Operateri mobilne telefonije mts i Yettel povećali su cene od 1. marta, a A1 je najavio poskupljenje usluga od 1. aprila.
Za korisnike usluga prve dve kompanije, rok za raskid ugovora, ukoliko korisnici ne žele da plaćaju više, je istekao upravo 1. marta, pošto su krajem januara obavestili korisnike.
Mada mnogi ta obaveštenja nisu videli. Neki korisnici mts su iznenađeni, a neki tvre da su dobili SMS.
Korisnici Yetella se žale da nisu ni primetili obaveštenje koje je sitnim slovima odštampano na prošlomesečnim računima.
Korisnici usluga A1 imaju 30 dana na raspolaganju da raskinu ugovore bez naknade ako ne pristaju na poskupljenje.
Međutim, ovo simultano poskupljenje sva tri operatera u kratkom roku čini pravo potrošača da raskinu ugovor bez naknade, ukoliko se ne slažu sa proenom cene, koje im garantuje Zakon o elektronskim komunikacijama, besmislenim.
Naime, u teoriji, ako potrošaču ne odgovara promena cene koju ima u ugovoru, on bi mogao za poskupljenje da kazni kompaniju odlaskom kod drugog opratera. Ali kada sva tri poskupe, šta onda?
Jovan Ristić iz Udruženja potrošača Efektiva ocenjuje da ovakvo ponašanje operatera ukazuje da naše telekomunikaciono tržište nije pravo tržište.
„Nema validnih razloga za poskupljenje. Oni se pozivaju na inflaciju, ali nama inflacija pada, država se svim silama trudi da je obori. Posebno nema validnih razloga da se ta poskupljenja dese istovremeno. Mislim da bi Komisija za zaštitu konkurencije trebalo da se pozabavi ovime. Ovo je simulacija tržišta“, napominje on.
On ističe i da je ovo razlog zašto treba imati i četvrtog mobilnog operatera.
Ristić ističe i da neki operateri imaju praksu odugovlačenja kada korisnik hoće da raskine ugovor.
„Govore ljudima kako treba kompanija da dozvoli da se ugovor raskine, da mora da se čeka na to… Građani treba da znaju da raskid ugovora nastaje u trenutku kada potrošač izjavi raskid. Nema šta kompanija da odobrava. Jedino može da se za raskid plaća naknada štete i u tom slučaju treba operateri da predoče korisnicima koliko će to da ih košta, pa oni da odluče da li hoće ili neće da raskidaju.
Pošto ljudi uglavnom idu u poslovnice, pa im tamo govore kako ne mogu odmah da raskinu ugovor, najbolje da pošalju poštom zahtev za raskidom ugovora“, savetuje Ristić.
On kaže da kada je donošen Zakon o elektronskim komunikacijama, to je rađeno netransparentno, na sve načine se pokušala izbeči javna rasprava i kao rezultat nijedno udruženje potrošača nije učestvovalo u njegovoj izradi.
„U avgustu 2021. godine održana je ta javna rasprava koja je trajala jedan dan. Nigde nije bilo poziva za nju, a to znam jer sam tražio tu informaciju. Na kraju su tu učestvovali samo predstavnici operatera. Da jeste bio neko sigurno bi se pobunio protiv toga da kreditni biro registruje obaveze prema telekomunikacionim kompanijama, što je prošlo u zakon“, napominje on.
Ristić ističe da treba mobilnim operaterima zabraniti da menjaju uslove ugovora na određeno.
„Ovako, ako mogu ugovor na određeno da menjaju, kakva je razlika između ugovora na određeno i neodređeno?“, pita se on uz napomenu da ovakva istovremena poskupljenja obesmišljavaju pravo potrošača da raskine ugovor.
Izvor: danas.rs
Nismo sigurni da li koristite ovu opciju kada je u pitanju Google Maps, ali bi vam dosta pomoglo ukoliko biste je primenili.
Ažuriranje kućne adrese u Google Maps aplikaciji omogućava vam da pronađete najkraće rute bez saobraćaja kada negde idete.
Takođe, možete da nađete restorane, neke atrakcije ili neke druge lokale u okolini. Promena adrese je laka, koji god operativni sistem da koristite.
Najlakši način da ažurirate kućnu adresu je da koristite aplikaciju Google Maps na telefonu. Evo kako da to uradite za Android:
* Dodirnite svoju sliku ili inicijale u gornjem desnom uglu
* Idite na Settings -> Edit home or work
* Odaberite meni sa tri uspravne tačke (⋮) pored vaše adrese.
* Izaberite Edit home.
* Zatim X pored vaše trenutne adrese u polju za pretragu.
* Unesite svoju novu adresu u polje za pretragu i odaberite adresu koju je predložio Google
* Proverite informacije na ekranu i odaberite Done.
Korisnici iPhone-a i iPad-a mogu da promene kućnu ili poslovnu adresu takođe preko aplikacije Google Maps. Evo kako:
* Otvorite Google Maps
* Dodirnite ikonu profila u gornjem levom uglu
* Otvorite Settings
* Odaberite Edit home or work
* Idite do menija Labeled
* Odaberite ikonicu sa tri tačke pored Home i izaberite Edit home
* Uklonite svoju trenutnu adresu i dodajte novu.
Izvor: b92.net
Švedske prosvetne vlasti odlučile su da u škole vrate što više knjiga, umesto tableta, računara i drugih digitalnih pomagala. Kako je objasnilo švedsko ministarstvo prosvete u nauke, "digitalna sredstva za učenje treba da se uvode u nastavu samo u uzrastu u kome promovišu učenje učenika i ne ometaju ga". Švedska vlada takođe neće slediti predlog Nacionalne agencije za obrazovanje za digitalnu strategiju, jer su je, kako je objašnjeno, kritikovali su je neuronaučnici i pedijatri.
Svaki osmi vukovac, oko 35 odsto osmaka imalo dvojku iz matematike: Šta otkriva izveštaj Zavoda za vrednovanje kvaliteta
Zbog čega su se vlasti Švedske, zemlje koja se može nazvati pionirom osavremenjivanja i digitalizacije nastave, odlučile na ovako "drastičan" korak i šta drugi mogu iz tog primera da nauče. Švedsko ministarstvo prosvete dalo je opširno objašnjenje.
"Sposobnost učenika da čitaju i razumeju ono što čitaju je osnova za učenje u svim školskim predmetima. Školska politika švedske vlade ima za cilj da se vrati osnovama i obnovi snažan školski sistem zasnovan na znanju, sa naglaskom u ranim razredima na osnovne veštine kao što su čitanje, pisanje i računanje", objašnjavaju iz tog ministarstva.
Kako dodaju, "najbolji uslovi za razvoj osnovnih veština čitanja i pisanja mogu se naći u analognim okruženjima sa analognim pomagalima".
"Zbog toga je važno da učenici mogu da rade sa olovkom i papirom i, na kraju, ali ne i najmanje važno, da imaju pristup udžbenicima i školskim bibliotekama sa osobljem“, kaže ministarka za škole Lota Edholm.
Pored toga, dobre veštine čitanja omogućavaju učenicima da se kreću svetom i steknu neophodna znanja i informacije, ali i da dožive radost čitanja – priliku da otkriju nove svetove i razumeju i druge i sebe.
"Postoje naučni dokazi da okruženja bez ekrana stvaraju bolje uslove za decu da grade odnose, koncentrišu se i uče da čitaju i pišu. Zbog toga je važno da se digitalna sredstva za učenje uvode u nastavu samo u uzrastu kada promovišu i ne ometaju učenje učenika. Stoga se mora pažljivo razmotriti upotreba takvih pomagala", navodi švedsko ministarstvo.
Kao su objasnili, učenicima u Švedskoj je potrebno više udžbenika.
"Fizičke knjige su važne za njihovo učenje, ali mnogim školama još uvek nedostaju odgovarajući udžbenici. Vlada je stoga uvela novu državnu subvenciju za koju direktori škola mogu da konkurišu za nabavku određenog nastavnog materijala za predškolske ustanove, osnovnu školu, osnovnu školu za učenike sa intelektualnim teškoćama, specijalnu školu i školu Sami. Ova državna subvencija može se koristiti za udžbenike koje proizvode izdavači, sa ili bez digitalnih komponenti, namenjene za upotrebu u učionici. Takođe je moguće konkurisati za državne grantove za priručnike za nastavnike. U 2023. godini izdvojeno je ukupno 685 miliona švedskih kruna (1 evro je 11,25 švedskih kruna), a od 2024. godišnje će se izdvajati 500 miliona švedskih kruna", dodaju iz ministarstva.
Ranije učenicima nije bio garantovan pristup udžbenicima, a odlukom švedskog parlamenta od 1. jula 2024. godine stupaju na snagu izmene Zakona o obrazovanju, kojima će se, između ostalog, obezbediti da učenici imaju pristup udžbenicima, drugim obrazovnim materijalima i drugim pomagalima za učenje.Vlada je zadužila švedski školski inspektorat da proveri pristup učenika udžbenicima i drugim nastavnim materijalima.
"Pristup dobroj beletristici i publicistici je neophodan da bi se inspirisala strast za čitanjem. Vlada je investirala kako bi omogućila predškolskim ustanovama i školama da kupuju više literature, kao i ulaganje u razvoj veština nastavnika kako bi se ojačale jezičke veštine, pismenosti i matematičke veštine učenika. Ulaganja u knjige i obuku za određene veština iznosiće 179 miliona švedskih kruna 2024. godine, nakon čega će slediti procenjenih 500.000 kruna godišnje", navodi švedsko ministarstvo.
Učenici treba da imaju pristup školskim bibliotekama sa osobljem jer školski bibliotekari i dobro opremljene školske biblioteke igraju važnu ulogu u promovisanju čitalačkog interesovanja i pismenosti, navode iz švedskog ministarstva i dodaju da će zbog toga vlada predložiti za tu namenu 216 miliona švedskih kruna u 2025. godini, nakon čega sledi procenjenih 433 miliona švedskih kruna godišnje. Vlada će takođe predložiti izmene i dopune Zakona o obrazovanju kako bi se učenicima omogućio pristup školskim bibliotekama sa osobljem.
Sposobnost nastavnika da biraju i koriste sredstva za učenje je ključna za kvalitet nastave i učenja, objašnjavaju švedske prosvetne vlasti.
"Prikupljeni naučno-empirijski podaci i dokazano iskustvo pokazuju da se osnovne veštine kao što su veštine odnosa, pažnja i koncentracija kao i sposobnost čitanja, pisanja i računanja najbolje stiču analognim aktivnostima u analognom okruženju. Fokus treba da bude na fizičkim knjigama u mlađem uzrastu, a digitalna pomagala za učenje treba da se koriste samo ako imaju pozitivan uticaj kako deca odrastaju, pod uslovom da se to radi selektivno i zasnovano na jasnoj naučnoj podršci i dokumentovanoj obrazovnoj dodatnoj vrednosti. Vlada je stoga zadužila Nacionalnu agenciju za obrazovanje da izradi opšte smernice ili preporuke, kao i prateći materijal o izboru i upotrebi sredstava za učenje u učionici", ističu iz švedskog ministarstva.
Trenutno je u predškolskom uzrastu obavezno da se deci obezbede digitalni uređaji u nastavnom panu i programu, a trenutno se sprovodi revizija takvih propisa.
"Nacionalna agencija za obrazovanje, koja trenutno sprovodi reviziju u oblasti digitalizacije u predškolskom programu, predložiće i izmene koje više neće zahtevati korišćenje digitalnih sredstava za učenje u predškolskim ustanovama. Svaka moguća upotreba digitalnih sredstava za učenje u predškolskim ustanovama treba da bude selektivna i zasnovana na jasnoj naučnoj podršci i dokumentovanoj obrazovnoj dodatnoj vrednosti. Konačni izveštaj treba podneti do 4. juna 2024. godine".
Takođe, odlučeno je da se nacionalni testovi i sredstva za ocenjivanje u osnovnim i srednjim školama više ne digitalizuju.
"Od januara 2024. nacionalni testovi i alati za ocenjivanje u osnovnim školama više neće biti digitalizovani. Naučno je dokazano da učenici nižih razreda osnovne škole najbolje uče uz pomoć olovke, papira i fizičkih knjiga. Nacionalna testiranja u osnovnim školama bi stoga takođe trebalo da se sprovode analogno", saopštava švedsko ministarstvo prosvete.
Pored toga, priprema se i studija kako da se ojača oblast čitanja i razumevanja pročitanog u nastavnim planovima i programima.
Kako bi se svim učenicima pružila prilika da čitaju švedsku i međunarodnu beletristiku, švedska vlada je predložila izradu spiskova za lektiru, kao pomoć nastavnicima u odabiru lektire.
Izvor: nin.rs
Obratite pažnju na znake koji mogu da vam ukažu na stanja koja su povezana sa bolestima srca.
Srčana insuficijencija je doživotno stanje koje se javlja kada srčani mišić ne može da pumpa dovoljno krvi po telu da zadovolji svoje potrebe. Ovo stanje može biti uzrokovano srčanim udarom ili kardiomiopatijom, u kojoj su zidovi srčanih komora postali zadebljani ili ukočeni.
Nažalost, ovaj po život opasan sindrom pogađa više od 64 miliona ljudi širom sveta, prema podacima Nacionalnog instituta za zdravlje, i postao je glavni globalni zdravstveni prioritet poslednjih godina.
Srčana insuficijencija se ne može izlečiti i vremenom se može postepeno pogoršavati, ali simptomi kao što su iscrpljenost i kratak dah se često mogu kontrolisati. Međutim, postoji još jedan manje poznat simptom srčane insuficijencije koji se javlja ujutru, a zatim se pogoršava kako dan odmiče.
To su otečeni zglobovi i stopala. To je simptom srčane insuficijencije koji uzrokuje nakupljanje tečnosti. Medicinski naziv za ovo stanje je edem. Ako su oba skočnog zgloba, stopala ili noge otečena i situacija se ne popravi u roku od nekoliko dana, trebalo bi da potražite savet lekara.
Treba napomenuti da edem nije uvek posledica srčane insuficijencije. Zadržavanje tečnosti može biti rezultat alergijske reakcije, viška telesne težine ili jednostavnog predugo sedenja. Razni lekovi, kao što su steroidi i antidepresivi, takođe mogu uticati na zadržavanje tečnosti.
Pored otečenih zglobova, drugi simptomi srčane insuficijencije uključuju umor, vrtoglavicu i moguću nesvesticu. Može se javiti i uporan kašalj, i ubrzan rad srca, piše „Ladbible“, prenosi Index.hr.
Kreće projekat stvaranja “Divljih ostrva” i revitalizacije ribljih staništa u okolini Apatina. Ova oblast je poznata kao drugo najveće mrestilište na čitavom toku Dunava, što je još jedan razlog za ulaganje u njenu zaštitu.
Miodrag Perović, zadužen za ribarstvo u JP “Vojvodinašume”, potvrdio je na jučerašnjoj skupštini USR “Čikla” u Apatinu da ovo javno preduzeće sprovodi evropski projekat “Wildislands” koji ima za cilj kreiranja ostrva i obnove šume, kao čišćenje i obnavljanje ribljih staništa. Kroz revitalizaciju ribljih staništa, planirano je čišćenje i izmuljivanje kanala koji povezuje Petreš, Cigansku baru i Mišvald. Ovo će omogućiti bolje uslove za riblje staze i mrestilišta, što će doprineti očuvanju populacija riba i celokupnog ekosistema. U tu svrhu nabavljen je bager duge ruke koji će biti ključan u sprovođenju ovih radova, a koji će očistiti kanale i dunavce, omogućavajući ribama pristup mrestilištima. Važno je istaći da će radovi biti pažljivo vođeni kako bi se očuvala postojeća flora i fauna.
Planirano je da se nakon restauracijskih aktivnosti, novoformirana ostrva prepuste daljem prirodnom razvoju bez ljudskih intervencija. Ova “divlja” ostrva će dodatno biti zaštićena i ući će u prvi stepen zaštite u okviru buduće revizije granica Specijalnog rezervata prirode “Gornje Podunavlje”. Pored toga ova inicijativa će doprineti stvaranju eko-koridora duž Dunava, omogućavajući slobodno kretanje i migraciju različitih vrsta riba i drugih životinja.
Izvor: radiodunav.com
Opštinski kulturni centar Apatin, i tokom marta meseca, organizovaće brojne sadržaje za sve generacije. Na Velikoj sceni Doma kulture, ljubitelji umetnosti moći će uživati u pozorišnom i filmskom programu, Mala sala je rezervisana za književni program, dok će u galeriji Meander, pored izložbe koja je u toku, biti postavljena još dve nove do kraja meseca. Takođe, povodom izbora za sportistu godine i godišnjice NATO agresije, u Velikoj sali će biti upriličene prigodne svečanosti.
Od 1. do 21. marta – Izložba slika Smiljane Čurić „Čudestva“, galerija Meander
16. i 17. mart – filmski program
20. mart – Svečanost povodom izbora za sportistu godine, Velika sala Doma kulture od 18 sati
21. mart – predstava „Ljubaf“ (Bane Zeremski, Elizabeta Đorđevska, Dubravko Jovanović), Velika sala Doma kulture od 20 sati
22. mart – promocija knjige autora Đure Vlaškalića „Damnatio memoriae – kažnjavanje zaboravom“, Mala sala Doma kulture od 19 sati
23. mart – izložba povodom godišnjice NATO agresije „Posebne jedinice policije iz Vojvodine u zaštiti otadžbine“, galerija Meander od 11 sati
23. mart – Svečana akademija povodom godišnjice NATO agresije, Velika sala Doma kulture od 12 sati
26. mart – predstava za decu iz PU „Pčelica“, Velika sala Doma kulture od 9:30h
29. mart – otvaranje izložbe fotografija Zorana Milutinovića, galerija Meander od 19 sati
30. mart – predstava za decu uzrasta od 3 do 12 godina „Spasa dosada“ (pozorište za decu Maksimus Art), Velika sala Doma kulture od 11 sati
Izvor: Radio Apatin
Nađa Komaneči danas ima 62. godine i ostvarena je žena, supruga i majka. Mi je pamtimo kao izuzetnu...
Kada pričamo o Nađi Komaneči, ne možemo da se ne setimo njene neverovatne borbe za goli život i način na koji se izborila sa nevoljama koje su je zadesile.
1976. godine u Montrealu, Nađa je prva u istoriji gimnastike dobila najveću moguću ocenu: 10. Komaneči je jedna od najpoznatijih gimnastičarki na svetu i zaslužna je za promociju sporta u svetu, a ovo je njena priča.
Nađa je rođena u malom gradu u komunističkoj Rumuniji 1961. Otac joj je bio mehaničar, majka domaćica, imala je mlađeg brata. Nađa je rasla u srećnom i zdravom orkuženju. Majka je kao devojčicu upisala na gimnastiku. Do šeste godine već je razvila veliku strast prema sportu. Već tada je znala šta će biti kad poraste, piše Noizz.
A onda je primećuje najbolji trener gimnastike u Rumuniji - Bela Karolj i pita je da radi sa njim.
Sedmogodišnja Nađa i njeni roditelji su pristali na njegove uslove. Trenirala je oko tri sata svakog dana i samo nekoliko meseci kasnije je učestvovala na prvom gimnastičkom takmičenju na kom se nije proslavila, ali je zbog toga počela da radi još više.
Rumunska vlada je tada čula za Nađu i ponudili su joj da trenira u državnoj gimnastičkoj školi. Osim regularnih časova, trenirala je po osam sati svakog dana u nedelji.
Uskoro je postala jedna od najboljih u zemlji. Ušla je u ligu velikih. U 13. je putovala u Njujork gde se takmičila na Američkom prvenstvu i tamo je upoznala američkog gimnastičara Barta Konera, koji je mnogo kasnije postao značajan muškarac u njenom životu.
Imala je 14 godina kada je na Olimpijskim igrama prva u istoriji gimnastike dobila najveću ocenu 10. Iz Montreala je otišla s tri zlatne medalje.
Posle trijumfa se vratila u Rumuniju verujući da će nastaviti običan i tih život s porodicom, ali svet je od nje napravio zvezdu. Svi svetski mediji su pisali o Nađi, a rumunska vlada je nju i njenu porodicu nagradila jednomesečnim odmorom i novim automobilom.
Tada su stvari krenule nizbrdo. Roditelji su joj se razveli, a Nađa je bila razočarana i usamljena, bežala je u gimnastičku salu da bi zaboravila na probleme.
Onda je saznala još goru vest - rumunska vlada je primoravala da ostavi svog trenera Belu i da počne da radi sa stručnjakom po njihovom izboru. Tada je pomislila da nema izlaza, izolovala se i verovala je da jedino rešenje samoubistvo.
Popila je izbeljivač za veš, srećom- pronašli su je na vreme i odveli u bolnicu gde se potpuno oporavila.
Godine 1980. se takmičila na Olimpijskim igrama u Moskvi. Posle svih problema nije bila u uobičajenoj formi. Osvojila je dva zlata i dva srebra, ali nije bila zadovoljna sobom.
U vreme Olimpijade, tenzija između Rusa i Rumuna je bila na vrhuncu, a mnogi rumunski treneri su sumnjali u fer suđenje sudija. Zbog toga je Nađin trener Bela javno izrazio nezadovoljstvo, posle čega je s porodicom pao u nemilost političara.
Rumunska vlada je shvatila da može da iskoristi Nađu, pa su 1981. organizovali "Nadia Tour" na kojoj je ona nastupala širom sveta a fanovi su plaćali skupe ulaznice da bi je videli. Vlada je zaradila 250.000 dolara od turneje, a Nađa je dobila 1.000 dolara.
Kada je s timom otputovao u Ameriku, njen trener Bela je tražio azil za sebe i porodicu. Nađa je bila preneražena kada je shvatila da je omiljeni trener i najbolji prijatelj napustio i vratila se sama u Rumuniju.
Ovaj događaj je bio velika opomena za Rumune. Nađa im je i dalje trebala kao figura za naslovne strane i nisu smeli da rizikuju da je izgube. Zato su joj zabranili da napušta zemlju, prisluškivali su joj telefon, otvarali poštu i pratili je gde god je išla. Pričalo se da je maltretirao i zalostavljao sin Čaušeskua - Niku.
Sve to je nije sprečilo da upozna Konstantina Panaita. Na jednom takmičenju ga je srela i on joj je rekao da je i sam prebegao iz Rumunije. Ponudio joj je pomoć u bekstvu. Iako ga nije poznavala, jedino što je želela je da promeni život i pobegne iz zemlje. Zato je pristala.
Nekoliko nedelja kasnije sa još pet begunaca je prateći Panaitove instrukcije preplivala Dunav i hodala kilometrima da bi došla do mađarske granice. Zahvaljujući tome što je bila poznata, primili su je u Mađarsku, a onda joj dozvolili da uđe u Austriju gde se našla s Panaitom. Zajedno su otišli u američku ambasadu gde joj je ponuđen politički azil i karta u jednom pravcu za Njujork.
U Americi je imala dosta ljudi - trenera Belu, još neke Rumune koji su pobegli, prijatelja gimnastičara Barta Konera, ali kad god je neko pokušao da je kontaktira, sve je išlo preko Panaita. Nikada joj nije prosleđivao pozive i nije nikome dozvoljavao da priča s Nađom. Imala je samo njega.
Uprkos tome je imala javne nastupe, Panait je uvek bio s njom. Bio je oženjen, a ljudi su pričali da su on i Nađa u vezi. Nađa je na ove glasine uvek odgovarala isto: "To je tajna." Tu rečenicu je morala da izgovara jer je Panait držao kao taoca.
Posle meseci takvog života Nađa je uspela da se poveri dobrom prijatelju koji je pripretio Panaitu. On se uplašio policije i pobegao sa celom Nađinom ušteđevinom od 150.000 dolara. Ostala je švorc.
Polako je počela da se vraća u život i tada se setila starog znanca Barta Konera, s kojim se mnogo smejala i zbližila još na Olimpijadi u Montrealu. Pozvala ga je telefonom i njihovi telefonski razgovori su se nastavili godinu i po dana. Bart je pozvao Nađu da se preseli kod njega u Oklahomu i predložio joj da zajedno otvore gimnastičarsku školu.
Počeli su da žive zajedno, započeli posao i to je ujedno bio najsrećniji period u životu Nađe Komaneči. Venčali su se u Rumuniji 1996. jer ona je htela da se uda u rodnoj zemlji.
Nađa i Bart su paralelno sa školom gimnastike započeli nekoliko zajedničkih biznisa, a ona se često druži i sa holivudskim glumcima, a Kejti Holms joj je dobra prijateljica.
Godine 2006. Nađa je u 45. godini rodila prvo dete, sina Dilana.
Izvor: direktno.rs
Kada se voli, onda se voli svim srcem, makar bi trebalo tako. Atsrolozi kažu da sledeća četiri horoskopska znaka imaju najveći "emocionalni kapacitet" pa se u potpunosti predaju partneru/ki i izuzetno su posvećeni u vezi, odani i pritom veoma strastveni. Saznajte mišljenje stručnjaka za astrologiju, pa nam recite da li se to poklapa sa vašim iskustvom.
Ova četiri horoskopska znaka vole svim srcem pa su prvi carevi u ljubavi:
Vatreni i samouvereni znak voli snažnim intenzitetom. Lavovi daju celog sebe u emotivnim odnosima, iznenađuju voljenu osobu veličanstvenim gestovima i nepokolebljivom odanošću. Njihova ljubav je snažna, često impresionira one koji imaju dovoljno sreće da budu u njihovoj blizini.
Saosećajni i brižni vodeni znak nosi "svoje srce u rukavu". Tu su da daju najjaču emotivnu podršku. Veoma su predani partneru/ki, nikako ne dozvoljavaju da veza preraste u rutinu ili da se ljubavni odnos zanemari i rade to sasvim iskreno - od srca.
Empatični vodeni znak voli da bezgraničnim saosećanjem. Krasi ih urođena sposobnost povezivanja sa drugima na dubokom emocionalnom nivou. Podržavaju konstantno voljenu osobu, tu su da pruže razumevanje i bujicu emocija.
Znak harmonije pristupa ljubavi graciozno i diplomatski. Osobe rođene pod Vagom traže ravnotežu u emotivnim odnosima. Njihova ljubav je poput divne melodije, ispunjene razumevanjem i istinskom bliskošću, piše astrotalk.com.
Kolera, bolest je koja nije iskorenjena, kako mnogi misle - evo koji su simptomi i kako izgleda lečenje.
Kaže neko „kolera“ i odmah se pomisli na staru iskorenjenu bolest iz mračnih vekova za nama. Nažalost, nije tako. Iako smo u 21. veku i medicina je neviđeno napredovala, rizik od širenja kolere je opet tu.
I kako se to desilo?
Nedavno je mnoge iznenadila vest da je kruzer norveške kompanije sa 3.000 turista stavljen u karantin kod obale Mauricijusa nakon izveštaja da je izbila kolera na brodu.
A prošle godine Svetska zdravstvena organizacija procenila je da je milijarda ljudi u 43 zemlje u opasnosti da oboli od kolere, prenela je Al Džazira.
Podaci kažu da je od 1817. godine u svetu bilo sedam pandemija kolere.
Koliko bi sve to trebalo da nas zabrine, za RTS je govorila dr Violeta Rakić, specijalistkinja epidemiologije iz Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“.
Kako je navela, kolera je crevno oboljenje koje izaziva bakterija vibrio kolere (Vibrio cholerae) i u svetu je trenutno u toku sedma pandemija ove bolesti.
„Kolera je bolest koja je i te kako prisutna u svetu. Zahvata više zemalja i više kontinenata, a ta sedma pandemija je počela 1961. godine u jugoističnoj Aziji, tek se sedamdesetih godina prenela u Afriku, a devedesetih na Ameriku i još uvek traje. Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, svake godine u svetu od ove bolesti oboli od 1,3 do četiri miliona ljudi, a nažalost imamo i preko 20.000 do 140.000 smrtnih slučajeva“, napominje doktorka.
Ovu bolest izaziva bakterija koja se u organizam unosi putem zagađene vode, odnosno hrane. Dakle, objašnjava doktorka, javlja se prvenstveno u onim sredinama gde nema dovoljno higijenski ispravne vode za piće i za druge potrebe. Kolera može da se javi i posle velikih prirodnih katastrofa kao što su zemljotresi ili poplave gde dolazi do urušavanja sistema vodosnabdevanja i sistema za odvod otpadnih materija.
Kolera, kao i ostale bolesti, može da ide od lakih oblika, dakle lakih formi kliničkih ispoljavanja, pa do teških stanja. Kod teških stanja, može da dođe do čak letalnih ishoda i posle nekoliko sati od pojave prvih simptoma i znakova bolesti.
„Simptomi kolere su obilne učestale vodene stolice, tj. prolivi, koji mogu da budu praćeni povraćanjem, dakle jednim naglim gubitkom tečnosti iz organizma, koje uslovljava poremećaj elektrolita, slabost bubrega, a kod dece može da dođe i do pada nivoa šećera u krvi, tj. hipoglikemije. Ovi teški oblici bolesti mogu da budu letalni i do 50 odsto slučajeva. Međutim, velika većina je ipak sa blažom kliničkom slikom, tako da je letalitet kod takvih oblika kolere manji od jedan odsto, što je u principu dobra statistika“, napominje dr Rakić.
Inkubacioni period je od nekoliko sati do pet dana maksimalno, ali prosečno inkubacija iznosi od dva do tri dana.
U zavisnosti od težine kliničke slike i lečenje može da bude različito.
Nekad je dovoljno napraviti rastvor elektrolita u kućnim uslovima, na osnovu preporuke izabranog lekara ili infektologa, kako bi se nadoknadila izgubljena tečnost iz organizma. Međutim, to važi samo kada su u pitanju lakši oblici.
„Teži oblici bolesti ipak moraju da se leče putem davanja infuzija intravenski i davanjem određenih antibiotika, tetraciklina“, napominje doktorka.
Jako je mala verovatnoća da se kolera prenese sa čoveka na čoveka jer infektivna doza koja je potrebna da bi došlo do pojave simptoma iznosi preko milion vibriona kolere. Čovek jeste rezervoar za ovu bolest, ali se ona ipak prenosi unošenjem zagađene vode, odnosno hrane u kojoj se nalaze velike količine bakterija.
Poslednji slučajevi kolere u Srbiji zabeleženi su 1989. godine kada je registrovano 16 slučajeva u Dimitrovgradu. Takođe, 1984. su registrovana dva slučaja kod naših građana koji su se oboleli vratili u zemlju i koji su se zarazili na putovanju u zemlje u kojima je kolera endemska bolest.
„Mi naših slučajeva kolere nismo imali u dugom vremenskom periodu, tako da nema osnova za strah, ali je neophodna opreznost, posebno kada putujemo u rizična područja“, zaključuje dr Violeta Rakić.
Izvor: nova.rs
Paradajz je jedna od onih pristupačnih, običnih biljaka kod kojih stvar nije do kraja jasna: da li je paradajz voće ili povrće? Treba nam odgovor jednom zasvada.
Ukoliko i vi niste načisto sa tim da li je paradajz voće ili povrće, našli smo objašnjenje. Možda će vam paradajz biti jasniji, a možda i ne.
Botanički gledano, paradajz je bobica. Ima tanku koru, sočnu pulpu, mnogo semenki unutra. Evropljani paradajz smatraju voćem – ova reč znači i bobičasto voće.
Paradajz se dakle tradicionalno svrstava u povrće, ali iz perspektive botaničara, paradjz je voće koje jev definisano kao „jestivi dio semenašice koji služi za reprodukciju“.
Ipak, po svojoj nameni, paradajz je povrće: uzgaja se kao i većina ostalog povrća, koristi se u kulinarstvu kao povrće i, za razliku od bobičastog voća, služi se za ručak, a ne za desert.
Stoga je tehnički ispravno paradajz smatrati bobicom, ali zahvaljujući praktičnoj primeni, nazvati ovo voće povrćem takođe neće biti greška, piše healthy-food-near-me.com.
U članku časopisa „Journal of the American Dietetic Association“ gde se raspravljalo o ovoj dilemi u nastavku definicije se navodi kako ona ne uključuje samo paradajz, već i krastavce.
Verovali ili ne sve je započelo još u SAD gde je upravo ova rasprava stigla pred najviši američki sud.
Naime, jedan uvoznik žalio se sudu tvrdeći da je paradajz voće te da ne treba platiti carinu, jer je u ono doba uvezeno voće bilo oslobođeno nameta. Slučaj se odužio, a sud je dobro provjerio sve botaničke i lingvističke posledice odluke i zaključio: paradajz je povrće!
Odluka suda iz 1887. godine je glasila: „Botanički gledano, paradajz je voće, ali u svakodnevnom govoru i upotrebi kod trgovaca ili kupaca, paradajz je kao i krastavac, povrće koje se uzgaja u baštama i koje se jede sirovo ili kuvano, i poput krompira, salate ili šargarepe, obično se servira kao posebno jelo ili deo nekog jela, a ne kao voće, koje se obično servira za desert.
Dugo se mislilo kako je sok od paradjza otrovan, tako da je ipak bilo problema u počecima upotrebe paradjza u gastronomiji. Tek kada se otklonila svaka sumnja u njenu otrovnost, paradjz je na velika vrata ušao u sve kuhinje sveta!
Danas je naprosto teško zamisliti kakva je bila mediteranska kuhinja bez paradjza. On se u potpunosti uklopio u poznata jela i neki kažu, uneo je je upravo onaj deo koji je nedostajao i po kojem danas prepoznajemo Mediteran, prenosi dnevnik.hr.
Paradajz je bogat vitaminima, mineralima i antioksidansima. Nutricionist ističu koje su mu prednosti.
I jednom za svagda saznaćemo: paradajz je bobica ili povrće
Teško je poverovati, ali pre samo tri veka paradajz se smatrao otrovnim i uzgajao se isključivo u dekorativne svrhe, ne samo kod nas, već i u naizgled prosvećenoj Evropi. A to nije iznenađujuće – pripadaju porodici velebilja, čiji predstavnici zaista mogu naštetiti ljudskom zdravlju.
Može biti žute, zelene, crvene ili smeđe boje, veličine oraha ili težine pola kilograma, slatke su i mesnate ili sočnije i kiselkaste. Od paradajza se pripremaju salate, supe i sosovi, dodaju se prilozima i mesu, zatvaraju u tegle i suše na suncu.
Naučnici se još uvek ne mogu složiti oko mesta odakle potiče paradajz. Prema jednoj verziji, prvi put su uzgajani u Indiji. Prema drugoj, pojavili su se u Kini – potvrda za to su pronađene semenke paradajza, koje su već više od dvije hiljade godina. Najčešće mišljenje kaže da nam je paradajz došao iz Južne i Centralne Amerike.
Naziv biljke – paradajz – potiče od astečke reči „tomatl“, što znači „velika bobica“. Drugo ime – paradajz – došlo je od italijanske reči „pomo d’oro“, što znači „zlatna jabuka“. Danas je uobičajeno da se sama biljka zove paradajz, a njeni plodovi paradajz.
Paradajz je donet u Evropu u 20. veku iz Amerike. Pre svega, došli su u Španiju i Portugal. Kasnije se biljka proširila po Italiji, Francuskoj, Nemačkoj i istočnoj Evropi. Dugo su se mnogi Evropljani odnosili prema ovoj kulturi s nepovjerenjem i uzgajali je samo u dekorativne svrhe – mali plodovi jarkih boja bili su divan ukras vrta. Paradajz je počeo da se jede tek krajem 17. veka, u isto vreme pojavili su se i prvi recepti sa ovim sastojkom.
Paradajz je važan proizvod za ljude sa biohemijske tačke gledišta.
Sadrži proteine, aminokiseline, polisaharide, karotenoide, organske kiseline, vlakna.
Osim toga, paradajz je pravo skladište vitamina i minerala potrebnih za osobu. Sadrži vitamine B (B1, B2, B5, B6, B9), vitamine C, K, H i PP, kao i kalijum, kalcijum, magnezijum, cink, gvožđe, hlor i sumpor, jod, fosfor, folnu kiselinu.
Paradajz sadrži važna biološki aktivna jedinjenja: karotenoide, polifenole i veliku količinu vitamina C.
Godine 2017. Univerzitet u Ilinoisu, na osnovu studije koja je uključivala 700 ispitanika, otkrila je da likopen, koji se nalazi u velikim količinama u paradajzu, smanjuje rizik od raka prostate.
Druga studija je potvrdila prednosti likopena kod drugog raka – karcinoma bubrega. Osim toga, postoje brojne studije koje potvrđuju lekovito dejstvo likopena kod katarakte, pa čak i makularne degeneracije mrežnice – ova bolest se javlja kod starijih ljudi i podrazumeva odumiranje nervnih ćelija u mrežnjači.
Nekoliko paradajza dnevno pomoći će vam da dobijete pravu dozu likopena. Crveni paradajz sadrži više ove supstance, a u paradajz pastama i sokovima – količina likopena se povećava sa 000 na 7-13 mg.
Organske kiseline i vlakna koja se nalaze u paradajzu imaju pozitivan efekat na gastrointestinalni trakt – povećavaju proizvodnju enzima i izbacuju ustajalu žuč. Vlakna regulišu i nivo holesterola, a kalijum, kojim paradajz ima u izobilju, normalizuje rad srca.
Polifenoli smanjuju rizik od kardiovaskularnih i onkoloških bolesti. Vitamin C je snažan antioksidans koji jača imuni sistem. Ove korisne materije se ne sintetišuu u ljudskom telu same, pa se mogu dobiti samo hranom.
Paradajz ima minimalni sadržaj kalorija, što ga čini toliko popularnim među ljudima koji odravaju liniju. Osim toga, vlakna sadržana u paradajzu zasićuju telo dugo vremena i ne dopuštaju da se pojavi osećaj gladi.
Preporučuje se minimiziranje ili isključenje paradajza iz ishrane kod gihta, čira, gastritisa, bolesti bubrega i povećane kiselosti želuca, a treba imati na umu da i alergičari treba da koriste paradajz s oprezom.
Danas je teško pronaći recept za prva i druga jela, gde god da se dodaje paradajz u bilo kom obliku. Sveži, pasirani ili sušeni paradajz dodajemo u supe, stavljamo ih u priloge kako bi ukus bio višestruki i zanimljiviji, a mesu da bi bilo sočnije i nežnije. Paradajz se čak koristi u pečenju i desertima, piše healthy-food-near-me.com.
Toni Viler, suosnivač Lonely Planeta, najpoznatijeg izdavača turističkih vodiča na svetu, jasno je stavio do znanja koje...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.