Web Analytics Made Easy - Statcounter
×

Upozorenje

JUser: :_load: Nije moguće učitati korisnika sa ID: 499

Strana 83 od 163

ČETVRTAK,17.02.2022. g.

11.00 časova – Otvaranje izložbe „Grad kao pesma“

                            organizator: Gradski muzej Sombor

          mesto događanja: Gradski muzej Sombor, Trg Republike 4

                             ulaz slobodan

12.00 časova – S V E Č A N A  A K A D E M I J A

„Sombor pesmom opevan – Grad salaša, bircuza i tamburaša“

                    organizator: Grad Sombor

                            mesto događanja: Velika scena Narodnog pozorišta Sombor

                            ulaz uz pozivnicu

17.30 časova – Svečana promocija knjige: „Stara somborska

                        znamenja“

autor: Milan Stepanović, reč o knjizi Dragomir Acović, predsednik Srpskog heraldičkog društva

          organizator: Gradska biblioteka „Karlo Bijelicki“

                            mesto događanja: Velika scena Narodnog pozorišta Sombor

                            ulaz slobodan

19.00 časova – Svečani koncert KUD-ova „Pod bođošem šareni se

cveće“– nastup deset kulturno-umetničkih društava sa

teritorije Grada Sombora

                            organizator: KC „Laza Kostić“ Sombor

          mesto događanja: Velika sala Kulturnog centra Sombor, Venac

Radomira Putnika 2                    

 ulaz slobodan

PETAK, 18.02.2022. g.

18.00 časova – Otvaranje izložbe „Slikarski koreni“

                            Projekcija dokumentarnog filma „Milan Konjović –

       Stvaranje“, autor Jovan Aćin 

         organizator: Galerija „Milan Konjović“ Sombor

                           mesto događanja:  Galerija „Milan Konjović“ Sombor,  Trg

         Svetog Trojstva 2

         ulaz slobodan

19.00 časova – Turnir u šahu „Cuger Sombor – vek Somborskog

       šahovskog kluba“

         organizatori: Sportski savez Sombor i Somborski šahovski klub

                            mesto događanja: Prostorije Somborskog šahovskog kluba,

         Čitaonička 9, Sombor

19.30 časova – Otvaranje izložbe „Prvi vek somborske Gimnazije

kroz građu Istorijskog arhiva Sombor“

                            organizator: Istorijski arhiv Sombor

          mesto događanja: Foaje Narodnog pozorišta Sombor, Trg Koste

Trifkovića 2

                             ulaz slobodan

20.00 časova – Pozorišna predstava „Kaštel u jezeru “, Nina Plavanjac

Režija: Marjan Nećak

                             organizator: Narodno pozorište Sombor

                             mesto događanja: Velika scena Narodnog pozorišta Sombor,

Trg Koste Trifkovića 2

poklon predstava povodom Dana Grada Sombora, karte se preuzimaju na biletarnici Narodnog pozorišta Sombor

SUBOTA,19.02.2022. g.

19.00 časova – Premijerna projekcija promotivnog filma

„Sombor je to“

organizator: Gradska biblioteka „Karlo Bijelicki“ Sombor

mesto događanja: Velika sala Kulturnog centra „Laza Kostić“ Sombor, Venac vojvode Radomira Putnika 2 (Dom omladine)

          ulaz slobodan

20.00 časova – Gala koncert profesora Muzičke škole „Petar

Konjović“Sombor –  „Sombor nepresušna inspiracija“

organizator: Muzička škola „Petar Konjović“ Sombor

mesto događanja: Velika sala, Gradska kuća Sombor, Trg Svetog

Trojstva  

           ulaz slobodan

  • Povodom proslave Dana Grada, 17. februara Sportski centar  „Soko“ omogućava posetiocima besplatan ulaz na bazen.

NAPOMENA: Molimo posetioce programa da se u cilju zaštite od zaraze 

       kovidom 19 pridržavaju svih propisanih epidemioloških mera.

 

JKP "Parking servis Sombor" Sombor obaveštava građane da od utorka 15.02.2022. godine do četvrtka 17.02.2022. godine neće vršiti kontrolu i naplatu parkiranja zbog Dana državnosti
Republike Srbije i Dana grada Sombora.

JKP "Parking servis Sombor" Sombor sa redovnom kontrolom i naplatom parkiranja počinje u petak 18. februara 2022. godine.

 

Sportski savez Grada Sombora proglasio je u sredu, 9. februara, najuspešnije sportiste, klubove i trenere za 2021. godinu.

U prostorijama Sportskog saveza Grada Sombora, Grand Pri za 2021. godinu je pripao bokseru BK “Sombor”, Omeru Ametoviću.

 Omer je ovom nagradom zaključio veoma uspešnu sezonu za njega, u kojoj je, pored osvojene titule ekipnog prvaka Srbije sa BK “Sombor”, osvojio i trofej Zlatna rukavica u kadetskoj konkurenciji.
“Ovo mi znači jako puno, trudiću se još više I sledeće godine da probam da budem sportista godine”, rekao je nagrađeni Ametović.

Pored osvojene Grand Pri nagrade, Ametović je proglašen i za najboljeg sportistu u seniroskoj konkurenciji kada su olimpijski sportovi u pitanju, dok je titulu najbolje seniorke osvojila Jelena Kovač, predstavnica KK “Somborac”.

U kategoriji seniorki u neolimpijskim sportovima, za najbolju seniorku proglašena je Damjana Perenčević, članica ARK “Somaraton”.

U konkurenciji olimpijskih sportova, za najbolju seniorsku ekipu proglašen je BK “Sombor”, dok je u konkurenciji neolimpijskih sportova za najbolju seniorsku ekipu proglašen Kuglaški klub “Kordun” iz Kljajićeva.

Nagrade za najbolje trenere u prošloj godini osvojili su Stojan Knežević trener BK “Sombor” u olimpijskim sportovima, te Lado Božić trener Plesnog kluba “Ronda” u neolimpijskim sportovima.

Nagradu za vrhunski sportski rezultat van Sombora, doprinos i popularizaciju sporta, dobio je košarkaš Nikola Jokić, a specijalno priznanje dodeljeno je KK “Vojvođanin” za unapređenje, veliki doprinos i razvoj konjičkog sporta u Somboru.

“Naravno imamo čime da se ponosimo I nama kao gradu je izuzetno drago da na teritoriji Grada Sombora ima toliko uspešnih mladih sportista I to pokazuje da smo na dobrom putu. Ulaganje u sport znamo da se iz godine u godinu u Gradu Somboru iz budžeta odvajaju značajna sredstva”, rekla je Antonija Nađ Kosanović, članica Gradskog veća.

Nagrade najuspešnijim sportistima dodelili su Jasmina Juras, predsednica Sportskog saveza Vojvodine, Mladen Stojšin, Generalni sekretar Sportskog saveza Vojvodine, Antonija Nađ Kosanović, članica Gradskog veća zadužena za sport, omladinu i zdravstvo, kao i Zoran Bojić, predsednik Sportskog saveza Grada Sombora.

Svi rezultati:

PIONIRI

OLIMPIJSKI SPORTOVI
Pionirke: Plasman
1. Marija Lukić, Bokserski Klub Sombor, Sombor
2. Žofi Horvat, Kajak Klub Dunav, Bezdan
3. Manuela Sekulić, Atletski Klub Maraton, Sombor
Pioniri: Plasman
1. Gregor Sekulić, Atletski Klub Maraton, Sombor
2. Srđan Todorović, Rvački Klub Radnički, Sombor
3. Lazar Dedić, Rvački Klub Soko, Sombor
NEOLIMPIJSKI SPORTOVI
Pionirka, Anđela Stanić, SK Figura, Sombor
Pionir, Filip Milić, SK Figura, Sombor
SPORTISTI SA INVALIDITETOM
1. Sportsko udruženje za inkluzivni džudo “SENSEI – IN” Sombor
ŠKOLSKI SPORT

OSNOVNE ŠKOLE
Najuspešnija ekipa ili pojedinac: Dalibor Prodanović, OŠ D Obradović
Najuspešniji nastavnik: prof. Katarina Naumov
Najuspešnija škola: OŠ Dositej Obradović, Sombor
SREDNJE ŠKOLE
Najuspešnija ekipa: Atletska ekipa Gim V Petrović
Najuspešniji nastavnik: prof. Milan Marić, Gim V Petrović
Najuspešnija škola: Gim V. Petrović, Sombor
KADETI

OLIMPIJSKI SPORTOVI
Kadetkinje: Plasman
1. Eleonora Nađ, Kajak Klub Dunav, Bezdan
2. Tamara Vučković, Karate Klub Ravangrad, Sombor
3. Dunja Milović, Atletski Klub Maraton, Sombor
Kadeti: Plasman
1. Mihajlo Katanić, Atletski Klub Maraton, Sombor
2. Aleksandar Berarov, Rvački Klub Soko, Sombor
3. Miloš Maksimović, Atletski Klub Maraton, Sombor
NEOLIMPIJSKI SPORTOVI
Kadetkinja, Sofija Pezelj, SK Figura, Sombor
Kadet, Aleksandar Bogdan, KBS Galaktik, Sombor
JUNIORI

OLIMPIJSKI SPORTOVI
Juniorke: Plasman
1. Dženifer Bošnjak, Kajak Klub Dunav, Bezdan
2. Valentina Ostrogonac, Karate Klub Ravangrad, Sombor
3. Tina Pelajić, Klub Dizača Tegova Radnički, Sombor
Juniori: Plasman
1. Mihajlo Stolić, Bic. Klub Lotus Team, Sombor
2. David Novič, Rvački Klub Radnički, Sombor
3. Vukašin Tepić, Bokserski Klub Sombor, Sombor
NEOLIMPIJSKI SPORTOVI
Juniorka, Nataša Kosanović, Plesni Klub Ronda, Sombor
Junior, Vladimir Gubica, Plesni Klub Ronda, Sombor
TRENER

OLIMPIJSKI SPORTOVI
1.Stojan Knežević, Bokserski Klub Sombor, Sombor
NEOLIMPIJSKI SPORTOVI
1.Lado Božić, Plesni Klub Ronda, Sombor
NAGRADA ZA VRHUNSKI SPORTSKE REZULTATE VAN SOMBORA, DOPRINOS I POPULARIZACIJU SPORTA
Jokić Nikola, košarkaš “Denver Negetsa”

SPECIJALNO PRIZNANJE
-Konjički Klub Vojvođanin, Sombor
-Vladimir Pribić

SENIORI

OLIMPIJSKI SPORTOVI
Seniorke: Plasman
1. Jelena Leković, Karate Klub Somborac, Sombor
2. Ivana Vilim, Bic. Klub Lotus Team, Sombor
Seniori: Plasman
1. Omer Ametović, Bokserski Klub Sombor, Sombor
2. Sejdi Nazif, Bokserski Klub Sombor, Sombor
3. Stefan Liščević, Rvački Klub Radnički, Sombor
3. Vladimir Gubaš, Bokserski Klub Sombor, Sombor
NEOLIMPIJSKI SPORTOVI
Seniorka:
1. Damjana Perenčević, ARK Somaraton, Sombor
EKIPA GODINE

OLIMPIJSKI SPORTOVI
1. Bokserski Klub Sombor, Sombor
NEOLIMPIJSKI SPORTOVI
1. Kuglaški Klub Kordun, Kljajićevo
NAGRADA GRAN – PRIX ZA 2021.
Omer Ametović, Bokserski Klub Sombor, Sombor

izvor:025info.rs

 

Gradsko veće grada Sombora održalo je 86. sednicu, na čijem dnevnom redu se našlo 17 tačaka.

Na ovoj sednici je odobrena vanredna finansijska pomoć sugrađaninu Danilu Sičajiju, koji zbog bolesti mora na lečenje u Tursku. Sredstva koja će biti izdvojena iznose 4 miliona dinara.

Osim ove odluke, usvojen je i Program društvene brige za zdravlje stanovništva na teritoriji Grada Sombora – Program primarne zdravstvene zaštite Doma zdravlja „dr Đorđe Lazić“ Sombor tokom 2022. godine. Ovaj program obuhvata mere za obezbeđivanje i sprovođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane na teritoriji Grada Sombora, kojima se stvaraju uslovi za bolju dostupnost i pristupačnost u korišćenju zdravstvene zaštite na primarnom nivou. U okviru programa, definisani su i posebni programi koji su usmereni na unapređenje dentalnog zdravlja; unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga, kao i ravnomernu pristupačnost i dostupnost zdravstvenih usluga.

Takođe, Gradsko veće je prihvatilo predlog za dodelu Povelje grada Sombora za 2022. godinu, kao i Izveštaj o realizovanoj finansijskoj podršci putem javnog konkursa za finansiranje i sufinansiranje projekata i programa iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite u 2021. godini.

 izvor:025info.rs

Gradska uprava grada Sombora, Odeljenje lokalne poreske administracije, uputila je obaveštenje obveznicima (fizička lica, preduzetnici i pravna lica) da 14. februara, dospeva prva akontacija za uplatu godišnjeg poreza na imovinu za 2022. godinu u iznosu poslednje rate obaveze (novembarska rata) utvrđene za prethodnu godinu.

Istog dana, dospeva i prva akontacija za uplatu komunalne takse za isticanje firme u visini obaveze za poslednje tromesečje prethodne godine.

Takođe, po osnovu naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine, do utvrđivanja ove naknade za 2022. godinu, plaća se mesečna akontacija, u roku od 15 dana po isteku meseca, u visini mesečne obaveze za prethodnu godinu.

Ukoliko se novim rešenjem utvrdi veći iznos obaveze, nego što je plaćena akontacija, razliku je potrebno uplatiti u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja. Redovnim i blagovremenim izmirivanjem poreskih obaveza, obveznici ne podležu obračunu i naplati zakonom propisane kamate zbog kašnjenja uplata.

Za sve potrebne informacije obveznici se mogu obratiti Odeljenju lokalne poreske administracije, šalter 2 i 3 Uslužnog centra (zgrada „Županije“) ili na telefone 025/468-152, 025/468-198.

izvor:025info.rs

 

Uprkos epidemiji koronavirusa, koja je u velikoj meri promenila okolnosti u kojima posluju ustanove bolničkog i rehabilitacionog tipa, Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Junaković“ nastavila je da ostvaruje veoma dobre rezultate. O poslovanju ove ustanove od izbijanja pandemije do danas, govori direktorka dr Dragana Mrđenov.

Sad smo već drugu godinu u takvoj epidemiološkoj situaciji, nažalost. Mi smo, čak, 2020. godine bili privremena kovid bolnica, dva meseca. Nakon toga smo nastavili sa redovnim radom. Naravno 2020. je bila u odnosu na 2019. znatno lošija, što je bilo i razumljivo. Ljudi nisu dolazili, letnja sezona je bila mnogo lošija nego ranije, ali od 2021. mi radimo u redovnom sistemu, znači primamo pacijente i ambulantno i stacionarno, a letnja sezona je bila izuzetno dobra i možemo se pohvaliti da smo prihodovali čak mnogo bolje nego 2019. godine.

O uspešnosti rada Specijalne bolnice, ne samo kao rehabilitacionog centra, već i kao turističke destinacije, govori broj noćenja u ovom kompleksu.

U 2019. godini Specijalna bolnica „Junaković“ je ostvarila 57. 913 noćenja. 2020. godine bilo je oko 35 hiljada noćenja u banji. Na osnovu tog broja možemo videti da je naša specijalna bolnica lider turizma u Zapadnobačkom regionu, što je i najveći turistički objekat, najveći smeštajni objekat, sa 270 postelja, u celom regionu.

Tokom leta 2021. godine, zbog obimnih padavina koje su pogodile područje opštine Apatin, bolnica „Junaković“ je u sezoni na deset dana zatvorila svoja vrata za posetioce.
Nažalost smo u toku letnje sezone imali poplavu, zbog čega smo bili prinuđeni da deset dana ne radimo. Bazeni nisu radili i renovirali smo nekih 20 soba.

U poslednjih četiri godine, koliko obavlja funkciju direktorke, dr Mrđenov ističe da se iz godine u godinu poboljšavaju uslovi rada za zaposlene u ovoj ustanovi, a da sama bolnica ostvaruje ozbiljnije prihode. U poređenju sa 2017. godinom, kada je za plate izdvajano 81 milion dinara, na kraju 2021. godine se izdvaja preko 138 miliona dinara. Osim toga, zaposleni u bolnici su dobijali od Vlade Republike Srbije i kovid dodatke i pomoć koja im sleduje kao zdravstvenim radnicima.

Specijalna bolnica „Junaković“ svedoči odličnoj saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za zdravstvo, od koga je prethodne godine, putem konkursa, dobila sredstva za nabavku nove medicinske opreme, a nabavljene su dve kade, za gornje i donje ekstremitete, kao i dva aparata za magnet.

Posle prošlogodišnjeg renoviranja soba, čekaonica i elektroterapije, za ovu godinu direktorka najavljuje dalja ulaganja.
Ove godine smo već počeli sa zamenom stolarije u starom delu bolnice, a u planu nam je i renoviranje kineziterapije, kao i izrada projekata za renoviranje našeg hidrobloka. Maksimalno se trudimo da damo što bolju uslugu našim korisnicima.
Dr Mrđenov je posebno istakla program od izuzetnog značaja za pacijente koji boluju od dijabetesa.

Pozivamo sve pacijente koji boluju od šećerne bolesti, na insulinu, da dođu na naš Edukativni program prevencije i ranog otkrivanja komplikacija dijabetesa, koji je ovde na teretu Republičkog fonda za zdravstvo i traje deset dana.

Iz specijalne bolnice za rehabilitaciju „Junaković“ se nadaju da će predstojeća letnja sezona ispuniti očekivanja i da će ovaj kompleks dostići rekordan broj poseta. Takođe, najavljuju da će se trend ulaganja u poboljšanje uslova kako za pacijente i goste, tako i za zaposlene, nastaviti i u budućnosti.

izvor:025info.rs

 

Apatin možda jeste „slepo crevo“, ali definitivno nije „mrtav grad“. To je večeras potvrdilo skoro 300 ljudi u velikoj sali Kulturnog centra, koji su stali iza peticije koju su potpisivali prethodnih dana i glasno i nedvosmisleno potvrdili predstavnicima „Bioneksa“ da nikakvu preradu otpada ne žele u našem gradu!

Ovo bi, u najkraćem, bio utisak sa večerašnje tribine „Reciklaža i zaštita životne sredine – otvoreni razgovor“, koju je organizovala kompanija „Bioneks“, a na kojoj su trebali da govore Mirko Barać, konsultant na investiciji, Jelena Knurski Milošević, dr nauka iz oblasti zaštite životne sredine i Milka Basta, master inženjer građevinarstva, autor urbanističkog projekta. Iako je Nikola Dobrijević, sa mesta moderatora, pokušao da tribinu uvede u okvire po zamisli organizatora, prisutni građani to nisu dozvolili.

 Već od početka iz sale su se čule jasne poruke predstavnicima „Bioneksa“: „Neka idu svojim kućama!“ „Gde su predstavnici lokalne samouprave?“ „Ne zanimate nas, nećemo otpad u Apatinu!“ „Ne verujemo vam ni reči!“ „Lepo se raskusurajte i vratite odakle ste došli!“ Ovim i sličnim porukama prekidan je svaki pokušaj govornika da „objasni“ kako se „ne radi o smeću“ i kako „piroliza nije hemijski proces i štetna po životnu sredinu“.

Deo prisutnih građana se dobro pripremio za razgovor sa predstavnicima „Bioneksa“, kako o samoj kompaniji, tako i o dosadašnjim poslovnim aktivnostima njenog konsultanta, koji je, utisak je, na momente bio zatečen kako konstatacijama koje su bacale senku na njegov poslovni ugled, koje nije osporavao, tako i pitanjima prisutnih.

 

ČELNICI LOKALNE SAMOUPRAVE ZNALI ZA PIROLIZU ?!

Ipak, najveće iznenađenje bio je njegov potvrdan odgovor na pitanje advokata Željka Rajčevića da li su čelnici lokalne samouprave bili upoznati da će se „Bioneks“ baviti pirolizom, čime je potvrdio da predsednica opštine nije govorila istinu na nedavno održanoj konferenciji za novinare, kada je izjavila da nije znala da „Bioneks“ planira da se bavi pirolizom, jer je „u razgovoru sa investitorima dobila uveravanja da piroliza u apatinskom pogonu nije bila u planu, te da je sada i zakonski svaka mogućnost za to isključena.”

Prisutni su potom zaključili zašto bi ikom verovali kada su već više puta bili obmanuti kada je ovaj projekat u pitanju, i od strane investitora, i od strane lokalne samouprave, čiji čelnici se danas nisu ni pojavili na tribini.

-U informaciji o lokaciji stoji da se na njoj mogu izgraditi proizvodni pogoni lake industrije, trgovačke delatnosti, sedišno skladišni terminali, špedicija, uslužno skladištenje, servisi, ali ne i piroliza. Nema vaše dobe volje i vašeg izbora da li ćete vi tu ostati ili ne. Prosto rečeno, niste dobrodošli, hajde da se pakujete i idete kući, rekao je Rajčević, pozdravljen burnim aplauzom prisutnih građana.

 

NE ŽELIMO DA BUDEMO SMETLIŠTE EVROPE

Ukoliko investitor ne odustane od projekta u Apatinu, Milorad Mrđa je pozvao sugrađane da i fizički onemoguće izgradnju fabrike „Bioneksa“.

-Vređa nas priča dovoženja evropskog smeća u naš grad. Mi ne želimo da budemo smetlište Evrope. Ne interesuje nas vaša tehnologija, nego da vidimo kako da se rastanemo, poručio je Mrđa.

 Na pitanje Perice Popića kada misle da se izjasne o daljim namerama, da li odlaze ili ostaju, Barać je odgovorio da je namera investitora da ostane, što je izazvalo glasno negodovanje prisutnih građana.

U nekoliko navrata prisutnima se obraćao i profesor ekologije Peđa Radaković, koji je predstavnicima “Bioneksa” jasno dao do znanja da je piroliza nešto što neće dopustiti da se radi u Apatinu, čiji građani žele da se bave proizvodnjom organske hrane i turizmom, a da nam Švajcarci dolaze u lov i ribolov. Jasno i nedvosmisleno ne “Bioneksu” rekao je i Siniša Medić i naglasio da će, ako treba, on i mnogi drugi i fizički odbraniti grad od ove investicije.

 Suštinu cele priče izvukao je Saša Dobrijević koji je, opisujući položaj Apatina i sve ono što on predstavlja na polovini toka Dunava, zaključio da Apatinci jednostavno neće prizvuk otpada uz ime svog grada, te da bi zdušno podržali odluku investitora da preusmeri investiciju u nešto drugo.

 

NE MOŽE SMEĆE U EVROPSKI AMAZON!

On je istakao da je lokacija na kojoj se planira ovaj projekat na polovini toka Dunava, da je sa hrvatske strane Kopački rit na 20.000 hektara zaštićene prirode, uz naših 20.000 hektara i isto toliko obuhvata i Gemenc u južnoj Mađarskoj, što je ukupno 60.000 hektara zaštićene prirode na ovom području.

-To je sve doprinelo da ovo područje postane evropski Amazon, kako ga svi već zovu. Više nigde u Evropi nema objedinjenih 60.000 hektara zaštićene prirode u tri zemlje. Mi smo ponosni na ono šta naš grad predstavlja. Zaštitni znak našeg grada je riba i žir. Suština je da je ovo grad piva, jelena, zaštićene prirode i da ne želimo ni sam prizvuk da budemo grad smeća, ne želimo da budemo tačka sa koje će biti usmeravan otpad bilo koje vrste, istakao je Dobrijević i dodao da je zemljište RTC-a 2003. godine jedva „oteto“ od Vojvodinašuma i nadoknađeno nekim drugim zemljištem, ali ne za ovu namenu.

-Preusmerite investiciju u nešto drugo, pružićemo vam ruku. Prizvuk otpada nećemo. Pozdravili smo Vučićevo obećanje da će dovesti Simens u Apatin, niko od nas nije bio protiv. Politika sa ovim nema veze, jer ovo nije političko protivljenje. Priroda vašeg projekta je nešto što nam ne dozvoljava da pristanemo na to, zaključio je Dobrijević, pozdravljen ogromnim aplauzom.

izvor:apatinskenovine.rs

 

U subotu, 12. februara, u Velikoj sali Opštinskog kulturnog centra Apatin, sa početkom u 10 sati, biće održana audicija za apatinskog predstavnika na manifestaciji „Srbija u ritmu Evrope“.

U pitanju je je najveće dečije muzičko takmičenje u zemlji, namenjeno takmičarima uzrasta od 14 do 21 godine, deci i omladini Republike Srbije, talentovanoj za pevanje i ples. Podršku deci i omladini Srbije kroz ovaj televizijski format daju i ambasadori zemalja Evrope, Evropske Unije, Australije i Izraela, a program manifestacije i ove godine će se emitovati uživo na Prvoj Srpskoj Televiziji.

Odabrani na audiciji imaće priliku da svoj talenat za pevanje i ples usavršavaju tokom sedmomesečnih priprema, sa trenerima glasa kao i umetničkim direktorima scenskog performansa programa „Ritam Evrope“.

Pobednik će ovu manifestaciju dovesti iduće godine u svoj grad ili opštinu, te putovati u zemlju koju predstavlja, a biće odabran kombinacijom glasova stručnog žirija, žirija gradova i opština učesnika televizijskog programa „Srbija u ritmu Evrope“ i gledalaca koji glasaju putem SMS-a.

Deca i omladina mogu se prijaviti slanjem poruke na instagram nalogu @ritamevrope ili broj telefona 0606555013 (viber/whatsaap). Oni koji se prijavljuju za pevanje treba da pošalju video ne duži od 1 minuta, izvodeći pesmu po želji bez matrice ili prateće muzike, prethodno se predstavivši imenom i prezimenom, godinom rođenja i gradom iz kojeg dolaze. Deca koja se prijavljuju za ples ne šalju video, već samo poruku. Poruka treba da sadrži njihovo ime i prezime, godinu rođenja, grad iz kojeg dolaze. Ukoliko se prijavljuju kao plesna grupa, mogu se prijaviti sa jednog naloga tako što će u poruci napisati sve ove podatke za svakog od člana grupe. Plesači sa sobom na flešu (USB) treba da ponesu muziku uz koju će igrati i plesati.

Ukoliko deca iz bilo kog razloga nisu u mogućnosti da se prijave, mogu doći u subotu direktno na audiciju, na kojoj će predstaviti svoj talenat u pesmi ili plesu.

izvor:apatinskenovine.com

SOMBOR - Grad Pored stare fabrike vode, u Somboru je ranije izgrađena još jedna, koja ima kapacitet da bi se na nju pripojila sva sela.video icon
Time su se stvorili uslovi da sva naseljena mesta na području grada budu u sistemu distribucije kvalitetne i zdrave pijaće vode, a po ovom pitanju urađeno je mnogo, navode nadležni u JKP „Vodokanal“. Prvo selo koje je dobilo kvalitetnu pijaću vodu iz somborske fabrike vode je Čonoplja, nakon čega su je dobili stanovnici sela Kljajićevo, a trenutno se radi na izgradnji buster stanice u Staparu.

U JKP Vodokanal objašnjavaju, kada se prikljuce Stapar i Doroslovo ukupan broj domacinstava prikljucenih na fabriku Jaros bice 20.800. U ovoj godini ce se raditi dovodnik vode od Svetozar Miletica do Stanisica i buster stanica u Stanišiću kojom ce se snabdeti još 1.580 domacinstava.U toku je izrada projekta za mini postrojenje u Telečkoj (770 domacinstava) U narednom periodu se planira izgradnja dovodnika Stanišić Ridjica (810 domacinstava) i Svetozar Miletića Aleksa Šantić (780 domacinstava) kao i izgradnja mini postrojenja u Gakovu ( 680 domacinstava) i Rastini (225 domacinstava).

Stapar je još jedno selo na području grada Sombora koje će dobiti novu buster stanicu za pijaću vodu i time će 1.356 domaćinstava imati vodu iz somboske Fabrike vode Jaroš. Buster stanica služiće za pojačavanje pritiska i dohlorisanje. Dalji dovodnik vode ide prema Doroslovu, gde je već urađena kompletna nova vodovodna mreža.

Ljiljana Đurišić, sekretar MZ Stapar: „Kada se izgradi buster stanica imaćemo ispravnu vodu za piće i mislim da je to u ibnteresu svih građana. Takođe mi Staparci smo malo specifični i volimo svoju vodu“.

Igor Ćupurdija, član Saveta MZ Stapar: „Sigurno da je značajno sa aspekta zdravstvene ispravnosti vode. Investicija će ipak značiti građanima Stapara“.

Somborska fabrika vode Jaroš ima kapacitet protoka od 200 do 400 litara pijaće vode u sekundi.

Jasmina Bobić, direktor JKP „Vodokanal“ Sombor: „Kada se izgradi ova buster stanica iz fabrike vode Jaroš voda će se dopremati do nje, a odatle će se distribuirati po Staparu i dalje će ići prema Doroslovu. Iz Sombora će ići voda prema Čonoplji, Kljajićevu, Svetozar Miletiću i Doroslovu za sada, a u budućnosti prema Stanišiću, Riđici i Aleksa Šantiću“.

Đorđe Zorić, član gradskog veća za komunalne delatnosti grada Sombora: „U prethodnom periodu, od 2017. godine uradili smo fabriku u Bačkom Bregu u vrednosti od 29.000.000 dinara, zatim je urađeno postrojenje u Bačkom Monoštoru u vrednosti 78.000.0000 dinara, a uradili smo skoro do kraja priključenje za selo Kolut, gde je vrednost investicije 60.000.000 dinara. U Staparu je vredna investciija oko 80.000.000 dinara koja treba da bude gotova polovinom ove godine i da se pusti u funkciju “.

U selu Telečka trenutno se radi projekat za izgradnju mini postrojenja za preradu vode, a ista su predviđena u Rastini i Gakovu, a takva već imaju sela Bački Breg i Bački Monoštor.

izvor:rtv.rs

SOMBOR - Izložba "Nebula" autora Aleksandra Devića biće otvorena 14. februara (20:00) u Velikoj galeriji Kulturnog centra "Laza Kostić" u Somboru, gdeće trajati do 12. marta, saopštili su danas organizatori.
Dević gradi odnegovani likovni govor već više od četiri decenije krećući se u misterioznim svetovima između vlastitih asocijativnih vizija, sna i fantazije, dok se radovi iz ranije faze vezuju za vizantijsko fresko slikarstvo, saopštio je KC "Laza Kostić".

"Magični svet Devića, ispunjen misterijom i zgonetkom, koncipira niz složenih pitanja problematizujući mesto i ulogu čoveka u sadašnjosti i budućnosti delujući na afirmaciji i širem sagledavanju fantastičnog slikarstva kod nas", ocenila je kustoskinja GSLU Radmila Kostić Lazarević.

Dević je magistrirao na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, odsek Grafika, radio je kao profesor u Umetničkoj školi "Đorđe Krstić“ i na Akademiji u Nišu, a od 2000. do 2004. godine bio je direktor Galerije savremene likovne umetnosti u Nišu.

izvor:rtv.rs

Strana 83 od 163

Slobodno vreme

Lifestyle

Iako ulazak Venere u znak Ovna 30. aprila nekim znacima donosi obilje snažne ljubavne energije, drugima će doneti pomalo...

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.