Sombor.info

Sombor.info

Strana 86 od 1276

Pogrbljeno sedenje možda deluje benigno, ali to nikako nije. Stručnjaci upozoravaju da može da ima uticaj na kompletno zdravlje.

Dok radite za računarom, naročito pred kraj radnog dana, možda primećujete kako vam telo polako poprima tipičan pogrbljen stav. Iako je takvo držanje često predmet šala i mimova na internetu, stručnjaci upozoravaju da nije reč o bezazlenoj navici.

Ako redovno sedite pogrbljeni nad računarom ili telefonom, dugoročno možete narušiti i fizičko i mentalno zdravlje, piše HuffPost.

„Ako stalno sedite pogrbljeni nanosite sebi štetu“, kaže Alan Hedž, stručnjak za ergonomiju i profesor emeritus na Univerzitetu Kornel i dodaje da time previše opterećujete leđne mišiće dok se telo naginje unapred. Ujedno otežavate disanje i usporavate cirkulaciju, prenosi N1.

Što duže sedimo pogrbljeni dok radimo, to telo plaća veću cenu.

„Vremenom tegobe postaju sve izraženije i na kraju se mogu razviti ozbiljniji problemi – u vratu, leđima, kukovima ili u šaci, ručnom zglobu i laktu“, objašnjava Hedž.

On navodi kao primer sindrom karpalnog tunela koji nastaje kada se srednji živac, medianus, u ručnom zglobu pritisne u uskom karpalnom tunelu, što izaziva trnjenje, utrnulost, bol i slabost u ruci i prstima – naročito u palcu, kažiprstu i srednjem prstu.

Šta pogrbljeno sedenje čini telu i mozgu

Prvi znak da vam takvo držanje šteti često su ukočenost i nelagodnost.

„Možda ćete primetiti da trljate ručne zglobove ili da vam ništa nije udobno. Nemojte to ignorisati – nelagodnost je prvi znak da nešto nije u redu“, ističe Hedž.

Vremenom loše držanje može dovesti do bola.

„Pogrbljeno sedenje može izazvati ozbiljne probleme sa vratom, leđima i ramenima. Osim bola, može se javiti slabost gornjeg dela leđa, ukočenost zglobova, pa čak i trošenje diskova u kičmi“, kaže Karen Lusing, vlasnica kompanije The Ergonomic Expert, koja se bavi ergonomskim procenama za preduzeća.

Ona dodaje da „neprirodni položaji mogu izazvati i utrnulost, trnjenje i bol zbog pritiska na nerve.“

Utiče na varenje

Problemi se ne zaustavljaju samo na mišićima i zglobovima. Loše držanje može uticati i na varenje. Lusing objašnjava da pogrbljeno sedenje pritiska trbušne organe i otežava varenje, što može dovesti do refluksa, nadimanja i zatvora. „Kada je stomak stalno stisnut, telu je teže da efikasno vari hranu“, dodaje.

Osim fizičkih tegoba, posledice se osećaju i na mentalnom nivou. Stalna nelagodnost, glavobolje i bolovi u vratu otežavaju koncentraciju.

„Postaje mnogo teže jasno razmišljati“, upozorava Hedž i dodaje da kada vas boli, to vam stalno odvlači pažnju.

Takva iscrpljenost vremenom vodi do umora i većeg broja grešaka na poslu.

„Kada smo umorni, raste broj grešaka, a sposobnost donošenja odluka opada“, kaže Hedž.

Kako izbeći stalno pogrbljeno sedenje

Da biste izbegli pogrbljenost, važno je smanjiti napetost u telu i obezbediti dobru potporu leđima. Kada se naslonite na naslon stolice, telo prirodno zauzima zdraviji položaj. Leđa imaju potporu, deo težine se rasterećuje sa kukova, a disanje postaje lakše, objašnjava Hedž.

Zato je važno imati kvalitetnu kancelarijsku stolicu sa naslonom i prilagoditi je svojoj visini. Ako radite na laptopu, preporučuje se korišćenje stalka za laptop i odvojene tastature. Tako možete podići ekran na odgovarajuću visinu i izbeći saginjanje unapred.

Lusing naglašava da je visina monitora presudna za držanje. Ako je prenisko postavljen, saginjaćete se nadole. Ako je previsoko, naprezaćete vrat. Gornja ivica monitora treba da bude u nivou očiju. Ramena blago povucite unazad i opustite ih.

Ako primetite da se pogrbljujete dok koristite telefon, podignite ga u nivo očiju ili oslonite laktove na sto ili uz telo kako biste rasteretili vrat i ramena.

Iako je za ove promene potrebno malo navikavanja, dugoročno su mnogo bolji izbor od godina pogrbljenog sedenja koje vodi do bola i hroničnih tegoba. Vaše telo će itekako osetiti razliku.

 

Predstavljamo vam nekoliko činjenica o bolonjeze sosu, koje će vam pomoći da sledeći put za ručak napravite “pravi” italijanski specijalitet.

Bolonjeze se ne servira sa špagetima

Iako su špagete većini ljudi asocijacija za bolonjeze sos, one nisu prava testenina za takvu vrstu preliva. Naime, italijanski kuvari insistiraju na tome da se oblik testenine prilagođava gustini sosa, pa tanušne špagete ne uspevaju da daju pravu podlogu komadićima mesa u bolonjeze sosu. Za njega su potrebne taljatele, ili neka kraća pasta – penne rigate, fussili...

Italijani taj sos ne zovu bolonjeze

Ni u jednom restoranu u Italiji nećete pronaći “bolonjeze sos” iz jednostavnog razloga što se taj sos tamo jednostavno zove ragu - piše Kuvar.in.rs.

Jelo sa ozbiljnim pedigreom

Ovaj širom sveta poznat specijalitet prvi put je napravljen u italijanskim kuhinjama 18. veka. Prva verzija recepta koja je dobila svoje mesto u kuvaru bila je nešto bogatija i štampana je u knjizi “Nauka kuvanja i umetnost finog jela” iz 1891. Autor Pelegrino Artusi savetuje pripremu sosa od teletine, tartufa, pileće džigerice i pavlake.

Bolonjeze potiče iz Imole

Iako je Bolonja popularizovala ovaj sos, recept je nastao u Imoli.

Sadrži dve vrste mesa...

Pančeta tradicionalnom receptu daje specifičan ukus, pa bi trebalo obavezno da je ubacite u mlevenu junetinu, kada sledeći put budete spremali ovaj božanstveni sos.

... i više povrća nego što mislite

Ključni sastojak svakako nije konzervirani pelat, nego svež paradajz. Osim toga, za dobar ragu potrebni su vam i luk, celer i šargarepa, fino iseckani, tako da se i ne vide u jelu.

Bolonjeze ne sadrži beli luk i “zelene začine”

Od začina se u ragu dodaju samo muskatni oraščić, so, biber i naravno, njegovo visočanstvo parmezan.

U obzir dolazi i belo vino

Kuvari širom sveta insistiraju na crnom vinu za podlivanje ovog sosa, ali i belo je sasvim prihvatljivo, pod uslovom da je suvo.

Sir je kruna tanjira

Ukusni parmigiano reggiano, koji je karakterističan baš za deo Italije u kom je nastao bolonjeze, jedini je začin koji treba da dodate vašem sosu za stolom.

Bolonjeze nije jedini vredan pažnje

Bolonja ima nadimak “La Grassa” (“Debela”) i to zato što se u ovom delu Italije jede vrhunska hrana. Ragu je tako svoje mesto našao u lazanjama, a čuvena je i mortadela iz ovog kraja – kobasica od sitno mlevenog svinjskog mesa sa komadima mekane svinjske masti.

Gotovo svaka osterija u Bolonji i njenom okruženju ponudiće vam pršutu i parmezan, a takvo meze treba zaliti divnim sangiovese vinom.

Jedan od recepata koji "zadovoljava uslove"

Kako da spremate testenine kao pravi Italijan?

* 500 grama svežih taljatela ili 400 grama sušene testenine s jajima

* 60 grama parmezana (za posipanje)

Za ragu:

  • 5 kašika putera
  • 100 grama slanine
  • 1 crni luk srednje veličine (sitno iseckan)
  • 1 štap celera (sitno iseckan)
  • ½ kilograma mlevene junetine
  • dve šolje punomasnog mleka
  • jedna šolja telećeg ili junećeg bujona
  • jedna šolja suvog belog vina (ili crvenog)
  • jedna šolja sitno naseckanog paradajza i još pola šolje pasiranog paradajza
  • so, biber
  • muskatni oraščić

Priprema:

U velikoj širokoj šerpi propržite slaninu, dodajte puter, luk i celer i dinstajte dok ne omekša – pet do sedam minuta.

Dodajte mlevenu junetinu ili teletinu i so i pržite dok ne izgubi ružičastu boju. Dodajte mleko i pustite ga da proključa, a zatim smanjite temperaturu na minimum, pokrijte i pustite da se polako krčka barem jedan sat, ili dok tečnost ne uvri.

Dodajte bujon, vino, paradajz i začine.

Ako je sos suviše tečan, kuvajte ga nepoklopljenog još 30 minuta na tihoj vatri, ili dok se ne zgusne dovoljno.

Služite s pastom kuvanom “al dente” i pospite parmezanom.

Nedugo nakon stavljanja nacrta Generalnog urbanističkog plana (GUP) grada Sombora na javni uvid, Odeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i građevinarstvo ovdašnje Gradske uprave objavilo je ispravku oglasa kojom produžava vreme trajanja uvida za još sedam dana.

Umesto do 4. februara kako je prvobitno planirano, nacrt dokumenta se može pogledati do 11. februara, dok će javna sednica Komisije za planove grada Sombora biti održana 24. februara kako bi građani i pravna lica mogla da obrazlože primedbe koje tokom javnog uvida podnesu u pisanom obliku - piše Dnevnik.

Najnovija oduka nadležnih da produže rok za primedbe, rezultat je dodatno povećanog, ionako velikog interesovanja javnosti za to kako će se i gde graditi u njihovoj varoši. Do toga povećanog interesovanja došlo je, pre svega, zbog ubrzane devastacije starog jezgra grada i u nju ulivnih ulica, zvanično proklamovanog kao glavnog turističkog aduta Sombora. Kako upozoravaju brojni pojedinci i udruženja građana poput, za sada najglasnijeg, Udruženja za zaštitu istorijskog gradskog jezgra „Venac“, Sombor kao grad koji je imao možda i najbolje očuvano i zaštićeno staro gradsko jezgro od svih srpskih gradova, o čemu je računa trebao da vodi i danas aktuelno nadležni Pokrajinski Zavod za zaštitu spomenika kulture, nalazi se poslednjih nekoliko godina na udaru investitorskog kapitala. Nakon kupovine i rušenja starih, tzv građanskih salonskih kuća investitori podižu višespratne, estetski potpuno bezlične, objekte kolektivnog stanovanja.

Ova pojava, koja nije jedinstvena za sam Sombor inicirala je brojne pojedince i udruženja da obrate pažnju i na strateški dokument kao što je to GUP kao plan kojim se utvrđuju granice i obuhvat građevinskog područja, pretežna namena prostora, generalni pravci i koridori za saobraćajnu, energetsku, vodoprivrednu i drugu infrastrukturu, podela na celine za dalju plansku razradu planovima generalne regulacije i drugi elementi koji su značajni za dalju plansku razradu.

Pored produženja roka do kada javnost ima uvid u GUP, oglašen je i javni uvid za još dva nacrta planskih dokumenta koji se tiču pojedinačnih delova grada. Tako uvid u nacrt izmena i dopuna Plana generalne regulacije na prostoru MZ Stara Selenča, Selenča i Nova Selenča u Somboru ide u skraćenom postupku i traje do 13. februara, dok je više vremena dato za uvid u nacrt plana za deo Nove Selenče do Staparskog puta, koji traje do 2. marta.

 

Malo povrtara seje prokelj, a oni koji ga imaju na poljima bave se i drugim kupusnjačama, prvenstveno kupusom i karfiolom, i sada imaju sezonske radnike na njivama koji ubiraju plodove prokelja, koji izgledom podseća na minijaturne glavice kupusa.

Prokelj je dvogodišnja zimska biljka. Dobro podnosi hladnoću čak i velike minuse.

700 grama po stablu prosečno teži ovogodišnji rod

Seje se u prvoj dekadi jula, a bere od kraja decembra pa sve do kraja februara.

- Ova sezona nije bila baš sjajna za prokelj - kazao je za Dnevnik Marko Mraović iz Kljajićeva kod Sombora - piše kamatica.

- Suvo i toplo vreme škodilo je povrću, uprkos tome što je prokelj bio pod sistemom za navodnjavanje, što se odrazilo na prinos. Po biljci prokelja će biti oko 700 grama, dok je prošle sezone nabrano i do 1,5 kilograma malih kupusa. U prvom periodu kada je posejan, iz rasada, prokelj su napadali insekti kojih kasnije nije bilo, ali se ipak morao čuvati od insekata, dva puta zaštitnim sredstvima i jedan put protiv bolesti.

220 dinara kilogram prokelja na veliko

Mraović prokelj seje već devet godina i sam proizvodi rasad, prodaje ga po pijacama i preko društevnih mreža. I sve što poseje i ubere i proda. Kilogram naveliko prokelja sada je oko 220 dinara, mada je bilo sezona kada je bio skuplji, odnosno jeftiniji.

Pola kilograma prokelja trenutno na pijaci vredi 300 dinara. Mlade domaćice vole prokelj. Sve do nedavno prokelj nije bio baš previše zastupljen u domaćoj ishrani, ali ga sada kupuju najčešće mlade domaćice.
Povrća može da se kuva na vodi i na pari, peče ili jede kao prilog uz salatu. Neke domaćice prokelj stavljaju i u turšiju.

Plod prokelja raste na stabljici visine 60 do 90 santimetara, a plodovi se nalaze uz samo stablo. Izuzetno je bogat vitaminima C i A, biljnim proteinima, vlaknima i mineralima. Osim prokelja, Marko Mraović seje i karfiol i kupus, da se osigura ako neka povrtna vrsta podbaci od druge da ima neke vajde zbog troškova setve i uloženog truda.

 

Opštinski kulturni centar Apatin, jedanaesti put po redu, organizuje Festival kratke forme “Potpis”, u okviru kog će i ove godine biti dodeljena nagrada “Miodrag Borisavljević” za najbolju kratku priču.

Кonkurs je otvoren do 15. maja 2026. godine, a u nastavku vam donosimo sve potrebne informacije o istom:

Uslovi konkursa

– Jedan autor može poslati samo jednu priču

– Priče se šalju poštom u dva primerka pod šifrom

(rešenje šifre, u posebnoj koverti, dostaviti sa pričama).

Uz poslate priče i rešenje šifre, autor treba da dostavi potpisanu Autorsku izjavu koju može preuzeti na sajtu Кulturnog centra, gde su sve informacije o raspisanom konkursu.

– Jedan autor može da učestvuje samo sa jednom šifrom

– Nagrada se dodeljuje samo jednom autoru

– Istom autoru Nagrada se ne može dodeliti drugi put.

Tema je slobodna, a priče moraju biti neobjavljene, dužine do šest hiljada (6.000) karaktera sa razmacima.

Dodela nagrade, plakete sa likom Miodraga Borisavljevića i 50.000 dinara, je poslednje nedelje septembra 2026. godine, u sklopu 11. Festivala kratke forme “Potpis”.

Adresa:

Opštinski kulturni centar Apatin

Festival kratke forme “POTPIS”

za nagradu „Miodrag Borisavljević“

Trg Nikole Tesle br. 12

25260 Apatin

Кontakt telefon: 025/ 773-923 ili Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 

Kao što smo najavili u poslednjim danima prošle godine, Sombor će početkom marta biti domaćin Prvenstva Vojvodine u benč presu za sve starosne i težinske kategorije. Domaćin istog biće Pauerlifting klub Sever koji je za to takmičenje dobio je poverenje od strane nadležnog saveza.

Iako je prvobitno bilo objavljeno da će se ovo pokrajinsko takmičenje održati 14. marta u sali Sokolskog doma, odlučeno je da se prvenstvo održi sedam dana ranije.

Svi zainteresovani takmičari moći će da prijave svoj nastup putem e-mail-a: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.. Poslednji rok za prijavu je ponedeljka, 2. mart - piše somborsport.org.

 

Sportski savez grada Sombora objavio je na svom zvaničnom sajtu da će program Besplatna rekreacija u vodi za žene nastaviti naredne nedelje. Kako je saopšteno, prvi trening u ovoj godini održaće se u utorak, 10. februara sa početkom u 16 časova. Ovaj vid rekreacije poslednjih godina sve je popularniji, jer je dokazano da je vežbanje u vodi neuporedivo efikasnije nego u sali.

Sve što vam je potrebno su kupaći kostim, peškir i želja da svoju liniju dovedete do perfekcije. Prednosti ovog vida rekreacije su velike, a mogućnost povreda je svedena na minimum, a stručnjaci tvrde da efikasno smanjuje stres, jer je vežbanje u vodi idealna terapija za opuštanje i otklanjanje napetosti. Treninzi će se održavati dva puta nedeljno (utorkom i četvrtkom) od 16 do 17 časova.

Dodatne informacije o ovom programu zainteresovani mogu dobiti na broj telefona 025/510 – 45 – 41 ili lično u prostorijama Sportskog saveza grada Sombora u Sokolskom domu (Partizan).

Auto-moto sportski klub „025“ iz Sombora 11. aprila na poligonu u Gradini organizuje „Uskršnji OSV“, takmičenje u ocensko spretnosnoj vožnji.

Učesnici će pred somborskom publikom pokazati svoje vozačke veštine na poligonu sa preprekama. Zadatak prijavljenih vozača je da u što kraćem vremenskom periodu prođu poligon sa čunjevima, a za svaku grešku ili srušen čunj su dobijaju kaznene poene, odnosno sekunde.

Drugi „Uskršnji OSV“ je i prva potvrđena trka za predstojeću sezonu u organizaciji AMSК „025“ - piše Radio Dunav.

U toku je akcija sadnje više od 100 sadnica, uzgojenih u rasadniku JКP „Zelenilo“, na mestima gde su uklonjena dotrajala i nebezbedna stabla, kao i na novim sadnim mestima na više lokacija u Somboru.

Tim povodom, član Gradskog veća Nebojša Trivunović istakao je daće se sa ozelenjavanjem gradskih ulica nastaviti i u narednom periodu.

„Sombor nosi epitet jednog od najzelenijih gradova u Srbiji, ali i u Evropi. Da bi to i ostao potrebno je da zanavljamo naše zelenilo, ali i da održavamo postojeće, jer svi znamo da nije dovoljno samo posaditi drvo, već je bitno o njemu odgovorno voditi računa. Javno komunalno preduzeće Zelenilo Sombor je u prethodnom periodu, po nalogu nadležne inspekcije, izvršilo pripreme i uklanjanje stabala koja su bila nezdrava i koja su predstavljala potencijalnu opasnost po naše sugrađane. Danas smo u akciji sadnje više od 100 drvenih sadnica iz našeg rasadnika, na lokacijama gde smo u prethodnom periodu uklonili nebezbedna stabla, ali i na nekim novim lokacijama koje do sada nisu bile ozelenjene. Sa ovom akcijom ćemo nastaviti i u narednom periodu kako bi naš grad bio zeleniji, lepši, ali i bezbedniji“ poručio je Trivunović.

Okružni štab za vanredne situacije Zapadnobačkog upravnog okruga održao je prvu redovnu sednicu u 2026. godini.

Sednicom je predsedavao načelnik Zapadnobačkog upravnog okruga Goran Nonković, a u okviru dnevnog reda članovi štaba usvojili su Poslovnik o radu Okružnog štaba za vanredne situacije Zapadnobačkog upravnog okruga i razmatrali su i usvojili Predlog godišnjeg izveštaja o radu Okružnog štaba za 2025. godinu.

U okviru sednice izvršena je analiza rada zimske službe na teritoriji Zapadnobačkog upravnog okruga, a predloženo je i preduzimanje preventivnih i operativnih mera povodom upozorenja Republičkog hidrometeorološkog zavoda na novi hladni talas.

Učesnici sastanka razgovarali su i o pripremnim aktivnostima povodom planirane vežbe Sistem 2026.

Strana 86 od 1276

Slobodno vreme

Lifestyle

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.