Nova studija o moždanim talasima, objavljena u časopisu „Current Biology“, ukazuje na to da slušanje imena njihovih omiljenih igračaka aktivira memoriju za objekte sa kojima su povezani.
„Ovo nam pokazuje da to nije samo ljudska sposobnost“, rekla je za AFP autorka studije Lila Madžari sa mađarskog Univerziteta Lorand-Etveš.
Pitanje da li psi razumeju reči ili situaciju, kao što je ton koji se koristi ili određeni kontekst, dugo je bilo nerešeno i nauka nije mogla da pruži jasne odgovore.
U prošlosti je nekoliko laboratorijskih testova pokazalo da psi, uz nekoliko izuzetaka, nisu u stanju da izvuku predmete nakon što čuju njihova imena.
Mnogi stručnjaci tvrde da ih motiviše ne ono što im kažemo, već kako i kada to radimo.
Na primer, kada vlasnik kaže psu „donesi štap“, a pas ga donese ne dokazuje da zna šta znači reč „štap“.
Za ovu novu studiju, Lila Mađari i njene kolege su koristile neinvazivnu tehniku snimanja mozga na 18 pasa. Koristeći elektrode postavljene na njihove lobanje, snimili su moždanu aktivnost.
Njihovi vlasnici su izgovorili reči za igračke koje su im bile poznate, a zatim su im pokazali ili odgovarajući predmet ili neki drugi predmet.
Nakon analize EEG snimaka, tim je otkrio različite obrasce mozga kada su psi prikazani odgovarajući objekti ili drugi objekti.
Ova vrsta eksperimenta, koja se decenijama koristi na ljudima, smatra se dokazom razumevanja značenja i takođe ima prednost u tome što ne zahteva od psa da preuzme predmet kako bi dokazao svoje znanje.
„Pronašli smo ovaj efekat kod 14 pasa“, rekla je koautorka studije Marijana Boros za AFP, dokazujući da ta sposobnost nije ograničena na „nekoliko izuzetnih pasa“. Čak je i četvoro koje je „palo“ na testu možda jednostavno testirana na pogrešne reči, dodala je ona.
Sposobnost pasa da donesu određenu igračku nakon što čuju njeno ime nekada se smatrala darom, rekla je za AFP Holi Rut-Guteridž, bihejviorista pasa sa Univerziteta Linkoln u Engleskoj.
Na primer, poznati psi border koli Čejzer i Riko mogli su da pronađu i izvuku određene igračke sa velikih gomila, ali su se smatrali izuzecima, rekla je ona.
Ali nova studija „pokazuje da čitav niz pasa uči imena objekata u smislu reakcije mozga, čak i ako to ne pokazuju kroz ponašanje“, rekao je Rut-Guteridž.
Studija „pruža dodatne dokaze da psi mogu razumeti ljudske glasove mnogo bolje nego što im obično pripisujemo zasluge“, rekao je Federiko Rosano, kognitivni naučnik sa UC San Diego.
Međutim, nisu svi stručnjaci bili podjednako oduševljeni. Klajv Vin, bihejviorista pasa na državnom univerzitetu u Arizoni, rekao je za AFP da je „podeljenog mišljenja“ kada su u pitanju rezultati.
„Rad ne drži vodu kada pokušava da demonstrira ono što naziva ‘semantičkim razumevanjem'“, rekao je on, hvaleći „genijalan“ eksperimentalni uređaj koji omogućava testiranje celokupnog „funkcionalnog rečnika“ pasa.
Na primer, Vin je rekao da mora da speluje reč „šetnja“ umesto da je izgovori da se njegov pas ne uzbuđuje očekujući da izađe napolje. Nema potrebe, kaže on, preduzimati takve mere predostrožnosti sa ljudima čije razumevanje reči prevazilazi jednostavno druženje.
„Da li bi Pavlov bio iznenađen ovim rezultatima?“, pita Vin, misleći na poznatog ruskog naučnika koji je pokazao da se psi mogu naterati da pojačano luče pljuvačku svaki put kada čuju zvuk zvona koje signalizira vreme za obrok. „Mislim da ne bi.“
Izvor: n1info.rs
Evo koji su se recepti najviše pretraživali na Guglu tokom 2023. godine.
Na stranici Google trends možete videti šta se u kojoj zemlji, ali i u celom svetu najviše pretraživalo, a lista je podeljena u nekoliko kategorija.
Ovde možete videti najviše guglane ljude, sportiste, filmove, serije, igrice, pesme, pa čak i recepte, a u nastavku je spisak deset recepata koji su bili najtraženiji ove godine.
Bibimbap je korejsko jelo od pirinča, a recept za ovo jelo bio je najviše guglan 2023. godine. Naziv za ovo jelo potiče od reči bibim, što znači „mešanje“, i bap, odnosno kuvani pirinač. Služi se tako što se pirinač stavi u činiju i doda namul, odnosno kombinacija raznih jestivih biljaka i gočujang paste od čili papričice. Jaje i seckano meso su uobičajeni dodaci ovom jelu, a sve se dobro izmeša pre konzumiranja.
Espeto je riblje jelo karakteristično za oblast Malage i obalu Granade u južnoj Španiji i drugi je recept po guglanju ove godine. Reč je zapravo o sardinama (najčešće ih je šest) koje se nabijaju na tanke i dugačke štapove, pa izgledaju kao veliki ražanj, a zatim se peku. Jedini začin je malo soli i maslinovog ulja, a ove ribe se jedu prstima – najbolje blizu plaže.
Na trećem mestu najviše guglanih recepata u 2023. je recept za indonežansko jelo papeda. Reč je o vrsti testa od sago skroba, koji se dobija iz stabla sago palme. Papeda ima konzistenciju i teksturu nalik na lepak, a često se služi sa cvetnim pupoljcima papaje ili spanaćem.
Bagel je okruglo pecivo koje potiče iz Poljske i omiljeno je u celim SAD, a četvrti recept po guglanju je upravo onaj za đevrek, odnosno đevrek čiji je unutrašnji meki deo uklonjen, a ostao je samo spoljašnji deo. Bagel je bio veoma popularan 2023. godine, a dobija se tako što se klasični đevrek prepolovi, a zatim rukom ili kašikom izvadite unutrašnjost kako bi se đevrek napunio drugim sastojcima po želji.
Pasta e fagioli ili testenina sa pasuljem je peti recept koji se najviše koristi na Guglovoj pretrazi ove godine. Reč je o italijanskoj supi koja kombinuje testeninu i pasulj, a popularna je i kod nas. I dok se jelo razlikuje od regiona do regiona, najčešće se pravi od sitnih testenina kao što su makaroni. Osnova je obično maslinovo ulje, beli luk, mleveni luk, celer, šargarepa, a često i dinstan paradajz ili paradajz pasta.
Šesti recept u 2023. bio je onaj za krunski kiš, odnosno kiš koji je napravio kralj Čarls III, a kraljica Kamila izabrala kao glavno jelo na proslavi svog krunisanja u maju ove godine. Na sajtu kraljevske porodice piše da ovaj specijalitet ima delikatnu koru i da se pravi od jaja, spanaća, pasulja i svežeg estragona.
7. Tacaca
Na sedmo mesto najguglanijih recepata ove godine našla se tacaca, jelo karakteristično za sever Brazila. Ovo jelo se pravi od biljke džambu i tucupi, kuvanog skroba tapioke, kao i sušenih škampa i male žute paprike poznate kao „pimenta de cheiro“. Služi se toplo u činiji napravljenoj od amazonske tikve poznate kao cuia.
Kao što naziv ovog deserta govori, crna torta je torta koja je popularna na Karibima. Obično se pravi od aleve paprike i ruma, a može uključivati i sastojke kao što su melasa ili tamno smeđi šećer, crveno vino i nekoliko različitih vrsta suvog voća. Takođe, treba napomenuti da postoji mini-serija pod nazivom Crna torta, što je možda doprinelo zašto je toliko ljudi ove godine guglalo taj termin.
Ašure ili ašura je deveti recept po guglanju u 2023. godini, a poznat je i kao Nojev puding. Reč je o poslastici koja se obično sprema za praznik Ašure, desetog dana islamskog meseca muharema, a u Jermeniji se priprema oko Božića i Nove godine. Reč je o dezertu koji se priprema na različite načine, ali mora da ima najmanje sedam sastojaka, među kojima su pšenica, ječam, pirinač, beli pasulj, leblebija, džem, melasa od urme, melasa od nara, sok od cvekle, suvo voće i drugi.
Deseto mesto najguglanijih recepata je morska riba koja živi u severnom Atlantiku i severnom Tihom okeanu, kao i u rekama, potocima i jezerima u Evropi, Severnoj Americi i severoistočnoj Aziji. Ove male ribe se obično prže na ulju, a služe posute svežim peršunom, sa puno kriški limuna, prenosi index.hr.
Vreme u Srbiji je pod uticajem polja povišenog vazdušnog pritiska u sklopu kog nam sa severa Afrike stiže i nešto toplija vazdušna masa. Danas će biti pretežno sunčano, suvo i malo toplije nego juče, najviša dnevna temperatura do 25 stepeni.
U nastavku dana biće pretežno sunčano uz malu do umerenu povremenu oblačnost i suvo.
Duvaće umeren severozapadni vetar, koji će uveče biti u skretanju na južni smer. Najviša dnevna temperatura kretaće se od 22 do 25 stepeni.
Za vikend i u prvoj polovini naredne sedmice pretežno sunčano, sa temperaturom do 30 stepeni. Prema trenutnim prognozama, jedno prolazno naoblačenje sa kišom i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom očekuje se u drugoj polovini naredne sedmice.
Ukoliko se spremate da na letnji odmor krenete kolima, pored cena putarina o kojima smo pisali, kao osnovnu stavku imaćete i cenu goriva. Ono što je već u samom startu poznato, i godinama se ne menja, jeste da ćete najjeftinije proći ukoliko rezervoar punite u Severnoj Makedoniji.
Naime, kako navodi sajt Global Petrol Prices, koji prati cene naftnih derivata širom sveta, litar benzina 1. aprila u Srbiji je koštao 190 dinara, odnosno 1,62 evra, dok je u Makedoniji koštao 85 denara, odnosno 1,38 evra. U Grčkoj će vas benzin koštati 1,94 evra po litru. Ukoliko vozite automobil na dizel, situacija je malo drugačija, pa ćete tako litar u Srbiji platiti 203 dinara, odnosno 1,73 evra, u Makedoniji 76 denara ili 1,23 evra, dok u Grčkoj cena ovog derivata po litru iznosi isto kao na domaćim pumpama - 1,73 evra. Ukoliko se odlučite za put preko Albanije, trebalo bi da znate da litar benzina u ovoj zemlji košta 1,81 evra, dok je litar dizela 1,83 evra.
Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, objašnjava u razgovoru za Biznis.rs zbog čega se cene goriva razlikuju od zemlje do zemlje, i kako to da je dizel uvek skuplji u Srbiji nego, na primer, u Severnoj Makedoniji.
- Kod dizela i tečnog naftnog gasa imamo jako visoke dodatne troškove, u šta pored akcize spadaju naknade za formiranje obaveznih rezervi, naknada za unapređenje energetske efikasnosti, naknada za markiranje goriva, nakanada za monitoring kvaliteta goriva i onda se na sve te naknade obračunava porez na dodatu vrednost (PDV) - kaže sagovornik.
Na pitanje da li se sada može prognozirati kako će se cene goriva kretati do kraja leta, Mićović kaže - ne! Napominje da oko 80 odsto svih derivata nafte koji se potroše u Srbiji potiče iz uvoza ili se dobija preradom uvozne nafte. On objašnjava i da kod benzina nemamo tako velike namete i da su tu dažbine na nivou proseka.
- Ne možete izolovati Srbiju od uticaja i na tu baznu cenu dosta utiču regionalne i globalne promene. Od 2022. godine nijedna naftna kompanija u našoj zemlji ne određuje cene goriva. Njih određuje država petkom. Uzme u obzir parametre tržišta, promenu kursa dolara, promenu logističkih troškova, ograniči mqloprodajnu maržu i to su maksimalne cene - kaže Tomislav Mićović.
Izvor: direknto.rs
Retko koja osoba će priznati u sebi i drugima da je "posvađana" sa inteligencijom, ali zato pojedinci i te kako mogu da se pohvale da im mozak radi 100 na sat.
Postoji više vrsta inteligencije - emocionalna, intuitivna, praktična, perceptivna i analitička, a pripadnici ova tri horoskopska znaka izgledaju kao da poseduju svaku od navedenih.
Devica
Device primećuju i najmanje sitnice u svakoj situaciji. Važe za najpametniji znak Zodijaka jer se kod nje mešaju razne vrste inteligencija. Ljudi rođeni u ovom znaku su analitični, ali i vrlo kreativni, što ih čini izuzetno dobrim u rešavanju problema.
Osim toga, Device su neprikosnovene u čitanju ljudi i situacija, uglavnom zato što uvek obraćaju pažnju na detalje koji drugima promaknu. Najveći problem je njihova sklonost da previše analiziraju svaku sitaciju, a to ih ponekada može dovesti do opsesije.
Škorpija
Ljudi rođeni u ovom znaku su veoma inteligentni, nezavisni i ne dozvoljavaju da se iko igra sa njihovim emocijama. Inteligentne, hrabre i izuzetno intuitivne, brzo će naći vašu "Ahilovu petu" i sve okrenuti u svoju korist.
Imaju veoma oštar um i tendenciju da kažu pravu stvar u pravom trenutku. Skloni su dubokoumno razmišljanju, preteranoj analizi ljudi i situacija oko sebe.
Vodolija
Vodolije imaju potpuno drugačiji pogled na svet. Oni su veoma dubokoumni, vole da raspravljaju o filozofskim temama, a filozofiranje smatraju za najjednostavnuju stvar na svetu.
Kada je reč o poslu "brzinom svetlosti" će naći rešenje za svaki problem i predložiti korisne savete.
Ukoliko ih neka tema zainteresuje, potrudiće se da saznaju sve o njoj, ali ako im tema nije zanimljiva i inspirativna, neće gubiti ni minut svog vremena.
Izvor: blic.rs
Bogato vitaminima, mineralima i vlaknima, povrće je nesumnjivo baza zdravog života.
Britanska doktorka Debora Li otkrila je koje tri vrste povrća treba redovno da budu na vašem jelovniku, bez obzira da li volite da ga jedete ili ne.
Nažalost, kelj je jedna od najmanje popularnih vrsta povrća iako je neverovatno zdrav. Pored impresivne količine vitamina, ovo povrće je bogato antioksidansima.
„Kelj je važan za zdravlje ljudi jer neutrališe oksidativni stres i tako smanjuju rizik od razvoja hroničnih bolesti, uključujući hipertenziju, dijabetes tipa 2, srčane bolesti i demenciju“, rekka je dr Li, dodajući da vrpce kelja mogu da smanje i rizik od razvoj raka.
Ovo je još jedno super povrće puno esencijalnih minerala, kao što su gvožđe i magnezijum, i vitamini kao što je vitamin C. To je povrće koje ima dugu listu zdravstvenih prednosti, uključujući zdravlje očiju i antiinflamatorne efekte.
„Spanać je bogat nitratima, koji su ključni za održavanje krvnog pritiska pod kontrolom. Sadrži i veliku količinu antioksidanata koji neutrališu efekat oksidativnog stresa i snižavaju krvni pritisak. Pored toga, smatra se da visoki nivoi nitrata štite od raka želuca“, kaže dr Li.
Bilo da ga volite ili mrzite, patlidžan ima mnogo zdravstvenih prednosti i ne sadrži zasićene masti i holesterol.
„Ima visok sadržaj vlakana koja su važni za zdravlje i funkciju creva i za varenje, ali i zato što vlakna sprečavaju apsorpciju holesterola iz creva u krvotok. Patlidžan sadrži i velike količine antocijana, koji njegovoj koži daju tamnoljubičastu boju, a istraživanja su pokazala da konzumiranje 2 do 3 porcije antocijanina nedeljno smanjuje rizik od srčanih oboljenja za 323 odsto, prenosi živim.hr.
Na sajtu Eurovisionworld odnedavno možemo videti prognoze za plasman u finale Evrovizije takmičara iz polufinalnih grupa.
Naša Teya Dora izvešće svoju pesmu „Ramonda“ prve polufinalne večeri, 7. maja. Ona će druga izaći na binu, nakon nastupa predstavnika Kipra.
Kladionice joj zasad prognoziraju 8. mesto u prvom polufinalu i 72% šanse da se plasira u finale.
Očekivanja su da se iz ove grupe dalje plasiraju i Hrvatska, Ukrajina, Finska, Litvanija, Luksemburg, Kipar, Poljska, Slovenija i Portugalija.
Kada je u pitanju drugo polufinale, najveće šanse za prolazak u finale imaju: Holandija, Švajcarska, Belgija, Grčka, Norveška, Izrael, Jermenija, Austrija, Estonija i Gruzija.
Direktno u finale idu Italija, Španija, Francuska, Velika Britanija, Nemačka i zemlja domaćin – Švedska.
Ovogodišnja Evrovizija održaće se u Malmu 7, 9. i 11. maja.
Rena Malik, hirurškinja specijalizirana za seksualno zdravlje, otkrila je koji deo tela ukazuje na to da muškarac ima veliki penis. Nije reč o rukama i stopalima, kao što mnogi misle.
Rena Malik se gostujući u podcastu Diary of a CEO osvrnula na jedan mit o veličini muškog polnog organa. I izgleda da nije mit.
„Postoji jedno japansko istraživanje u koje su bili uključeni samo Japanci pa su rezultati donekle ograničeni. Izmerili su delove tela i dužinu penisa i otkrili su kako je dužina nosa u korelaciji s dužinom penisa, a ne dužina ruke ili stopala“, rekla je Malik, a prenosi New York Post.
Malik nije pominjala druge studije koje su se time bavile, ali kaže da je primetila da je sve veći broj njenih pacijenata ozbiljno zabrinut oko dužine svog penisa.
Mnogi od njih iz tog razloga kupuju uređaje za povećanje polnog organa. „Ovi uređaji postoje, ali su prvenstveno namenjeni za muškarce koji imaju Pejroniejevu bolest“, objasnila je i dodala da se tim uređajem dužina penisa može povećati za 2 cm.
Pejroniejeva bolest je stanje u kojem se fibrozno tkivo formira u dubljim tkivima ispod kože penisa, što uzrokuje bolne erekcije, a ova bolest takođe može učiniti penis kraćim dok je u erekciji, piše Index.hr.
U svakom slučaju, stručnjaci kažu da muškarci ne treba mnogo da brinu oko dužine. Kažu da većina ljudi precenjuje veličinu prosečnog penisa.
Dr Džen Kodl je pokušala da sruši moto da je „veličina važna“ konkretnim merama.
„Prosečna veličina opuštenog penisa je 9,1 cm, a prosečna veličina penisa u erekciji je 13,1 cm. Da li ste znali? Zapravo je kraće nego što mislim da bi mnogi ljudi mogli da zamisle.“
Izvor: nova.rs
Našavši se na ruti migranata iz Azije i Afrike ka zemljama Evropske unije, Sombor se suočavao sa velikim brojem nevoljnika koji su tragali za boljim životom.
Ogromni priliv migranata je sa sobom doneo i niz problema. Pod posebnim pritiskom bili su stanovnici Šikare, prigradskog naselja poznatog po tamošnjem šumskom izletištu u kojem se nalazi i Prihvatni centar za migrante.
Kako su kapaciteti ovog centra bili ograničeni, stotine pa neretko i hiljade migranata su u očekivanju nastavka puta, dane i nedelje provodili u šumi Šikara, ostavljajući za sobom gomile smeća. Migratorna plima je oseknula, ali je smeće ostalo, pa su članovi Udruženja građana „Naša Šikara“ i građani kojima se pridružio značajan broj mladih, počeli sa serijom akcija čišćenja i uređenja gradskog izletišta.
- U prvoj akciji smo očistili deo oko svlačionice bivšeg fudbalskog kluba Šikara, deo oko bivše prodavnice i teniskog terena. Našoj ekološkoj akciji se odazvalo između ostalih i desetak dece što nam predstavlja veliko zadovoljstvo. Na kraju smo sakupili 54 džaka od 120 litara. Sledeće nedelje počinjemo da čistimo šumu iza fudbalskog igrališta, zatim deo oko prihvatnog centra i na kraju područje oko Lazinog brega. Smeća u šumi ima i previše i očekuje nas veliki posao, pošto nismo više mogli da čekamo nadležne – oglasili su se iz UG „Naša Šikara“, najavljujući da će se ove ekološke aktivnosti nastaviti i predstojeće subote od 16 sati, ali i nakon toga, odnosno sve dok posao čišćenja Somborcima nekada omiljenog izletišta ne bude završen.
Veliko prolećno spremanje Šikare je, prema navodima ovog udruženja, počelo pre desetak dana, kada je nekoliko stanovnika neposredne okoline izletišta pokosilo i poravnalo fudbalski teren i nakon toga popravilo devastirane golove na njemu.
- Lepo je bilo videli da je ponovo aktivan i košarkaški teren. Tokom dana vikenda na terenu za baskete je bilo najmanje petnaestak stanovnika ovog kraja grada. To je vest koja ohrabruje i nadamo se da će ljudi početi da se vraćaju u Šikaru, najpoznatije somborsko izletište, koje se oporavlja isključivo zaslugom samih građana - navelo su iz ovog Udruženja, koje je Somborcima, ali i široj javnosti svojevremeno postalo poznato i zbog organizacije protesta zbog nekotrolisanog priliva migranata, koji su boraveći u Šikari, stvarali i brojne probleme stanovnicima ovog kraja grada.
Izvor: dnevnik.rs
Društvo odgajivača sitnih životinja „Sombor 1871“ u nedelju, 7. aprila 2024. godine organizuje prolećnu berzu sitnih životinja i opreme za kućne ljubimce koja će biti održana na prostoru bivšeg marketa „KTC“ na Staparskom putu.
Posetioci će imati priliku da pogledaju i kupe ptice, živinu, zečeve i druge sitne životinje, kao i opremu i hranu za njih. Vrata objekta za izlagače će biti otvorena već u 4 sata, dok će posetioci berzu moći da obiđu do 12 časova.
Organizatori su saopštili da je na berzi strogo zabranjeno izlaganje pasa i životinja koje nisu u skladu sa zakonom republike Srbije, osim ako vlasnik poseduje sve potrebne dokumente i dokaz o čipovanju i vakcinaciji pasa. Izlagači moraju imati uverenje o zdravstvenom stanju životinja.
Izvor: Radio Dunav
Pluton je krenuo retrogradno u znaku Vodolije 4. maja, donoseći moćnu transformaciju za sve znakove horoskopa.Šta kaže h...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.