Niko ne želi da završi radeći u kompaniji čija kultura isisa život iz vas. Nije važno koliko plaća – loša korporativna kultura i nesklad vrednosti imaće negativne posledice po vaše fizičko i mentalno zdravlje.
Loša korporativna kultura može se manifestovati na različite načine. Možda je kompanija toksična s prekomernom konkurencijom gde se čini da je svako za sebe. Ili možda je to vrsta mesta gde šefovi dosađuju i nadziru svaki vaš korak. Bez obzira na to, ne želite da radite u kompaniji čije vrednosti nisu usklađene s vašim.
Dakle, pre nego prihvatite ponudu za posao, preporučujem da uradite domaći zadatak kako biste se uverili da kompanija ima vrednosti koje se podudaraju s vašim. Evo tri načina da se osigurate da se dobro uklopite u kulturu kompanije s kojom razgovarate pre nego što prihvatite posao.
Uvek postoji više stvari o kompaniji od njenog onlajn prisustva, ali prvo treba pokriti osnovne stvari. Napravite osnovnu pretragu na Guglu i pogledajte šta se pojavi. Iako ne treba sve uzeti zdravo za gotovo, veb-sajtovi kompanija pružaju uvid u vrednosti, misiju i ukupan imidž organizacije – barem onaj koji pokušavaju da predstave.
Međutim, ako želite da dobijete pravi uvid, trebaće vam malo dublje kopanje. Objave na Reditu su dobro mesto za proveru, posebno ako je kompanija sa kojom razgovarate već neko vreme prisutna i/ili je poznata. S tim u vezi, osim osnovnog moderiranja od strane volontera, Redit ne proverava recenzije, niti se brine da li postovi stižu od stvarnih zaposlenih, pa ih uzimajte s rezervom.
Po mom mišljenju, Glasdor (Glassdoor) je jedan od najboljih resursa za istraživanje kompanija. Njegov poslovni model se vrti oko zaposlenih koji dele insajderske detalje o kompaniji, uključujući dobro, loše i ružno. Pod uslovom da recenzija poštuje američke zakone o slobodi govora, Glasdor obećava da će sačuvati anonimnost recenzenta.
Platforma takođe omogućava kompaniji da odgovori na recenzije, pružajući vam balansiraniju perspektivu. Koristite obe vrste informacija da biste procenili da li se vrednosti kompanije podudaraju s vašim.
Jedno od najboljih mesta da naučite nešto o kompaniji je razgovor za posao. Nakon što je regruter ili menadžer postavio svoja pitanja, uobičajeno je da vas pitaju da li imate neka pitanja. Iskoristite ovu priliku da pitate o vrednostima kompanije i procenite da li se one podudaraju s vašim principima i profesionalnim ciljevima.
Na primer, možete reći: „Hej, primetio/la sam da je jedna od vrednosti vaše kompanije upornost. Možete li mi ispričati o situaciji kada je zaposleni ili član tima pokazao/la upornost? Kakav je bio rezultat?“
Ovo vam omogućava da utvrdite da li su njihove vrednosti samo fraze koje zauzimaju prostor na veb-sajtu ili su stvarne ambicije koje teže da ostvare u svom radu.
Dok ste tamo, ne zaboravite da pitate o svakodnevnom radnom okruženju i mogućnostima profesionalnog razvoja i napredovanja unutar kompanije. Postavljanje ovih pitanja ne samo da će vam pružiti jasniju sliku o korporativnoj kulturi, već će vas učiniti i pamtljivim kandidatom s odličnim veštinama komunikacije i proaktivnim stavom. To je pravi dobitak.
Nakon što obavite istraživanje i postavite dobra pitanja tokom intervjua, sledeći korak je da stupite u kontakt s bivšim i sadašnjim zaposlenima kako biste dobili informacije iz prve ruke. Ako možete da ih kontaktirate lično, to je još bolje. Ali to možete uraditi i putem Linkdina, gde možete pretraživati ime kompanije i pregledati rezultate pretrage.
Kada stupate u kontakt, predstavite se kao osoba koja se prijavljuje za ulogu u toj kompaniji i pitajte ih o njihovom iskustvu. Jasno iznesite svoj cilj i iskažite iskreno interesovanje za saznavanje više o kompaniji iz perspektive nekoga ko je bio ili je trenutno zaposlen tamo. Vaša poruka može izgledati nešto ovako:
„Hej (IME)! Ja sam (IME), trenutno istražujem mogućnosti zaposlenja u KOMPANIJI. Pošto vidim da ste radili s njima, voleo/la bih da podelite svoje iskustvo i mišljenje o radu tamo. Bilo bi mi od velike pomoći pre nego što donesem odluku. Unapred hvala!“
Nijedno radno mesto neće nikada biti savršeno, ali saznanje da delite vrednosti kompanije može biti veliki korak u pravom smeru. Važno je da se osećate samouvereno u vezi s novim radnim mestom koje birate. Iako je tačno da je današnje tržište rada vrlo konkurentno, nijedan posao nije vredan vašeg fizičkog i mentalnog zdravlja. Trebalo bi da budete selektivni kako biste se uverili da ulažete svoje vreme i napore u pravu kompaniju. Srećno!
Izvor: forbes.n1info.rs
Registracija vozila često deluje kao komplikovan sistem, a vlasnici nisu sigurni koliko novca im je potrebno kada prvi put dolaze da registruju svoje vozilo.
Vozilo se registruje upisom propisanih podataka u evidenciju, odnosno jedinstveni registar vozila, koji se vodi u jedinstvenom informacionom sistemu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Na osnovu upisanih podataka organ nadležan za registraciju vozila vlasniku vozila izdaje saobraćajnu dozvolu, registarske tablice i registracionu nalepnicu, odnosno potvrdu o privremenoj registraciji vozila koji važe za propisani period i čijim izdavanjem se obezbeđuje pravo učešća registrovanog vozila u saobraćaju.
Za prvi put registrovano vozilo izdaju se registarske tablice.
Registarske tablice pričvršćuju se na vozilo. Moraju biti pričvršćene na mestu koje je predvideo proizvođač vozila i to tako da su dobro vidljive i čitljive, da nisu zaklonjene, dodatno presvučene ili prekrivene bilo kakvom materijom.
Po isteku prvih godinu dana od dana registracije vozila, pravo učešća vozila u saobraćaju za svaku narednu godinu obezbeđuje se samo izdavanjem nove registracione nalepnice.
Zahtev za izdavanje registracione nalepnice za vozilo koje je upisano u jedinstveni registar vozila i za koje je izdata saobraćajna dozvola, podnosi vlasnik vozila najranije 30 dana pre isteka važenja aktuelne registracione nalepnice.
Ako se zahtev za izdavanje registracione nalepnice ne podnese ni u roku od 30 dana od dana isteka roka važenja prethodno izdate registracione nalepnice, vozilo se prebacuje iz evidencije aktivnih vozila u jedinstvenom registru u evidenciju pasivnog fonda vozila, a registarske tablice se oduzimaju.
Cena registracije vozila zavisi od brojnih faktora i individualno je za svako vozilo. Pre svega, zavisi od podataka iz saobraćajne dozvole.
Pa je tako osnovna razlika u tome da li registrujete putničko ili teretno vozilo ili možda motocikl ili možda priključno vozilo, autobus i slično.
Takođe, bitna je i godina kada je vozilo proizvedeno, pa su tako cene različite za novija i starija vozila.
Ono što još određuje cenu registracije, to su zapremina i snaga motora automobila. Još jedna bitna stavka kod formiranja cene jeste i premijski stepen.
Na osnovu premijskog stepena određuje se koliki ćete popust dobiti prilikom registracije vozila, odnosno koliko će vam više biti naplaćeno.
Kao početni se uzima 4. premijski stepen, koji dobija vozač koji kupuje svoj prvi automobil.
Ukoliko vozač ne izazove udes, naredne godine ide na 3. stepen i dobija popust od pet odsto, ako se tako nastavi, onda naredne godine ide na 2. stepen, zatim na 1. stepen i dobija maksimalan popust od 15 odsto.
Međutim, ako vozač prve izazove udes, sledeće godine automatski skače sa 4. na 7. premijski stepen, što znači da će mu obavezno osiguranje biti skuplje za čak 50 odsto.
Ako izazove dva udesa prve godine, ide na 10. stepen, što znači da će osiguranje biti skuplje za 110 odsto.
Svaka nova izazvana šteta odnosi vozaču tri stepena ka gore.
Pored ovih podataka o vozilu, ukupna cena registracije zavisi svakako i od cene tehničkog pregleda, koja, takođe, nije fiksna.
Svi ovi podaci zavise i od opštine na kojoj je vozilo registrovano, jer cena može da varira i u odnosu na taj podatak.
Cenu registracije svog vozila možete izračunati i onlajn na nekom od kalkulatora koje nude različiti portali. Takođe, možete i pozvati agencije pa se raspitati za cene, a takođe i kompanije koje vrše tehničke preglede i dobiti konkretne podatke za vaš automobil.
Ukoliko kao primer uzmemo putničko vozilo, sa osvnovnim premijskim 4. stepenom, koje želimo da registrujemo na Novom Beogradu.
Ako kao godinu proizvodnje uzmemo 2007, snagu motora u KW recimo 70, a zapreminu motora 2.0.
Ukupni troškovi polise osiguranja i taksi su u tom slučaju bili bi 20.163 dinara, što je takođe, podložno promenama u odnosu na osiguravajuću kuću koju odaberete.
Ova cena razložena je na više adresa. Pa se tako plaćaja osiguranje, dve administrativne i jedna komunalna taksa, zatim deo novca ide u budžet države, a deo Zavodu za izradu novčanica.
Cena obaveznog osiguranja obračunava se na osnovu dva faktora. To su snaga motora i premijski stepen.
Snaga motora piše u kilovatima (kW) na poleđini saobraćajne dozvole pod oznakom „P.2“.
Na ovu cenu treba dodati i to koliko košta sam tehnički pregled vašeg vozila.
Tehnički pregled za vozilo koje smo uzeli kao primer na Opštini Novi Beograd kretao bi se od 5.000 do 7.000 dinara.
Kada to sve sračunamo, možemo da pretpostavimo da bi cena ukupne registracije ovakvog tipa vozila koštala od 25.000 do 28.000 dinara.
Neophodnu dokumentaciju za odlazak na tehnički pregled predstavljaju saobraćajna dozvola i lična karta.
Tehnički pregled vozila mora obuhvatiti pregled uređaja za upravljanje, uređaja za zaustavljanje, svetlosnih i svetlosno-signalnih uređaja, uređaja koji omogućavaju normalnu vidljivost, uređaja za davanje zvučnih znakova, uređaja za kontrolu i davanje znakova, uređaja za odvođenje i regulisanje izduvnih gasova, uređaja za spajanje vučnog i priključnog vozila, uređaja za kretanje vozila unazad, uređaja za oslanjanje, uređaja za kretanje, elektro-uređaja i instalacija, pogonskog uređaja – motora, uređaja za prenos snage – prenosnog mehanizma, delova vozila od posebnog značaja za bezbednost saobraćaja i opreme vozila.
Evidencija o tehničkim pregledima vozila, kao i o vozilima koja nisu ispunila uslove za vršenje tehničkog pregleda, sastoji se od zapisnika o vršenju tehničkog pregleda vozila, registra pregledanih vozila i snimka toka vršenja tehničkog pregleda vozila u objektu.
Zapisnike potpisuju kontrolori svojeručno, pre izdavanja i overe propisanih dokumenata.
Za tehnički ispravno vozilo sačinjava se Potvrda o tehničkoj ispravnosti vozila ili Registracioni list, koji se u pisanom obliku izdaju vlasniku vozila.
Takođe, za neispravno vozilo sačinjava se Izveštaj o utvrđenom stanju vozila, koji se u pisanom obliku izdaje stranci.
Kada sve bude gotovo, vlasnik vozila dobija ispunjen registracioni list kao potvrdu ispravnosti vozila.
Za vozilo koje je upisano u jedinstveni registar vozila, izdaje se registraciona nalepnica.
Registraciona nalepnica se postavlja na motorno vozilo sa vetrobranskim staklom, sa unutrašnje strane, na desnom donjem delu vetrobranskog stakla.
Nakon obavljenog tehničkog pregleda i uplate svih potraživanja, vlasnik vozila odlazi u MUP.
Za to vam je potrebno da ponesete popunjen registracioni list (sa tehničkog pregleda), kopiju polise osiguranja, uplatnice kao dokaz uplate iznosa za takse i polisu, zatim lična karta vlasnika vozila, kao i saobraćajna dozvola.
Izvor: danas.rs
Biti dobra osoba je više od jednostavnog činjenja dobrih dela. Radi se o tome da imate određeni skup osobina koje su same po sebi dobre, prema psihologiji.
Psiholozi se slažu da istinska dobrota dolazi iznutra i ogleda se u vašim postupcima i načinu na koji se ophodite prema drugima.
Postoje suptilni znakovi koji ukazuju na to da ste zaista dobra osoba, a zanimljivo je uočiti da ovi znakovi nisu uvek tako očigledni kao što mislite.
U nastavku saznajte koji su to 9 psiholoških pokazatelja da ste dobri.
Empatija je veština ne samo razumevanja već osećaja emocija drugih ljudi.
„To je kao da gledate tuđim očima, slušate njihovim ušima i osećate svojim srcem“, kaže Alfred Adler, ugledni psiholog.
Ova sposobnost omogućava dobrim ljudima da budu vrlo usklađeni s emocijama oko sebe i oni istinski mogu da se stave u tuđe cipele.
Empatija je nešto više od samog razumevanja, radi se o tome da odgovorite na saosećajan način. To ne znači da morate rešavati tuđe probleme, ali podrazumeva da se radujete kada drugi uspeju i puni ste saosećanja kada su drugi u teškoj situaciji.
Ova reakcija ljubaznosti i saosećanja ono je što izdvaja empatične osobe
Ovo je ključni znak da ste dobra osoba. Prihatate ljude onakve kakvi jesu bez donošenja naglih zaključaka. Lako je formirati brz sud o nekome na osnovu spoljašnjeg izraza. Međutim, neosuđivati znači izabrati da razumete i poznajete osobu izvan površinskih aspekata.
Kako ističe poznati psiholog Maršal Rozenberg svaka osuda ili kritika je zapravo izraz nezadovoljene potrebe.
Pesnik Volt Vitmen nije bio psiholog, ali je prikazao suštinu ove osobine jednom rečenicom.
„Budite radoznali, ali ne osuđujte.“
Ovakav način razmišljanja nas podstiče da pristupamo drugima otvorenog srca i uma, spremni da saznamo sve o njihovim jedinstvenim iskustvima i perspektivama.
Iskrenost je još jedan znak dobrote. Radi se o tome da ste iskreni u odnosima s drugima, čak i kada je neprijatno ili teško.
Pošteni ljudi cene integritet i preuzimaju odgovornost za svoje postupke. Ne služe se lažima ili prevarama, čak i ako bi im to kratkoročno olakšalo stvari.
Studija iz 2021. koja je uključivala 693 učesnika pokazala je da su oni koji su praktikovali dobrotu pokazali viši stepen samokontrole i zadovoljstva životom.
Štaviše, verovatnije je da će te osobe imati snažan sistem socijalne podrške u poređenju sa onima koji su manje pošteni. To ukazuje da iskrenost ne samo da poboljšava lično blagostanje, već i jača društvene veze.
Velikodušnost se često povezuje sa davanjem novca ili predmeta, ali se odnosi i na to kako provodite svoje vreme. Dobrice velikodušno raspolažu svojim vremenom, često dajući sve od sebe kako bi pomogli drugima.
Bilo da je u pitanju volontiranje u lokalnoj dobrotvornoj organizaciji, pomoć prijatelju da se preseli ili jednostavno slušanje kada vam neko nešto govori – sve to je znak dobrote.
Dobri ljudi razumeju da je vreme jedan od najvrednijih poklona koje nekome možete dati.
Dalaj Lama kaže: „Velikodušnost je najprirodniji spoljašnji izraz unutrašnjeg stava saosećanja i ljubaznosti“.
Doslednost je još jedan znak dobrote. Radi se o tome da ste pouzdani i stabilni u svom ponašanju, vrednostima i uverenjima, dosledni u svojim postupcima. Dobrice se ne ponašaju na jedan način u određenim situacijama, a onda potpuno drugačije u drugim. Njihova dobrota nije čin koji se prikazuje, već je deo onoga što oni jesu.
„Naš karakter u osnovi je kombinacija naših navika. Budući da su dosledni, često nesvesni obrazaca, oni neprestano, svakodnevno, izražavaju naš karakter“, rekao je Stiven Kovej, američki pedagog, pisac i autor.
Biti dosledan takođe znači da držite svoja obećanja. Kad kažete da ćete nešto uraditi, vi to i uradite. Vi ste pouzdani i drugi znaju da mogu da računaju na vas.
Izražavanje zahvalnosti je znak dobrote. Radi se o priznavanju dobrih stvari u životu i prepoznavanju napora drugih. Dobri pojedinci ne uzimaju stvari zdravo za gotovo.
Oni cene male stvari, svakodnevna čuda i dobrotu drugih. Često kažu ‘hvala’ i to ozbiljno misle.
Prepoznavanje i uvažavanje pozitivnih aspekata u životu može da dovede do povećanja tih pozitivnih aspekata. Ali ne radi se samo o izražavanju zahvalnosti drugima.
Osećaj zahvalnosti za ono što imate može vas učiniti srećnijim i zadovoljnijim.
Ako shvatite da je prirodno da kažete „hvala“ osećate se zahvalnijim i više ćete ceniti ljude oko sebe. A to je znak dobre osobe.
Opraštanje je osobina koju istinski dobri ljudi poseduju.Reč je o oslobađanju sebe od tereta ljutnje i dopuštanju da izlečite sebe. Tako je lakše da oprostite.
To ne znači da zaboravite ili oprostite učinjenu nepravdu, već odlučite da se oslobodite negativnosti povezane s tim.
Čeri Karter-Skot, motivaciona govornica, primećuje transformativnu moć opraštanja pa kaže:
„Bes vas čini manjim, dok vas oproštaj tera da rastete iznad onoga što ste bili“.
Ako možete da oprostite i krenete dalje bez zadržavanja ljutnje, to je snažan pokazatelj da ste zaista dobra osoba.
Dobra osoba često više ceni odnos i iskustva nego materijalne stvari.
Dobri ljudi razumeju da život ne čine stvari koje imamo, već veze koje stvaramo. Zaista dobri ljudi cene vrednost zajedničkog iskustva ili dubokog razgovora.
Prioritet im je da provode vreme s voljenima i da izgrade dobre odnose.
Najvažniji znak dobrote je težnja ka usavršavanju i radu na sebi. Ne radi se o tome da budete savršeni već da priznate svoje mane i radite na tome da postanete bolja osoba.
Dobri ljudi su svesni da nisu savršeni. Niko danas nije savršen. Oni znaju da prepoznaju svoje slabosti i rade na njima, ne da bi impresionirali druge već sa ciljem da sebe poboljšaju. Da rastu, uče i postanu najbolje verzija sebe. Ako stalno težite tome, na dobrom ste putu, piše Hackspirit.com.
Iako je uredno raskinuo ugovor, platio sve rečune i vratio neophodnu opremu, čitaocu našeg portala Dejanu J. stigao je račun od MTS-a čak tri meseca nakon što je čitav proces raskida ugovora okončan. Pokušao je da dobije odgovor, ali mu do sada nije razjašnjeno zbog čega Telekom još uvek od njega traži da plati uslugu koju više ne koristi.
Naime, prema svedočenju našeg sagovornika on je još početkom septembra raskinuo ugovor koji je imao sa Telekomom, uključujući i ugovor o telefonskom priključku.
Kako procedura nalaže, opremu je vratio, nakon čega je MTS obavestio Ratel da je izvršeno demontiranje mreže, raskid ugovora za paket usluga i raskid ugovora za pojedinačne usluge.
„Nakon toga 5. septembra mi je stigao račun, koji sam već sledećeg dana platio u celosti. Mesec dana kasnije 4. oktobra mi je ponovo stigao račun , koji sam 12. oktobra platio u celosti“, priča naš sagovornik.
MeđutIm na adresu našeg čitaoca stigao je još jedan, decembarski račun.
„Tri meseca nakon raskida ugovora stigao mi je treći račun, iako je mreža demontirana pre tri meseca i svi računi su plaćeni“, kaže Dejan.
On je još 5. decembra pokušao da mejlom dobije više informacija o njegovom slučaju, ali odgovor je izostao, bar za sada.
Problem sa računima, korisnici Telekoma imali su i početkom septembra.
Naime, kako je naš portal već pisao, desetine hiljada ljudi dobilo je opomene pred trajno isključenje Telekomovih usluga, iako su na vreme izmirili svoje obaveze
Udruženje potrošača „Efektiva“ objavilo je pregled poskupljenja cena usluga kablovskih operatera koji posluju u Srbiji za proteklih godinu dana još sredinom godine. Prema ovim podacima, usluge SBB-a najmanje su poskupele, a šampion je Telekom.
Prema njihovim podacima, Telekom Srbija povećao je cene Box paketa za 450 do 1.200 dinara.
Izvor: nova.rs
Rekonstrukcija, adaptacija kao i radovi na dogradnji objekta na više od 400 kvadratnih metara prostora, namenjeni su budućem Omladinskom centru u Somboru.
“Omladinski centar treba da bude mesto i neformalnog obrazovanja, treba da bude mesto gde će se mladi susretati, dobijati mentorsku podršku, gde će dobijati različite vrste pomoći kako da odaberu svoje zanimanje, šta ih čeka sa novim tehnologijama, koji su to izazovi pred njima u budućnosti I kako da im damo veštine I neformalna znanja da mogu što pre da se uključe u rad svoje zajednice…” istakla je, izmedju ostalog, dr Jelena Begović, Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija.
“Kroz ovaj omladinski centar želimo da pružimo mogućnost onima koji tek stasavaju, koji će biti u kategoriji omladinaca od 15-30 godina, da im damo priliku da nauče nešto novo I samim tim povećaju sebi kompetencije za bolji uspeh u životu…” rekao je Branislav Svorcan, pomoćnik gradonačelnika grada Sombora.
Somborski omladinski centar će, uz omladinske centre u Subotici, Nišu i Novom Pazaru, biti jedan od četiri resurs centara, a završetak građevinskih radova i početak rada Omladinskog centra u Somboru planira se krajem februara naredne godine.
Javno-komunalno preduzeće “Naš dom” obaveštava građane Apatina da će se u okviru tradicionalne akcije uređenja grada vršiti odvoz lišća sa javnih površina u periodu od 18. do 22. decembra.
“Akcija obuhvata odvoz sakupljenog lišća sa drveća koje treba biti upakovano u vreće (džakove), dok ostali otpad koji se nađe pored lišća se neće odvoziti u okviru ove akcije (granje, šut, građevinski i kabasti otpad itd.)”, istakli su u JKP “Naš dom”.
Kako dalje navode, odvoz se vrši po ustaljenom rasporedu odvoza komunalnog otpada, s tim da vreće sa lišćem treba ostaviti uz ivicu puta, kako bi bile što uočljivije.
Izvor: Radio Apatin
U periodu između 2018. i 2022. godine u Srbiji je zabeležen rast broja saobraćajnih nesreća sa poginulim licima, dostigavši 505 takvih slučajeva u prošloj godini, pokazuju statistički izveštaji Agencije za bezbednost saobraćaja.
Primetan je i rast broja poginulih u pomenutom periodu, sa izuzetkom 2020. godine kada se beleži pad (sa ukupno 492 nastradalih), da bi taj broj u 2022. godini porastao na 592.
U ovoj godini se, zaključno sa 23. novembrom, dogodilo blizu 30 hiljada saobraćajnih nesreća u kojima je povređeno preko 15 hiljada, a život je izgubilo 438 ljudi.
Najviše nesreća se dešava u popodnevnim i ranim večernjim časovima, a sezonski, u julu i avgustu. Crni rekord je bio avgust 2018. godine sa čak 63 nesreće sa poginulim licima.
Subotom se najčešće dešavaju saobraćajne nezgode sa poginulima, a najređe ponedeljkom i utorkom.
Igor Velić, saobraćajni inženjer i predsednik udruženja „Sigurne staze“, objašnjava da su tokom leta incidenti sa smrtnim ishodima najčešći jer su ljudi opušteniji i nepažljiviji, kao i vikendom, a ne radnim danima kada bi se očekivalo više nezgoda jer je intenzitet saobraćaja veći.
Velić dodaje i da se najviše nesreća u kojima su učesnici pešaci dešava tokom prvog mraka, a neki od najčešćih razloga su loše osvetljenje, nekorišćenje adekvatne signalizacije i brzina.
„Oko polovine nezgoda vezano je za brzinu. Pogotovo kada imamo ovakve vremenske prilike kada je kolovoz zbog kiše i snega klizav i vlažan. Po zakonu, brzina mora da se prilagodi adekvatnim i atmosferskim prilikama što ne odlikuje prosečnog srpskog vozača. Mi u Srbiji konstantno vozimo preko ograničene brzine“, kaže Velić.
Prema njegovim rečima, domaće vozače, pored konstantnog prekoračivanja brzine, u proseku odlikuje i nepoznavanje pravila i propisa.
„U Srbiji imamo problem sa porastom saobraćajnih nezgoda na samom pešačkom prelazu. Nama pešaci ne stradaju van pešačkog prelaza, nego tamo gde imaju prvenstvo prolaza. To nam govori o postupanju vozača na pešačkom prelazu“, naglašava sagovornik Danasa.
Kao ilustraciju, on navodi da su pre dve nedelje u Boru oborena dva deteta upravo na pešačkom prelazu, prošavši sa lakšim telesnim povredama.
„Gledajući javni rizik u saobraćaju, Srbija kasni za EU 15 godina. Ako bismo uzeli da gledamo javni rizik za decu, podaci pokazuju da dete u Srbiji ima duplo veći rizik da strada nego dete u Evropskoj uniji“, napominje Velić.
On objašnjava da saobraćajna infrastruktura u naseljenim područjima nije prilagođena ranjivim učesnicima u saobraćaju u koje spadaju deca, pešaci, starija lica, biciklisti i osobe sa invaliditetom i da upravo 50 odsto smrtno stradalih i povređenih pripada ovoj kategoriji.
„Koncept urbano održive mobilnosti daje primat upravo ranjivim grupama i prisutan je u Evropi već 20 godina i sve zemlje koje primenjuju ovaj koncept imaju najmanji broj nezgoda“, kaže predsednik udruženja „Sigurne staze“.
Kao primer navodi Helsinki, koji je veći od Beograda, a u poslednje dve godine se nije desila nijedna saobraćajna nezgoda u kojoj su stradali pešak, biciklista ili dete. Koncept koji primenjuje Helsinki daje prednost ranjivim grupama i javnom prevozu, dok je kod nas saobraćaj podređen motornim vozilima.
Izvor: danas.rs
„Saobraćajna struka u Srbiji se nalazi osamdesetim godinama prošlog veka. Mislim da ljudi koji su uključeni u proces kreiranja saobraćajne politke jednostavno kasne 30 godina za novim metodama“, naglašava Velić.
Zaključuje da imamo stručnjake, ali njih nema u radnim grupama i ne daje se im dovoljno mesta u javnim institucijama i akademskim krugovima.
Naši kućni ljubimci i životinje generalno bolje podnose hladnoću od nas, ali je ipak važno preduzeti neke mere predostrožnosti kako bismo ih zaštitili na najbolji mogući način, posebno stariji psi i male rase.
Nema problema sa psima ili mačkama koji žive u stanu ili kući, ali neki vlasnici svoje pse stalno drže u dvorištima u boksovima ili na lancima. Ove životinje ne mogu se same skloniti na suvo i toplo mesto zbog snega i noćnih minusa. Psi sa bogatijom dlakom, sa dužom dlakom i poddlakom, nisu toliko eksponirani, dapače, postoje rase koje odgovaraju nižim temperaturama. Međutim, psima srednje i kratke dlake treba obezbediti suvo i toplo mesto za boravak zimi, kako se ne bi razboleli.
Ako iz nekog razloga ne možete bar noću da sakrijete svog psa u kuću, štalu, štalu ili slično, svakako mu obezbedite kućicu u dvorištu, pokrijte je izolacijom, napunite ćebad ili, još bolje , sa slamom. Tada minusi neće biti toliki problem za krznene ljubimce. Veterinari se slažu i da treba paziti na pse koji žive u stanovima i kućama, te ići u šetnju i igru, jer nisu navikli na niske temperature, a svaka nagla promena temperature je opasna.
Važno je, ako se pokvase u igri, osušiti, jer mokro krzno nije toplotni izolator. Psi treba da menjaju vodu za piće nekoliko puta dnevno, jer se ona na niskim temperaturama smrzava. Treba paziti i na mačke, ali pošto nisu na lancima, odnosno slobodnije se kreću, lakše će same pronaći sklonište od snega i hladnoće.
Važna stavka je i ishrana, koju treba prilagoditi zimskom periodu – jer, kao i mi, psi i mačke takođe unose više kalorija po hladnom vremenu. Iz tog razloga, ishrana uvek mora biti bogata hranljivim materijama, mastima i proteinima, posebno za mačke koje žive na otvorenom.
Iz Kulturnog centra "Laza Kostić" poručuju da će u četvrtak, 21.12.2023. godine, u Maloj galeriji Kulturnog centra “Laza Kostić” Sombor, na adresi Laze Kostića 5, biti upriličeno svečano otvaranje izložbe “Drvo je moj drug”, povodom manifestacije “Drvo generacije 2023”, s početkom u 12.00 časova.
U organizaciji Turističke organizacije grada Sombora, pod pokrovitelјstvom Grada Sombora, održan je 14. Međunarodni sajam vina i hrane „Ravangrad Wine Fest“ u „Kristalnoj sali“ nekadašnjeg Hotela „Sloboda“. Festival je posetio gradonačelnik, Antonio Ratković, sa saradnicima, i tom prilikom razgovarao sa izlagačima, deleći sa njima utiske o njihovim proizvodima i bogatoj ponudi.
Direktorka Turističke organizacije grada Sombora, Zdenka Mitić, pozdravila je sve izlagače i posetioce festivala i poželela im dobar i kvalitetan provod.
Kao i prethodnih godina, i ove godine je „Ravangrad Wine Fest“ privukao veliki broj posetilaca koji su imali priliku da uživaju u raznovrsnim vinima i hrani, kao i u kvalitetnom muzičkom programu. Svoje proizvode je prikazalo više od 30 izlagača: vina, rakije i hrane iz Srbije i inostranstva.
Dobro druženje i prijatnu atmosferu, svojim nastupom su uveličali Ženska pevačka grupa „Muzika Viva“, muzički sastav „Garden Quartet“, bendovi „The Hat Matters“ i „Duo kum“ sa vokalnom solistkinjom Zoranom Iđuški, kao i tamburaški sastav „Đuvegije“.
Minimalistički doručak Kendal Džener izazvao je rasprave na društvenim mrežama i među nutricionistima. Dok neki hvale ob...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.