Dr Predrag Nenadić je doktor prirodne medicine i diplomirani nutricionista koji je struku i znanje usavršavao u Nemačkoj na Univerzitetskoj klinici u Ludwigshafenu. On je otkrio kako se rešiti lošeg holesterola i na koji način brzo očistiti jetru.
Doktor Predrag Nenadić kaže da su najveće zablude da problem masne jetre nastaje od masne hrane.
Namirnica koju SRBI TAMANE i ne zaustavljaju se kada je jedu dovodi do TALOŽENJA MASNIH NASLAGA NA STOMAKU: 11 loših navika zbog kojih se stvara unutrašnja masnoća
OVO VOĆE jedite SVAKI DAN - drastično snižava holesterol: Smanjuje i rizik od moždanog udara
"Tu se pecaju mnogi. Jetra višak šećera prebacuje u masno tkivo, a holin (B4 vitamina) kojeg inače ima u slanini, u jajima i mesu, raspoređuje taj holesterol i ne dozvoljava da se zadržava u jetri, nego ga šalje u masno tikvo, pa dobijemo poveći stomak, uvećanu zadnjicu i tako dalje", smatra on.
"Kada kažemo: Neću da jedem jaje, dobiću holesterol". To su čiste nebuloze. Jedna trećina hrane utiče na holesterol, a sve ostalo jetra sama pravi. Drugo, holesterol nije nešto što je priroda stvorila protiv čoveka. Holesterol treba čoveku - iz njega se sintetišu mnogi hormoni i on stvara ćelijsku opnu i neophodan je čoveku", nastavlja doktor.
Međutim, dr Nenadić kaže da problem nastaje kada ima previše lošeg LDL holesterola.
"Trigliceridi ne dolaze od masne hrane, oni dolaze od šećera, ugljenih hidrata i preteranog voća. Ukoliko imate trigliceride, niste jeli svinjetinu, jeli ste voće, mnogo hleba, peciva, rafinisanog brašna i upravo u tome je problem", smatra on.
Prema njegovim rečima, kada nema dovoljno zdravih masti, koje smo izbacili, plašeći se da ćemo dobiti holesterol, mi onda dobijemo masnu jetru.
"To je takozvana nealkoholna masna jetra. Ta masna jetra onda ne može da radi, ne može da čisti naše telo od toksina, ne može da vrši pravilnu detoksikaciju. To ćemo primetiti tako što će nam na koži izlaziti akne, bubuljice, povećaće nam se perut, nokti će početi da se ljušte i da nas svrbi telo", kaže on.
Prema njegovim rečima, sve je u ishrani.
"Veoma je važno da vodite uredan život. Unošenje dovoljne količine vode. Jetra voli mnogo vode - to je od presudne važnosti. Moramo unositi optimalne količine biljnih vlakana i rastvorljivih i nerastvorljivih. Moramo jesti onu hranu koju jetra voli, a to su gorke stvari kao što su lincura, maslačak, koren čička i td".
Doktor savetuje da ljudi koji imaju trigliceride izabce ugljene hidrate i sve veštačke šećere.
"Jedite hranu koja je bogata zdravim mastima - domaća mast, maslinovo ulje, hladno ceđena biljna ulja, namirnice bogate holinom (slanina, jaja), jedite lososa, skušu i sve zdrave masti".
Doktor kaže da jetra ne može da se očisti sokovima, pogotovo ne kupovnim.
"Ne može da se očisti čak ni onim sokom od cvekle, šargarepe i jabuke. Drugo je taj prirodni sok, on je izuzetno dobar. Ja mislim da gotove sokove koje svuda prodaju, na njima piše da ti sokovi sadrže fruktozu, a ona je najopasnija za gojenje. Fruktoza daje slast proizvodu, ali daje i mast telu. Ta fruktoza uvećava trigliceride i holesterol u našem organizmu", zaključuje dr Nenadić, piše Stil.
Ako uzimate lekove za krvni pritisak, antidepresive, lekove protiv raka, lekove za srce ili antibiotike, izbacite ovo voće iz ishrane.
Reč je o grejpfrutu koji sadrži hemikalije furanokumarina koje sprečavaju enzime da razgrađuju lek u crevima, zbog čega se dejstvo leka može udvostručiti ili čak utrostručiti i tako naneti štetu organizmu, izvestili su istraživači sa Univerziteta Ontario.
Posledice pijenja soka ili konzumiranja grejpfruta u kombinaciji sa ovim lekovima su unutrašnje krvarenje, promene srčanog ritma, oštećenje bubrega i iznenadna smrt.
Od više od 85 lekova koje nije dobro uzimati u kombinaciji sa grejpfrutom, njih 43 mogu imati fatalne posledice.
- Jedna pilula sa čašom soka od grejpfruta može biti jednaka deset tableta sa čašom vode. Ljudi ne veruju kad čuju, ali tako terapija postaje otrov samo zbog soka - rekao je lider studije dr David Bailei.
On i njegov tim otkrili su da seviljske pomorandže i limete imaju sličan efekat grejpfruta na apsorpciju lekova, pa se i njih preporučuje izbegavanje ako pijete lekove.
Izvor: direktno.rs
Većina stvari nam je potrebna baš u trenutku kada ih nemamo, tako da je dobro biti spreman za sve situacije.
Letnje vreme je idealno za razna putovanja. Sunce i vesela atmosfera dobra su motivacija da se uputite na put i iskoristite godišnji odmor koji već neko vreme niste znali da iskoristite.
I dok se spremate za put i pakujete kofere, nije loše da ponesete i lekove za kućnu upotrebu, jer nikad ne znate šta bi vam se moglo dogoditi na tom istom putovanju. Od mučnine i glavobolje do ogrebotina i bolova u stomaku.
Zbog toga je važno poneti lekove protiv bolova i temperature u obliku tableta, sirupa ili supozitorija za decu. Što se tiče kompleta prve pomoći, kada su u pitanju rane i povrede, pri ruci držite sredstva za površinsku negu rana poput alkohola, antibiotika za nanošenje na kožu, sterilne gaze, zavoja i gipsa.
Pogledajte ispod za detaljnu listu stvari koje vaša mini apoteka treba da sadrži:
Obične maramice
Alkohol za dezinfekciju
Zavoji i flasteri
Antibiotik za upotrebu na koži
Supozitorije za decu (bol, temperatura)
Ibuprofen, paracetamol i aspirin
Probiotici (pomažu kod problema sa varenjem)
Kapi za nos, kapi za oči
Proizvodi za zaštitu od sunca
Sredstvo protiv alergija i ujeda buba.
Izvor: danas.rs
Tokom korišćenja ove vremenske odredbe ste se sigurno nekada našli u dilemi.
Kada ste dogovarali izlazak i napisali spojeno „poslepodne“, ili ipak odvojeno „posle podne“, verovatno ste zastali i razmislili koji oblik je ispravan.
Ipak, odgovor je jednostavan.
I jedan i drugi oblik su ispravni.
Rastavljeno „posle podne“ se piše kada je u pitanju priloška odredba za vreme.
Dakle, doći ću posle podne, znači doći ću posle 12 časova.
Sa druge strane, sastavljeno „poslepodne“ se piše kad je imenica.
Na primer; Celo poslepodne sam radila/ radio.
Isto važi i za popodne i po podne i prepodne i pre podne.
Izvor: danas.rs
Ukoliko nemate dovoljno gotovine da kupite automobil, do vozila možete doći na tri načina i sva tri se svode na pozajmicu od banke. Ipak, razlika može da bude velika - počev od kamate do neophodne dokumentacije.
Kupovina vozila jedna je od većih i važnijih investicija. Ipak, činjenica je da većina građana ne može da priušti nove automobile, pa se češće opredeljuju za polovna vozila u dobrom stanju, čije su cene poslednjih godina drastično porasle.
Ukoliko kućni budžet ne dozvoljava kupovinu automobila gotovinom, građani imaju tri opcije, a to su podizanje keš kredita, potom kredita za automobil ili „kupovina“ vozila na lizing.
Keš kredit svakako predstavlja jedan od lakših načina da se dođe do nekog manjeg i povoljnijeg automobila. Radi se o nenamenskom kreditu i jednostavnije je dobiti ga u banci. Dakle, nema posebne ili dodatne dokumentacije, kao u druga dva slučaja. Ipak, začkoljica kod ove opcije svakako može biti kamata, koja je visoka za ove kredite.
Ako recimo, klijent želi kredit od milion dinara, što je oko 8.500 evra, i uz to ima fiksnu kamatnu stopu i maksimalni period otplate od 71 mesec, odnosno skoro šest godina, rata bi u tom slučaju iznosila 21.850 dinara.
Na kraju perioda otplate, klijent će banci vratiti više od 1,56 miliona dinara, odnosno oko 13.330 evra – daleko više od pozajmljenog iznosa.
Rata sa varijabilnom kamatnom stopom u startu bila bi tek nešto niža, oko 21.630 dinara, a krajnji iznos koji klijent vraća oko 1,55 miliona dinara, ali treba imati u vidu da je apsolutno nemoguće predvideti da li će rata sa ovom, promenljivom kamatom tokom čitavog perioda otplate da raste, jer to zavisi od bankarskih kretanja na svetskom nivou.
Inače, najveći iznos keš kredita koji odobrava jedna od banaka je 2,25 miliona dinara, odnosno oko 19.200 evra.
Ko želi da podigne ovaj, najviši mogući iznos, na najduži mogući rok (71 mesec), sa fiksnom kamatnom stopom, svakog meseca će banci plaćati oko 49.200 dinara, a na kraju otplate vratiće joj ukupno više od 3,51 milion dinara (30.000 evra).
Sa varijabilnom kamatnom stopom, mesečna rata bie 48.700 dinara, a krajnji iznos koji će klijent vratiti banci 3,48 miliona dinara.
Kada je reć o auto-kreditu, za razliku od keš-kredita, ovde je obavezno učešće, koje varira od banke od banke. Osim osnovne, potrebna je i dodatna dokumentacija. Međutim, kamatne stope ovakvih, namenskih kredita su manje.
Dokumentacija potrebna za podizanje auto-kredita zapravo zavisi od toga da li ovu pozajmicu podiže neko ko je stalno zaposlen ili ipak ima ugovor na određeno vreme, penzioner ili paušalac.
Mesečna rata na auto-kredit od, na primer, sedam godina na 15.000 evra u dinarima (1,8 miliona dinara), sa nominalnom kamatnom stopom od 11,9 odsto iznosiće 22.508 dinara, a ukupno će se za kamatu za tih sedam godina platiti banci 611.750 dinara.
Poslednja opcija koja će vam omogućiti nabavku automobila je lizing. Bukvalan prevod ovog izraza je „iznajmiti“ ili uzeti u zakup. Postoje dve vrste lizinga – finansijski i operativni.
Prva opcija funkcioniše tako da zainteresovani klijent pronađe automobil koji mu odgovara, potom sklopi ugovor sa lizing kućom, koja kupuje izabrani automobil, nakon čega ga klijent njima otplaćuje na rate. Pošto otplati sve rate, automobil u prvom slučaju postaje vlasništvo onog koga je otkupljivao.
Na primeru kola od 6.000 evra i maksmalnim periodom otplate od 72 meseca, sa PDV učešćem od 20 odsto, mesečna lizing rata je 84,14 evra u jednoj beogradskoj banci.
Operativni lizing najsličniji je klasičnom ugovoru o zakupu. Korisnik ima pravo da koristi predmet lizinga, ali ne postaje vlasnik istog. Po isteku ugovora, ima opciju produženja, zamene, ili vraćanja.
U praksi to znači da praktično vozač sve vreme „iznajmljuje automobil“ i da ne može biti u njegovom vlasništvu. Ovu opciju nabavke automobila mahom koriste kompanije.
Cena ovakvog načina iznajmljivanja varira u zavisnosti od ponude, a kako se može videti u nekim lizing kućama, treba izdvojiti od 300 evra mesečno, pa sve do 800, u zavisnosti od marke automobila.
Ono što je važno znati, jeste da će u oba lizing slučaja, od klijenta tražiti kasko osiguranje. Rok otplate može biti od nekoliko meseca do nekoliko godina. Takođe, obavezno je učešće od 20 odsto u visini cene automobila.
Izvor: nova.rs
Nakon saobraćajne nesreće u kojoj je teško povređena petnaestogodišnja devojčica, N. K. producentkinji televizije Pinj određen je pritvor do 30 dana. Iz istog saopštenja, saznali smo da je u krvi u tom trenutku imala 1.51 promila alkohola u krvi, kao i da je do nezgode doslo na pešačkom prelazu. Takođe, da je do sada imala više desetina prekršajnih prijava, od kojih više od 10 osuđujućih. Kako je moguće da je uopšte bila za volanom?
Kako to da sa 33 prekšajne prijave i 11 osuđujućih presuda neko i dalje ima vozačku dozvolu?
„Ona radi na Pink televiziji, onda po samoj vokaciji oni su svi zaštićeni od zakona“, kaže advokat Borivoje Borović.
Sad je, kaže, možda malo jasnije kako. Drugi Osnovni sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je u sredu uveče izazvala nesreću u kojoj je teško povređena devojčica. Osumnjičenoj je na teret stavijeno da je saobraćajnu nezgodu izazvala sa umišjajem, s obzirom da je vozilom upravijala pod dejstvom alkohola od 1.51 promila alkohola u krvi i daje do nezgode došlo na pešačkom prelazu.
„U njenom slučaju ako se dokaže njena krivica, da dobije maskimalnu krivičnu kaznu, da joj se uopšte ne ukida pritvor, jer po meni, ja ocenjujem da je ovo delo počinjeno sa umišljajem. Dakle ona je svesna načina kako se ponaša u vožnji, iz tih ponovljenih slučajeva, da može da izazove smrtnu posledicu“, navodi Borović.
Smtna posledica, bez prevelikin posledica po vozača dogodila se 2013. godine. Tada je saobraćajnu nezgoda izazvao sin Žejka Mitrovića, Aleksandar Mitrović. Život je tada izgubila sedamnaestogodišnja Andrea Bojanić. Za to delo izrečena mu je kazna od svega 11 meseci kućnog pritvora.
„Kaznena politika naših sudova, kada je u pitanju saobraćaj, je prilično blaga i nekako se ide za time koliko će to pogoditi učinioca, a ne koliko je žrtva saobraćajne nezgode pogođena“, objašnjava Damir Okanović iz Komiteta za bezbednos u saobraćaju.
Nada se, kaže, da će sudovi zaoštriti kaznenu politiku i shvatiti da život ne moze biti najjeftiniji u saobraćaju.
„Ne zamo o kakvim se prekršajnim prijavama radi i kakav je njihov krajnji ishod, ali ono što ovaj slučaj govori je da sistem funkcioniše selektivno. Ako si pripadnik vladajuće stranke, još ako radiš na režimskim medijima, za tebe zakoni ne vaze. I to je ono što mi u ovoj državi, u ovom sistemu moramo da menjamo, nema nedodirijivih, nema one rečenice znas ti ko sam ja“, ističe Slavica Radovanović, pukovnica MUP-a u penziji.
A na žalost ima je, i kaže, sve je češće čujemo.
„Ne verujem da će ona dobiti tu kaznu iako je određen formalno pritvor. Evo mogu unapred da predvidim da će pokušati da se nagode i da dobije godinu dana kućnog zatvora sa nanogicom“, navodi Borović.
Izvor: n1info.rs
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Somboru uhapsili su J. K. (50) iz okoline ovog grada zbog sumnje da se bavio trgovinom narkoticima, odnosno dilovanjem
Policija je u redovnoj kontroli izvršila pregled automobila kojim je upravljao osumnjičeni i pronašla dva paketa sa oko jednog kilograma praškaste materije za koju se sumnja da je heroin.
J. K. je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Višem javnom tužiocu u Somboru.
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
01.07.2024 | 10:00 | CELER IŠTVAN (1960) | Mesno groblje Telečka |
01.07.2024 | 12:00 | NENAD JANKO (1939) | Veliko pravoslavno groblje |
01.07.2024 | 12:00 | SKENDŽIĆ RADE (1958) | Mesno groblje Kolut |
01.07.2024 | 13:00 | KOVAČEVIĆ LJUBICA (1947) | Veliko pravoslavno groblje |
Sportski savez grada Sombora startuje sa svojim programom na bazenu. Kako je najavljeno, sutra startuje Besplatna školica sporta „Sportić na bazenu“ koji se realizuje uz podršku grada Sombora i Sportskog centra Soko.
Sportić će se odvijati na otvorenom gradskom bazenu od 1. jula, svakog ponedeljka i srede od 9 do 10 časova. Da podsetimo, ovaj program je namenjen deci od 3 do 6 godina. Program će se odvijati na otvorenom igralištu, poligonu za decu i malom bazenu.
Uvodni deo je na igralištu, gde deca prolaze kroz razne zabavne poligone, a finalni u malom bazenu gde sva deca rade vežbe u vodi a ujedno se i zabavljaju kroz igru. Sa decom će raditi diplomirani profesori sporta i fizičkog vaspitanja, kao i diplomirani trener plivanja.
Izvor: somborsport.org
Industrijska zona u Somboru je popunjena, а postojeće strane kompanije orijentisane isključivo ka izvozu proširuju kapacitete u ovoj zoni. Tako je kompanija Guma-S kupila dodatnih 5.000 kvadratnih metara parcele.
Načelnik Zapadnobačkog upravnog okruga Goran Nonković kaže da je industrijska zona puna, ali se postavlja pitanje problema i kvalifikovanih radnika.
“O tome se ozbiljno razgovara, ne samo zbog uvoza radnika koji će nadomestiti problem, već i o tome da školstvo treba prilagoditi situaciji i potrebama privrede”, napominje Nonković u izveštaju RTV.
Dve nove investcije su već u procesu ulaska u somborsku industrijsku zonu.
“Ruska fabrika boja i lakova, metalne galanterije i auto-sprejeva je već u odmakloj fazi prikupljanja neophodne dokumentacije i počinju sa gradnjom pogona u industrijskoj zoni. Najvažnija je CTP kompanija svetskog ranga, koja zakupljuje prostor u industrijskoj zoni. To je fabrika kojoj će biti potrebna ozbiljna obučena radna snaga”, dodaje Nonković.
Slovenačke kompanije zapošljavaju više od 20.000 radnika u Srbiji.
U fabrici koja posluje u Somboru kažu da je privredni ambijent pozitivan i da su za kupovinu nove mašine dobili pomoć razvojne agencije Vojvodine.
Nadležni kažu da je značajna prednost za dolazak stranih investicija u Sombor izgradnja brze saobraćajnice „Osmeh“.
Izvor: biznis.rs
Ako ste ljubitelj napetih krimi priča, velika je verovatnoća da ste već čuli za najnoviju Netfliksovu senzaciju "Dept Q"...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.