Web Analytics Made Easy - Statcounter
Sombor.info

Sombor.info

Strana 56 od 974

Vrhovni sud je podržao zakon kojim će TikTok biti zabranjen u Americi 19. januara, osim ako vlasnik aplikacije, kineska kompanija BajtDens, ne proda ovu društvenu mrežu do tada.

Do zabrane je došlo uprkos pravnim pokušajima i žalbama kompanije da dokaže da je takav potez protivan ustavu.

Utvrđeno je da zakon o zabrani društvene mreže nije prekršio prava TikToka i njegovih 170 miliona korisnika koja su garantovana Prvim amandmanom, kako je kompanija tvrdila - prenosi Blic.

Ali da li će odluka najvišeg organa sudske vlasti u zemlji sprečiti Amerikance da je koriste?

I da li će novoizabrani predsednik Donald Tramp uspeti da poništi zabranu nakon što položi zakletvu?

Tome se sigurno nada izvršni direktor TikToka Šou Zi Ču.

CBS, BBC-jeva partnerska medijska kuća u SAD-u, izvestila je da će on prisustvovati Trampovoj inauguraciji zajedno sa bivšim predsednicima 20. januara.

Šta god da se desi sa ovom društvenom mrežom, ko će imati koristi od njene neizvesne budućnost?

Da li će TikTok moći da se koristi uprkos zabrani?

SAD će najverovatnije zabraniti TikTok u zemlji tako što će onlajn prodavnicama za multimedijalni sadržaj, kao što su Gugl plej (Google Play Store) i Eplov Ep store (App Store), narediti da onemoguće preuzimanje aplikacije.

To znači da ljudi više ne bi mogli zakonito da pristupe TikToku, mada bi to takođe značilo da će ga oni koji su ga već preuzeli i dalje imati na telefonima.

Pošto aplikacija više ne bi bila javno dostupna, korisnici u Americi ne bi mogli da je ažuriraju, zbog čega bi počeli da se javljaju problemi, a na kraju bi postala neupotrebljiva.

Mnoga ažuriranja se sprovode da bi se popravile bezbednosne rupe u aplikacijama, pa u slučaju da se TikTok redovno ne ažurira, milioni uređaja bi mogli da budu na meti hakera.

Ali naravno da postoji način da se zabrana zaobiđe.

Već kruže mnogobrojne objave na TikToku i snimci na kojima se daju uputstva korisnicima kako da koriste VPN (virtuelnu privatnu mrežu), što je način da se prikrije prava lokacija korisnika i da izgleda kao da je u drugom regionu.

Region koji će prodavnice aplikacija da registruju, takođe može da se promeni na većini uređaja, tako da teoretski svako može da pristupi aplikacijama iz drugih zemalja.

Mada to može da izazove i druge probleme, a dovodi i verovatno do kršenje ugovora o pružanju usluga.

Takođe je moguće instalirati aplikacije preuzete sa interneta unošenjem izmena na uređaju, čime može da se prekrši zakon o autorskim pravima i samo po sebi je rizično.

Međutim, ovo je vlada takođe predvidela, pa predlaže da se kompanijama koje pružaju usluge interneta zabrani da daju pristup aplikaciji.

Dakle, ako se zabrana bude sprovodila na ovaj način, izgleda da će oni koji su odlučni da koriste TikTok to moći nakon što stupi na snagu, ali ne na način na koji su navikli.

Međutim, vlada na raspolaganju ima i druge načine da sprovede zabranu.

Na primer, nakon što je Indija zabranila TikTok 2020. godine, naredila je internet provajderima da u potpunosti blokiraju pristup aplikaciji.

Advokat TikToka rekao je Vrhovnom sudu da veruje da će aplikacija prestati da radi u Americi ako presuda ne bude u njihovu korist.

Profesor Milton L. Muler sa Tehnološkog instituta Džordžije, koji je podneo podnesak u prilog TikToku, rekao je da je problem toliko složen da čak ni stručnjacima nije jasno šta će se dalje dešavati.

Ali je dodao da je jasno kakve će posledice imati na korisnike i sam internet.

„Time bi potpuno bila priznata fragmentacija interneta po nacionalnim ili granicama jurisdikcija", rekao je on.

Da li će Tramp ipak moći da umeša prste?

Tramp je možda nekada hteo da zabrani TikTok, ali je sada čvrsto protiv ovog zakona, i zatražio je od Vrhovnog suda da odloži njegovu primenu dok ne nađe „političko rešenje".

Majk Volc, njegov novi savetnik za nacionalnu bezbednost, rekao je za američki informativni kanal Foks njuz da novoizabrani predsednik traži načine da „sačuva" TikTok bez obzira na presudu suda.

Dodao je da će pristup Amerikanaca platformi i njihovi podaci biti sačuvani.

„Ne želim da govorim pre donošenja naših ukaza, ali mi ćemo stvoriti prostor za postizanje tog dogovora", rekao je Volc.

Druga opcija je da Tramp ostavi zakon na snazi, ali da kaže Ministarstvu pravde da ga ne primenjuje.

Vlada bi praktično rekla Eplu i Guglu da neće biti kažnjeni ako nastave da dozvoljavaju pristup TikToku, što znači da bi zakon ostao na snazi, ali bi u suštini bio samo slovo na papiru.

Očigledno, kompanijama bi moglo da bude nelagodno što krše zakon čak i ako im se kaže da je to u redu, jer bi to zapravo zahtevalo od njih da veruju predsedniku na reč da neće biti kažnjene.

Da li ipak može da se pojavi neko ko bi kupio TikTok?

Sve do sada, kompanija BajtDens je bila izričita da njena najvrednija imovina u SAD-u nije na prodaju.

Ali da li bi do prodaje moglo da dođe kada se predsednik, koji se ponosi „veštinom postizanja dogovora", vrati u Belu kuću?

Blumberg njuz je u utorak izvestio da spisak mogućih kupaca raste i da kompanija razmatra prodaju milijarderu Ilonu Masku, što je TikTok opisao kao „čistu izmišljotinu".

Stiven Mnučin, ministar finansija tokom Trampovog prvog mandata, i milijarder Frenk Mekort su među onima koji su ranije izrazili interesovanje za kupovinu TikToka.

Mekort, bivši vlasnik bejzbol tima Los Anđeles dodžersa, rekao je da je od konzorcijuma investitora dobio usmeno odobrenje da ponudi 20 milijardi dolara za TikTok.

Postoji i neobičan, znatno manje ozbiljan mogući vlasnik.

Najpopularniji jutjuber na svetu Mister Bist tvrdi da je i on u trci za kupovinu TikToka nakon što je naterao milijardere da ga u tome podrže.

Iako to može da izgleda kao šala, on ima značajan finansijski podsticaj da pokuša da sačuva aplikaciju jer ima više od 100 miliona pratilaca na TikToku.

Kojim platformama bi korisnici mogli da se okrenu?

TikTok kaže da ima 170 miliona korisnika u Americi, koji su prošle godine u proseku koristili aplikaciju 51 minut dnevno.

Ako TikTok bude zabranjen ili postane manje upotrebljiv, stvoriće se ogromna prilika za njegove velike tehnološke rivale, kaže Džasmin Enberg, analitičarka u kompaniji za istraživanje tržišta Insajder intelidžens.

„Instagram rils, koji je vlasništvo tehnološkog konglomerata Mete, i Jutjub šorts u vlasništvu Gugla, najprirodnije su zamene za raseljene korisnike, kreatore i oglašivače", kaže ona.

Fejsbuk bi takođe mogao da ima koristi, iako bi zbog kontroverznih promena politike koje je vlasnik Mark Zakerberg najavio na svim Meta platformama, mogao da bude manje privlačan korisnicima, kaže Enberg.

Korisnici dovode oglašivače, tako da bi zabrana TikToka mogla da bude veliki finansijski podsticaj ovim platformama.

„Glavni direktori marketinga sa kojima smo razgovarali potvrdili su da će, ako više ne budu mogli da se oglašavaju na TikToku, sredstva namenjena mrežama preusmeriti na Metu i Gugl, a to se desilo u Indiji kada je TikTok zabranjen 2020. godine", kaže Kelsi Čikering, glavna analitičarka u uticajnoj američkoj istraživačkoj i savetodavnoj kompaniji Forester.

Aplikacija Lemon8, koja je takođe u vlasništvu kompanije BajtDens, bila bi očigledan izbor korisnika nakon zabrane TikToka, ali zakon predviđa da se mera primenjuje i na druge aplikacije u vlasništvu kineske kompanije i one kojima ona upravlja.

To znači da ni aplikacija Lemon8 verovatno neće biti dostupna u Americi.

Među ostalima koji bi mogli da profitiraju od zabrane TikToka je video platforma Tvič koja nudi uživo strimovanje što je popularna usluga na TikToku.

Tvič je dobro poznat, posebno gejmerima, ali nastavlja da širi sadržaj.

Druge platforme u kineskom vlasništvu, kao što je platforma za društveno umrežavanje i e-trgovinu Sjaohungšu, koja je američkim korisnicima poznata kao RedNout, beleži brz rast u Americi i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ipak, neki napominju da nijedna postojeća aplikacija ne može zaista da zameni TikTok, posebno njegovu prodavnicu, koja omogućava korisnicima da kupuju proizvode neposredno na video snimcima i donosi mnogo novca američkim kreatorima sadržaja.

Kreg Etkinson, izvršni direktor agencije za digitalni marketing Koud3, kaže da ne postoji prava zamena na koju bi ljudi mogli lako da se prebace, i napominje da je njegova agencija potpisivala nove ugovore sa klijentima za kampanje na TikTok prodavnici čak i u decembru.

Tržište nekretnina trenutno balansira između velike potražnje, nepovoljnih uslova za kupovinu i visoke inflacije koja smanjuje platežnu moć građana, koji su primorani da odlože kupovinu.

Iako se mnogi nadaju pucanju cenovnog balona na tržištu nekretnina tokom 2025. godine, što bi dovelo do korekcije cena nepokretnosti, finansijski konsultant i direktor BBS Capital Investment Groupa Vladimir Vasić za Mondo ističe da će cene nekretnina ostati na približno istom nivou. Iako prognoze stručnjaka ne idu na ruku mnogima koji planiraju da se stambeno obezbede, najavljene subvencije države, kao podrška mladima za kupovinu prve nekretnine, predstavljaju povoljniju opciju od uzimanja komercijalnih kredita, prenosi Blic biznis.

"Neće biti nekih većih promena na tržištu nekretnina u 2025. godini, srpsko tržište dobija oko 25.000 stambenih zajednica godišnje, potražnja je značajna, jer svi koji imaju novca ulažu u nepokretnosti. Posedovanje nepokretnosti je utkano u naš DNK. To je s jedne strane dobro, a sa druge strane i nije, jer je velika koncentracija kapitala u velikim gradskim sredinama", smatra Vasić.

Dijaspora pretekla Ruse

"Talas Rusa je prošao, ali sada imamo veliki broj naših ljudi u dijaspori koji su zainteresovani za kupovinu stanova u Srbiji. To su naši ljudi iz Amerike, Evrope, Kanade, koji planiraju u nekom periodu života da se vrate u Srbiju. Kao finansijski konsultant, u ovoj godini sam imao oko 80 zahteva iz inostranstva za kupovinu stana u Beogradu. Sada svi jure za stanovima, i pritisak je na urbanim sredinama, tako da verujem da nema popuštanja u budućnosti. Smatram da pad euribora može uticati na povoljnije uslove za kredit", kaže on.

Državni program namenjen mladima za kupovinu prve nekretnine u februaru naredne godine biće upućen u skupštinsku proceduru, a primena kreće od marta. Namenjen je mladima od 20 do 35 godina, a maksimalna vrednost nekretnine je 100.000 evra. Program je vredan 400 miliona evra, za taj novac obezbediće 5.500 stambenih jedinica. Smanjenje učešća na jedan odsto i niže rate privlače pažnju, ali dug period otplate budi skepsu, piše portal.

Stanovi za mlade kroz program povoljniji nego komercijalni

"Stanovi za mlade imaju političku i ekonomsku dimenziju. Gledajući ekonomsku, ovakve modele imate u većini evropskih gradova, koji ciljaju na istu ciljnu grupu, a fokus im je na zadržavanju mladih. U Francuskoj na primer, za određene grupe građana kamata je nula, ali to naravno neće važiti za stanove u Parizu, već u manjim gradovima širom zemlje. Ceo taj paket subvencija iznosiće nekih 25-35.000 evra, kada se sve sabere. Svakako je povoljnije od komercijalnog kredita, jer fiksna margina će biti 2 plus šestomesečni euribor, a banke vole da margina bude na 3 posto plus Euribor. Ovi krediti bankama neće odgovarati. Na početku će u tom projektu učestvovati samo neke banke, kao što je Poštanska štedionica, ali mislim da će se kasnije uključiti i druge. Banke će na ovaj način imati klijente za narednih 40 godina, što nije mala stvar. U međuvremenu mogu da mu prodaju i druge usluge, tu je i novac od mesečnog održavanja i drugih naknada koje klijent plaća", kaže Vasić.

"Mnogi se pitaju kakav stan mogu da kupe za 100.000 evra, ali ne mora svima biti fokus na Beogradu, ima puno placeva, gde se za taj novac mogu izgraditi i kvalitetne kuće. Kada su stanovi u pitanju, kod mladih je najveći problem učešće, da li imate tih 10 ili 20 posto, koliko vam je potrebno i koliko ste kreditno sposobni. Učešće će kasnije odrediti i visinu rate, zato je dobro da ono bude što više, da bi vam kasnije rate bile manje. Iako vam banke ponude kredit, gde je plata 50 posto opterećena, pitanje je da li možete da živite sa tih preostalih 50 odsto", dodaje on.

"Takođe, mladi ne treba da se zaleću da kupe stan od 80 kvadrata. U početku je dovoljno da uzmete i stan od 40 kvadrata, pa kada se finansijski stabilizujete, nađete bolji posao, taj stan možete prodati, investirati u drugi veći. Mladi kada kupuju stan, treba da sagledaju i infrastrukturu samog grada. Metro će svakako biti izgrađen, tako da je savet mladima da gledaju i kuda će ići ta linija metroa, pa na tim trasama da uzimaju stanove. U Moskvi recimo, imate stanove gde je kvadrat 15.000 evra, ali imate i stanove gde je kvadrat 3-4.000 evra, na obodu grada, ali ste uz pomoć metroa, za 10-15 minuta u centru, što će i ovde biti budućnost", ističe Vasić.

"U Beogradu se dešava ono što je prisutno i u drugim gradovima Evrope, mnogi se iseljavaju iz gradske sredine u prigradska naselja, prodajući stanove po visokim cenama ili ih ostavljaju za izdavanje. Samim tim, vreme jeftinih stanova je prošlo, sada svi jure za nekretninama, a ubuduće će biti i popularno ulaganje u kvadrat, kao novi vid investiranja, te smatram da će se pomama za nekretninama, ubuduće nastaviti", zaključuje Vasić.

 

Učenje stranih jezika nije lak zadatak, ali sa poznavanjem svakog dodatnog jezika postajemo bogatiji za život. Još od drevnih latinskih vremena postoji izreka: Kuot linguas calles, tot homines vales – „Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrediš“.

Učenje stranih jezika nije lak zadatak, slažemo se, ali nije ni nemoguće. Sve što kažete sebi je zapravo zabluda. Da bismo vam približili učenje stranog jezika, napisaćemo nekoliko reči o izazovima na koje možete naići, ali i dati vam savete kako da ih prevaziđete. Neki će ove izazove iskoristiti kao izgovor za odustajanje, dok će hrabriji i mudriji brzo naučiti kako da se nose sa njima, kako da ih savladaju i od njih nauče nešto korisno. Svi smo čuli često ponavljane klišee: moraš se roditi sa talentom za jezike, teško je, potrebno je mnogo dragocenog vremena, nemoguće je... Da li je to zaista tačno? Kako promeniti takva uverenja? Tu smo da vam pomognemo da otklonite zablude – da ne spominjemo prednosti učenja stranog jezika!

Teško je naučiti strani jezik

Učenje engleskognemačkog, španskog ili švedskog je teško samo ako to želite. Postoji jednostavan recept za uspešno savladavanje bilo kog jezika – učenje i motivacija. Važno je da se okružimo jezikom koji učimo, da ga što više čitamo i slušamo i da vežbamo pismeno dopisivanje i govor. Nama je danas lakše nego prethodnim generacijama jer čak i na internetu, koji nam je dostupan skoro svuda, možemo pronaći mnogo audio i video materijala na stranim jezicima. Važno je da ostanemo realni, da ne postavljamo previsoke ciljeve ili ćemo prebrzo postati demotivisani. Na kraju krajeva, bilo je teško učiti i hodati, ali smo ipak uspeli, zar ne?

Prekasno je da počnemo da učimo nešto novo

Mnogi veruju da samo deca imaju sposobnost da uče efikasno i brzo. To je takođe mit. Tačno je da deca brže pamte, ali odrasli imaju veći obim opšteg znanja, dublje razumevanje raznih tema, bolje razvijeno logičko mišljenje. Zahvaljujući tome učenje jezika može biti olakšano, jer jezik nije samo gramatika. Tu je i kultura određenog jezičkog područja, geografske znamenitosti i druge zanimljivosti koje deca teško povezuju u jedinstvenu celinu. Štaviše, učenje i obrazovanje mogu značajno usporiti proces slabljenja mentalnih funkcija. A za znanje nikad nije kasno. Osim toga, znanje koje ste stekli niko vam ne može oduzeti.

Nemam talenta za učenje stranih jezika

Činjenica je da svi možemo naučiti jezik, samo ako to želimo. Ono što treba uzeti u obzir je da je svaka osoba drugačija i da znanje stiče različitom brzinom, pa će nekima više odgovarati individualna nastava, dok će drugima više odgovarati grupni kurs. Ne zaboravite, na grupnom kursu, pored podrške nastavnika, imaćete i podršku ostalih učenika koji uče sa vama. U mnogim zemljama, stanovništvo svakodnevno govori nekoliko jezika. Ne zato što su posebno talentovani za to, već zato što koriste ove jezike u svakodnevnom životu. Dakle, želja i volja za učenjem su važniji od neke izmišljene urođene sposobnosti.

Nemoguće je naučiti strani jezik ako niste živeli na tom području

Ova rečenica je takođe jedna od zabluda sa kojima se svakodnevno susrećemo. Ima ljudi koji godinama žive u SAD ili Nemačkoj i nikada ne nauče engleski ili nemački. S druge strane, svi smo sreli nekoga ko tečno govori strani jezik, a da nije živeo u stranoj zemlji. Uz dobru školu stranih jezika i nastavnike koji na časovima koriste savremene nastavne metode i kreativne materijale za učenje, svi jezički sadržaji se lako mogu savladati.

Plašim se komunikacije na stranom jeziku

Ovo je sasvim normalna pojava koja se javlja kod skoro svih koji uče strani jezik. Svi želimo da odmah govorimo kao pravi izvorni govornici, a obeshrabruje nas kada shvatimo da to nije moguće odmah. Lek koji preporučujemo za ovaj problem je slušanje, razumevanje izgovorenog teksta i vežbanje sa audio materijalima. Slušajte muziku na stranom jeziku, pokušajte da razumete tekst, slušajte strane emisije, gledajte filmove i serije na jeziku koji učite. Uz malo truda, ovaj problem će postati manje izražen, a vi ćete govoriti lakše i sa manje straha.

Pridružite nam se!

Učenje stranog jezika je lep zadatak koji zahteva vreme i trud, ali se to vreme i trud na kraju isplati. Važno je da ne odustanemo kada dođemo do faze u kojoj osećamo da nema napretka. Važno je da se što više bavimo jezikom, da mu posvetimo što više vremena. Važno je vežbati bez straha od greške. Jer na greškama učimo, a praksa nas čini majstorima.

Glavobolje su često bezopasne, ali postoje određene vrste koje svakako ne treba zanemariti, posebno ako ste stariji od 50 godina.

Američki neurolog Bang Čen upozorio je na tri specifične vrste glavobolja koje mogu biti znak ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su tumori na mozgu, aneurizme ili infekcije.

U videu koji je pregledan više od 640.000 puta na TikToku, Dr. Bing je naglasio da se rizik od ozbiljnih moždanih bolesti povećava sa godinama i da je ključno da se ti znaci prepoznaju na vreme.

1. Glavobolja u kojoj se bol javlja kao munja

Ova vrsta glavobolje dostiže vrhunac bola za minut i često se opisuje kao "najgora glavobolja u vašem životu". Prema dr. Bingu, najvažnije je isključiti subarahnoidno krvarenje, ozbiljnu vrstu moždanog udara uzrokovanu rupturom aneurizme. Pored glavobolje, simptomi mogu uključivati bol u vratu, povraćanje i napade.

Postoje i drugi potencijalni uzroci ove glavobolje, kao što su sindrom reverzibilne cerebralne vazokonstrikcije (privremeno sužavanje krvnih sudova u mozgu) i cerebralna venska tromboza (ugrušak u glavnim venama mozga).

2. Glavobolja sa pratećim simptomima

Ljudi stariji od 50 godina treba da budu oprezni ako glavobolju prate novi simptomi kao što su promene vida, osetljivost vlasišta i bol pri žvakanju. Ovi simptomi mogu ukazivati na arteritis velikih ćelija - zapaljensko stanje krvnih sudova koje, ako se brzo ne leči visokim dozama steroida, može dovesti do trajnog slepila.

3. Glavobolja sa spuštenim kapkom i proširenom zenicom

Ako uz glavobolju primetite spuštanje jednog kapka i proširenje zenice u tom oku, kao i dvoslike, to može da ukazuje na aneurizmu – izbočenje u krvnom sudu koje u svakom trenutku može da pukne. dr. Bing upozorava da je ovo jedan od retkih slučajeva kada se aneurizma može otkriti pre nego što pukne. Simptomi su uzrokovani pritiskom aneurizme na treći kranijalni nerv, što zahteva hitnu medicinsku intervenciju.

Prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi Velike Britanije, glavobolje mogu biti uzrokovane lošim držanjem, prekomernom upotrebom analgetika, gripom, dehidracijom, stresom i problemima sa vidom.

Ako osetite bilo koju od ovih vrsta glavobolje ili pratećih simptoma, nemojte odlagati posetu lekaru.

Pravovremena dijagnoza može sprečiti ozbiljne komplikacije i sačuvati zdravlje. Redovno praćenje zdravlja je neophodno za rano otkrivanje potencijalno opasnih bolesti.

 

Ova aplikacija, kada se jednom preuzme, daje hakerima ključ za vaš uređaj koji mogu da koriste za čitanje svega na vašem ekranu, uključujući vaše tekstualne poruke i informacije o bankovnoj kartici.

Aplikacija se oglašava kao "Telegram Premium" da bi sakrila malver poznat kao FireScam. Telegram je aplikacija za razmenu poruka kao što su WhatsApp i Signal. Ali takva ‘premium’ verzija ne postoji.

straživači kibernetičke bezbednosti u kompaniji Cyfirma otkrili su da se aplikacija distribuira na fišing veb lokacijama koje oponašaju RuStore - rusku verziju Google Play prodavnice.

Iako je dobra vest da aplikacija nije dostupna za preuzimanje u zvaničnoj Play prodavnici, to bi moglo da ugrozi određene vlasnike Android-a.

Malver "Telegram Premium" traži dozvole za praćenje obaveštenja na vašem uređaju, kao i svih SMS-ova i telefonskih poziva čim se preuzme.

Šta se dešava kada preuzmete aplikaciju?

Kada žrtve otvore aplikaciju, od njih se traži da unesu svoje podatke za prijavu u Telegram, što omogućava hakerima da ukradu njihove podatke.

Kada hakeri preuzmu kontrolu nad Telegram nalogom žrtve, oni prenose sve ukradene informacije u zasebnu bazu podataka.

Ovde, prema istraživačima, hakeri mogu da probiju sve informacije i filtriraju ih kako bi pronašli vredne detalje.

Malver takođe pažljivo prati sve onlajn transakcije napravljene preko Android uređaja, što bi moglo da omogući hakerima da dobiju finansijske informacije žrtve.

Sve što korisnik unese može da posmatra i kopira haker.

Zlonamerni softver može presresti podatke automatskog popunjavanja, kao što su lozinke menadžera lozinki - piše Direktno.rs.

 

Gordon Remzi, slavni kuvar, učestvovao je u projektu Mythical Kitchen, gde su poznate ličnosti otkrivale šta bi odabrale kao svoj poslednji obrok.

Ali Remzi nije birao jedno jelo, već je želeo celu raskošnu gozbu. U 40-minutnom intervjuu, kuvar je otkrio da bi njegov poslednji obrok počeo s klasičnim engleskim doručkom, koji je bio poslednji obrok koji je jeo sa svojim ocem pre nego što je preminuo.

Za početak, Remzi je zamislio bogat engleski doručak. Na meniju bi se našla kajgana sa tartufima, čeri paradajz, prženi hleb, popečci od krompira, slanina, krvavica, kobasice, zapečeni pasulj i pečurke. Nakon toga, usledio bi obrok sa piletinom u kremastom umaku, nanom sa belim lukom i basmati pirinčem, pilećim krilcima i burgerima.

Kao glavno jelo, Gordon bi se odlučio za britanski klasik „Beef Wellington“. Ovo jelo poslužio bi uz demi-glace sos s crvenim vinom, posuto solju i svežim listićima timijana. Za osveženje, čaša džin tonika bila bi savršen završetak obroka.

Kada je reč o desertu, kuvar nije mogao da se odluči između dva favorita. Na kraju je odabrao dva „sticky toffee“ puddinga, britanski desert sa tamnim smeđim šećerom, urmama i prelivom od karamele, uz sladoled od vanile. Pored toga, uživao bi i u prženoj Mars čokoladici u dubokom ulju.

Ovaj raskošni meni od četiri sleda oslikava Remzijevu ljubav prema klasičnim jelima i njegovu strast prema kulinarstvu, a ujedno nosi i emotivnu vrednost koja seže do njegovih najdragocenijih sećanja - prenosi danas.rs.

Srbija planira do kraja 2026. godine da spusti dozvoljeni nivo aflatoksina u mleku na evropski nivo od 0,05 mikrograma po kilogramu, što uz sve češće suše i stanje u domaćoj poljoprivredi zvuči kao teško izvodljiv zadatak.

Aflatoksin dospeo je u fokus javnosti Srbije pre nešto više od deceniju, kada je nastala panika zbog njegovog visokog nivoa u mleku.

Od tada do danas gotovo je redovna rasprava oko toga kolika količina nije štetna za zdavlje ljudi i kolika je dozvoljena količina aflatoksina u mleku, a koliko bi trebalo da bude.

Poslednjih godina, Ministarstvo poljoprivrede „preti“ poljoprivrednicima snižavanjem dozvoljene granice. Naime, u Srbiji je trenutna dozvoljena granica aflatoksina u mleku 0,25 mikrograma po jednom kilogramu - piše Danas.

Iako je od 1. decembra prošle godine dozvoljena koncentracija aflatoksina trebalo da bude smanjena, prema pravilniku koje je Ministarstvo poljoprivrede donelo u avgustu, ipak je na kraju dozvoljena koncentracija aflatoksina ponovo ostala na istom nivou.

Jedan od glavnih razloga zašto država želi da smanji nivo aflatoksina jeste da bi se on izjednačio sa nivoom koji je dozvoljen u Evropskoj uniji (EU), a koji iznosi 0,05 mikrograma.

Dozvoljena količina aflatoksina značajno se razlikuje u različitim zemljama sveta, pa je tako dozvoljeni nivo u Rusiji, Americi ili Kini iznosi 0,5 mikrograma, što je 10 puta više nego u EU.

Kako bi naglo spuštanje dozvoljene granice aflatoksina u mleku ugrozilo rad domaćih proizvođača, država je uvođenje ove mere odložila, ali od toga nije odustala, što iz Ministarstva poljoprivrede potvrđuju za Danas.

„Čvrsto opredeljenje predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Vlade Srbije je da naša zemlja do kraja 2026. godine ispuni sve uslove za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. To podrazumeva i implementaciju evropskih standarda u domaće zakonodavstvo u svim oblastima društvenog života, uključujući i poljoprivredu“, navode oni.

Međutim, iz Ministarstva nisu odgovorili na pitanje da li će država na neki način pomoći poljoprivrednicima da se prilagode ovim promenama.

Kako aflatoksin dospeva u mleko i kako se protiv toga boriti?

Profesor na katedri za ishranu Fakulteta veterinarske medicine Dragan Šefer objašnjava za Danas da aflatoksin, koji se nalazi u mleku, u njega dolazi isključivo kroz hranu za životinje.

„Ne postoji nijedan drugi način. Hrana za životinje je osnovni generator prenosa aflatoksina u mleko“, naglašava on.

Naš sagovornik dodaje da aflatoksin spada u grupu mikotoksnina, koji su svi produkti rasta gljivica plesni.

„Da bismo imali aflatoskin ili bilo koji drugi mikotoksin, prvo sirovina, u ovom slučaju hrana za životinje, mora da bude zaražena gljivicama plesni. Tu se, pre svega, misli na kukuruz, koji je najrizičnija sirovina u proizvodnji hrane za životinje. Dakle, kukuruz mora da bude zaražen tim gljivicama, koje u određenim uslovima stresa produkuju aflatoskin“, objašnjava Šefer.

On dodaje da je kukuruz glavni generator prisustva aflatoksina u hrani za životinje jer učestvuje sa preko 50 odsto u svim smešama za ishranu krava muzara, a i pogodan je supstrat za razvoj gljivica.

Gljivice, kako navodi, mogu da nastanu na polju ili usled lošeg skladištenja sirovina.

„Razvoju gljivica pogoduju i određeni klimatski uslovi, što je godina toplija i vlažnija, to je veća šansa da se one razviju. To se uvek dešava kao posledica toplih i vlažnih leta. Ovo leto je bilo idealno za razvoj gljivica, jer je bilo mnogo jako sunčanih dana“, ukazuje Šefer.

Naš sagovornik podseća da do pre 20 ili 30 godina aflatoksina uopšte nije bilo, ali kako je došlo do zagrevanja i klimatskih promena, vremenski uslovi su pogodivali njegovom razvoju.

Šefer ukazuje da je pre više od deceniju, kada je bila prva kriza sa aflatoksinom kod nas, tome prethodilo vruće leto, sa pikovima vioskih temperatura koje su dugo trajale.

„Što bude toplije kod nas, to će se te gljivice više pojavljivati. Što aflatoksina ima više u hrani za životinje, ima ga više i u mleku“, zaključuje on.

Šefer navodi da postoje različite vrste borbe protiv aflatosina, kao što su borba u samom polju, u skladištima…

„Međutim, ako ga već imamo u hrani za životinje, onda se dodaju različiti apsorbenti koji sprečavaju apsorbciju aflatoksina u organizmu životinje. On se vezuje za te apsorbente, izbacuje u spolju sredinu i samim tim ga nemate ni u mleku“, pojašnjava naš sagovornik.

U nekim slučajevima, kako dodaje, ume da bude tolika intoksiciranost kao što je bila prošle godine, da ni prisustvo tih apsorbenata ne može u potpunosti da eleiminiše ili maksimalno smanji nivo aflatoksina u mleku.

„Korišćenjem ovih sredstva mi mahom uspevamo da spustimo aflatoksin na nivo od 0,25, koji je kod nas dozvoljen, ali kada su ovakve godine teško možemo da ga spustimo na nivo od 0,05“, ukazuje on.

Šefer poručuje da je jedno od potencijalnih rešenja za to da se potpuno izbaci kukuruz kao hranivo.

„Da se umesto kukuruza koriste alternative kao pšenica, ječam… što sa sobom vuče drugi niz problema, kao što je skuplja proizvodnja, manja energetska vrednost hrane, manja proizvodnja mleka, ali to je u godinama kao što je ova jedini način da spustimo nivo aflatoksina na tih 0,05“, smatra on.

To su, kako zaključuje, jedine dve nutritivne stretegije kada već imamo aflatoksin prisutan u hrani za životinje. Sve ostale stregegije poradzumevaju preventivu.

I profesor poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Igor Jajić smatra da je nivo 0,05 mikrograma aflatoksina po kilogramu mleka jako teško dostići.

„Pogotovo kada se suočimo sa žetvenim godinama kao što je bila 2024, onda je to praktično nemoguće. Ako govorimo o nekim prosečnim proizvodnim godinama, onda bi to moglo biti dohvatiljivo“, pojašnjava on.

Jajić navodi da je jedan od glavnih uzročnika klima.

„U ovim godinama kao što je bila prošla, mi smo u julu imali tropske noći u nekolio gradova u Srbiji, kao što su Beograd, Sombor, Novi Sad… gde je prevaziđen istorijski maksimum kada je u pitanju noćna temperatura. On je prevazišao i one iz 2012. godine kada smo imali još veći udar aflatoksina nego prošle godine i protiv toga ne možemo da se borimo, naši hibridi to ne mogu da izdrže na polju“, ukazuje naš sagovornik.

On podseća da kada je briselska administracija to donosila još pre skoro 20 godina, rukovodila se potrošačima kojima je mleko namenjeno, a to su deca.

„I taj nivo od 0,05 je preračunat srazmerno po kilogramu telesne mase kada ga koristi dete, a ne kada ga koristi odrasla osoba. Nije se uzimalo u obzir koliko u Holadniji ili Nemačkoj imate tropskih noći u kojima se temperatura ne spušta ispod 20 stepeni, a ima svega jedna ili nijedna. A te tropske noći ekstremno utiču na razvoj gljivica na polju“, upozorava Jajić.

Od toga se, prema njegovim rečima, možemo braniti samo primenom pune agrotehnike.

„Ona kreće od dubokog oranja, pa da imamo sreće da izmrzne, pa da imamo sreće da bude snega, kog nema već deceniju ili kiše i slično. Prošle godine smo imali februar i mart koji su bili izuzetno sušni i već početkom aprila se u suvu zemlju sejalo zrno“, podseća on.

Jedina odbrana na polju je da biljka bude što zdravija, tvrdi Jajić.

„Biljka, kao i čovek, mora da bude zdrava i da ima što bolju kondiciju, jer se tako može odupreti gljivicama koje ih napadaju“, ističe on.

Primeni pune agrotehnike, kako kaže, jako mnogo doprinelo bi i navodnjavanje.

Ipak, u poslednje dve decenije ostvaren je napredak, tvrdi Jajić.

„U poslednjih 20 godina jeste dosta toga učinjeno u tom pravcu, posebno u pogledu skladišnog prostora. Oni su nama posle 2000. godine bili možda i najkritičnija tačka, a u međuvremenu su izgrađeni brojni skladišni prostori, silosi i slično po najmodernijim standardima i ne možemo reći da se aflatoksin formira u našim skladištima“, kaže on.

Pored navedenog, Jajić ističe da je bitan i momenat setve i skidanja roda.

„Ono šta svako može da radi, jeste da se na vreme zaore, a to ne rade svi poljoprivrednici. I tu već imamo ogroman rizik da se neće dobiti potpuno snažna i zdrava biljka koja će se odupreti“, poručuje on.

Ljudi koriste AI (veštačku inteligenciju) iz raznih razloga. Na primer, jedan čovek je nedavno otkrio da je koristio AI da bi aplicirao za 1.000 poslova dok je spavao.

Veštačka inteligencija postala je deo svakodnevnog života, poput mnogih novih stvari, ne znamo tačno kako korišćenje tehnologije poput AI utiče na nas.

S obzirom na to, dr Majkl Gerlič sa Swiss Business School u Cirihu, Švajcarska, odlučio je da istraži ovu temu.

Gerlič fokusirao se na nešto što se naziva ‘kognitivno olakšavanje’. Definisao je to kao ‘kada pojedinci delegiraju kognitivne zadatke spoljnim „pomoćnicima“, smanjujući svoje angažovanje u dubokom, reflektivnom razmišljanju’. Njegova konstatacija se odnosi na zadatke koji ljudi zadaju veštačkoj inteligencije, tačnije, da im nešto napravi ili pronađe.

Kako prenosi IFL Science, dodao je: „Ovaj fenomen je posebno zabrinjavajući u kontekstu kritičkog razmišljanja, koje zahteva aktivno kognitivno angažovanje kako bi se informacije efikasno analizirale i ocenile.“

Studija

Gerlič je uradio istraživanje sa 666 dobrovoljaca iz Velike Britanije koji su učestvovali u kvantitativnim anketama i kvalitativnim intervjuima.

Učesnici su bili raspoređeni u tri starosne grupe: 17-25, 26-45 i 46 i stariji, i dolazili su iz različitih obrazovnih sredina.
Kvantitativni podaci uključivali su upitnik sa 23 pitanja čiji je cilj bio da pokaže upotrebu AI alata, sklonost kognitivnom olakšavanju i veštine kritičkog razmišljanja, dok su kvalitativni podaci dolazili iz polu-strukturisanih intervjua sa 50 učesnika koji su prošli kroz tematsku analizu za kontekstualnu dubinu, kako je objasnila studija – objavljena u časopisu Societies.

Rezultati

Kao što se verovatno i očekivalo, mlađi učesnici su pokazali veću zavisnost od AI, dok su oni stariji koristili AI najmanje.
Zbog toga su stariji učesnici imali bolje rezultate u kritičkom razmišljanju.

Dr Gerlič u rezultatima istraživanja navodi: „Mlađi učesnici (17-25) pokazali su veću zavisnost od AI alata i niže rezultate u kritičkom razmišljanju u poređenju sa starijim učesnicima. Dodatno, veće obrazovanje je bilo povezano sa boljim veštinama kritičkog razmišljanja, bez obzira na upotrebu AI alata. Ovi rezultati naglašavaju potencijalne kognitivne posledice zavisnosti od AI alata, ističući potrebu za obrazovnim strategijama koje promovišu kritičko angažovanje s AI tehnologijama“.

Suštinski, iako AI može biti koristan u pomaganju ljudima da nauče osnovne veštine, može narušiti sposobnost osobe za kritičko razmišljanje.

Šta dalje?

U svetlu njegovih nalaza, dr Gerlič sugerisao je da škole i fakulteti ‘mogu da istaknu vežbe kritičkog razmišljanja i razvoj metakognitivnih veština kako bi kompenzovali zavisnost od AI i kognitivne efekte’.

„Inženjeri AI sistema možda će razmotriti kognitivne implikacije, osiguravajući da njihovi alati podstiču određeni nivo angažovanja, a ne pasivnu zavisnost,“ zaključio je.

Izvor: nova.rs

Artritis je jedno od najčešćih hroničnih zdravstvenih stanja koje češće pogađa žene nego muškarce.

Ono što možda niste znali je da postoji više od 100 različitih vrsta artritisa i srodnih bolesti. Stoga ne čudi što se za ovo stanje vezuju razni mitovi i zablude.

Iako je artritis često povezan sa starenjem, on može uticati na ljude svih starosnih dobi. Više od jedne trećine ljudi koji žive sa ovim stanjem kaže da to ometa njihovu sposobnost da rade i uživaju u životu.

Uprkos njegovoj rasprostranjenosti, mnoga pogrešna shvatanja o artritisu i dalje postoje, što dovodi do zabune oko njegovih uzroka, lečenja i strategija upravljanja.

Artritis pogađa samo starije odrasle osobe

„Iako se artritis može činiti češćim kod starije populacije, on svakako nije ograničen na određenu starosnu grupu i može da utiče na ljude bilo kog uzrasta“, objasnila je dijetetičarka Sara Šlihter za „Eating Well“.

Iako je tačno da je osteoartritis češći kod starijih zbog habanja zglobova, artritis ne prepoznaje starost. Stanja kao što su reumatoidni artritis, juvenilni idiopatski artritis i psorijatični artritis mogu se razviti kod mlađih odraslih, pa čak i dece, prenosi Miss7zdrava/24sata.hr.

Istina je da genetika, infekcije, povrede i životne navike mogu povećati rizik od razvoja bolesti, bez obzira na godine.

Pucanje u zglobovima izaziva artritis

Verovatno ste bili upozoreni da pucanje zglobova može dovesti do artritisa. Međutim, ovaj rasprostranjeni mit verovatno potiče od zvuka pucketanja, koji bi neki mogli da protumače kao štetan za zglobove.

Iako nema opsežnog istraživanja na ovu temu, nekoliko studija nije pokazalo vezu između pucanja zglobova i razvoja artritisa.

Umesto toga, veruje se da zvuk dolazi od oslobađanja mehurića gasa u sinovijalnoj tečnosti koja ublažava zglobove, a ne od trljanja kostiju jedne o drugu.

Iako pucketanje zglobova može smetati onima oko vas, nije štetno za vaše zglobove i neće dovesti do artritisa.

Vežbanje pogoršava artritis

Za one koji žive sa artritisom, strah od pogoršanja bola ili oštećenja zglobova često znači da će biti manje fizički aktivni. Međutim, sedentarni način života može zapravo pogoršati simptome artritisa tokom vremena.

„Fizička aktivnost, kretanje, svakako maksimalno do granice bola ili snage, može da omogući bolju pokretljivost i psihološki efekat da pacijent ne padne moralno (ne klone duhom), ali se ipak bori i ne predaje se bolesti, što je nažalost i dalje najčešće. Pri tome ne treba zanemariti propisanu medikamentoznu terapiju“, rekao je Nenad Horvat, predsednik Udruženja Remisija.

Istraživanja ukazuje na to da vežbanje može biti korisno jer jača mišiće oko zglobova, poboljšava fleksibilnost i smanjuje upalu. Osim toga, može sprečiti razgradnju hrskavice i smanjti bolove i ukočenost zglobova. Fizička aktivnost sa malim opterećenjem zglobova poput šetnje, vožnje bicikla ili vežbanja na eliptičnim spravama mogu biti korisne.

Ipak, ukoliko imate artritis, razgovarajte sa svojim lekarom ili fizioterapeutom pre upuštanja u bilo koji program vežbanja. On će vam pomoći da odredite najbolju vrstu fizičke aktivnosti za vaše lične potrebe.

Sve vrste artritisa su iste

Artritis se često tretira kao individualno stanje. Međutim, to je krovni izraz za mnoštvo poremećaja koji utiču na zglobove. Dva najčešća tipa su osteoartritis i reumatoidni artritis – imaju različite uzroke i mogućnosti lečenja.

je najčešći tip artritisa, koji se karakteriše progresivnom razgradnjom zglobnog tkiva tokom vremena. Iako je tačan uzrok nepoznat, može oštetiti hrskavicu, tetive, ligamente, kosti i još mnogo toga.

Za poređenje, reumatoidni artritis je autoimuni poremećaj u kojem imuni sistem greškom napada zglobove. Ovo može izazvati upalu i oštećenje zglobova, što može dovesti do bola, ukočenosti i otoka.

Ako osetite bol u zglobovima, konsultujte svog lekara radi pravilne dijagnoze. Razumevanje uzroka i lečenja vašeg specifičnog tipa artritisa je ključ za bolje upravljanje artritisom.

Ne možete ništa da uradite u vezi sa artritisom

Iako je artritis hronično stanje koje se ne može izlečiti, postoje mnoge strategije koje će vam pomoći da upravljate simptomima i poboljšate kvalitet života, uključujući promene u ishrani.

„Dijeta može uticati na simptome artritisa, a fokusiranje na hranu protiv upale, kao što su morski plodovi, voće i povrće, pa čak i određeni suplementi, može ublažiti simptome“, dodao je Šlihter.

Iako ne postoji jedinstvena dijeta osmišljena da ublaži simptome artritisa, mediteranska ishrana mogla bi da bude najprikladnija. To je zato što je puna antiinflamatorne hrane poput masne ribe, voća, povrća, orašastih plodova i semenki. Istraživanja ukazuje na to da bi ovaj tip ishrane mogao da bude posebno koristan za reumatoidni artritis.

Strategije za upravljanje artritisom

Ako živite sa artritisom, evo nekih strategija zasnovanih na dokazima koje mogu smanjiti bol:

– Uključite vežbe sa malim opterećenjem kao što su plivanje, biciklizam ili hodanje u svoju svakodnevnu rutinu da biste poboljšali zdravlje i pokretljivost zglobova.

– Držite se antiinflamatorne ishrane koja uključuje hranu poput voća, povrća, orašastih plodova, semenki, integralnih žitarica, mahunarki i masne ribe.

– Prekomerna telesna težina vrši pritisak na vaše zglobove, koji se vremenom mogu dodatno istrošiti. Kontrola težine može pomoći da se ublaži ovaj pritisak i bol koji dolazi sa njim.

– Život sa hroničnim zdravstvenim stanjem, kao što je artritis, može biti stresan. Veza je toliko jaka da su studije otkrile da ljudi sa reumatoidnim artritisom često doživljavaju pojačane simptome kada su pod stresom.

– Uključivanje naučnih tehnika za upravljanje stresom, kao što su svesnost, meditacija i terapija, može pomoći da se smiri vaš um, a možda i simptomi.

 

Košarkaši Džokera savladali su u 17. kolu Admiral bet Košarkaške lige Srbije na gostovanju u Novom Pazaru istoimeni tim sa 86:111 (21:23, 18:32, 22:30, 25:26).

Prvih deset minuta susreta protekli su u međusobnom nadmetanju oba tima. Ekipe su se smenjivale u vođstvu, bez osetnije prednosti na obe strane. Druga četvrtina bila je presudna. Somborci su odmah na startu drugog dela vezali dve trojke (Henson i Roberts), a potom je i Simić poentirao za prvu dvocifrenu prednost (21:31). Iako su izabranici Vladimira Lučića u poslednjem minutu imali i maksimalnih +23 (32:55), dozvolili su rivalu da zaključi prvo poluvreme sa sedam uzastopnih poena, tako da su Džokerovci na odmor otišli sa prednošću 39:55.

Ekipa iz Sombora je u nastavku meča rutinski odradila posao, dodatno su uvećali prednost i zasluženo na kraju slavili. U pobedničkom timu najefikasniji su bili Amerikanci Henson i Roberts sa 25 odnosno 21 poenom. Uroš Šuput je pridodao 17 poena, uz devet skokova i četiri asistencije.

Veljko Brkić je ubacio 15 poena, imao je deset skokova i tri asistencije, dok je dvocifreni bio i Boris Bodrožić koji je postigao deset poena, uz pet skokova. U strelce su se upisivali i Simić (8), Bojbaša (7), Vujadinović (6) i Milan Šuput (2). Ovo je bila deveta prvenstvena pobeda Džokera, koji se sa nova dva boda učvrstio u sredini tabele.

Somborski sastav će naredna dva susreta igrati protiv ekipa iz donjeg dela tabele. Narednog vikenda u Somboru gostuje ekipa Čačak 94 Quantox, dok im 1. februara predstoji duel sa timom Mladosti iz Smederevske Palanke.

Izvor: somborsport.org

Strana 56 od 974

Slobodno vreme

Lifestyle

Ovo piće bi, prema rečima doktora, moglo da bude „najmoćniji lek našeg vremena”. Dr Erik Berg, popularni zdravstveni ...

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.