Sombor.info

Sombor.info

Strana 104 od 1276

 

U utorak, 27. januara 2026. godine, u Velikoj galeriji Kulturnog centra “Laza Kostić” Sombor, biće upriličeno svečano otvaranje izložbe “Međuprostori”, umetnice Ane Azdejković, s početkom u 19.00 časova.

Postavka izložbe trajaće do 27. februara 2026. godine.

Dinamikom svog razvoja likovni rad Ane Azdejković je na precizno označenom mestu susretanja nje nih sećanja, introspektivnih beležaka i prostorne imaginacije. Njeno stvaralaštvo počiva na iskustvu svakodnevnog ali transformisanog kroz lični doživljaj i emotivnu gestualnost. Koristeći akrilni mate rijal koji ostavlja brzo sušeći i neizbrisiv trag, bez mnogo prepravki i u svom ekspresivnom maniru, umetnica gradi površine i segmente prizora koji nedvosmisleno svedoče o prolaznosti trenutka upi sanog u registar ličnog pa i kolektivnog sećanja pažljivog posmatrača njenih radova. Figuralni motivi u radu Ane Azdejković nisu često u prvom planu dok načinom slikanja imaju sasvim posebno znače nje. Bilo da su oblikovani akrilom ili „vazdušnom glinom“, figure deluju najpre kao tragovi prisustva i posebnih unutarnjih stanja. Njihova materijalnost i oblici reflektuju emotivne zapise i fragmente iden titeta, pružajući posmatraču prostor za introspektivno čitanje. Figure tako postaju suptilni i snažni nosioci sećanja na doživljeno i upisuju svoju prisutnost u liminalne prostore koje umetnica istražuje. Izložba predstavlja detaljno sagledavanje otvorenog ali i nekog zatvorenog Aninog sveta. Prostori koji se sažimaju javljaju se kao nosioci svetlosti i memorije, zapisi postaju mape podsvesnog, dok su ritam četke i gesta ujedno i ritmovi emotivnog načina razmišljanja. U osnovi ovog stvaralaštva stoji trajna zapitanost i radoznalost kao i spremnost na svakodnevni rad kroz zabeleške onoga što je i vid ljivo i nevidljivo. Od skica i crteža nastalih u hodu, do slojevitih i složenih kompozicija koje sačuvaju trenutke u njihovim vizuelnim arhivama. Njeni radovi nisu samo likovni zapisi već i tragovi procesa u kojem se umetnost i život neraskidivo prepliću.

Aleksandra Mećava

Ana Azdejković (1997, Petrovac na Mlavi)

Završila je osnovne i master studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Trenutno je na doktorskim astudijama na istom fakultetu, gde je angažovana i kao istraživač, aktivno učestvujući u akadem skom i umetničko-istraživačkom radu. Tokom studija usavršavala se na međuna rodnom nivou kroz Erasmus program na prestižnoj École nationale supérieure des beaux-arts (ENSBA) u Parizu. Dobitnica je više priznanja i stipendija, među kojima se izdvajaju dvostruka stipendija „Dositeja“ za najbolje mlade talente Srbije, kao i više godišnja stipendija Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja kao i nagrada Fakulteta likovnih umetnosti za mozaik. Izlagala je na više od 30 kolektivnih i samo stalnih izložbi u Srbiji i inostranstvu, uklju čujući izložbe u Kini i Italiji, kao i u prostoru Nemačke ambasade u Beogradu. U svom radu istražuje pojam prostora, sa fokusom na međuprostore svakodnevnog života. Kroz smenu figuracije i apstrakcije, ispituje nevidljive granice između realnog i unu trašnjeg sveta.

 

Odbojkašice Volejstarsa nakon dva vezana prvenstvena poraza, tokom vikenda su ugostile i savladale ekipu Kleka sa 3:1 (25:23, 25:19, 23:25, 25:11). Kljajićevčanke su uspele da se vrate na pobednički kolosek, a novom pobedom napredovale su jedno mesto na tabeli i sada su treći tim BPŠ Prve lige Srbije. Izabranice trenera Vladimira Karanovića trenutno imaju 28 bodova.

Zaostaju osam bodova u odnosu na lidera iz Kruševca, te pet bodova za beogradskim timom „Crno bele 011“.

U narednom (15) kolu Volejstars će ugostiti ekipu četvrtoplasiranog Valjeva, a ovaj meč na programu je u utorak, 27. januara od 20 časova - piše somborsport.org.

Večeras, 22. januara sa početkom u 20 sati na sceni Narodnog pozorišta Sombor biće prikazana predstava pod nazivom “Ljudi od voska” Mate Matišića.

Režiju potpisuje Ivana Vanja Alač.

Reč reditelja

“Matišićeva drama „Ljudi od voska“ jedan je od najvećih dokaza da što je nešto ličnije, to je univerzalnije, kao i toga da je najveća hrabrost: iskrenost!

Кroz tri naizgled zasebne, a zapravo uzročno-posledične priče, autor nas void kroz svoje grehove, pokajanja i iskupljenja, koristeći pisanje kao određenu vrstu psihoterapije i ispovesti u kojoj u potpunosti „ogoljuje“ sebe stičući time pravo da „ogoli“i druge.
Međutim, ispostavlja se da i pišući o drugima, on i dalje piše o sebi.

Ova pirandelovska trilogija postavlja pitanje gde je granica između stvarnih ljudi i dramskih likova, „sveca skrbnika“ i „gada pisca“, „idealne majke“ i „zlostavljačice“, fikcije i faktografije, „profesionalne deformacije“ i „duševne boli“.

U današnjem svetu, zaista je retkost da je neko toliko hrabar da u potpunosti sebe ogoli pred svetom i toliko vešt da ogoli svet oko sebe, kao Mate Matišić. Prateći njegovu hrabrost i pričajući njegovu priču, svako od nas u tekstu pronalazi nešto što ga se tiče.”

Raspored sahrana na somborskim grobljima za 22. januar

Datum Vreme Pokojnik Groblje
22.01.2026 12:00 ĐORĐE BUZADŽIĆ (1943) Veliko pravoslavno groblje Sombor
22.01.2026 13:00 VIDA BERETIĆ (1958) Veliko katoličko groblje Sombor
22.01.2026 14:00 DORA GABROVŠEK (1955) Veliko katoličko groblje Sombor
22.01.2026 11:00 DRAGICA VULIN (1945) Veliko pravoslavno groblje Sombor
22.01.2026 12:00 ANTUN TURKALJ (1955) Zajedničko groblje Čonoplja
 

Kakva je to vakcina? Trostruka zaštita: MMR je vakcina koja sadrži tri komponente («podvakcine»), protiv: Morbila (malih boginja); Mumpsa (zaušaka); Rubeole.

Radi se o virusnim infekcijama, a svaka komponenta vakcine je brižljivo pripremljena da ne izazove infekciju, već odbrambenu reakciju detetovog organizma (što je suština imunizacije) - piše bitiroditelj.com.

Zašto se MMR vakcina daje deci?

Pre uvođenja MMR vakcine, ogroman broj dece je oboljevao od navedene tri zarazne bolesti. Nekome može da zvuči drastično, ali se stvarno umiralo od malih boginja! Zauške su kod jednog broja dece izazivale ozbiljne komplikacije (čak i sterilitet kod muškaraca), a rubeola je jedan od najopasnijih virusa za trudnice i nerođene bebe (naravno, ako je trudnica vakcinisana, ona je zaštićena).

Posle uvođenja ove vakcine, došlo je do neverovatnog smanjenja broja obolelih, kao i komplikacija pomenutih bolesti. Pošto su brojne naučne (epidemiološke) studije potvrdile efikasnost vakcine, ona je postala deo obaveznog imunizacionog kalendara u skoro svim zemljama na svetu.

Kada se daje MMR vakcina?

Daje se u drugoj godini života (mada ima zemalja gde se ova vakcina daje koji mesec ranije) – dakle, posle prvog rođendana. To ne znači da vakcina mora odmah da se da čim dete «zakorači» u drugu godinu života, ali nema potrebe ni da se nepotrebno odlaže. Važno je da dete bude potpuno zdravo kada se vakciniše!

Da li je kasno da se dete vakciniše kasnije – posle treće godine?

Naravno da nije kasno. Ako dete nije dobilo vakcinu u drugoj godini, ona može da se da i kasnije. To, zapravo, nije pravo kašnjenje, jer je imuni (odbrambeni) sistem deteta tada «jači», odnosno sposobniji da razvije adekvatnu reakciju na vakcinu (da se imunizuje). Zato nema dileme. Ukoliko dete nije dobilo vakcinu po kalendaru imunizacije, neka je dobije kasnije!

Zašto se, onda, svima ne daje kasnije?

Zato što je nepotrebno izlagati dete riziku da dobije neku od pomenutih bolesti PRE nego što se vakciniše. Činjenica je da su te tri bolesti danas retke, ali «mini» epidemija malih boginja od pre par godina nas je podsetila da je vakcinacija zaista neophodna.

Da li mnogo boli?

Boli malo, baš kao i druge vakcine. Kada iskusna ruka, uz nežan pristup, obavi ovu vakcinaciju – dete skoro i da ne oseti ubod. Zato nema bojazni da će «navući traumu» od ove vakcine (kako se to ponekad misli).

Ima li neželjenih efekata?

Svaki lek, pa i vakcina – ima željene, ali i neželjene efekte. Tako i MMR vakcina može da dovede do dve grupe neželjenih efekata:

Prvi su «standardni» – otok i crvenilo na mestu davanja vakcine, kao i blaga temperatura prvih dan-dva od davanja.

Drugi efekti su «kasni». Nastupaju nedelju-dve posle vakcinacije, a ispoljavaju se kao blagi znaci bolesti protiv koje je dete vakcinisano. Tako može da se javi povišena temperatura, otok kapaka, crvenilo kože, ponekad i uvećanje limfnih čvorića na vratu. To traje par dana (nekad i duže), a ponekad se zaboravi na vakcinaciju, pa se stanje deteta proglasi za neku «novu» infekciju (i nepotrebno se leči). Međutim, ovi efekti su prolazni, pa uz malo strpljenja i lekova za obaranje temperature sve lepo prođe.

Zato je dobro da dete dobije MMR vakcinu u vreme kada roditelji ne planiraju putovanje (u nekoliko narednih nedelja), kako se ovi kasni neželjeni efekti ne bi desili na putu.

Da li je potrebna revakcina?

Revakcinacija je osvežavanje imuniteta i produženje zaštitnih efekata vakcinacije. Zato ogromna većina protokola za ovu vakcinu predviđa revakcinaciju. Vreme revakcinacije se razlikuje od zemlje do zemlje, ali zavisi i od vremena prve vakcine. Trebalo bi da dete pred polazak u školu dobije revakcinu.

Revakcina je naročito važna za devojčice, koje će jednog dana biti mame, ali to ne znači da dečaci treba da se «provuku».

Može li da se kombinuje sa nekom drugom vakcinom?

Do nedavno je vladalo mišljenje kako ova vakcine ne sme da se kombinuje sa drugim vakcinama, jer već ima tri «podvakcine» u sebi. Od pre par godina, u SAD je vakcina protiv varičele dodata MMR vakcini, tako da se «rodila» MMRV vakcina. To znači da dete pored morbila, zaušaka i rubeole, dobija zaštitu i od varičele (ovčijih boginja). Na taj način se smanjuje broj «bockanja» dece, a prvi rezultati vakcinacije novom četvorovalentnom vakcinom su ohrabrujući.

Ima li ova vakcina veze sa autizmom?

To je jedna velika zabluda koju je, nažalost, «kreirala» grupa britanskih lekara. Oni su povezali MMR vakcinu sa pojavom autizma kod dece. Međutim, veoma brzo su počele da se sprovode opsežna medicinska istraživanja, koja su obuhvatila ogroman broj dece u različitim zemljama sveta. U pitanju su studije koje NISU finansirali proizvođači vakcina, već su objektivne i nezavisne.

Kada su se sumirali rezultati svih istraživanja, došlo se do nesumnjivog i jasnog zaključka: MMR vakcina nije uzrok autizma kod dece! To je sada postalo potpuno jasno. A pomenuti lekari, koji su uneli pometnju među roditelje, ali i stručnu javnost, suočavaju se sa ozbiljnim preispitivanjem i mogućim disciplinskim merama.

Da li se često zateknete u beskrajnom ciklusu preispitivanja, osuđivanja sebe i zamišljanja najgorih mogućih scenarija? Ako je odgovor „da“, niste sami. Dobra vest je da postoji način da se oslobodite ovog mentalnog tereta i krenete napred.

U današnjoj kulturi koja podstiče perfekcionizam i stalnu anksioznost, mnogi se osećaju zarobljeni u sopstvenim mislima. Negativne misli mogu nas sprečiti da ostvarimo svoje ciljeve i uživamo u svakodnevnom životu. Prekomerno razmišljanje često vodi do osećaja bespomoćnosti i stagnacije. Razumevanje kako da prepoznamo i prekinemo ovaj obrazac ključno je za lični razvoj i mentalno zdravlje. Promena nije laka, ali uz strpljenje i prave alate, moguće je napraviti značajan napredak - piše Blic.

Da bismo promenili bilo koji mentalni ili bihejvioralni obrazac, moramo ga najpre uočiti. Počnite tako što ćete primetiti trenutke kada se zaglavite u kruženju misli i zabeležiti šta je pokrenulo taj ciklus. Zapisivanje zapažanja, bilo u dnevnik ili u telefon, pomoći će da pratite svoj toksični obrazac.

Kada postanemo svesni da smo u začaranom krugu, dobijamo mogućnost da ga prekinemo. Jednostavan, ali veoma koristan alat jeste disanje kojim se prekida ciklus i uklanja deo mentalnog „nereda“. Zastanite, udahnite kroz nos i pustite da dah izađe kroz usta. Ponovite nekoliko puta i postavite nameru da pustite da se nered i napetost izliju iz vas. Disanje bi trebalo da smanji napetost i poveća mentalnu jasnoću, stvarajući prostor između anksioznosti i mentalnog vrtloga.

Katastrofično razmišljanje je jedan od načina na koji naš um pokušava da nas „zaštiti“. Većina takvih misli je preuveličana, dramatizovana i nerealna — sa ciljem da nas spreči da uradimo bilo šta novo. Ali da bismo nešto postigli i rasli, moramo sebi dozvoliti da zakoračimo napred. Dozvolite sebi male korake. Razložite izazov na manje delove. Nagradite sebe za preduzete korake! Obavezno priznajte svoj napredak. Beležite proces u dnevniku kako biste ga pratili.

Zapamtite, Rim nije sagrađen za jedan dan — ali su svakog dana polagali cigle. Na kraju, pomaže da okupite podržavajući tim — bilo da su to prijatelji, porodica ili trener. Svima nam treba malo pomoći u suočavanju sa unutrašnjim preprekama. Ako podelite svoj izazov i cilj sa drugima, gotovo sigurno će razumeti i biti tu da vas bodre.

Japanski frizeri i stručnjaci za negu kose smatraju da je temeno najvažniji deo jer ono predstavlja osnovu na kojoj kosa može biti jaka i zdrava.

Japansko šamponiranje je posebna tehnika pranja i nege kose koja se fokusira na zdravlje temena i celokupne dlake.

Umesto da se samo nanese šampon i brzo ispere, ovaj način uključuje dodatnu pažnju i masažu vlasišta kako bi se kosa bolje očistila i stimulisao njen rast.

Japanski frizeri i stručnjaci za negu kose smatraju da je temeno najvažniji deo jer ono predstavlja osnovu na kojoj kosa može biti jaka i zdrava - piše sd.rs.

Kod ove tehnike često se koriste dve silikonske četke za masažu glave. Masaža počinje od potiljka i nežno se pomera prema vrhu glave, posebno obraćajući pažnju na temeno gde ima mnogo nervnih završetaka. Masaža duboko čisti teme, stimuliše cirkulaciju krvi i oslobađa napetost, što može doprineti boljoj apsorpciji hranljivih materija i snažnijem rastu kose.

Uz samu masažu, u ovu negu često se uključuje i korišćenje ulja. Prethodno nanošenje ulja na temeno može pomoći da se uravnoteže prirodna ulja, smiri eventualna iritacija i temi ostane duže čisto između pranja. Posle pranja se takođe mogu nanositi određena ulja kako bi kosa dobila dodatni sjaj, mekoću i zaštitu od oštećenja. Tradicionalno, u Japanu se koristi ulje kamelije jer doprinosi sjajnom i elegantnom izgledu kose.

Japanski pristup pranju kose podrazumeva da se celokupna rutina obavi pažljivo i sa strpljenjem, bez grube manipulacije, što rezultira dubljim čišćenjem vlasišta i manje oštećenja dlake. Ovaj način nege kose je postao popularan jer daje kosu koja deluje zdravije, sjajnije i bujnije nego kod klasičnog, brzog šamponiranja.

"Birajte imena za svoju decu kao da će se jednog dana po njima zvati neka ulica", rekao je čuveni Duško Radović. To je zaista jedan od najlepših, ali i najozbiljnijih izazova za roditelje. Većina vodi računa o tome kako će se ime slagati uz porodično prezime, kakav bi nadimak od njega mogao da proistekne, koliko će snažna biti simbolika, da li je dovoljno autentično... A da li ste čuli da je neko u poslednje dve decenije ćerku nazvao, na primer, Ikonija?

Bićeš onakav kakvo ti je ime, govorili su stari Rimljani, a otuda verovatno potiču i običaji, odnosno kriterijumi za izbor. Svetski trendovi, lični afiniteti, poštovanje tradicije – šta god. Roditelji koji su u nedoumici možda će baciti i pogled u crkveni kalendar, u kojem ima pregršt unikatnih primera. Među njima je i Ikonija. Već samo po sebi otkriva da je u bliskoj vezi sa hrišćanstvom i duhovnošću - piše Blic.

Davno zaboravljeno, kao i mnoga stara, tradicionalna srpska imena... Tužno, ali istinito. Retko se danas daje devojčicama. Možda ćete ga čuti u ruralnijim sredinama, možda se tako zove nečija baka...

Kako je u prošlosti postojalo duboko ukorenjeno verovanje da reč poseduje neko magijsko dejstvo, roditelji su se trudili da svojoj deci da daju što snažnija imena koja će im uliti snagu na životnom putu. Već bi koren govorio da je njihovo značenje vezano za tradiciju i veru, a upravo to je slučaj i sa jednim od najlepših, danas gotovo izumrlih ženskih imena.

Ime Ikonija izvedeno je iz grčke reči "eikon", u prevodu – slika sveca. U prenesenom značenju Ikonija je prelepa, prekrasna, lepa kao ikona, ona pred kojom padaju na kolena. Prema predanju, tako se zvala jedna od sestara kosovskog junaka Miloša Obilića, koja je, u spomen na brata, podigla manastir Kaona, nedaleko od Šapca.

Neurolog koji ima oko 235.000 pratilaca na društvenim mrežama otkrio je iznenađujuće jednostavnu naviku koju dele ljudi koji i u dubokoj starosti ostaju mentalno vrlo oštri.

Prema američkom neurologu dr Baibingu Čenu, ključ nije u egzotičnim dodacima ishrani ni u beskonačnim mozgalicama, već u ljudima. Najotporniji mozak na starenje, kaže, imaju oni koji ostaju društveno povezani.

U nedavnom videu na TikToku lekar iz Mičigena objasnio je da naučnici danas koriste pojam “superstarci” za starije ljude čije pamćenje i sposobnosti razmišljanja pariraju onima koji su decenijama mlađi.

“Kao neurolog, ponekad u svojoj praksi susrećem superstare osobe”, kaže dr Čen.

“Iako su vežbanje i ishrana važni, to nije ono što ih zaista izdvaja. Jedna stvar im je zajednička – ostaju društveni”.

Istraživanja ove grupe pokazala su i konkretne fizičke razlike u mozgu. Prema dr Čenu, studije su otkrile da superstare osobe imaju deblje područje poznato kao prednji cingularni korteks – regiju povezanu s pažnjom, emocijama i društvenom povezanošću. Zanimljivo je da oštrina uma kod njih ima manje veze s onim što jedu ili koje suplemente uzimaju, a više s redovnom i smislenom interakcijom s drugima - piše Direktno.

“Kada su istraživači uporedili njihove stilove života, pokazalo se da superstare osobe imaju snažnije odnose i dublje su uključene u zajednicu”, objašnjava neurolog.

Dr Čen društvenu interakciju opisuje kao svojevrsni “trening za ceo mozak”.

“Svaka kvalitetna interakcija aktivira mreže zadužene za pamćenje, pažnju, empatiju i jezik”, kaže on.

“To ne samo da izoštrava razmišljanje u trenutku, već dugoročno štiti mozak – i hemijski i strukturno”, dodaje.

 

Bliski odnosi, dodaje, pomažu u snižavanju hormona stresa poput kortizola te podstiču lučenje zaštitnih hemikalija u mozgu, poput oksitocina i dopamina. Upravo te materije igraju važnu ulogu u očuvanju moždane strukture tokom starenja. Zato se, upozorava, usamljenost i izolacija sve češće povezuju s ubrzanim kognitivnim padom, dok društvena povezanost može usporiti starenje mozga.

Za one koji žele da sačuvaju mentalnu oštrinu, dr Čen ima jasnu poruku: klasične vežbe za mozak nisu dovoljne same po sebi.

“Ako želite da održite mozak mladim, nemojte da se oslanjate samo na ukrštene reči ili sudoku”, kaže.

“Dajte prednost stvarnoj ljudskoj interakciji – nazovite nekoga, pridružite se grupi, budite dio zajednice. Društvena povezanost jedan je od najjačih prediktora mentalne oštrine u starijoj dobi”.

Lekcija iz Japana

Ovi zaključci dolaze u trenutku kada Japan ponovo obara rekorde dugovečnosti. Prema najnovijim podacima ministarstva zdravstva, zemlja sada ima 99.763 osobe starije od 100 godina, što je 55. godina zaredom da taj broj raste. Decenijama naučnici proučavaju Japan kako bi otkrili tajnu dugog i zdravog života. Ali, stručnjaci ističu da odgovor nije u genetici, već u kulturi i svakodnevnim navikama.

Jedan pojam često se ponavlja – ikigai, što se prevodi kao “razlog postojanja”. Prema platformi za dugovečnost Never Ageing IQ, upravo je osećaj svrhe jedan od najjačih psiholoških prediktora dugog života. Čak i u 90-ima, mnogi japanski stogodišnjaci imaju rutine, hobije, prijateljstva i osećaj odgovornosti koji im daju razlog da se svakog jutra probude s motivacijom.

U Srbobranu je danas došlo do saobraćajne nezgode, u kojoj su učestvovali autobus i putnički automobil. Oni su se sudarili na uglu Vrbaškog puta i Ulice Save Kovačevića u Srbobranu, a oba vozila kretala su se u smeru ka Vrbasu.

Kako je za Radio-televiziju Vojvodine rečeno u tamošnjoj Službi hitne pomoći, pregledan je vozač automobila i njegovo stanje je stabilno. Uzroci nezgode trebalo bi da budu poznati nakon uviđaja - piše RTV.

Strana 104 od 1276

Slobodno vreme

Lifestyle

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.