Ovaj podatak nedavno je u gostovanju na RTS-u otkrio ministar prosvete Dejan Vuk Stanković, kao argument u prilog tvrdnji da uoči početka ove školske godine nije bilo masovnog otpuštanja nastavnika koji su imali ugovore na određeno.
Stanković je precizirao da u osnovnim i srednjim školama radi 99.500 zaposlenih, od čega je 70 odsto nastavni kadar, dok je zaposlenih na određeno ili određena zamena u julu 2025. bilo 34.056 - piše Danas.rs.
Koliko je od te cifre angažovano u nastavi, a koliko je nenastavnog osoblja; koliko radnika na određeno ima punu normu; čime objašnjavaju da trećina radnika u školama u Srbiji nema stalan radni odnos, te kako se došlo do brojke od 34.000 ako je Ministarstvo prosvete saopštilo da je kroz osam faza više od 22.600 prosvetnih radnika dobilo posao za stalno u školi od 2020. godine – pitanja su na koja nam ni nakon nekoliko pokušaja Ministarstvo nije odgovorilo.
Prosvetna vlast nije želela da komentariše navode da se ovoliki broj zaposlenih po ugovoru na određeno održava u obrazovnom sistemu sa ciljem da se lakše ucene i zastraše.
A da je upravo to jedan od razloga ovakve situacije smatra Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Nedavno saopštenje ovog sindikata, u kome su upozorili da se već nekoliko godina ne raspisuju konkursi za prijem nastavnika na neodređeno vreme, bilo je povod za reakciju Ministarstva, koje je kazalo da je reč o neistinitim tvrdnjama koje dovode u zabludu zaposlene u školama, ali i širu javnost.
„Postoje indicije da su direktori škola pod pritiskom vlasti da ne zaključe nove ugovore s nastavnicima koji učestvuju u građanskim protestima, već da ih u novoj školskoj godini zamene nestručnim, ali zaslužnim braniteljima lika i dela Aleksandra Vučića iz Ćacilenda’“, naveli su tada iz NSPRS-a.
Na to je Ministarstvo repliciralo da niko iz vlasti ne vrši pritisak na direktore u pogledu angažovanja nastavnika na određeno vreme, te da je netačno da će nastavnici iz političkih razloga biti zamenjeni nestručnim licima. Ministarstvo je istaklo da je u prethodnih osam faza zapošljavanja, počev od 2020. godine, radno mesto na neodređeno vreme dobilo je više od 22.600 prosvetnih radnika u osnovnim i srednjim školama.
„Vlada Srbije je poslednju saglasnost za zapošljavanje na neodređeno u prosveti, odnosno za popunjavanje slobodnih, upražnjenih radnih mesta sa najmanje 30 odsto angažovanja dala u julu prošle godine. Ova saglasnost se odnosila na zapošljavanje 1.312 nastavnika. Potrebe za angažovanjem nastavnika na neodređeno vreme se sagledavaju na godišnjem nivou i Vlada svake godine daje saglasnost za nova zapošljavanja na neodređeno vreme. Pored toga, Komisija za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava razmatra na mesečnom nivou zahteve škola i procenjujući prioritete daje saglasnost na raspisivanje konkursa na neodređeno vreme za upražnjena radna mesta“, poručili su iz Ministarstva.
Dušan Kokot pak napominje da niko ko je ušao u sistem obrazovanja za poslednjih pet godina nema posao za stalno, jer su poslednji konkursi raspisivani 2023, a realizovani 2024. i odnose se na radna mesta koja su ostala slobodna zaključno sa 31. decembrom 2020. godine.
– Ako znamo da svake godine četiri do pet odsto zaposlenih ode u penziju, govorimo o 20 do 25 odsto radnih mesta, a na to treba dodati procenat nastavnika koji su nestručni, jer ti ljudi ne mogu zasnovati radni odnos na neodređeno vreme. Deo statistike su i ljudi koje je u sprovedenim fazama zapošljavanja sistem ignorisao, a za čija radna mesta je trebalo odavno da budu raspisani konkursi. Imajući sve to u vidu, cifra od 34.000 radnika na određeno mene ne iznenađuje – kaže Kokot.
Poslednji zvanično objavljeni podaci o broju nestručnih ili nedovoljno stručnih nastavnika datiraju iz 2023, ali se odnose samo na one koji nemaju završene odgovarajuće master studije da bi mogli da drže nastavu iz određenih predmeta. A koliko je u školama onih koji nemaju završene ni osnovne studije i nisu stručni za predmete koje predaju, godinama je misterija.
Kokot smatra da je održavanje ovolikog broja ljudi u statusu zaposlenih na određeno politički motivisano, jer je na njih najlakše vršiti pritisak.
Po tome prosvetni radnici nisu izuzetak – to važi za sve zaposlene u javnom sektoru.
Sagovornik Danasa izražava sumnju prema podatku prosvetne vlasti o više od 22.000 zaposlenja za stalno, napominjući da se, čak i da je ta cifra tačna, odnosi na radna mesta koja su bila upražnjena do 2020. godine.
Kokot kaže da je Zakon o zabrani zapoljšavanja u javnom sektoru, koji je i dalje na snazi, imao smisla onda kada je donet jer je ogroman broj ljudi u prosveti bio zaposlen sa malim procentom norme.
– To je posledica situacije u kojoj prethodna vlast u jednom periodu nije htela da plaća prekonormni rad pa su ljudi za stalno zapošljavani i sa pet, 10 odsto norme. I tada je taj zakon imao smisla, ali je poslednjih pet, šest godina besmislen jer su zaposleni koji su bili tehnološki višak dopunili normu – kaže Kokot.
On ukazuje da su radna mesta na određeno realna i da se posao nastavnika koji na njima rade ne može tumačiti kao privremeno-povremeni poslovi.
Kokot se slaže sa našom opaskom da je u obustavi rada tokom prošle godine bilo mnogo više zaposlenih u školama na određeno, od broja onih kojima ugovori nisu produženi posle 31. avgusta.
U javnosti se pominjao podatak od oko 100 do 150 nastavnika koji su, kako se tvrdi, kažnjeni jer su učestvovali u obustvi rada. Dobar deo njih je uspeo da nađe radno mesto u nekoj drugoj školi jer su stručni, a školama hronično nedostaju nastavnici određenih predmeta.
– Da vlast pokaže silu i da svima nama poruči da, ako hoće, može da nas otpusti – smatra Kokot.
Milan Jevtić, predsednik Unije sindikata prosvetnih radnika Kragujevac, smatra da je mera zabrane zapošljavanja u prosveti trebalo da traje kratko, dve do tri godine, a da je sve posle toga kontraproduktivno.
Problemi su, kaže, počeli onog trenutka kada je zapošljavanje centralizovano na nivou Republike. Direktorima je dato svojsvo poslodavca, ali ne i da primaju ljude na neodređeno vreme.
– Država povremeno otključa konkurse i kaže: sad smo primili hiljadu ljudi. Treba ih pitati koliko je za tih desetak godina otišlo u penziju. Svake godine je po 3.000 ljudi steklo uslov za penzionisanje što znači da je mnogo više otišlo u penziju nego što se zaposlilo za stalno. Mislim da su prosvetni radnici diskriminisani u odnosu na sve druge radnike u Srbiji, jer ostali ukoliko rade dve godine na radnom mestu koje je upražnjeno, iz statusa na određeno automatski prelaze u status na neodređeno. U prosveti nije tako. Za nas važi Zakon o radu u svim slučajevima osim ako je u koliziji sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (ZOSOV). Ako su odredbe ta dva propisa nesaglasne važi ZOSOV koji je za nas leks specijalis i on se smatra prioritetnim u odnosu na Zakon o radu – pojašnjava Jevtić.
A ZOSOV precizira da radni odnos na određeno vreme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vreme.
Pažljiv izbor namirnica može pružiti brzo olakšanje.
Nadutost može nastati zbog prejedanja, brzog jedenja ili netolerancije na određenu hranu, ali je ponekad i znak ozbiljnijih problema kao što su sindrom iritabilnog creva ili hronična konstipacija, pa se obično rešava u roku od nekoliko sati do nekoliko dana, prenosi Tportal.
Ali postoje dobre vesti: pažljiv izbor namirnica može pružiti brzo olakšanje. Uvođenjem ovih namirnicau vašu svakodnevnu ishranu moguće je ublažiti nadimanje, bilo da su to posledice većeg obroka ili osetljivijeg sistema za varenje.
Batat ili slatki krompir je jesenji klasik dostojan stalnog mesta u kuhinji jer je bogat vlaknima, koja podstiču redovno varenje i smanjuju rizik od zatvora.
Jedan slatki krompir srednje veličine sadrži približno četiri grama vlakana, a takođe je dobar izvor kalijuma, koji pomaže u uravnoteženju tečnosti u telu.
Takva kombinacija vlakana i elektrolita doprinosi lakšem prolasku stolice i manjem osećaju težine.
Celer kombinuje najbolje iz oba sveta: izuzetno je bogat vodom i sadrži dozu vlakana koja dodatno podržavaju varenje.
Zbog svoje lagane teksture i hidratantnog profila, može biti dobar izbor umesto povrća koje često izaziva gasove kod nekih ljudi, poput brokolija ili karfiola.
Kao praktična užina, dobro se slaže sa namazima sa nižim sadržajem soli.
Jogurt sadrži korisne bakterije, probiotike, koji pomažu u uravnoteženju crevne mikrobiote i olakšavaju varenje.
Sličan efekat imaju i druge fermentisane namirnice, poput kimčija, kombuhe i kiselog kupusa, pa se mogu rotirati prema željama.
Ako želite slađi obrok, jogurt se može kombinovati sa voćem, ali budite oprezni sa vrstama sa većim sadržajem fruktoze, koje kod nekih ljudi mogu povećati nadimanje.
Ananas je prirodni izvor bromelaina, enzima koji razgrađuje proteine i tako može olakšati varenje i smanjiti osećaj težine nakon jela.
Za ljude kojima se ne sviđa ukus ili tekstura ananasa, papaja je odgovarajuća alternativa jer sadrži sličan enzim sa uporedivim efektom.
Uključivanje ovih plodova u međuobrok ili desert može pružiti diskretno, ali korisno olakšanje.
Ako se svake noći borite sa preaktivnim umom, ova metoda koju preporučuju lekari mogla bi biti jednostavno, ali moćno rešenje.
Problemi sa uspavanjem postaju sve češći i pogađaju veliki broj ljudi. Mnogi se žale da su umorni tokom dana, ali čim legnu u krevet, ne mogu da zaspe. To su uobičajene teškoće koje uključuju teškoće sa uspavanjem, često buđenje usred noći ili nesanicu.
Prema studiji iz 2022. godine, čak 71 odsto stanovnika Velike Britanije ne spava dovoljno, a glavni uzroci su anksiozne misli, nepravilan ritam spavanja i prekomerno izlaganje ekranima.
Srećom, postoje razne metode koje mogu pomoći u rešavanju problema nesanice, a jedna od njih je takozvana „kognitivna retardacija“. Tehniku zagovara dr Artur Džustra, pedijatrijski specijalizant u Britanskoj nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS), koji kaže da mu metoda pomaže da zaspi za samo nekoliko minuta.
„Kognitivno usporavanje je tehnika koja mi je promenila život. Na ovaj način sam naučio da zaspim za nekoliko minuta, uprkos tome što često radim noćne smene i što sam hronično umoran“, kaže mladi doktor.
Tehnika kognitivnog usporavanja je razvijena kao način da se mozak odvrati od anksioznih misli koje često ometaju zaspavanje.
„Cilj je da se vaš mozak izvuče iz anksioznog stanja „bori se ili beži“ koje izaziva trkačke misli. Tehnika odvlači pažnju vašem mozgu od toga, dajući mu do znanja da je bezbedan i da može da zaspi“, objašnjava on.
Ovo prekida mentalne procese poput procene i planiranja, omogućavajući umu da se opusti i pripremi za odmor, piše LADbible.
Postoji nekoliko načina za izvođenje kognitivnog usporavanja, ali princip je uvek isti: stvaranje niza nepovezanih slika ili reči u vašem umu kako biste prekinuli logički ubrzani tok misli.
On preporučuje jednostavan pristup koji mu pomaže da zaspi za nekoliko minuta. „Razmislite o potpuno slučajnoj reči i vizualizujte šta ona predstavlja“, savetuje on.
Zatim nastavlja:
"Pomislite na drugu reč koja počinje poslednjim slovom prethodne“, objašnjava doktor. Na primer, ako počnete sa rečju „slon“, koja se završava na „n“, sledeća reč može biti „nosorog“, koja se završava na „g“, zatim „gitara“ i tako dalje. Važno je da reči i slike koje vizualizujete budu neutralne i da ne izazivaju emocionalne reakcije.
Kognitivni naučnik dr Luk Bodoen, koji je razvio ovu tehniku, predlaže drugu varijaciju. Izaberite neutralnu reč, kao što je „san“. Zatim, za svako slovo te reči (S, P, A, V, A, N, J, E), pokušajte da vizualizujete što više reči koje počinju tim slovom, dok vam ne ponestane ideja. Posle slova „S“ (sunce, stolica, sir), pređite na „P“ (pas, prozor, polje) i tako dalje.
Efikasnost kognitivnog usporavanja leži u njenoj sposobnosti da imitira ono što se prirodno dešava u mozgu dok tonemo u san. U ovoj prelaznoj fazi, poznatoj kao hipnagogija, um prolazi kroz nasumične, nepovezane misli i slike. Svesnim stvaranjem ovog „nasumičnog razmišljanja“, tehnika signalizira mozgu da je vreme za odmor.
Psiholozi potvrđuju da ova metoda prekida ciklus premišljanja, odnosno prekomernog razmišljanja, što je jedan od glavnih krivaca za nesanicu.
„Sprečavanjem mozga da stvori narativ ili značenje, stavljate ga u opuštenije stanje pogodno za san“, objašnjava neurolog dr Ejmi Rajhelt.
U nedelju 26.10.2025. godine održano je deseto jubilarno izdanje ženske trke ‘’Dame trče – To sam ja’’. Iako su vremenski uslovi bili veoma nepovoljni uz jaku kišu koja je stalno padala to nije sprečilo rekordan odziv učesnica kojih je na startu bilo 250. To je novi najveći broj učesnica koji je za četvrtinu veći nego prošle godine. Kišnih pet kilometara u Somboru trčale su devojke iz cele Srbije kao i gošće iz Hrvatske i Slovenije. Važno je istaći da polovina dama koje su trčale dolaze iz Sombora i okolnih mesta što je znak da se podiže svest o značaju aktivnog načina života.
Trijumf po kišnom vremenu istrčala je Damjana Perenčević, ARK "Somaraton" koja je pet kilometara istrčala za 20 minuta i 30 sekundi. Vicešampionka jubilarnog izdanja bila je Somborka Jelena Čortan koja u cilj utrčala sa 25 sekundi zaostatka za pobednicom. Treće mesto je istrčala Jelena Miletić čime je pobedničko postolje ostalo u potpunosti u vlasništvu naših sugrađanki.
Najlepša gradska manifestacija imala je posebnu energiju ove godine, a po ocenama učesnica premašila je njihova očekivanja.
Sve više stručnjaka upozorava da određene vrste pića mogu imati dugoročne štetne efekte na naše zdravlje, posebno na funkcionisanje srca i krvnih sudova.
U današnjem užurbanom svetu, mnogi od nas posežu za svojim omiljenim napicima da bismo započeli dan, osvežili se ili jednostavno uživali u trenutku opuštanja.
Međutim, dok neka od ovih pića mogu delovati bezopasno, sve više stručnjaka upozorava da određene vrste pića mogu imati dugoročne štetne efekte na naše zdravlje, posebno na funkcionisanje srca i krvnih sudova.
Začepljenje arterija, poznato i kao ateroskleroza, jedan je od glavnih uzroka srčanih i moždanih udara, a prehrambene navike igraju ključnu ulogu u njenom razvoju, prenosi Index.hr.
Stručnjaci upozoravaju da čak i pića koja se često smatraju „bezopasnim“ mogu doprineti nakupljanju masnih naslaga u arterijama.
Prema rečima konsultanata za ishranu, problem nije samo u kalorijama, već i u kombinaciji šećera, masti i veštačkih aditiva koji stimulišu upalne procese u telu.
Dve vrste pića se posebno ističu, a redovno se konzumiraju širom sveta uprkos tome što su povezane sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Zaslađena gazirana pića su dugo bila meta zdravstvenih stručnjaka zbog visokog sadržaja šećera. Samo jedna konzerva može da sadrži i do deset kašičica rafinisanog šećera, što višestruko premašuje preporučeni dnevni unos.
Prekomerni unos šećera dovodi do povećanog nivoa triglicerida u krvi, što vremenom može izazvati oštećenje zidova arterija.
Pored toga, ova pća često sadrže fosfornu kiselinu i veštačke boje koje mogu dodatno poremetiti ravnotežu minerala i uticati na zdravlje srca.
Prema rečima konsultanata za ishranu, rizik se dodatno povećava ako se ova pića konzumiraju svakodnevno, jer je telo stalno pod uticajem povišenog nivoa glukoze i insulina.
Dugoročno gledano, ovo može dovesti do insulinske rezistencije, gojaznosti i povećanog nakupljanja plaka u arterijama.
Stručnjaci preporučuju zamenu gaziranih pića običnom vodom sa svežim voćem ili prirodnim biljnim čajevima koji ne sadrže dodatni šećer.
Energetska pića su postala simbol modernog načina života, dostupna su na svakom koraku i reklamiraju se kao idealno rešenje za umor i nedostatak koncentracije.
Međutim, ono što ih čini „energetskim“ je često kombinacija velikih količina kofeina, šećera i stimulansa. Takva kombinacija privremeno povećava krvni pritisak i broj otkucaja srca, ali dugoročno može oštetiti krvne sudove i ubrzati proces začepljenja arterija.
Mnogi konsultanti za ishranu naglašavaju da redovna konzumacija energetskih pića, posebno u kombinaciji sa alkoholom ili fizičkim naporima, može biti izuzetno opasna.
Pored toga što podstiču dehidraciju, takva pića remete prirodni ritam srca i povećavaju oksidativni stres u telu. Umesto posezanja za „brzim izvorima energije“, preporučuje se odmor, pijenje dovoljno vode i ishrana bogata magnezijumom, vlaknima i zdravim mastima koje podržavaju normalno funkcionisanje cirkulatornog sistema.
Iako je malo verovatno da će povremena konzumacija ovih napitaka imati ozbiljne posledice, dugotrajna i česta konzumacija povezana je sa većim rizikom za zdravlje srca i krvnih sudova, pa stručnjaci savetuju umerenost i svesniji izbor pića.
Stručnjaci ističu da je veza između ADHD-a i poremećaja ishrane složena, ali veoma stvarna.
Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti kod dece - ADHD često utiče ne samo na koncentraciju i ponašanje, već i na prehrambene navike, prenosi Index.hr.
Dok neka deca sa ovom dijagnozom imaju tendenciju da se prejedaju, druga jednostavno zaborave da jedu jer su previše zaokupljena drugim stvarima.
Stručnjaci ističu da je veza između ADHD-a i poremećaja ishrane složena, ali veoma stvarna, piše HuffPost.
Istraživanja pokazuju da deca i adolescenti sa ADHD-om imaju znatno veći rizik od razvoja problema u ishrani.
Jedna studija je pokazala da adolescenti sa ADHD-om imaju 41 odsto veću verovatnoću da razviju poremećaj u ishrani, dok druga navodi da čak 20 odsto dece sa ovom dijagnozom razvija poremećaje poput anoreksije, bulimije ili kompulzivnog prejedanja.
Stručnjak za poremećaje u ishrani dr Džilijan Lampert objašnjava da tačan mehanizam još uvek nije u potpunosti shvaćen.
„Preovlađujuće teorije povezane su sa impulsivnošću koja dovodi do prejedanja, promenama u cirkadijalnom ritmu/snu koje menjaju apetit i uticajem lekova na prehrambene navike“, kaže ona.
Dr Lampert ističe nekoliko uobičajenih obrazaca ponašanja koji mogu signalizirati problem.
„Idealno bi bilo da deca i odrasli mogu da jedu kada su gladni, da jedu raznovrsnu privlačnu hranu koja doprinosi nutritivnoj ravnoteži i da prestanu da jedu kada su siti“, objašnjava ona.
Postoji pet ključnih znakova upozorenja:
Veoma brzo jedenje
Osećaj gubitka kontrole nad jelom.
Jedenje kada su već siti ili samo zato što je hrana dostupna.
Preskakanje obroka tokom dana i prejedanje noću, posebno kod dece koja uzimaju lekove za ADHD.
Nagla promena težine, bilo dobitak ili gubitak, koja nije povezana sa rastom.
Ako primetite bilo koji od ovih znakova, stručnjaci preporučuju uvođenje rutine obroka bez ometanja poput televizora ili mobilnog telefona. Vaše dete bi trebalo da nauči da prepozna kada je gladno, a kada je imalo dosta.
Dr Lampert preporučuje jednostavan pristup: pustite svoje dete da samo odluči koliko hrane će pojesti. Takođe, stavite hranu na sredinu stola i dajte mu mogućnost da pojede još ako je i dalje gladno.
„Ova vrsta usporavanja i provere njihovog tela može pomoći u izgradnji i podržavanju neuronskih puteva u mozgu koji pomažu deci da samoregulišu unos hrane, posebno kod dece koja se bore sa impulsivnošću“, objašnjava ona.
Jednostavna pitanja poput „Koliko si sada gladan?“ ili „Koliko si sit?“ mogu pomoći vašem detetu da razvije svest o signalima svog tela i da nauči da reguliše unos hrane.
Pored prehrambenih navika, dobar kvalitetan san i redovna fizička aktivnost su takođe važni. Deca između pet i 18 godina trebalo bi da imaju najmanje 60 minuta umerene do snažne aktivnosti dnevno.
„Pošto aktivnost utiče na san, a san utiče na apetit, ključni korak koji roditelji mogu preduzeti jeste da olakšaju adekvatnu aktivnost i redovne rutine spavanja“, dodaje dr Lampert.
Previše sedećeg vremena ili prekomerna aktivnost mogu poremetiti obrasce spavanja, što zauzvrat dovodi do promena u apetitu i povećane želje za brzom, energetski bogatom hranom.
Ako vaše dete uzima lekove koji suzbijaju apetit, važno je planirati obroke kako biste izbegli prejedanje kada lek prestane da deluje. Uveče, kada vam se apetit vrati, korisno je imati pri ruci zdrave grickalice poput voća, orašastih plodova ili jogurta.
Roditelji takođe mogu pomoći tako što će uključiti dete u druge aktivnosti koje ga odvlače od jela, kao što su šetnja, vožnja bicikla ili zajedničko čitanje.
Mlada apatinska plivačica Sara Orelj ostvarila je zapažen uspeh na međunarodnom plivačkom mitingu „Nemo Cup 2025”, koji je održan 25. i 26. oktobra u Skoplju. Na ovom prestižnom takmičenju, koje je okupilo brojne plivače iz regiona i Evrope, Sara je osvojila čak šest medalja i postavila nove lične rekorde.
U disciplini 50 metara kraul, Orelj je osvojila dva zlata u svojoj uzrasnoj kategoriji 2010/2011 i u apsolutnoj konkurenciji. Na 100 metara kraul osvojila je dva srebra, takođe u obe kategorije, dok je na 200 metara kraul stigla do zlata u kategoriji i srebra u apsolutnoj. Pored toga, na 50, 100 i 200 metara leđno osvojila je tri srebrne medalje u svojoj kategoriji - piše Radio Dunav.
Takmičenje je održano u organizaciji Plivačkog kluba „Delfin” iz Skoplja, u kompleksu bazena „Boris Trajkovski”, a ove godine okupilo je više stotina takmičara u šest uzrasnih kategorija.
Sara je u svim disciplinama značajno popravila svoja vremena, potvrdivši status jedne od najperspektivnijih mladih plivačica iz Apatina i šireg regiona.
Na četiri subotnja meča somborskog područja viđena su samo dva pogotka.
Dva susreta su završena minimalnim pobedama gostujućih ekipa, dok na dve utakmice nije bilo golova, te su rivali podelili bodove. U somborskom okršaju ŽAK je odneo sva tri boda sa Gradskog stadiona. Jedini pogodak viđen je u 76. minutu kada je Nikola Makar zatresao mrežu domaćina, nakon katastrofalne greške Sladojevića pred svojim golom. Peta vezana pobeda „Željezničara“, a treći vezani poraz Ravangrada.
Polet iz Sivca slavio je na teškom gostovanju u Čelarevu pogotkom Miloša Bosnića u 62. minutu susreta. Na mečevima Krila Krajine – Dinamo 1923 i Kordun – Lipar nije bilo golova.
U preostalim mečevima ovog kola sastaju se: Radnički – Mladost, BSK – Crvenka, Krivanj – Rusin, Slavija – Borac 46 - piše somborsport.org.
U utorak, 28. oktobra, doći će do isključenja struje u pojedinim delovima naseljenom mesta Bezdan. U terminu od 9 do 12 časova, bez struje će biti potrošači u ulicama Žrtava fašizma, Kanalska obala i delu Rodine.
Napomena: Odmah po završetku radova električna energija će biti uključena potrošačima.
Dve osobe iz Subotice i jedna iz okoline tog grada uhapšene su zbog sumnje da su opljačkale više objekata mobilnih operatera, kao i da su krale opremu sa nekoliko gradilišta u više mesta u Vojvodini.
Uhapšeni su D.K. (22), S.A. (19) i B.V.H. (18), a biće podneta krivična prijava i protiv jednog 17-godišnjaka, saopštila je Policijska uprava u Kikindi.
Sumnja se da su oni, u proteklih nekoliko nedelja, ukrali više mobilnih telefona iz objekata mobilnih operatera u Apatinu, Kuli, Somboru, Senti i Kanjiži.Polcija sumnja i da su sa jednog gradilišta u Somboru ukrali alat, tehničku opremu i građevinski materijal, kao i da su dva puta sa istog gradilišta u Subotici ukrali 19 klima uređaja, a sa jednog gradilišta na Paliću razne građevinske mašine i alat.
Sumnja se i da su na periferiji Subotice provalili u jednu kuću iz koje su ukrali televizor i građevinski alat.
Inspektori kriminalističke policije u Somboru, Kikindi i Subotici, u pretresu stanova i drugih prostorija koje koriste osumnjičeni, pronašli su deo ukradenih predmeta.
Uhapšenima je određeno zadržavanje do 48 časova nakon čega su, uz krivičnu prijavu, privedeni Osnovnom javnom tužilaštvu u Somboru.
Sudija za prethodni postupak odredio im je pritvor do 30 dana.
Novo veliko istraživanje pokazuje da gojenje u ranoj odrasloj dobi može značajno da poveća rizik od prerane smrti, dok k...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.