Glava radioaktivnog gromobana koja je na graničnom prelazu Bezdan zaplenjena u kolima trojice hrvatskih državljana, a koja su potom zadržana u pritvoru u Somboru, trenutno je obezbeđena od strane JP "Nuklearni objekti Srbije" koji jedini ima ovlašćenje da skladišti radioaktivni otpad u našoj zemlji, potvrđeno je iz ovog preduzeća za Euronews Srbija. U kontaktu sa radioaktivnim gromobranom je, pored trojice saputnika, bilo i devet graničnih službenika koji su pregledani po hitnom postupku. Srećom, za sada sve indikacije pokazuju da nije došlo do radijacione bolesti.
Međutim, do ovog incidenta malo je bilo poznato da su se pre pedesetak godina na teritoriji naše zemlje postavljali uglavnom radioaktivni gromobrani jer se smatralo da pružaju bolju zaštitu. Iako svi gromobrani služe kao sredstvo koje vrši uzemljenje groma, radioaktivni gromobran sadrži radioaktivni izvor, najčešće europijum ili kobalt, objasnio je u razgovoru za "Euronews Srbija" Slavko Dimović, pomoćnik direktora u Institutu za nuklearne nauke "Vinča".
"Radioaktivni izvor jonizuje vazduh iznad gromobrana i time se povećava vodljivost. Kako je jonizovan vazduh sredina u koju će najverovatnije udariti grom, gromobranskom instalacijom, koja inače nije radioaktivna, grom se uzemljuje", objašnjava on.
Dimović kaže da su se radioaktivni gromobrani postavljali uglavnom tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka. Međutim, na osnovu Zakona o zaštiti od jonizajućeg zračenja bivše SFRJ, usvojenog 1991, zabranjena je upotreba radioaktivnih gromobrana.
"Prema tom zakonu, određen je rok do 1996. godine za njihovo uklanjanje, ali zbog rata i drugih okolnosti taj proces još nije završen. Ovi rokovi su kasnije pomerani, ali i dan danas nisu svi uklonjeni", kaže viši naučni saradnik u Institutu "Vinča".
Premda se u medijima može pročitati informacija da postoji nekoliko stotina takvih gromobrana u Srbiji, Dimović kaže da Institut u Vinči nema evidenciju o tome. Prethodno je evidenciju vodio Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost, a pre toga su ovi podaci bili u nadležnosti inspekcije u okviru Sektora za upravljanje životnom sredinom Ministarstva za zaštitu životne sredine.
"Uglavnom su uklonjeni sa stambenih zgrada. Ostali su neuklonjeni na nekim zgradama koje su pripadale pravnim licima. Najveći problem su bile firme u stečaju koje su zatvorene i u kojima nije imao ko da plati njihovo uklanjanje", nastavlja Dimović.
Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost procenjuje da se danas na teritoriji Republike Srbije nalazi oko 570 radioaktivnih gromobrana od čega se preko 80 odsto nalazi na krovovima i parcelama privrednih i poljoprivrednih subjekata dok je ostatak na stambenim zgradama i javnim institucijama. Direktorat je podsetio da je nakon preporuka stručnih međunarodnih tela i organizacija 1981. godine zabranjena ugradnja radioaktivnih gromobrana Zakonom o zaštiti od zračenja i posebnim merama sigurnosti pri korišćenju nuklearne energije.
"U početku su se u radioaktivne gromobrane ugrađivali izvori kobalta-60 (Co-60), da bi ih kasnije, sedamdesetih godina prošlog veka, zamenili izvori europijuma-152,154 (Eu-152/Eu-154). Ovi izvori su se potom ugrađivali u tri različita tipa radioaktivnih gromobrana koji su se sastavljali u tri različite firme u Republici Srbiji", objašnjavaju iz Direktorata.
Na pitanje zašto su se radioaktivni gromobrani postavljali ako predstavljaju opasnost po zdravlje, Dimović odgovara:
"Gromobran nije opasan sve dok je u uspravnom položaju. Rizik nastaje onda kada se ošteti ili padne, jer tada postoji mogućnost emitovanja zračenja"
Kako kaže, radioaktivni gromobran predstavlja najveću pretnju kada je osoba duži vremenski period izložena njegovom direktnom zračenju.
"Neobučena lica nipošto ne smeju sama da pokušavaju deinstalaciju jer može doći do opasnosti po zdravlje ljudi ukoliko se ovaj materijal nepropisno skladišti", apeluje.
Komentarišući incident na graničnom prelazu u Bezdanu, Dimović kaže da su u najvećoj opasnosti bila upravo lica koja su se vozila u automobilu sa gromobranom.
"Međutim, koju dozu zračenja su potencijalno primili - nije mi poznato, s obzirom na to da ne znamo vreme koje su proveli u neposrednoj blizini gromobrana. Što se tiče ostalih lica koja su u to vreme prelazila granični prelaz, za njih ne postoji apsolutno nikakava opasnost", naglašava.
Dimović veruje da trojica osumnjičenih kod kojih je pronađen radioaktivni gromobran verovatno nisu znala šta uopšte nose u kolima.
"Motiv za prenošenje europijumskog izvora mi nije jasan. Prvenstveno mislim da se radi o neznanju. U prethodnom periodu se dešavalo da se nađe radioaktivni gromobran u kamionu ili vagonu za izvoz, ali to je posledica kada zaluta u npr. metalni otpad, više nego iz želje da se on preproda", kaže on i dodaje: "Uglavnom se dešava kada ljudi samoinicijativno uklone gromobran i bace ga u životnu sredinu"
Zbog aktuelnog incidenta nije isključena opcija da će pojedinci pronalaziti radioaktivne gromobrane na zgradama i kućama starije gradnje, zbog čega Dimović apeluje da se pozove Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost koja izdaje nalog ovlašćenoj kući za uklanjanje spornog predmeta. Svakako, preporučuje da se ne prilazi spornom predmetu i ne deinstalira na sopstvenu ruku.
U Direktoratu za radijacionu i nuklearnu sigurnost su, kako kažu, tokom prethodnih godina pokrenuli više inicijativa u cilju uklanjanja svih radioaktivnih gromobrana na teritoriji Republike Srbije.
"Tokom prethodnih decenija, s obzirom na to da je ugradnja radioaktivnih gromobrana zabranjena Zakonom, na inicijativu Direktorata sprovedeno je nekoliko kampanja kako bi se uklonili radioaktivni gromobrani sa stambenih zgrada i nekih javnih ustanova. Opsežne akcije su sprovedene u nekoliko većih gradova kada su radioaktivni gromobrani demontirani sa stambenih zgrada i nekih javnih ustanova. Ove kampanje su organizovale jedinice lokalne samouprave, ali u nekim slučajevima nisu bili pokriveni svi delovi grada tako da su uklonjeni samo oni radioaktivni gromobrani koji su do tada bili poznati organima lokalne samouprave", piše u saopštenju Direktorata.
Redovni profesor i direktor Instituta za medicinu rada u Beogradu Aleksandar Milovanović, potvrdio je ranije danas u razgovoru za Euronews Srbija da je devet službenika sa graničnog prelaza Bezdan pregledano u ovoj instituciji odmah po akcidentu.
"Uzeti su im specifični markeri - mikronukleasi i aberacije. Rezultate ćemo dobiti u ponedeljak, utorak. Ostali parametri biohumoralnog statusa krvi i objektivni nalaz jeste da su bez tegoba i pod kontrolom", rekao je prof. Milovanović.
On dodaje da carinici i policajci za sada nemaju simptome gađenja i povraćanja koji bi mogli da sugerišu radijacionu bolest.
Milovanović ističe da je Institut uputio predlog da se iz pritvora u Somboru dovedu i trojica hrvatskih državljana koji su prenosili radioaktivni gromobran kako bi i oni bili pregledani na vreme.
Inače, trojici hrvatskih državljana, L.M. (1974), D.T. (1987) i A.T. (1983) određeno je zadržavanje u policiji, a terete se za krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija iz člana 266 stav 5 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika, navodi se u saopštenju Osnovnog javnog tužilaštva u Somboru.
Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije saopštio je da je na osnovu informacija carinske službe o povišenoj radioaktivnosti u vozilu na graničnom prelazu Bezdan njihova inspekcija izvršila vanredni terenski inspekcijski nadzor na lokaciji i utvrdila da se radi o izvoru zračenja iz radioaktivnog gromobrana koji je zatim stavljen pod kontrolu, a merenjima ustanovljeno da ne postoji dodatna kontaminacija vozila i lokacije.
"Inspekcija je u nedelju 5. marta izvršila vanredni terenski inspekcijski nadzor na lokaciji i utvrdila da se radi o izvoru zračenja iz radioaktivnog gromobrana. U skladu sa Zakonom propisanim ovlašćenjima inspekcija je angažovala ovlašćeno pravno lice Instituta za nuklernu nauku (INN) Vinča, koje je isti dan pronađeni izvor stavila pod kontrolu i predala na dalje skladištenje u centralno skladište u JP NOS", navodi se u saopštenju.
Oni upozoravaju da rukovanje radioaktivnim gromobranima od strane neovlašćenih lica predstavlja opasnost za te osobe, a nepropisno čuvanje demontiranih radioaktivnih gromobrana takođe predstavlja veliku pretnju po životnu sredinu i zdravlje građana.
Izvor: euronews.rs
Iz Udruženja Pokret gorana Sombor javljaju da će u Somboru u subotu, 11. marta biti organizovana promocija istraživanja Mreže „Pošumimo Vojvodinu“ o stanju šuma u Autonomnoj pokrajini Vojvodini i ujedno sakupljanje potpisa za peticiju za promenu zakona čime bi se omogućilo uspešnije pošumljavanje Vojvodine
Ista aktivnost je planirana u velikom broju mesta u pokrajini.
Promocija je zakazana od 11 do 13 časova na glavnoj ulici, Kralja Petra Prvog (kod Krsta/Lazine klupe).
Peticiju možete potpisati na sajtu POkreta gorana na pokretgoranasombor.org.rs
Gradsko veće grada Sombora održalo je danas, 144. sednicu, sa 21 tačkom na dnevnom redu.
Između ostalog, Gradsko veće prihvatilo je predloge odluka o osnivanju ustanova kulture Galerija „Milan Konjović“, Kulturni centar „Laza Kostić“, Narodno pozorište Sombor i Gradski muzej Sombor. Nove odluke o osnivanju ovih ustanova donose se radi usklađivanja sa zakonima. O ovim odlukama odlučivaće odbornici na sednici Skupštine grada.
Takođe na nekoj od narednih sednica Skupštine naći će se i predlog za prestanak mandata vršioca dužnosti direktora i imenovanje direktora Javnog komunalnog preduzeća „Regionalni centar za upravlјanje otpadom Rančevo“.
Na današnjoj sednici Gradsko veće prihvatilo je ponudu Javnog komunalnog preduzeća „Zelenilo“ za nabavku i isporuku konzolnih kandelabera za ulicu Kralјa Petra I u Somboru. Postavka dodatnih kandelabera izabrani je projekat participativnog budžetiranja u 2023. godini za Mesnu zajednicu „Venac“.
Trojica hrvatskih državljana uhapšena su nakon što je kod njih na graničnom prelazu Bezdan kod Sombora pronađen radioaktivni gromobran, potvrđeno je u utorak za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije.
Devet policajaca je bilo hospitalizovano na Institutu za medicinu rada, a prve pretrage nisu pokazale da imaju posledice zračenja, rekli su za Radio-televiziju Srbije u ovoj instituciji.
Kako su naveli u MUP-u, na prelazu Bezdan na izlazu iz Srbije uhapšeni su L.M (1974), D.T (1987) i A.T. (1983) koji su 4. marta u automobilu marke "audi" nosili sporni gromobran.
Oni se sumnjiče da su izvršili krivično delo Unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Krivični zakonik Srbije za ovo krivično delo predviđa zatvorsku kaznu od šest meseci do pet godina, kao i novčanu kaznu.
U Osnovnom javnom tužilaštvu u Somboru su za RSE rekli da je 4. marta uveče na graničnom prelazu Bezdan uređaj za detekciju radijacije očitao radioaktivnu vrednost, nakon čega je policija pregledala vozilo nemačkih registraskih oznaka.
"Tom prilikom pronađen je predmet za koji postoji sumnja da je izvor radijacije. Predmet je obezbeđen od strane ovlašćenih lica Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije, te izuzet od strane stručnih lica Instituta za nuklearne nauke 'Vinča'", navodi se u odgovoru tužilaštva.
Tri državljana Hrvatske kod kojih je pronađen predmet su po nalogu postupajućeg tužioca Osnovnog javnog tužilaštva u Somboru zadržana u pritvoru.
"U odnosu na još jedno lice naloženo je podnošenje krivične prijave za istovrsno krivično delo u redovnom postupku. Sledi dalje preduzimanje istražnih radnji povodom krivičnopravnog događaja", navodi se u pisanom odgovoru Osnovnog javnog tužilaštva za RSE.
Direktor Instituta za medicinu rada Aleksandar Milovanović rekao je u utorak za RTS da je devet policajaca koji su na graničnom prelazu Bezdan otkrili automobil koji je prevozio gromobran iz Sombora prebačeno u taj Institut gde su im urađeni pregledi i analize, kao i da nema znakova da kod njih ima posledica zračenja.
Milovanović je rekao da se policajci osećaju dobro i da su posle pregleda pušteni kući.
Precizirao je da su urađene specijalne analize mikronukleusa i hromozomske aberacije i da će se na osnovu njih tačno znati da li je došlo do eventualnih poremećaja.
Milovanović je rekao da je predložio da se trojica uhapšenih stranih državljana takođe podrvrgnu adekvatnim pregledima.
Uprava carina je saopštila da su radioaktivna glava gromobrana i uređaj za merenje sastava metala pronađeni u prostoru za rezervni točak.
"Prilikom izlazne kontrole automobila nemačkih registarskih oznaka oglasio se alarm detektora radioaktivnosti, zbog čega je hitno sprovedena detaljna kontrola, uz sve neophodne mere bezbednosti i zaštite", navodi se u saopštenju.
Kako kažu u Upravi carina, svi službenici koji su toga dana radili na prelazu Bezdan odmah su upućeni na lekarski pregled, bez obzira što nisu pokazivali nikakve simptome izloženosti radijaciji.
Iz Javnog preduzeća "Nuklearni objekti Srbije" su za RSE rekli da je izvor jonizujućeg zračenja, koji je otkriven u ilegalnom prometu, 6. marta predat tom preduzeću na skladištenje.
"Smešten je na siguran i bezbedan način i više ne predstavlja opasnost po zdravlje stanovništva za životnu sredinu", navodi se u odgovoru.
Kako je za RSE rečeno u Direktoratu za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije, dodatnim merenjima ustanovljeno je da, nakon uklanjanja radioaktivnog izvora, ne postoji dodatna kontaminacija vozila koje je prevozilo gromobran i lokacije na kojoj je pronađen.
U Ambasadi Republike Hrvatske su na upit RSE o o ovom slučaju kratko odgovorili da za sada nemaju "nikakvih službenih informacija od strane nadležnih tijela Republike Srbije vezano za uhićenje trojice hrvatskih državljana".
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman je u utorak na konferenicji za medije u Zagrebu rekao da čeka više informacija o ovom slučaju.
"Čim budemo imali nešto više saznanja, komuniciraćemo sa medijima. Ne znamo za sada ništa, želimo imati konsolidirano stajalište o tome", rekao je Radman.
Kako je Radio Slobodna Evropa (RSE) ranije pisao, radioaktivni gromobrani postavljani su tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka širom Jugoslavije, kao najefikasnija zaštita od groma.
Osnovni razlog što gromobrani nisu uklonjeni u zakonskom roku je finansijske prirode
Zvanično su prestali da se ugrađuju 1981. godine, nakon preporuka međunarodnih tela i organizacija.
U Direktoratu za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije kažu za RSE da se oko 570 radioaktivnih gromobrana danas nalazi na teritoriji Srbije.
Od toga se, dodaju u Direktoratu, više od 80 posto nalazi na krovovima i parcelama privrednih i poljoprivrednih subjekata dok je ostatak na stambenim zgradama i javnim institucijama.
"Poseban problem predstavlja i to što je većina radioaktivnih gromobrana na privrednim i poljoprivrednim objektima i lokacijama u vlasništvu pravnih lica koja su u stečaju ili su prestala sa radom", kažu u Direktoratu.
Dodaju da je ova institucija tokom prethodnih godina pokrenula više inicijativa za uklanjanja svih radioaktivnih gromobrana na teritoriji Srbije.
Zakon o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti propisuje da su vlasnici katastarskih parcela i objekata na kojima se nalaze radioaktivni gromobrani dužni da ih uklone.
Troškove uklanjanja ovakvih gromobrana snose vlasnici katastarskih parcela i objekata.
Sredstva za uklanjanje radioaktivnih gromobrana sa katastarskih parcela i objekata čiji vlasnik nije poznat ili je prestao da postoji izdvajaju se iz budžeta lokalnih samouprava na čijim teritorijama se nalaze takvi radioaktivni gromobrani.
Izvor: slobodnaevropa.org
Stravičan požar u Novom Pazaru odneo je živote četvoro dece, pa je u ovom gradu iz tog razloga proglašen Dan žalosti.
Novom Pazaru je u goste dolazio Radnički iz Kragujevca, a pobeda Pazaraca od 1:0 ostala je u drugom planu. Minut ćutanja pre početka utakmice bio je jako potresan. Gledaoci na stadionu su u čast dece sa tribina bacili pregršt plišanih igračaka.
Na tribinama je bilo oko 4.000 navijača, a oni su ovim gestom učinili situaciju topolom, ali i dosta teškom. Osim toga, ove igračke su predstavljale i solidarisanje sa poginulim narodom u Turskoj i Siriji gde je od posledica zamljotresa život izgubilo oko 60.000 ljudi.
- Sve prikupljene igračke biće donirane deci iz razorenih područja, a ulaz za ovu utakmicu danas se nije naplaćivao, rečeno je agenciji "RINA".
Izvor: blic.rs
Bilo to iznenadno nasledstvo ili sposobnost da se prepozna profitabilan projekat, ovim znakovima suđeno je da imaju dosta novca.
Bik je znak zdravlja i blagostanja, i shodno tome, ljudi rođeni u ovom znaku imaju priličnu sreću sa novcem. Mnogi Bikovi u stvari vole borbu za egzistenciju, isto koliko su i vredni radnici. Uporedo sa urođenom tendencijom ka produktivnosti, Bikovi gotovo po pravilu nasleđuju novac, ili uživaju razne druge povlastice, poklone ili velike sume novca koje tokom života dobijaju kako od rodbine tako i od prijatelja. Tačnije, izgleda da ljudi rođeni u znaku Bika dobijaju materijalnu ili finansijsku pomoć kad god im je potrebna. Bikovi, ili oni koji imaju mnogo drugih planeta u Biku, gotovo po pravilu uspevaju da u toku svog životnog i radnog veka nagomilaju velike sume novca ili imovine.
Oni Bikovi koji su rođeni sa skromnijim životnim, porodičnim i socijalnim preduslovima, bez velikih šansi za nasledstvo ili za materijalnu pomoć rodbine, uvek uspevaju da se sami izbore za sigurnost i veliko poštovanje kako sebe tako i svoje familije.
Strelac je, naročito ako se i njegov vladalac Jupiter nalazi u istom znaku, idealan srećković za pare i dobitke uopšte. Strelac daje najekspanzivnije novčane vibracije u Zodijaku, i mnogi multimilioneri i internacionalni bankari uglavnom imaju, ako ne Sunce, onda jednu od važnih planeta dobro aspektovanu u Strelcu. Za one Strelčeve koji ne postanu suviše bogati, ogromna je šansa za veliki životni komfor-koja obično dolazi od neke produktivne profesije kojom se bave. U bilo kom slučaju, Strelčevi imaju jedan priličan nivo luksuza i sigurnosti u životu, piše cicimici.com.
Jarac je znak uspeha, ali takođe i znak biznisa. U tom slučaju je lako zaključiti zašto su osobe rođene u ovom znaku, bez obzira na to da li im je Sunce ili Mesec u Jarcu, obično veoma uspešne u materijalnim stvarima života. Muškarac Jarac, ali i žena Jarac, znaju odlično kako da stvore novac. Oni ne moraju da budu ni briljantni, ni naročito kreativni, niti neobični na bilo koji način, ali oni sebe umeju i te kako da disciplinuju, da budu odgovorni i istrajni u svojim ambicijama.
Izvor: blic.rs
Telo starice B. M. (83) pronađeno je danas u Apatinu, a sumnja se da je ubijena, saznaju mediji
Starica je zatečena sa posekotinom na vratu u svojoj kući, pa je Više javno tužilaštvo u Somboru naredilo obudkciju.
Kako se saznaje, istraga je pokazala da je nesrećna žena usmrćena rano jutros, a na njenim rukama bile su povrede koje ukazuju da se borila sa ubicom.
Pretpostavlja se da se zločin odigrao u prepodnevnim časovima. Komšije su u šoku i strahuju jer se ubica i dalje nalazi na slobodi.
- Dan je bio relativno topao, izlazila sam u dvorište, ali ništa nisam ni čula ni videla. Svi smo u šoku da se ovako nešto može dogodili u ovom malom gradu, ali i u strahu jer se počinilac još uvek šeta slobodno. Nadam se da će biti brzo otkriven i smešten na dugogodišnju robiju zbog ovog strašnog zločina - kaže jedna od komšinica nesrećne bake za medije.
Prema njenima rečima, B.M. je bila krhka starica - oko 150 centimatara visoka, teška oko 40 kilograma, bistra i poluslepa.
- Strašno je i pomisliti kakvu je smrt imala. Imala je vrlo težak život, posebno poslednju deceniju, u kojoj je izgubila najrođenije, sina, supruga i snaju. Ostala joj je samo unuka. Do tada je bila vesela žena, volela život, šalu, puno je čitala i bila je vrlo inteligentna starica. Zar su morali ovako svirepo da je ubiju? Izuzetno mi je žao i nje, ali i njene unuke koja je sada ostala sama na svetu - kroz jecaje priča bliska bakina rođaka.
Izvor: alo.rs
Na osnovu Odluke o davanju u zakup poslovnog prostora kojim uprava JKP „PROSTOR“ Sombor („Sl. List Grada Sombora“ br. 21/2019 – u dalјem tekstu: Odluka) a u skladu sa članom 13. Ugovora o zakupu poslovnog prostora br.4/478-17, JKP “Prostor” Sombor upućuje:
PREDMET JAVNOG POZIVA:
Ugovorom o zakupu, zakupac „MEPLAST TNT“ D.O.O. u obavezi je da vlasniku, Gradu Somboru, omogući uslugu besplatnog korišćenja Odmarališta „Pionir“ (aktuelni, zvanični naziv hotela – „Nika“), ul. Bezje br.16, Kranjska Gora, Republika Slovenija, od ukupno 60 dana godišnje.
Odmaralište „Pionir“ je turistički objekat u vlasništvu Grada Sombora i nalazi se u poznatom skijaškom centru u Republici Sloveniji.
Objekat je hostelskog tipa i raspolaže sa 50 ležaja u renoviranim sobama. Sobe su višekrevetne sa zasebnim kupatilom ili po dve sobe koje dele jedno kupatilo. Takođe, objekat poseduje zajedničku čajnu kuhinju, koja broji 20 sedećih mesta.
SMEŠTAJ/NOĆENјE U OBJEKTU „PIONIR“ JE BESPLATAN, A TRAJANјE ARANŽMANA JE 7 DANA.
TERMINI:
- OD 16.04. DO 23.04.2023.. god.
- OD 07.05. DO 14.05.2023 god.
- OD 14.05. DO 21.05.2023. god.
- OD 21.05. DO 28.05.2023. god.
Cena boravišne takse za odrasle iznosi 2 € po danu, za decu od 7-18 godina 1€ po danu. Deca mlađa od 7 godina oslobođena su plaćanja.
Ishrana u samom objektu moguća je u režiji domaćina (doručak 7€, ručak 12€, večera 12€)
- u sopstvenoj organizaciji – uz skladištenje i pripremanje u okviru čajne kuhinje ili nezavisno od smeštaja – po želјi korisnika usluge.
Potrebno je poneti svoju krevetninu i peškire, ili uzeti od domaćina po ceni od 15€ po osobi (krevetnina i dva peškira).
Prilikom prijave za određeni termin, prijavlјeni su u obavezi da se izjasne o načinu ishrane, strukturi soba za koju se prijavlјuju, kao i da li nose svoju krevetninu ili uzimaju od domaćina.
Prevoz nije organizovan i ne postoji mogućnost nadoknade za bilo koji vid prevoza od strane JKP “PROSTOR“ Sombor, Grada Sombora ili samog zakupca.
Pravo za prijavu imaju sve osobe sa mestom prebivališta na teritoriji opštine Sombor. Prednost pri prijavlјivanju daje se organizovanim školskim grupama, sportskim klubovima, sindikalnim posetama, udruženjima čije je delovanje od interesa za Grad i sl.
Rok za podnošenje prijava je 31.03.2023. godine.
Info i kontakt telefon: 025/5150093
Stefan Liščević u kategoriji do 63 kilograma osvojio je zlatnu medalju na Prvenstvu Vojvodine za seniore i seniorke. Rvački klub „Radnički“ iz Sombora nastupio je sa 12-oro takmičara i osvojio 6 medalja.
Najuspešniji u najtrofejnijem somborskom sportskom klubu bio je Stefan Liščević. On je u 4 meča pobedio tehničkom superiornošću bez jednog izgubljenog boda.
Srebrne medalje zaslužile su Amela Mirković do 62kg i Adriana Frgić do 76kg. Bronzane medalje osvojili su Danijela Bešlin do 68kg, Srđan Kovač do 55kg i Danijel Špoljarić do 60kg. Posebne pohvale zaslužuje Danijel Špoljarić koji se posle duže vremena vratio na strunjaču i sa 2 pobede tehničkim tušem i jednim porazom rezutatom 11:12 pokazao da se na njega može ozbiljno računati.
Bez medalja ostali su Srećko Malbaša, Ratko Marinković, Milan Tolić, David Novič, Veljko Ranisavljević i Mihajlo Stričević. U ekipnoj konkurenciji na Prvenstvu Vojvodine devojke su zauzele ekipno drugo mesto.
Izvor: Novi Radio Sombor
Grad Sombor i ove godine obezbedio je rakete za protivgradnu zaštitu, koje su u petak, 3. marta uručene Republičkom hidrometeorološkom zavodu – Centru odbrane od grada: Radarski centar „Bajša“.
Na teritoriji Grada Sombora i ove sezone, od 15. aprila do 15. oktobra, aktivno će delovati 23 protivgradne stanice, a novina je da su one sada automatizovane, što znači da će se u slučaju opasnosti od grada ispalјivanjem raketa upravlјati direktno iz Radarskog centra „Bajša“.
115 protivgradnih raketa PGR TRYAL D-8 predstavnicima Radarskog centra predali su na korišćenje član Gradskog veća za oblast polјoprivrede Jovan Keča i ispred Odelјenja za polјoprivredu i zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Sombora Predrag Kucurski.
Kuplјenim protivgradnim raketama je planirano da se zaštiti polјoprivredno zemlјište na površini od 102.032,58 ha sa kojim raspolaže Grad Sombor.
Za kupovinu protivgradnih raketa Grad Sombor je iz budžeta obezbedio 6.458.400,00 dinara.
Njihova kombinacija lepog izgleda, ponašanja i posebne energije čini ih nezaboravnima u društvu. Kada je u pitanju šarm...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.