| Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
|---|---|---|---|
| 28.03.2026 | 12:00 | ETELKA DANKA (1954) | Malo katoličko groblje Sombor |
| 28.03.2026 | 13:00 | VITA JOZIĆ (1938) | Veliko katoličko groblje Sombor |
| 28.03.2026 | 14:00 | DANE MEDŽERČIĆ (1946) | Mesno groblje Kljajićevo |
Ljudi su jedina vrsta koja ima bradu – osobinu koja ne postoji čak ni kod naših najbližih srodnika. Upravo zbog te jedinstvenosti, brada je jedan od ključnih pokazatelja na osnovu kojih antropolozi prepoznaju ostatke Homo sapiensa u fosilnim nalazima.
Ipak, za tako upečatljivu karakteristiku, iznenađujuće je koliko malo znamo o njenoj evolutivnoj svrsi. Zašto smo onda jedina vrsta koja je ima?
Odgovor na to pitanje nije jednostavan, delom i zato što naučnici još nisu saglasni ni oko same definicije brade. Neki istraživači su tvrdili da i životinje poput slonova ili morskih krava imaju izbočine nalik bradi, ali one nemaju isti T-oblik koji kod ljudi jasno izlazi ispred donjih zuba. Zbog toga su pojedini naučnici prestali da posmatraju bradu kao jednu osobinu, već je definišu kao rezultat složene interakcije više delova glave i vilice - piše Nova.
„Brada je mnogo kompleksnija nego što se na prvi pogled čini. Ne može se opisati jednim parametrom, već je skup različitih morfoloških karakteristika“, objašnjava Skot A. Vilijams, evolucioni morfolog sa Univerziteta u Njujorku.
Bolje razumevanje funkcije brade moglo bi pomoći i u njenom preciznijem definisanju. Do sada je predloženo više mogućih objašnjenja.
Jedna teorija sugeriše da se brada razvila kako bi ojačala donju vilicu nakon što su se naši zubi smanjili, sprečavajući njihovo pucanje tokom žvakanja. Druga je povezuje sa govorom – idejom da brada služi kao oslonac za mišiće jezika. Postoji i pretpostavka da je oblik i izraženost brade rezultat polne selekcije.
Kako bi razjasnila ove dileme, Noren fon Kramon-Taubadel, evolucioni morfolog sa Univerziteta u Bafalu, pokušala je da utvrdi da li je brada nastala slučajno ili je direktan rezultat prirodne selekcije.
Ona i njen tim analizirali su desetine osobina povezanih sa veličinom lobanje i donje vilice, uključujući devet karakteristika specifičnih za bradu. Zatim su, koristeći evolucijsko stablo 15 hominoida – grupe koja obuhvata ljude, njihove fosilne pretke, gorile, šimpanze, orangutane i gibone – proučavali kako su se te osobine menjale tokom vremena u odnosu na ono što bi se očekivalo slučajnim razvojem.
Rezultati su pokazali da se ljudska lobanja razlikuje od lobanja naših predaka više nego što bi se očekivalo s obzirom na proteklo vreme. Ipak, samo tri od devet analiziranih osobina vezanih za bradu ukazivale su na direktan uticaj prirodne selekcije.
Zaključak istraživanja, objavljenog u časopisu PLOS One, sugeriše da bi brada mogla biti ono što se u biologiji naziva „spandrel“ – termin preuzet iz arhitekture koji označava osobinu nastalu kao nusproizvod drugih procesa. Ovaj koncept su 1979. godine uveli evolucioni biolozi Stiven Džej Gold i Ričard Levontin, kako bi osporili ideju da svaka osobina mora imati jasno definisanu svrhu.
„Izgleda da bradu imamo zato što je strukturalno neizbežna, a ne zato što se razvila da bi imala određenu funkciju“, navodi fon Kramon-Taubadel. „Sve više istraživanja pokazuje da razlike koje smo smatrali ključnim između ljudi i drugih primata mogu nastati i kao rezultat slučajnih evolutivnih procesa.“
Prema njenim rečima, rezultati su snažno povezani sa velikim prekretnicama u ljudskoj evoluciji, poput uspravnog hoda i razvoja većeg mozga.
Ipak, i dalje nema konačnog odgovora. Na primer, nije jasno kada se tačno razvio govor, pa je teško utvrditi njegovu vezu sa bradom. I dok Vilijams prihvata mogućnost da brada nema specifičnu funkciju, ističe da to ne znači da je bez značaja.
„Brada je i dalje jedna od ključnih odlika naše vrste i prisutna je, u nekom obliku, kod svakog čoveka na planeti“, zaključuje on.
Japan je destinacija koja spaja tradiciju i savremeni način života, ali upravo zbog svojih specifičnosti može biti izazovna za putnike koji dolaze prvi put. Od kulturnih pravila i ponašanja, do organizacije prevoza i svakodnevnih navika, dobro je unapred znati na šta obratiti pažnju kako bi putovanje proteklo bez stresa i neprijatnih iznenađenja.
Drevni hramovi, futuristički gradovi i neverovatna kuhinja privlače putnike u Japan – ali ih često iznenadi nešto sasvim drugo: besprekorno čiste ulice, vozovi koji stižu za nekoliko sekundi i red koji prožima svakodnevni život. Odgovori na pitanja kako su ulice tako čiste ili zašto su vozovi tako tihi leže u japanskoj kulturi, koja pridaje veliki značaj zajedništvu i međusobnom poštovanju. Zato Japan ima niz nepisanih pravila ponašanja koja ponekad mogu biti zbunjujuća za strance. Njihovo učenje će olakšati snalaženje i pokazati poštovanje prema domaćinima. Evo deset stvari koje mnogi Japanci žele da turisti znaju pre nego što stignu, piše Punkufer.hr.
Štapići za jelo su osnovni pribor za jelo u Japanu, ali dolaze sa nekoliko važnih pravila. Nikada ih nemojte stavljati uspravno u činiju pirinča ili prebacivati hranu iz jednog para štapića za jelo u drugi. Ovo je rezervisano za pogrebne rituale i može ometati druge goste u restoranu.
Kada se ne koriste, stavite ih na mali držač za štapiće ili preko ivice činije. Takođe je pristojno podići činiju pirinča ili supe bliže ustima dok jedete, umesto da se naginjete nad njom.
U zapadnim kulturama, glasno srkanje se ne odobrava, ali u Japanu je dobrodošlo. Kada jedete ramen, sobu ili udon, srkanje se smatra znakom uživanja u obroku.
Ova navika datira još iz perioda Edo, kada su se rezanci često jeli brzo na uličnim tezgama. Srkanje nije „za one sa slabim srcem“ jer pomaže da se rezanci i supa bolje sjedine, a takođe hladi vruću hranu.
Turisti ne moraju tečno da govore japanski, ali je uvek dobra ideja imati nekoliko osnovnih fraza u rukavu.
Ako želite da pozovete konobara u restoranu, možete reći „sumimasen!“, što znači „izvinite“. Da biste naručili pivo, često se koristi izraz „nama hitocu“ (jedno točeno pivo), uz dodavanje „onegaišimasu“ u značenje „molim“.
Pre obroka, Japanci često kažu „itadakimasu“, a posle obroka „gočisousama“, kako bi izrazili zahvalnost za hranu i trud koji je uložen u njenu pripremu.
Za razliku od mnogih drugih zemalja, napojnica je nepotrebna – pa čak i nepristojna – u Japanu. Dobra usluga se podrazumeva, a zahvalnost se izražava sa ljubaznošću i poštovanjem.
S druge strane, ljubazno je pojesti sve što naručite. Ostavljanje hrane na tanjiru ne smatra se znakom zadovoljstva, već rasipanje.
Kada uđete u prodavnicu ili restoran, skoro uvek ćete čuti glasno „irašaimase!“, što znači „dobrodošli“. U nekim restoranima, konobari će to reći gotovo uglas.
Ovo je samo način da vas pozdrave i pokažu gostoprimstvo – ne očekuje se odgovor. Dovoljan je osmeh ili blagi naklon.
Japanski vozovi i autobusi poznati su po svojoj brzini, čistoći i pouzdanosti. Ali tišina je podjednako važna. Telefonski pozivi se generalno izbegavaju, a glasni razgovori se ne preporučuje.
Uobičajeno je da se mobilni telefoni drže u tihom režimu, a slušalice se koriste za slušanje muzike.
U Japanu se hrana obično jede tamo gde je kupljena ili na klupi u parku. Hodanje ulicom dok se jede smatra se nepristojnim jer može da uznemiri druge.
Međutim, postoje izuzeci – na primer, na dugim putovanjima vozom, posebno na Šinkansenu, gde su posebne bento kutije gotovo deo tradicije putovanja.
Jedna od prvih stvari koju putnici primećuju u Japanu su izuzetno čiste ulice – ali i retka upotreba kanti za smeće. Razlog je jednostavan: od ljudi se očekuje da ponesu smeće kući. Većina ljudi nosi malu kesu sa sobom da skladišti smeće dok ne stignu kući. Za turiste koji se pitaju kako da nose smeće sa sobom tokom dana, postoji kreativno rešenje: furošiki – komad tkanine za pakovanje stvari, koji se može naći u svakoj prodavnici suvenira u Japanu. Furošiki može poslužiti kao privremeno rešenje za nošenje otpada, a kasnije kao dekorativni suvenir.
Ako vam je potrebna kanta za smeće, najverovatnije ćete je pronaći u prodavnicama, na železničkim stanicama ili pored automata za prodaju pića.
Poseta onsenu, japanskom toplom izvoru, jedno je od jedinstvenih iskustava u zemlji. Ali postoje jasna pravila: kupanje je dozvoljeno samo bez kupaćeg kostima.
Morate se istuširati pre ulaska u bazen, a duga kosa mora biti vezana. Tetovaže su i dalje osetljivo pitanje u nekim kupatilima, jer su istorijski bile povezane sa kriminalnim bandama.
Ako se nađete na pokretnim stepenicama u Japanu, možda ćete primetiti zanimljivo pravilo: na kojoj strani stajete zavisi od grada.
U Tokiju i većem delu istočnog Japana stojite levo, dok je desna strana rezervisana za one koji žele da hodaju. U Osaki i zapadnom Japanu pravilo je obrnuto. Ako niste sigurni, jednostavno pratite osobu ispred sebe.
Putnici ne moraju da brinu o tome da li će sve uraditi savršeno – oni su ipak gosti. Ali razumevanje ovih običaja može im pomoći da se lakše snađu u svakodnevnom japanskom životu, a istovremeno pokažu poštovanje prema zemlji koju posećuju.
Najsmešnija predstava 51. Dana komedije u Jagodini, po oceni publike, je „Protekcija".
Protekcija kojoj je pripala statueta „Jovanča Micić" je realizovana u koprodukciji Narodnog pozorišta Sombor i Grad tetatra Budva.
Publika je pobedničkoj predstavi dala prosečnu ocenu 4,85.
Ostale festivalske nagrade biće saopštene kada žiri završi sa radom - piše RTS.
Nagrade će biti uručene 27. marta na Večeri dobitnika nagrada.
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja planira i da za školsku 2026/2027. godinu, u skladu sa Odlukom Vlade Republike Srbije, obezbedi besplatne udžbenike za učenike osnovnih škola.
Kako navode u resornom ministarstvu, pravo na besplatne udžbenike imaju učenici koji su u porodici treće ili svako naredno dete u sistemu obrazovanja i vaspitanja javne osnovne škole, učenici iz socijalno/materijalno ugroženih porodica čiji roditelji ili zakonski zastupnici su primaoci novčane socijalne pomoći, učenici koji osnovnoškolsko obrazovanje stiču po IOP-u (1,2 i 3), učenici koji ostvaruju pravo na tuđu negu i pomoć, učenici koji boluju od retke bolesti, učenici sa smetnjama u razvoju i invaliditetom- prilagođeni udžbenici koji se obrazuju po individualnom obrazovnom planu, a kojima je potrebno prilagođavanje( uvećan font, Brajevo pismo, elektronski format), učenicima iz porodica u kojima je nosilac roditeljske brige samo jedan roditelj, samo ukoliko je drugi roditelj preminuo ili je nepoznat, te učenici prvog i drugog razreda koji su gluvi - prilagođeni udžbenici u elektronskom obliku.
Školi se kao dokaz o ispunjenosti uslova dostavlja sledeća dokumentacija:
- Za treće i naredno dete: potvrdu iz srednje škole/fakulteta sestre/brata
- Za učenike koji su u našoj školi ne izdaje se potvrda već odeljenski starešina navodi podatke o bratu/sestri
- Za korisnike socijalne pomoći: važeće rešenje (overena kopija) kojim se utvrđuje pravo na ostvarivanje socijalne novčane pomoći
- Za učenike iz porodica u kojima je nosilac roditeljske brige samo jedan roditelj: rešenje -kopija kojim se ukazuje svojstvo roditelja, odnosno umrli list drugog roditelja
- Za učenike koji ostvaruju pravao na tuđu negu i pomoć: rešenje kojim se utvrđuje navedeno pravo
- Za učenike koji boluju od retke bolesti- izveštaj lekara
- Za buduće prvake koji nastavu pohađaju po IOP-u mišljenje interesorne komisije.
Potrebnu dokumentaciju je potrebno dostaviti do ponedeljka, 6.4.2026. godine.
- Za buduće prvake kod sekretara u OŠ “Žarko Zrenjanin” Apatin.
- Za učenike od II do VIII razreda predati dokumentaciju odeljenskim starešinama.
| Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
|---|---|---|---|
| 27.03.2026 | 12:00 | VUKOSAVA JERKOVIĆ (1938) | Mesno pravoslavno groblje Stapar somborsko |
| 27.03.2026 | 12:00 | FRANJA BERETIĆ (1952) | Veliko katoličko groblje Sombor |
| 27.03.2026 | 14:00 | RADOJKA RONČEVIĆ (1950) | Mesno pravoslavno groblje Stanišić |
Rad na daljinu više nije samo trend, već standard koji oblikuje savremeno tržište rada. Razvojem digitalnih tehnologija i globalne povezanosti, granice između lokalnog i međunarodnog zapošljavanja gotovo su nestale.
Za stanovnike manjih gradova poput Sombora, ovo predstavlja jedinstvenu priliku da rade za kompanije širom sveta bez potrebe za preseljenjem.
Sombor nudi miran način života, niže troškove i kvalitetno okruženje, ali često sa ograničenim lokalnim poslovnim mogućnostima. Upravo tu rad na daljinu dolazi kao idealno rešenje. Mogućnost da se zarađuje plata na nivou zapadnih tržišta, dok se živi u manjem gradu, donosi značajne finansijske i životne benefite.
Osim toga, fleksibilno radno vreme omogućava bolji balans između poslovnog i privatnog života, što je sve važnije savremenim profesionalcima.
Najveća potražnja za radom na daljinu i dalje dolazi iz IT sektora. Pozicije poput softverskih inženjera, QA testera, DevOps stručnjaka i data analitičara su među najtraženijima. Pored toga, rastu i prilike u digitalnom marketingu, dizajnu i korisničkoj podršci.
U ovom kontekstu, veliku ulogu igraju specijalizovane agencije koje pomažu kompanijama da pronađu adekvatne kandidate širom sveta. Upravo kroz saradnju sa jednom software recruitment agency, kandidati iz Sombora mogu lakše doći do kvalitetnih međunarodnih pozicija koje možda ne bi pronašli samostalno.
Pronalaženje remote posla zahteva strateški pristup. Platforme poput LinkedIna, Upworka i specijalizovanih job board-ova su dobar početak. Međutim, direktno apliciranje često nije dovoljno, jer konkurencija dolazi iz celog sveta.
Zbog toga mnogi kandidati biraju da sarađuju sa IT regruterima koji imaju pristup skrivenim tržištima rada. Ove veze često omogućavaju brži proces zapošljavanja i bolje uslove, jer regruteri razumeju potrebe i kandidata i poslodavaca.
Globalno tržište rada sve više zavisi od posrednika koji povezuju talente i kompanije. Regrutacione firme specijalizovane za IT sektor imaju ključnu ulogu u ovom procesu. Na primer, modeli poput rekrytering stockholm pokazuju kako razvijena tržišta aktivno traže stručnjake iz drugih zemalja, uključujući Srbiju.
Za kandidate iz Sombora, ovo znači direktan pristup kompanijama iz tehnološki naprednih regiona, bez potrebe za fizičkim prisustvom. Ovakav pristup ubrzava proces selekcije i povećava šanse za pronalazak kvalitetnog posla.
Pored tehničkih znanja, ključne su i meke veštine. Samodisciplina, dobra organizacija vremena i efikasna komunikacija su neophodne za uspešan rad na daljinu. Znanje engleskog jezika je praktično obavezno, jer većina međunarodnih timova funkcioniše na tom jeziku.
Kontinuirano učenje i prilagođavanje novim tehnologijama dodatno povećavaju konkurentnost na globalnom tržištu rada.
Iako donosi brojne prednosti, rad na daljinu ima i svoje izazove. Nedostatak direktne komunikacije može dovesti do osećaja izolacije, dok rad od kuće zahteva visok nivo discipline.
Razlike u vremenskim zonama takođe mogu predstavljati problem, posebno kada se radi sa timovima iz SAD-a ili Azije. Međutim, uz pravilnu organizaciju i jasnu strukturu rada, ovi izazovi se mogu uspešno prevazići.
Rad na daljinu otvara vrata globalnim mogućnostima za stanovnike Sombora. Uz prave veštine, dobar pristup traženju posla i saradnju sa profesionalnim regruterima, moguće je izgraditi uspešnu međunarodnu karijeru bez napuštanja svog grada. Budućnost rada je fleksibilna, a Sombor ima sve preduslove da bude deo tog globalnog trenda.
Francuski Senat će danas razmatrati predlog zakona o zabrani korišćenja društvenih mreža za maloletnike mlađe od 15 godina.
Predlog zakona prošao je krajem januara Narodnu skupštinu, a sada će ga senatski Odbor za kulturu razmatrati iza zatvorenih vrata, preneo je "Figaro".
Ukoliko Senat usvoji predlog, zabrana bi trebalo da počne da se primenjuje od ove jeseni, sa ciljem da bude na snazi već na početku akademske godine, nekoliko meseci pre kraja predsedničkog mandata.
Predloženi tekst zabranjuje "pristup onlajn društvenim mrežama koje pruža onlajn platforma maloletnicima mlađim od 15 godina".
Centristička senatorka Katrin Morin-Desaji predložila je reviziju zakona koja razlikuje dve vrste platformi: one koje štete "fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju" deteta, za koje zabrana važi bez izuzetka, i druge mreže, za koje bi bio potreban pristanak bar jednog roditelja.
"Postoje društvene mreže koje su potencijalno opasne zbog svog sadržaja i modela; one moraju da budu zabranjene. Ali postoje i mreže bez toksičnog algoritamskog modela, koje roditelji mogu da odobre", rekla je Morin-Desaji, naglašavajući da je cilj zakona da bude efikasan i u skladu sa evropskim pravom i Ustavom - piše B92.
Senatorka je ranije uvela sličnu meru o "digitalnoj većini" koja je predviđala roditeljsko odobrenje za uzrast od 13 do 16 godina i potpunu zabranu za mlađe od 13 godina.
Postoje ljudi koji u ljubavi traže stabilnost, jasnoću i sigurnost. A postoje i oni kojima jedna priča jednostavno nije dovoljna. Bilo da je reč o potrebi za uzbuđenjem, strahu od vezivanja ili jednostavno želji da uvek imaju „plan B“, neki horoskopski znakovi češće od drugih završavaju u paralelnim odnosima. Naravno, astrologija nije sudbina, ali određene karakterne crte mogu ih pogurati ka dvostrukom ljubavnom životu.
Ako postoji znak koji se najčešće povezuje s dvostrukim životom, to su Blizanci. Njihova dualna priroda gotovo je simbolična – kao da su istovremeno na dva mesta, u dve priče, s dva različita lica.
U ljubavi im brzo postane dosadno, a stalna potreba za mentalnom stimulacijom tera ih da traže nove izazove. Blizanci umeju da budu šarmantni, duhoviti i izuzetno uverljivi, zbog čega često uspevaju da održavaju dve veze, a da to odmah ne bude otkriveno. Ne rade to nužno iz zlobe, već iz potrebe za raznolikošću i osećajem slobode.
Za razliku od Blizanaca, Škorpije ne ulaze u paralelne odnose iz dosade, već iz intenziteta. Oni vole duboko, strastveno i često – komplikovano. Upravo ta emocionalna dubina može ih odvesti u situacije u kojima se istovremeno vezuju za više osoba.
Škorpije su tajanstvene i vešte u skrivanju svojih pravih namera, pa njihov dvostruki život retko izlazi na površinu dok oni to sami ne dopuste. Kod njih je sve pitanje kontrole – i emocija i informacija.
Strelčevi su poznati po ljubavi prema slobodi i avanturi, a upravo ih ta potreba često odvodi u paralelne odnose. Ne vole ograničenja, pa čak ni ona koja dolaze s ozbiljnom vezom.
Iako mogu biti iskreni i otvoreni, ponekad će radije živeti „dve istine“ nego se odreći jedne osobe ili iskustva. Strelčevi često ne vide svoje ponašanje kao prevaru u klasičnom smislu, već kao način da istraže sve što život nudi.
Novo veliko istraživanje pokazuje da gojenje u ranoj odrasloj dobi može značajno da poveća rizik od prerane smrti, dok k...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.