suzana Pajić, koja je utakmicu završila sa 515 oborenih čunjeva. Marina Medić ostvarila je rezultat od 516 oborenih čunjeva, dok su Biljana Popović (283) i mlada Milana Mileusnić (204) podelile setove.
U šestorku kola ušle su čak tri igračice iz redova ŽKK Apatin, i to Valentina Lilčina, Milana Vuletić i Silvana Štulić.
Sa nova dva boda, apatinske kuglašice, sakupivši ih ukupno 16, čvrsto drže lidersku poziciju na tabeli, ispred ekipa ŽKK Srem iz Rume i NS 1932 iz Novog Sada, a koje obe imaju po 12 bodova.
U narednom kolu, ŽKK Apatin gostuje u Rumi ekipi Srema.
Izvor: Radio Apatin
Srbija, smeštena u srcu Balkana, postaje sve više prepoznata kao jedna od najperspektivnijih poljoprivrednih regija Evrope. Više od dve trećine njenog zemljišta koristi se za poljoprivredu, a strateški položaj između Istoka i Zapada pruža dodatne prednosti za plasman proizvoda. Srbija je globalno prepoznata kao lider u izvozu voća, posebno smrznutih malina. Srbija je u 2021. godini bila prva država u svetu po količini izvoza smrznutih malina. Ovaj podatak jasno svedoči o njenoj snazi na međunarodnom planu, a osim malina, Srbija je i među vodećim izvoznicima šljiva i višanja.
Kombinacija povoljnih klimatskih uslova, plodnog zemljišta i tradicionalnih poljoprivrednih metoda osigurava visokokvalitetne proizvode koji pronalaze svoje mesto na zahtevnim tržištima širom sveta. Analitičari ističu da je upravo kvalitet ključni faktor koji razlikuje srpske proizvode od konkurencije, čime se dodatno učvršćuje pozicija Srbije kao nezaobilaznog igrača na globalnom tržištu hrane.
Plodne ravnice Srbije, posebno u severnom delu Vojvodine, spadaju među najplodnije u Evropi. Ova regija omogućava uzgoj raznovrsnih kultura poput kukuruza, pšenice i suncokreta. Na osnovu podataka Odeljenja za poljoprivredu SAD (USDA), Srbija se kotira među 10 najvećih izvoznika žitarica na svetu. Srbija je vodeći proizvođač kukuruza u regionu, sa godišnjom proizvodnjom od preko 5,4 miliona tona, što je znatno više u poređenju s primerom Hrvatske, koja proizvodi oko 1,6 miliona tona. Takođe, Srbija je među glavnim proizvođačima pšenice u regionu, sa prosečnom godišnjom proizvodnjom od 2,9 miliona tona. U pogledu prinosa po hektaru, Srbija je na visokom drugom mestu kada je u pitanju pšenica i na petom mestu u prinosu kukuruza po hektaru.
"Srbija ima ogroman potencijal da postane lider u poljoprivrednoj proizvodnji u Evropi. Naš cilj je da kroz stalna ulaganja u edukaciju poljoprivrednika i primenu savremenih tehnologija omogućimo povećanje prinosa i otpornosti na klimatske promene. Kvalitet i održivost su ključni za budućnost srpske poljoprivrede, a kompanija Tomsin će nastaviti da pruža podršku domaćim proizvođačima kroz vrhunske proizvode i savete stručnjaka." - izjavio je Filip Tomić, predstavnik kompanije Tomsin koja se bavi distribucijom semena, sredstava za zaštitu bilja i đubriva.
Ključni izazov srpske poljoprivrede ostaje povećanje efikasnosti i otpornosti na klimatske promene. Ulaganja u modernizaciju sistema za navodnjavanje i digitalizaciju poljoprivrede igraju presudnu ulogu. Trenutno, samo 8,3% obradivog zemljišta koristi navodnjavanje, no planiranim investicijama očekuje se veliko povećanje, što bi Srbiju smestilo ispred mnogih susednih zemalja. Ovo je ključni korak prema osiguranju stabilne proizvodnje uprkos sve izraženijim klimatskim izazovima.
Vlada Srbije značajno ulaže u razvoj ovog sektora. Nacionalni budžet za poljoprivredu u 2025. godini dostigao je rekordnih 1,27 milijardi evra, što predstavlja 7,5% ukupnog budžeta. U poređenju, Srbija je daleko ispred zemalja poput Crne Gore i Makedonije koje ulažu svega oko 3-4% svojih ukupnih budžeta u poljoprivredu. Srbija jasno pokazuje posvećenost razvoju ovog sektora.
Privatni sektor igra značajnu ulogu u unapređenju poljoprivrede u Srbiji. Kompanije specijalizovane za poljoprivredne proizvode i usluge kontinuirano ulažu u edukaciju poljoprivrednika i osiguranje najmodernijih tehnologija. Kombinacija tradicije i inovacija omogućava srpskim proizvođačima da odgovore na zahteve tržišta, istovremeno osiguravajući održivost svojih gazdinstava.
Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu i Institut za ratarstvo i povrtarstvo prepoznati su kao centri izvrsnosti u jugoistočnoj Evropi. Njihovi napori u razvoju novih sorti useva i implementaciji savremenih tehnologija pružaju srpskim poljoprivrednicima značajnu konkurentsku prednost. Edukacija i inovacije ostaju ključni elementi u daljem razvoju ovog sektora.
Srbija je na prekretnici, s potencijalom da postane jedan od vodećih proizvođača hrane u Evropi. Kombinacija prirodnih resursa, inovacija i kvaliteta proizvoda pozicionira ovu zemlju kao ključnog igrača na globalnom tržištu hrane. Srpski proizvodi, uz dodatna ulaganja i modernizaciju, imaju kapacitet da odgovore na rastuće globalne potrebe za kvalitetnom i održivom hranom.
U okviru projekta Nacionalnog instituta za kulturu, sekcija Župne zajednice u Čonoplji pomogla je da se udruži više žena, koje žele sačuvati stari zanat izrade parafinskih sveća.
Udurživanjem snaga, žene iz Čonoplje su se organizovale sa ciljem da očuvaju tradiciju ručne izrade parafinskih sveća - piše RTV.
Okupljaju se jednom nedeljno da bi putem video lekcija savladale veštine ovog starog zanata, a kako kažu, za praktičnu izradu nije potrebna skupa oprema.
Parafinske sveće su razlilitih formi i veličina, a ukrašavanje zavisi od povoda, kažu Valerija Križan i Beata Bodonji iz Čonoplje
Žene iz Čonoplje navode da ova incijativa pruža mogućnost za razvijanje, jer doprinosi očuvanju tradicije, a istovremeno promoviše savremene načine edukacije i razumevanje za ručni rad koji se ulaže u ovakve proizvode.
Dubai je sinonim za luksuz i jedna od najmodernijih i najprivlačnijih turističkih destinacija na svetu, ali da vam ne bi ostao u lošem sećanju - trebalo bi da imate na umu ova pravila.
Dubai je tri godine zaredom bio prvi na Tripadvisor listi najboljih destinacija, međutim, mnogo je i mitova u koje verujemo – a dešava se da turisti budu i neprijatno iznenađeni. Jedan od njih podelio je na mrežama spisak pravila i zapažanja za koja bi voleo da je znao pre svoje prve posete tom gradu – pročitajte ih u nastavku.
„FaceTime i WhatsApp video ne rade – ako želite da ih koristite možete da skinete VPN i podesite lokaciju kao svoju zemlju prebivališta.“
„Iznajmite kola ako možete – mi smo zažalili što to nismo uradili jer smo nekim danima morali da čekamo duže od sat vremena na taksi.“
„Kad kupujete u starom gradu ako neko ponudi da vas provede ne prihvatajte ako ne planirate da mu platite za to – neće prestati da vas prati dok to ne učinite.“
„Petak je najbolji dan za klabing, Lekki je najbolji crni klub, a petkom gledajte da dođete pre 1 ujutru jer bude baš gužva i može da se desi da vas ne puste da uđete.“
„Ne dozvolite da vas minimalni budžet odvrati od odlaska u restoran, svi su ok.“ Ispostavlja se da uopšte ne mora da bude tako skupo, Ivana i Goran otkrili su nam kako su obišli Dubai sa samo 10 evra dnevno.
„Većina hotela traži depozit od 500 AED (oko 130 evra) pa stavite to na stranu kad planirate budžet.“
„Ako idete u Dubai Mall morate da budete pokriveni ili će vas izbaciti. Da biste došli do fontane i Burj lakea morate kroz Dubai Mall (voleo bih da nam je to neko ranije rekao i poštedeo nas neprijatnosti).“
Inače, u većini tržnih centara u Dubaiju od posetilaca se očekuje da nose odeću koja pokriva kolena i ramena – i to važi i za muškarce i za žene.
Pogledajte koja još stroga pravila turisti moraju da poštuju ili rizikuju čak da zaglave u zatvoru.
Izvor: Nova.rs
Nije obavezno da muž, ako želi da "uzme" drugu ženu, ima saglasnost svoje prve supruge, ali da se fino i ljubazno ponaša prema njoj da bi umanjio povređenost koju će ona prirodno osetiti u takvoj situaciji.
Islam ne dozvoljava seksualne odnose, čak ni preliminarne činove fizičke ljubavi, van braka. Ostati seksualno neaktivan i čedan pre braka je izuzetno važno. Preljuba, blud i tajne veze se posmatraju kao moralni propusti koje islam kategorički najoštrije osuđuje.
U istu kategoriju spadaju i vanbračne afere, ali i eksperimentalni zajednički život. Pošto se sve ove stvari smatraju teškim grehovima, za njih sleduju stroge kazne. Pa ipak, kada se priča o vernosti, neizbežno je osvrnuti se na poligamiju u braku, onu koja je kao pravo data muškarcu uprkos tome što se brak u islamu gleda kao ravnopravno partnerstvo između dvoje ljudi „koji neguju poverenje, poštovanje i vernost“.
Kako piše na sajtu All islam: „Islam dozvoljava poligamiju, odnosno više žena u isto vreme, ali treba da budete svesni da se to ne podstiče. U stvari, islam je jedina religija koja je ograničila ovu drevnu i široko rasprostranjenu praksu. Prethodna učenja su dozvoljavala neograničenu poligamiju. Islam ograničava broj dozvoljenih žena na četiri, a takođe obeshrabruje ovu praksu.
Ako muškarac ne može biti zadovoljan jednom ženom, bolje je za društvo da preuzme punu moralnu i finansijsku odgovornost za drugu. Imati ljubavnicu i činiti preljubu je težak greh i uzrokuje moralni pad društva.
Poligamija postaje neophodna pod određenim okolnostima, ali se može praktikovati samo pod određenim uslovima, i to uz ograničenja. Muškarac može ponovo da se oženi ako mu je žena hronično bolesna i ne može da ispuni bračne obaveze; ili ako ne može da ima decu; ili pod određenim uslovima ratnog vremena, kada je brak za udovice za zbrinjavanje siročadi možda neophodan za zaštitu morala društva.
Islam zabranjuje poliandriju, to jest da žena ima više od jednog muža. Ženama koje su udate za hronično bolesne, sterilne ili impotentne muževe dozvoljeno je da pribegnu razvodu, ako smatraju da je situacija nepodnošljiva.“
Jedan komitet za izdavanje fetvi (savetovanje, koje se vrši sa ekspertom za islamsko pravo – šariju) piše da nije obavezno da muž, ako želi da uzme drugu ženu, ima saglasnost svoje prve žene, ali da se fino i ljubazno ponaša prema njoj da bi umanjio povređenost koju će ona prirodno osetiti u takvoj situaciji.
„To se radi tako što ćete biti ljubazni prema njoj i razgovarati s njom na nežan i prijatan način, i tako što ćete potrošiti koliko god je novca potrebno da bi ona prihvatila situaciju.“
Iako se uglavnom priča da je mali procenat brakova poligamni, svake godine u Maleziji na primer, više od 1.000 muškaraca ode pred šerijatske sudove da podnesu zahtev za poligamni brak.
Muslimani Malezijci često imaju složene i zamršene stavove o poligamiji. Damien Carrick sa autralijskog ABC-ja razgovarao je sa ljudima o tome.
Kobin, čije pravo ime je Muhamad Mukharabin Mokhtarudin, mu je rekao da „nikada nije planirao“ da ima dve žene.
Kaže i da voli svoju prvu ženu i opisuje je kao „savršenu“. Nakon osam godina braka, kada je bio na Tajlandu, upoznao je devojku koja će postati njegova druga žena.
„Ja sam veoma strejt osoba. Neću da lažem svoju ženu, pa razgovaram sa njom o drugoj“, rekao je novinaru.
Ima šestoro dece, četvoro s prvom, a dvoje sa drugom ženom. Njegove dve porodice žive u razlitim kućama, na oko 10 kilometara udaljenosti.
Kobin provodi dve noći sa jednom suprugom, a zatim dve noći sa drugom.
Dva domaćinstva se okupljaju na porodičnim događajima i obe žene redovno brinu o deci.
Kaže da pokušava da bude pošten – ono što kupuje jednoj ženi kupuje i drugoj, ali priznaje da je ljubomora i dalje problem - piše Nova.rs.
Ali zašto bi žena pristala da bude druga? I zašto prva žena pristaje na to?
Pre nekoliko godina, dr Van Zumusni Van Mustafa, ili skraćeno Zuni, radila je na istraživačkom projektu sa feminističkom organizacijom Sisters in Islam, koja je anketirala i intervjuisala više od 1.000 ljudi u poligamnim porodicama: muževe, prve žene, druge žene i decu.
Ona je otkrila brojne motive žena da postanu druge.
„Najčešće žele da budu zbrinute. Žele da budu obezbeđene, zaštićene“, kaže Zuni.
Ona otkriva da ponekada žene pokušavaju da odvrate negativnu pažnju koja dolazi od toga što su same. Postati druga supruga omogućava im da „nadograde svoj status“.
„Ono što je najvažnije, ako imaju muža, neće ih maltretirati drugi muškarci“, dodaje ona.
Kada je reč o prvim suprugama, istraživači su otkrili da su mnoge prinuđene da prihvate odluku svog muža.
„Neke izražavaju svoje nezadovoljstvo, ali neke će, da bi spasile brak ili zbog dece, samo nastaviti sa tim“, kaže Zuni.
Jedno istraživanje je pokazalo da se 70 odsto muslimanki iz Malezije slaže da muslimanski muškarci imaju pravo na poligamne brakove sve dok se ponašaju pravedno prema svim ženama, ali istovremeno samo 30 odsto njih bi dozvolile sopstvenom mužu da se oženi drugom ženom.
Sama Zuni je takođe bila druga žena.
Zunin poligamni brak nije bio uobičajen, ako tako nešto uopšte postoji. Udala se za svog najboljeg prijatelja iz srednje škole. On i njegova prva žena nisu mogli da imaju decu.
Zuni, koja je već imala četiri dečaka iz prethodnog braka, mislila je da bi mogla da mu pomogne da dobije dete.
„Već sam imala svoju karijeru, svoj život, pa sam mislila da mi ne smeta da budem vikend žena, ne treba mi muž 24/7“, kaže ona.
Par se venčao i Zuni je zatrudnela, ali je ubrzo postalo očigledno da je prva žena bila nesrećna.
Na kraju je Zuni odlučila da je najbolje da prekinu brak. Posle razvoda oni su ostali bliski prijatelji i dok njihov sin živi sa Zuni, on provodi vreme sa ocem i prvom suprugom svog oca.
Zuni kaže da je važno postaviti pitanje kako jedno tumačenje Kurana dobija legitimitet na račun drugog alternativnog tumačenja.
„Islam koji definišu patrijarhat i ideologije na vlasti nisu jedino shvatanje islama“, kaže ona.
Zuni se predstavlja kao „finansijski nezavisna feministkinja“, a na pitanje – da li je ikada razmišljala o još jednom poligamnom braku odgovara: „S jedne strane osećam se osnaženo. Mogu da živim sama, imam svoje dečake. Ali, s druge strane, bilo bi lepo. Da postoji neko ko me voli i može da me zaštiti i obezbedi – zašto ne?“
Ponekad i najmanja svađa može prerasti u ozbiljnu svađu. Ovo nije neuobičajeno u vezama jer mali nesporazumi često eskaliraju u veće sukobe, kaže psiholog Mark Travers.
„Novo psihološko istraživanje otkrilo je jednostavnu tehniku koja može da spreči takve eskalacije, a potrebno je samo pet sekundi“, otkrio je on za Psichology Today.
Istraživač Ana Mekakri i njen tim sproveli su studiju u kojoj su parovi učestvovali u eksperimentu koji je merio njihovu agresiju.
„Parovi su imali priliku da svoje partnere ‘kažnjavaju’ glasnim zvukovima, ali su u nekim grupama morali da čekaju pet, deset ili 15 sekundi pre nego što to urade. Rezultati su pokazali da je čak i pauza od pet sekundi bila dovoljna da se smanji agresivna reakcija i spreči eskalacija sukoba“, objašnjava Travers.
Mekari je naglasio da je ova kratka pauza od pet sekundi podjednako efikasna kao i duže pauze. „Tako Mekari ističe da i najkraća pauza može da pomogne da se situacija smiri i spreči da nesporazum preraste u veći sukob. Ova tehnika daje partnerima šansu da razmisle pre nego što reaguju“, kaže psiholog.
Da bismo primenili ovo pravilo, prvo treba da ga predložimo svom partneru i dogovorimo se o tome kako će funkcionisati. „Možete koristiti kodnu reč, signal ili jednostavno diktirati da postoji pauza od pet sekundi pre nego što nastavite diskusiju“, savetuje Travers. Važno je zapamtiti da je cilj pravila smirivanje situacije, a ne izbegavanje važnih razgovora., prenosi Index.
„Iako može izgledati previše jednostavno, naučna istraživanja pokazuju da pet sekundi može da napravi veliku razliku. Ove male pauze mogu da spreče da mali nesporazumi prerastu u velike sukobe, što pomaže da veza bude stabilna i zdrava“, zaključio je psiholog.
Nema ništa lepše od trenutka kada legnemo u krevet i utonemo u san. Dok neki odmah padnu u dubok san bez snova, drugi to...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.