Nega dlake kod pasa važna je, i nemojte je zapostaviti. Za lep i zdrav izgled dlake, važan je svaki korak kod nege. Evo kako treba da izgleda.
Ako znate kako da na pravi način brinete o krznu svog ljubimca, osim što će njegova dlaka uvek biti čista, zdrava i sjajna, smanjićete i prekomerno linjanje i opadanje dlake kod psa.
Mnogi vlasnici pasa će se složiti u jednoj stvari, a to je da usisivač ne ispuštaju iz ruku jer se čini da dlaka njihovog ljubimca može ”stići” svuda! Od odeće, do nameštaja itd.
Poneka čak završi i u prvoj jutarnjoj kafi što, priznaćete, nije najprijatnija stvar na svetu.
Redovnim četkanjem krzna, ovaj problem možete smanjiti za 50%.
Svaki kućni ljubimac je jedinstven, pa je tako jedinstvena i nega dlake kod pasa. Potrebe održavanja krzna zavise od rase psa.
Na primer, neke rase pasa imaju duplo krzno, odnosno spoljašnju dlaku i poddlaku.
Neinformisani vlasnici pasa vrlo lako mogu zanemariti donje krzno, tj. poddlaku, usled čega dolazi do nekih zdravstvenih komplikacija (npr. bakterijska infekcija kože, infekcija kože koju mogu izazvati paraziti, hejlecijeloza (šetajuća perut), šuga…).
Sve ove bolesti moraju se tretirati od strane stručnog lica.
Nega dlake kod pasa je česta nedoumica vlasnika i upravo zbog toga u tekstu pred vama objasnićemo vam koje korake treba preduzeti kako bi dlaka vašeg ljubimca bila čistija, sjajnija i lepša.
Kao i čovek kad je uredan, čist i sveže okupan, tako se i pas sa negovanim krznom oseća mnogo bolje i prijatnije u svojoj koži.
Nega dlake kod pasa sprečava mršenje dlake, svrab, a takođe pospešuje cirkulaciju krvi (prilikom četkanja).
Kao što smo već napomenuli, pored estetike vi negovanjem krzna psa utičete prvenstveno na zdravlje njegove kože, ali i celokupnog organizma.
Potencijalne probleme sa dlakom vašeg ljubimca umanjićete upoznavanjem potreba određene pasmine i prateći smernice koje vam nudimo u nastavku teksta.
Selektivno uzgajanje pasa dovelo je do razvoja rasa sa nizom različitih karakteristika dlake. Neke rase pasa imaju dlaku koja neprekidno raste i ne opada.
One zahtevaju redovno održavanje dlake (kupanje i šišanje) u profesionalnim salonima za pse.
Dugodlake rase pasa kao što su sibirski haski, aljaški malamut i mnogi retriveri imaju duge, guste dlake. Njihovo krzno čine spoljašnje “zaštitne” dlake i poddlaka od fine dlake koja služi kao izolacioni sloj.
Ove rase često prolaze kroz dva teška sezonska ciklusa opadanja dlake godišnje (kasno proleće i kasna jesen) i tokom tog perioda linja im se i unutrašnji sloj dlake.
Neke kratkodlake rase nemaju prepoznatljivu poddlaku, pa je bitno ne zanemariti je prilikom nege. Ima i rasa koje se linjaju tokom cele godine.
Koje god rase bili, u kom god dobu i kakvu god vrstu krzna imali, jasno je da svi psi imaju korist od redovne i pravilne nege dlake.
Nega dlake kod pasa uklanja suvišne dlake i mrtve ćelije kože. Negovanjem se krzno štiti od nečistoća, bakterija i parazita, a samim tim sprečava se narušavanje prirodnog procesa lučenja masnoća kože.
Nega dlake kod pasa se razlikuje u zavisnosti od vrste dlake i starosne dobi psa. Da vidimo i kako!
Psi sa dugim, svilenkastim ili kovrdžavim dlakama zahtevaju svakodnevno četkanje da se dlaka ne bi zapetljavala i mrsila, posebno oko ušiju, u predelu pazuha ili duž zadnjeg dela nogu.
Psi sa kraćom dlakom mogu zahtevati ređe održavanje, međutim, svakodnevno četkanje bilo kog psa ukoliko se prekomerno linja, drastično će smanjiti količinu opadanja dlake koju pas proguta ukoliko negu svog krzna održava sam.
Bez obzira na vrstu dlake, vlasnici bi trebalo svakodnevno da pregledaju krzno svog ljubimca, kako bi bili sigurni da se u njega nije nakupila prljavština ili da se nije preterano zamrsilo.
Naročito ukoliko pas dugo vremena provodi samostalno napolju, u travi ili je bio u šetnji nekom gustom šumom. U tom slučaju u krzno se mogu uplesti razne grančice koje mogu izazvati iritaciju kože ukoliko se ne uklone na vreme.
Štenci imaju paperjastu mekanu dlaku koja se ne linja preterano. Ovo je idealan uzrast da psa naviknete na negu i održavanje higijene.
Kada se pas sa ovim upozna od najranijeg doba manje su šanse da će kasnije praviti problem.
Štene kupajte jednom mesečno, ako nema potrebe za češćim kupanjem. Obavezno ga prilikom kupanja bodrite i hvalite lepo ponašanje.
Uverite ga da je vreme kupanja vrlo zabavno, a ne proces koji izaziva stres i strah. U ovome mogu pomoći i nagrade u vidu omiljenih poslastica.
Četkanje bi takođe trebalo da bude redovna aktivnost. Šišanje može da počne kada vaš mali ljubimac napuni 6 meseci.
Odrastao pas je upravo onaj koji se linja po celom stanu.
Bez obzira na rasu psa i vrstu dlake, redovna nega dlake kod pasa u ovom dobu je neophodna! Redovno kupanje šamponom za pse i četkanje odgovarajućom četkom smanjiće problem rasipanja dlaka po kući.
Stariji psi se ponekad linjaju više od njihovih sredovečnih rođaka, pa prema tome zahtevaju možda čak i više nege nego psi u bilo kom drugom uzrastu.
Ono što može biti otežavajuća okolnost je ta da su stariji psi skloni razvijanju nekih hroničnih bolesti kao što je artritis što im smanjuje fleksbilnost, pa često nisu u mogućnosti da samostalno obavljaju ličnu higijenu.
Ukoliko je ovo slučaj, sve što radite obavljajte pažljivo i nežno, jer pas verovatno oseća bol u predelu zglobova i kičme. Upravo zbog ovih poteškoća proces nege kod starijeg psa može potrajati vremenski duže nego kod psa mlađeg uzrasta.
Ako redovno proveravate krzno svog ljubimca imate veće šanse da otkrijete bilo kakve nepravilnosti na koži, kvržice, parazite poput krpelja i buva.
Samim tim moći ćete na vreme da reagujete i sprečite eventualne zdravstvene komplikacije psa.
Pravilna nega dlake kod pasa se sastoji od nekoliko koraka:
Kupanje
Četkanje
Šišanje
Ishrana
Psi donekle mogu svoju higijenu da obavljaju sami, ali većini pasa je potrebna pomoć vlasnika ili profesionalnog “groomera”.
Kupanje im je potrebno kad se usled boravka u prirodi previše isprljaju ili kada njihov prirodni pseći miris postane izraženiji i neprijatniji nego što je uobičajeno.
U nekim slučajevima kada pas ima zdravstvenih problema kupanje može biti sastavni deo terapije.
Pasmine koje se ne linjaju i nemaju zdravstvenih tegoba, obično treba kupati svakih šest do osam nedelja. Psi koji imaju jaku poddlaku nešto češće treba da se kupaju u proleće i jesen kada prolaze kroz sezonsko linjanje.
Učestalost kupanja donekle zavisi i od starosti psa, načina života, vrste dlake, kao i od opšteg zdravstvenog stanja životinje.
Ako imate štene koje ume često da se zaprlja dok ne nauči kako da se ponaša u određenim okolnostima, naravno da ćete ga kupati po potrebi, odnosno možda i češće nego što je uobičajeno.
Pas koji voli da boravi napolju, a uz to da uskoči u svaku baricu pa nakon toga da se malo uvalja u obližnje blato, moraće da se kupa češće jer naravno, ne možete ga tako prljavog i blatnjavog pustiti natrag u kuću.
Ako pas ima neki zdravstveni problem, poput alergija, veterinar će sigurno kao vid lečenja prepisati češće kupke specijalnim preparatima.
Nije isključeno da će psima sa pomenutim problemom biti neophodne svakodnevne kupke sve dok se zdravstveni problem u potpunosti ne sanira.
Napominjemo da pse treba kupati isključivo šamponom koji je njima namenjen. Nikako ne biste smeli korisiti šampon koji je za ljudsku upotrebu jer njihova koža ima u potpunosti drugačiji pH (kiselost) od ljudske. Šampon za odrasle, uključujući i bebi šampon, može biti previše jak za njihovu kožu.
Najbolje bi bilo odabrati neki hipoalergenski šampon bez dodatih parfema i parabena.
Kako bi se postigli što bolji rezultati, nakon šampona najbolje je korisiti neki balzam za pse, kako bi se vratila izgubljena vlažnost i minimalizovao razvoj peruti nakon kupke.
Preterano kupanje takođe može biti štetno skoro isto koliko i neredovna higijena. Ali ukoliko je u nekim situacijama potrebno češće kupanje, porazgovarajte sa svojim veterinarom.
On vam može preporučiti upotrebu posebnog šampona, sredstva za ispiranje ili šampona za suvo kupanje kako bi se sprečili eventualni problemi sa kožom usled čestog kupanja.
Četkanje je jedan od važnih koraka kada je u pitanju nega dlake kod pasa. Redovnim četkanjem krzna vašeg ljubimca sprečićete mršenje i zapetljavanje dlake.
Psi čija je dlaka sklona mršenju mogu imati dosta poteškoća. Naime, čvorići koji se naprave usled mršenja dlake mogu biti bolno iskustvo za psa.
Čvorić mu zateže kožu, vuče je i stvara neprijatan i bolan osećaj. Čvorići, takođe, mogu sakriti neke od parazita kao što su buve, krpelji…
Redovnim četkanjem sprečićete ove neprijatnosti, ali takođe ćete regulisati telesnu temperaturu vašeg ljubimca. Psima koji imaju duplo krzno morate redovno odstranjivati višak dlake koja se linja sa površine kako bi im donje krzno “disalo” i omogućilo im da se rashlade u vrelim danima.
Takođe, usled četkanja se prirodna masnoća kože ravnomerno raspoređuje po celom telu psa što krzno održava lepim i sjajnim.
Ono što je najbolje u celoj priči oko četkanja, jeste to da vi na ovaj način stvarate posebnu vezu između vas i vašeg ljubimca. Gradite jedan neraskidiv odnos pun poverenja.
Bilo bi dobro psa četkati na svakih nekoliko dana, čak i pse sa kratkom dlakom. Ukoliko imate psa sa kovrdžavim krznom (poput pudlice) ili rasu sa dvostrukim krznom (npr. haski, akita) najbolje je svakodnevno četkanje.
Ukoliko četkanje praktikujete svakodnevno, proces će vremenom početi da traje svega nekoliko minuta.
Poželjno je psa dobro očetkati nakon plivanja u vodi ili kvašenja i temeljno osušiti dlaku.
Kada dođe vreme za kupanje, pre kupanja očetkajte dlaku jer će vam olakšati sam postupak kupanja.
Četkanjem ćete odstraniti višak olinjale dlake, pa će ih samim tim biti manje u kadi. To, takođe znači da će šampon i regenerator lakše prodreti u dlaku psa što će rezultirati zdravijom i čistijom kožom.
Nakon kupanja doro osušite krzno, pa još jednom pređite četkom da ga rasčešljate.
Različite rase pasa zahtevaju i različite četke. Važno je koristiti četku koja je pogodna vašem psu, odnosno četku koja će mu stvarati prijatan osećaj prilikom četkanja.
Ukoliko neka četka izaziva fizičku nelagodnost vašem ljubimcu, najbolje bi bilo da je zamenite. Sam proces četkanja bi trebalo da bude umirujuć, opuštajuć i prijatan.
Pre odabira četke, najbolje bi bilo posavetovati se sa veterinarom ili nekim frizerom za pse koji vam sa sigurnošću mogu reći koja četka najviše odgovara vašem psu.
Kada psa četkate, uvek pratite njegovu reakciju, ona će vam biti odličan pokazatelj da li ste napravili dobar izbor. Bitno je da pokreti budu lagani i da ne vršite jak pritisak.
Za dugodlake pse stručnjaci preporučuju da koristite češljeve ili četke sa dužim čekinjama. Za štenad je najbolje koristiti četke koje imaju fine mekane dlake, dok za pse sa kratkom dlakom možete upotrebljavati gumene četke ili rukavice za negu.
Ukoliko četku nemate, nije nikakav problem.
Možete je zameniti mekanom krpom kojom ćete preko krzna psa prelaziti kao kada ga mazite. Ovaj postupak će takođe pomoći da dlaka vašeg čupavog prijatelja bude sjajna i uredna.
Pored četkanja mnogim pasminama će biti potrebno i šišanje. Veterinar vam može pokazati kako da na bezbedan način podšišate svog psa, ukoliko to želite da radite sami kod kuće. Ukoliko ste ipak od onih vlasnika koji žele ovaj posao da prepuste profesionalcima, danas postoji mnogo salona za pse u kojima vaš ljubimac može dobiti potpuni tretman.
Uobičajena područja tela koja zahtevaju redovno podrezivanje dlaka kod nekih pasa uključuju:
Šiške oko očiju, ukoliko dlake počnu da zaklanjaju vid ili da izazivaju iritaciju.
Dlake koje rastu oko anusa zbog higijene.
Dlake oko brade ili donje vilice jer one često mogu zadržavati ostatke hrane, a to može prouzrokovati infekcije usne duplje, njuške ili delova kože oko donje vilice.
Napomena: Ukoliko šišanje obavljate sami koristite sigurnosne makaze tupog ”nosa” (zaobljene na vrhu). Nikad ne usmeravajte makaze direktno ka psu. Posebno budite oprezni kada skraćujete dlake u predelu oko očiju.
Kako bi pas bio miran i olakšao vam proces šišanja, uvek možete korisiti poslastice kao nagradu za poslušnost.
Opšte stanje kože i dlake vašeg psa dobri su pokazatelji njegovog zdravlja. Zdrava dlaka treba da bude sjajna i glatka, nikako gruba i krhka.
Zdrava koža je elastična, gipka i čista. Ako je masna, peruta se, ima kvržice ili bilo kakve druge nepravilnosti znači da je zdravlje kože ugroženo.
Bolest ili stres, naročito ukoliko su hronični ili dugotrajni, uticaće na izgled dlake vašeg psa, posebno na sjaj i teksturu. Usled stresa, većina pasa počinje preterano da se linja.
Najčešće bolesti koje mogu uticati na izgled dlake vašeg ljubimca su hormonski dizbalans ili neki metabolički poremećaji, probavne smetnje poput dijareje kod pasa, paraziti (unutrašnji kao što su gliste kod pasa ili spoljašnji: buve, krpelji, grinje). Promena dlake se može uočiti i kada nastupe neki ozbiljniji zdravstveni problemi poput tumora.
Čak i artritis i prekomerna težina psa mogu prouzrokovati neke kožne probleme kao što su perutanje, ili gubljenje sjaja kože jer pas nije u stanju da se pravilno neguje.
Mnoga hronična stanja kože uticaće na izgled krzna.
Na primer alergijska bolest kože i seboreja uzrokuju svrab i promene u prirodnom lučenju masnoća kože, što izaziva prekomerno opadanje dlake bilo u pečatima ili po celom telu.
Ako je problem sa kožom i dlakom psa uzrokovan njegovim opštim zdravstvenim stanjem, stanje kože i dlake se znatno poboljša usled stavljanja bolesti pod kontrolu adekvatnim lečenjem.
Opšte zdravlje psa, kao i njegova ishrana veoma utiču na izgled i zdravlje same dlake, odnosno na njen sjaj i teksturu. Ali i redovna nega dlake kod pasa pozitivno će uticati na izgled i zdravlje krzna. Pomoćiće da dlaka vašeg psa otane sjajna i glatka, bez mršenja, kakvu god vrstu dlake pas imao.
Kao što ste mogli pročitati, nega dlake kod pasa nije samo stvar estetike, već poboljšava i zdravlje vašeg kućnog ljubimca. Jako je važno obavljati je redovno i pravilno kako bi vaš maleni krzneni prijatelj imao bezbrižan, dug i zdrav život.
Oko 50 odsto ljudi koji imaju glavobolje ili migrene imaju nesanicu.
Jutarnje glavobolje mogu da se pojave iz različitih razloga. Mogu da se pojave s vremena na vreme nakon lošeg sna ili kada ste pod stresom, ili mogu da se jave svakodnevno. Glavobolje u ranim jutarnjim satima često pacijenta i probude nakon četiri sata ujutru, ili mogu da se jave u prvim minutama nakon buđenja.
Glavobolje povezane sa apnejom u snu takođe se javljaju u ranim jutarnjim satima. Jedna studija je pokazala da je jedna od pet osoba sa apnejom u snu prijavilo jutarnje glavobolje. Napadi migrene su vrlo česta vrsta glavobolje koja se najčešće javlja u ranim jutarnjim satima, prenosie Vijesti.me.
Poremećaji spavanja mogu da dovedu do glavobolje, posebno migrene. Nova istraživanja pokazuju da poremećaj spavanja može izazvati epizodu migrene i biti prethodnik migrenske bolesti koja se kasnije razvija. Poremećaji spavanja su povezani sa češćom i izraženijom migrenom, koja nekada može postati i hronična.
Istraživanja su povezivala poremećaje spavanja kao što su nesanica i loš kvalitet sna sa češćim i intenzivnijim glavoboljama. Oko 50 odsto ljudi koji imaju glavobolje ili migrenu imaju nesanicu.
Glavobolja može da bude po tipu tupog, oštrog ili pulsirajućeg bola. Trajanje glavobolje takođe može značajno da varira. Postoji oko 150 vrsta glavobolja.
One za koje se zna da se često javljaju u ranim jutarnjim satima su:
Postoji nekoliko stanja i faktora koji mogu da izazovu rane jutarnje glavobolje.
Nesanica može da utiče na obrasce spavanja i prouzrokuje nedostatak sna. Nedostatak sna je najčešći uzročnik jutarnjih glavobolja i može da izazove migrenu. Nesanica može da se leči na različite načine. Prvi korak je da o tome razgovarate sa svojim lekarom.
Lečenje nesanice može da uključuje lekove, psihoterapiju, kombinaciju lekova i psihoterapije.
Istraživanja pokazuju da se poremećaji raspoloženja i epizode migrene često javljaju zajedno, a postojanje jednog ukazuje na veći rizik od drugog. Na primjer, što je veća učestalost epizoda migrene kod osobe, veća je verovatnoća da će imati poremećaje raspoloženja, i obrnuto.
Referentne naučne studije su došle do zaključka da pacijenti sa migrenom imaju 2,5 puta veću verovatnoću da će biti depresivniji od ljudi koji nemaju migrenu i između dva do pet puta veću verovatnoću od razvoja anksioznih poremećaja.
Različiti poremećaji mentalnog zdravlja takođe mogu da dovedu do nesanice, što može dodatno da poveća rizik od pojave jutarnjih glavobolja.
Poremećen san uzrokovan hrkanjem ili sleep apnejom može da bude izvor ranih jutarnjih glavobolja. Hrkanje može da bude samostalno stanje ili simptom apneje.
Apneja u snu prouzrokuje prekide disanja povremeno tokom cele noći. Generalno govoreći, glavobolje povezane sa apnejom u snu traju oko 30 minuta. Apneja može da se leči specijalnom opremom, kao što je aparat za kontinuirani pozitivan pritisak u disajnim putevima (CPAP).
Škripanje ili stiskanje zuba je takođe poznato kao bruksizam. Ovo stanje može da se javi noću kao poremećaj spavanja. Jutarnja glavobolja se obično povezuje sa bruksizmom, ali istraživanja su kontradiktorna o tome da li bruksizam zaista prouzrokuje glavobolju. Neki istraživači veruju da glavobolje povezane sa bruksizmom mogu zapravo da proizađu iz poremećaja u temporomandibularnom zglobu (TMZ) u vilici.
Glavobolja koja se javlja kod bruksizma je uglavnom tupa i obično je lokalizovana u blizini slepoočnica. Bruksizam je takođe povezan sa drugim poremećajima spavanja kao što je apneja u snu, i može da izazove oštećenje zuba i bola u vilici.
Glavobolje u ranim jutarnjim satima mogu da budu posledica naprezanja mišića u vratu. Jastuci bi trebalo da vam pomognu da zadržite položaj za spavanje koji pravilno podržava položaj vrata i kičme. Jastuk treba da vam drži glavu i vrat u položaju sličnom onom kada stojite.
Glavobolje u ranim jutarnjim časovima mogu da budu posledica (zlo)upotrebe alkohola. Obilna konzumacija alkohola može da dovede do neadekvatnog sna i rane jutarnje glavobolje. Količina alkohola koja će dovesti do mamurluka varira od osobe do osobe.
Glavobolje, često u ranim jutarnjim satima, mogu biti povezane sa vilicom. Glavobolja je jedan od najčešćih prijavljenih simptoma poremećaja temporomandibularnog zgloba (TMZ). Poremećaji TMZ mogu da izazovu bol, ukočenost i škljocanje u vilici, kao i glavobolju. Uzrok ovih poremećaja nije poznat, ali se javljaju kada TMZ ne funkcioniše.
Ovo je zglob koji spaja vilicu i omogućava vam da pričate, žvaćete hranu i otvarate usta. Ponekad je mirovanje TMZ dovoljno da ublaži simptome, a terapijske opcije su konzumiranje mekše hrane i izbegavanje tvrde ili lepljive hrane, smanjivanje pokretljivosti ovog zgloba i smanjenje stresa.
Lekovi mogu da poremete obrasce spavanja, što dovodi do poremećaja sna i ranih jutarnjih glavobolja. Razgovarajte sa svojim ljekarom ako sumnjate da lekovi izazivaju rane jutarnje glavobolje.
Neki lekovi koji se koriste za lečenje glavobolje mogu da izazovu poremećaj spavanja. Takođe, neki lekovi, kao što su benzodiazepini, koji se koriste za lečenje poremećaja spavanja mogu da izazovu ili pogoršaju glavobolju.
Glavobolja usled prekomerne upotrebe lekova protiv bolova takođe je uzročnik ove vrste glavobolja. Ako prečesto uzimate lekove protiv bolova da biste ublažili glavobolju, rizikujete da se glavobolja pogorša.
Previše spavanja takođe može biti okidač pojave ranih jutarnjih glavobolja. Tačan razlog za to je nepoznat, ali se generalno smatra da potiče od poremećaja u prirodnom cirkadijalnom ritmu i neuronskim putevima u mozgu.
Najbolji način da izbjegnete jutarnju glavobolju uzrokovanu pretjeranim spavanjem je da vratite svoj prirodni ciklus budnosti i spavanja tako što ćete svake noći odlaziti u krevet otprilike u isto vrijeme i ustajati u manje-više isto vrijeme najveći broj dana u sedmici.
Jutarnje glavobolje se mogu javiti i zbog drugog oboljenja. Stanja koja mogu da izazovu hronične jutarnje glavobolje su hipertenzija (povišen arterijski krvni pritisak) i bolesti mišićno-skeletnog sistema. Obavezno razgovarajte sa svojim lekarom o svim simptomima koje imate.
Izvor: n1info.rs
Policija Srbije je juče na području Subotice među 109 otkrivenih ilegalnih migranata zatekla i generala avganistanske vojske i snajperistu za kojima je Francuska raspisala međunarodne poternice zbog najtežih krivičnih dela i terorizma, objavio je hrvatski portal Index.hr, a prenela srpska novinska agencija Tanjug.
Kako se navodi, osim njih dvojice MUP je otkrio još 23 „bezbednosno interesantnih lica protiv kojih će biti preduzete mere u skladu sa zakonom“. Tokom akcije radne grupe za borbu protiv krijumčarenja ljudi i ilegalnih migracija u Radanovačkoj šumi, u blizini srpsko-mađarske granice, pronađena je automatska puška s dva pripadajuća okvira i municijom, kao i manja količina marihuane.
Preostali migranti, koji nisu sigurnosno interesantni, biće prebačeni u prihvatne centre, saopštio je MUP Srbije.
Otišao je veliki fudbaler, ali i još veći čovek.
Smrt Edsona Arantesa do Nasimenta Pelea potresla je čitav svet, a za njim je ostao veliki broj podviga što na fudbalskim terenima, što van njih.
Jedan takav će ostati večno upamćen zahvaljujući fotografiji iz septembra 1969. godine, nastaloj u spomen-parku Šumarice u Kragujevcu.
Pele je zajedno sa svojim Santosom gostovao u Kragujevcu u okviru velike turnere po Jugoslaviji, kada je upravo on u 90. minutu golom doneo izjednačenje i postavio konačnih 4:4, ostavivši tako Kragujevčane bez možda i najveće pobede u klupskoj istoriji.
No, pored toga, Pele je, zajedno sa saigračima, ostavio neverovatan utisak i zbog jednog poteza van terena.
Malo pošto su došli u Kragujevac, igrači brazilskog tima su čuli priču o stradanju đaka 21. oktobra 1941. godine, i nije im bilo potrebno mnogo kako bi tražili da posete ovaj spomen-park.
Izvor: nova.rs
Apatinski ribolovci Željko Martinović Žak i Bojan Solać, danas su na potezu “Lavač”, 10 kilometara nizvodno od Apatina upecali soma kapitalca teškog 51 kg i dugačkog 1.7 metra.
Som je upecan na varalicu “Glavinjaru” težine 100 grama, a pre nego što je izvučen iz vode, borba je trajala oko 20 minuta.
Izvor: apatinskenovine.rs
Policijska uprava u Somboru apeluje na građane da tokom predstojećih praznika ne koriste pirotehnička sredstva, jer na taj način mogu povrediti sebe, ali i osobe u svojoj okolini.
-Podsećamo roditelje da igra sa pirotehnikom može biti izuzetno opasna, može doći do teških povreda, opekotina, razderotina, povreda lica, šaka, a u težim slučajevima i do invaliditeta, ali i do požara i eksplozija, navodi se u saopštenju.
Zakonom je izričito zabranjena upotreba pirotehnike u zatvorenom prostoru i na javnim mestima gde se okuplja veći broj osoba, kao i prodaja pirotehničkih sredstava maloletnicima.
-Takođe, napominjemo da vatromet mogu koristiti samo za to ovlašćena pravna lica na odobrenoj lokaciji, uz rešenje koje je izdalo Ministarstvo unutrašnjih poslova, dodaje se u saopštenju PU Sombor.
Ovlašćena službena lica u Policijskoj upravi u Somboru aktivno preduzimaju sve mere i aktivnosti u skladu sa zakonom kako bi sprečili neovlašćenu prodaju i upotrebu pirotehničkih sredstava, a oni koje zateknu da neovlašćeno prodaju biće sankcionisani, a pirotehnika će im biti oduzeta.
Gradsko veće grada Sombora održalo je danas 136. sednicu na čijem dnevnom redu se našlo osam tačaka.
Između ostalog, Gradsko veće prihvatilo je predlog za dodelu novčanih sredstava u vidu poklona za prvorođenu bebu u 2023. godini. Grad Sombor tradicionalno će darivati bebu, koja se prva rodi i čiji roditelјi imaju prebivalište na teritoriji Grada Sombora, iznosom od 100.000 dinara.
Na današnjoj sednici prihvaćen je i predlog da se za člana Komisije za izradu predloga godišnjeg programa zaštite uređenja i korišćenja polјoprivrednog zemlјišta Grada Sombora za 2023. godinu imenuje novi član Gradskog veća za oblast polјoprivrede Jovan Keča, o čemu će odlučivati odbornici na narednoj sednici Skupštine grada.
Članovi Gradskog veća dali su i saglasnost na finansijski i programski deo manifestacija „Zimske čarolije“ i „Doček Nove godine 2023.“ Manifestacija „Zimske čarolije“ traje do 15.01.2023. godine. Pored brojnih programa za decu kao što su kreativne radionice, predstave, karusel, vožnju fijakerom, škola klizanja i hokeja, pripremlјen je i bogat program za odrasle koji uklјučuje: koncerte Tijane Dapčević, Maje Brukner, Zorice Brunclik, Riblјe čorbe i poznatih bendova, horove i doček Nove godine uz vatromet.
Gradsko veće prihvatilo je i Godišnji plan raspisivanja javnih konkursa koji su od javnog interesa za Grad Sombor u 2023. godini. Prema ovom planu raspisivanje konkursa planira se tokom januara i februsara, a plan će biti objavlјen na zvaničnoj internet prezentaciji grada.
Na 136. sednici Gradsko veće odobrilo je i finansijske planove za mesne zajenice, za oblast društvenih delatnosti, Odelјenja za polјoprivredu i zaštitu životne sredine po Programu polјoprivreda i ruralni razvoj za 2023. godinu i Programu zaštita životne sredine za 2023. godinu, kao i Finansijski plan Turističke organizacije grada Sombora za 2023. godinu.
Oko 900 tona amonijaka prilikom čijeg železničkog transporta je došlo do iskliznuća i curenja amonijaka kod Pirota, usled čega su preminule dve osobe, a više od 50 je hospitalizovano, samo je jedan u nizu opasnih tereta koji se prevoze kroz Srbiju. Pored ostalog, kako nam je rečeno u „Infrastrukturama železnica Srbije“, svakodnevno kroz Srbiju prolaze naftni derivati, tečni naftni gas, sumporna, sirćetna i azotna kiselina i veštačka đubriva.
Razmere nezgode u mestu Staničenje kod Pirota, nakon curenja amonijaka iz cisterne vagona, i dalje nije u potpunosti sanirano. Opasna materija je ostavljena da iscuri, proglašena je vanredna situacija u Pirotu, privremeno je bila ugašena i fabrika vode, a što je najtragičnije, bilo je i ljudskih žrtava.
Bratislav J. zvani Batko, iz pirotskog sela Sopot, preminuo je jer je kobnog dana svojim „jugom“ išao od kuće do kuće i obaveštavao komšije o opasnosti, dok je turski kamiondžija, najverovatnije usled guste magle amonijaka, na auto-putu izašao iz kamiona i pao sa nadvožnjaka. I na njegovom telu primećene su opekotine od otrovnih isparenja, ali i povrede nastale prilikom pada.
Ovaj akcident otvorio je niz pitanja u javnosti, pre svega šta se i kojim količinama prevozi kroz Srbiju, kada je reč o opasnom teretu.
„Na prugama „Infrastrukture železnica Srbije“ od opasnih tereta se najčešće prevoze, pored ostalog, naftni derivati, tečni naftni gas, sumporna, sirćetna i azotna kiselina, veštačka đubriva i amonijak. Na srpskim prugama prosečno dnevno saobraća oko 15 teretnih vozova kojima se prevoze opasni tereti. To na godišnjem nivou iznosi oko pet do pet i po hiljada teretnih vozova. Prosečno godišnje oko 10 odsto ukupnog teretnog železničkog transporta čini prevoz opasnih tereta“, rečeno nam je iz „Infrastruktura železnica Srbije“.
Kako su pojasnili, transport opasne robe na prugama obavlja se u skladu sa Pravilnikom o međunarodnom železničkom prevozu opasne robe (Pravilnik RID), Zakonom o transportu opasne robe i podzakonskim aktima, kao i svim ostalim važećim međunarodnim i nacionalnim propisima.
„Navedenim normativnim i zakonskim aktima definisane su obaveze i odgovornosti svih učesnika u transportu (pošiljalac, prevoznik i upravljač železničke infrastrukture), odnosno u potpunosti procedure i postupci za obezbeđivanje opasnog tereta. U skladu sa zakonskim rešenjima, učesnici u transportu dužni su, s obzirom na vrstu predvidivih opasnosti, da preduzmu sve propisane mere kako bi sprečili vanredni događaj, odnosno u najvećoj mogućoj meri umanjili posledice vanrednog događaja“, kazali su iz ovog preduzeća.
U skladu sa tim odredbama, kako navode u odgovoru, na primer, opasna roba u železničkom saobraćaju može se prevoziti samo kolima koja imaju dozvolu za korišćenje, utovar i istovar opasne robe mogu se obavljati samo na mestima koja ispunjavaju propisane uslove, a kola namenjena za transport opasne robe moraju biti ispitana, obeležena i označena u skladu sa odredbama Pravilnika RID.
„U suštini, generalne obaveze „Infrastrukture železnica Srbije“, kao upravljača železničke infrastrukture, su da održava infrastrukturne kapacitete u funkcionalnom i bezbednom stanju, odvijanje redovnog i urednog saobraćaja pod optimalnim uslovima bezbednosti i sigurnosti, operativno praćenje svake pošiljke opasne robe svih prevoznika na prugama, reagovanje po potrebi kod razvnih nepravilnosti koje izazivaju povećanje rizika u transportu opasne robe, obučavanje zaposlenih iz oblasti transporta opasne robe i slično. U „Infrastrukturi železnica Srbije“, inače, postoji organizovano Odeljenje za praćenje prevoza opasnih materija”, objašnjavaju iz ovog preduzeća.
Kako kažu, prevoznik brine o svom vozu, opasnoj robi, kolima u kojima se ona nalazi, o tehničkoj ispravnosti, održavanju, dokumentaciji koja prati svaku pošiljku opasne robe, o obučenosti zaposlenih u skladu sa propisanim obavezama, kao i sigurnosti i bezbednosti pošiljke.
Na pitanje šta se dogodilo na pruzi kod Pirota, iz ovog preduzeća kažu da su odmah nakon iskluznuća formirali Zajedničku komisiju za isleđenje vanrednog događaja koja, paralelno sa drugim državnim i inspekcijskim organima, prikuplja informacije o događaju, nakon čega će se doneti zaključak.
„Infrastruktura na deonici pruge Pirot – Staničenje, između Niša i Dimitrovgrada, bila je osposobljena za ovakvu vrstu transporta. U 2022. godini prosečno mesečno na ovoj pruzi između saobraćalo je 347 teretnih vozova, od čega prosečno mesečno 48 teretnih vozova kojima su se prevozile opasne materije. Međutim, zbog stare železničke infrastrukture na pruzi Niš – Dimitrovgrad, uvedena je lagana vožnja. Tako je brzina vozova između Niša i Pirota, uključujući i deonicu Staničenje – Pirot, ograničena na 30 km/sat, dok je brzina vozova od Pirota do Dimitrovgrada ograničena na 50 km/sat“, navode.
Na pitanje da li opasan teret i dalje prolazi „Vračarskim tunelom“, praktično, kroz centar Beograda, kažu da se transport odvija samo tokom noći, odnosno u terminu u kom je stanica zabranjena za putničke vozove.
„Pored toga, na delu pruge Karađorđev Park – Pančevački most na oba koloseka može se nalaziti samo jedan voz koji u svom sastavu ima vagone sa oznakom RID. U stanicama Pančevo Glavna i Rakovica (Beograd Ranžirna) obavlja se pregled svih teretnih vozova koji u svom sastavu imaju vagone za prevoz opasnih roba. Uslovi kojima je definisan transport opasnih roba kroz Vračarski tunel, kao i preventivne mere koje „Infrastruktura železnica Srbije“ preduzima predstavljaju prevenciju bezbednog funkcionisanja saobraćaja vozova sa opasnim robama“, navode.
Izvor: nova.rs
Na dramatičnom duelu Sakrametno Kingsa i Denver Nagetsa, zabeležen je i susret dve velika košarkaška imena, Nikole Jokića i Vlade Divca.
Oni su se srdačno pozdravili pored terena dvorane u Sakramentu.
Divac je ranije pohvalno govorio o Jokiću, navodeći da je košarkaš iz Sombora jedan od najboljih igrača u NBA ligi.
Na kraju je do pobede došao tim iz Kalifornije, čiji je Divac jedno vreme bio generalni menadžer, a u periodu od 1999. do 2004. godine kao košarkaš je na stupao za ovaj tim.
Bivši srpski košarkaš ipak je mnogo više uspeha imao u igračkoj karijeri, s obzirom da je bio jedan od prvih evropskih igrača u NBA ligi, a sa reprezentacijom Jugoslavije osvojio je dva svetska prvenstva u košarci, tri evropska prvenstva i dve srebrne medalje na Olimpijskim igrama.
Izvor: kurir.rs
Cigarete u januaru poskupljuju zbog redovnog usklađivanja akciza na duvanske proizvode, koje se uvećavaju na svakih pola godine. S obzirom da iznosi akciza, zajedno sa proizvodnom cenom duvanskih proizvoda, ulaze u osnovicu za obračun PDV, ne može precizno da se kaže koliko će poskupljenje konkretno iznositi, ali je izvesno da - neće biti manje od deset dinara po paklici.
Iznosi akciza na cigarete – posebne vrste poreza na potrošnju – po zakonu se usklađuju, tačnije povećavaju svakih šest meseci, po pravilu u januaru i julu.
Na cigarete se plaćaju dve vrste akciza – specifična, u dinarskom iznosu, koja je trenutno u visini od 81,25 dinara po paklici, kao i proporcionalna (u procentima) akciza od 33 odsto.
Od 1. januara specifična akciza raste na 82,75 dinara, proporcionalna se ne menja, što uslovljava novu računicu maloprodajne cene, pošto se na sve obračunava još i PDV od 20 procenata.
To bi, posledično, trebalo da uveća cenu paklice cigareta u trgovinskim rafovima za najmanje – deset dinara.
Poslednje usklađivanje akciza za duvanske proizvode Zakonom o akcizama predviđeno je za jul 2025. godine, kada će dinarska akciza dostići nivo od 90,25 dinara po paklici.
Inače, dinarski iznosi akciza usklađuju se i sa inflacijom – nove, usklađene iznose objavljuje Vlada Srbije i oni se primenjuju od dana koji je naveden tim aktom. Uslov je, propisuje Zakon o akcizama, da inflacija („u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se usklađivanje vrši“), bude viša od dva odsto.
Podsetimo, poslednji zvanični podaci pokazuju da je međugodišnja inflacija u Srbiji (novembar ove na novembar prošle godine) bila 15,1 odsto, dok je, mereći od početka godine, za 11 meseci dostigla 14,6 procenata.
Razgovori o mentalnom zdravlju postaju sve češći, i to je pozitivan razvoj događaja. Ali postoji jedan oblik depresije...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.