Web Analytics Made Easy - Statcounter
Sombor.info

Sombor.info

Strana 337 od 976

Karlos Kavalo u ime svih muškaraca ruši mitove o seksu i otkriva šta zapravo oni žele.

Karlos Kavalo je savetnik za veze i ljubavne odnose, motivacioni govornik i fitnes instruktor. On je autor knjiga „Zauvek tvoj“, „Signal srodne duše“, „Kod za vezu“ i mnoštva tekstova o muško ženskim odnosima. Redovan je gost na televiziji i radiju, kao i sagovornik u brojnim časopisima.

Ovog puta je za sajt Datingadviceguru.com razbio mitove o muškarcima, koji su se toliko uvukli u društvo da deluju kao istina.

Mit o seksu 1: Muškarci žele seks sve vreme

Istina je da je muška seksualna potreba mnogo jača nego ženska. Ali statistika da muškarci razmišljaju o seksu svakih 7 sekundi je potpuno apsurdna. Trebalo bi da imate na umu da o hrani i poslu razmišljamo više od toga. A verovatno i o video igricama.

Mit o seksu 2: Muškarci žele seks umesto veze

Pogrešno! Istina je da momci žele seks *ranije* u vezi. To znači ranije, a ne umesto.

Mit o seksu 3: Muškarci imaju prvi seks ranije i imaju više seksualnih partnera

Zapravo, muškarci i žene obično gube nevinost oko 17 godina.

Istraživanja su pokazala da je presek sledeći – muškarci u proseku imaju 7 seksualnih partnera, a žene 4.

Problem je u tome što su ovakvi rezultati dobijeni u anketi, a ispravne informacije ne dobijate iz ankete. Drugo, matematika ove vrste uopšte nema smisla. Reč je o muškarcima koji imaju seks sa ženama, tako da broj partnera s kojima su žene imale seks ne bi trebalo da bude tako daleko.

Godinama pravimo bebu, a on mi je upravo rekao da se zaljubio u drugu. Tri dana kasnije sam čula vest zbog koje ne mogu da spavam

Za ovaj potez svi misle da je najbolja predigra, ali zapravo potpuno smanjuje želju za seksom
Karlos je otkrio i detalje o seksu koje bi žene trebalo da znaju da bi zajedno sa partnerima bile srećnije u spavaćoj sobi.

7 stvari o seksu koje bi muškarci voleli da žene znaju

Momci vole kada preuzmete vođstvo
Muškarci vole da vode, da dokažu muževnost i snagu. Međutim, ono što većina žena možda ne zna je koliko mi volimo i suprotno.

Kada nas žena „napadne“ i odvuče u krevet, to je za nas još jedna vrsta validacije, baš kao i za žene. Iako se mnoge devojke boje da krenu prve u akciju, treba da znaju da muškarci ipak vole kada preuzmete vođstvo u krevetu.

Želimo da koristite ruke
Mi žudimo za ženskim dodirom, čak i kada smo u najintimnijoj vrsti kontakta. Vaše ruke nam stvaraju neverovatno uzbuđenje.

Muškarci vole osećaj ženskih ruku na zadnjici, posebno kada se približavamo vrhuncu. Kada ga uhvatite za ruke, osetiće se jačim i moćnijim.

Volimo i nežno češkanje po leđima, ili masiranje kada smo pod stresom. Dodirni ga iza vrata ili prstima prođi kroz njegovu kosu.

Mazite nas i volite nas
Istina je da muškarci žele žene koje mogu da im pruže nežnost, jer to nije nešto na šta smo mi navikli.

Dakle, kada je u pitanju seks, momci žele više nežnih dodira, to će poboljšati i produbiti intimni kontakt. A ovakav seks može napuniti njegove emocionalne baterije za narednih nekoliko dana.

Ne osuđujte nas i ne zgražavajte se
Momci žele da budu intimni sa vama i da traže različite stvari u krevetu.

Treba nam da budete otvorene i da imate razumevanja, čak i ako on smisli nešto što ne želite da pokušate. Umesto da direktno odbijete, preusmerite njegov zahtev. Najbitnije je da zadržite pozitivan odnos, i da govorite jedno drugom šta želite.

Poštuj ga kao muškarca u krevetu
I muškarci i žene žele emocionalno i fizičko zadovoljstvo u krevetu.

Muškarci imaju tendenciju da budu seksualno dominantni u spavaćoj sobi, i to nije loše.

To ne znači da je jedan od vas bolji od drugog. I dalje možete biti jednaki i dozvoliti mu da se oseća muževno.

Kontakt očima i uzdasi
Jedna stvar koju momci vole da vide je da ste prisutne.

Uspostavite kontakt očima koji kaže: „Da! Želim te!“

Još jedna neizrečena želja je da ispustite poneki zvuk kada se situacija zagreje. Čak i ako je to ono dobro staro „Da, da…“, dovoljno je, jer muškarci se žale da ne dobijaju dovoljno povratnih informacija u krevetu, i to nije nešto što možemo kasnije da analiziramo.

Oralni seks
Činjenica je da gotovo svi zdravi muškarci uživaju u oralnom seksu, i to ne zato što im je potrebno da se njihova „muškost“ obožava. Muškarci to vole jer je simbol i čin prihvatanja.

Izvor: nova.rs

Da li postoji loše srpsko jelo? Ne, ako pitamo Srbe, međutim, ako se osvrnemo na poznati gastro portal "Taste Atlas" postoji čak 14 najgorih srpskih jela.

Poznati sajt objavio je listu najgore ocenjenih srpskih jela za 2024. godinu. Na listi od 14 jela, pored onih koja svakako i među Srbima važe za manje primamljiva našla su se neka u koja se Srbi kunu.

14 najgorih jela na pomenutom sajtu poređana su od onog najgoreg do "manje" najgoreg, a na prvom mestu se našlo jelo koje, rekli bismo, niko nije očekivao.

Naime, prema ocenama s portala Taste Atlas najgore srpsko jelo su rezanci s makom.

"Jednostavni i hranljivi rezanci s makom su jelo koje se sastoji od široke, tanke pšenične testenine koja je prelivena obilnim količinama rastopljenog putera, a zatim posuta makom i šećerom. Nekada se smatralo bogatim i ukusnim obrokom, a danas predstavlja štedljivo, ali omiljeno jelo koje se uživa kao slatko glavno jelo ili zasitan desert", piše ispod fotografije jela na ne tako počasnom prvom mestu.

Pihtije su na drugom mestu, leskovačka kavurma na trećem a popara je četvrta.

Lista najgorih srpskih jela na pomenutom sajtu izgleda ovako:

1. rezanci s makom

2. pihtije

3. leskovačka kavurma

4. popara

5. lenja pita

6. riblji paprikaš

7. srpska salata

8. proja

9. duvan čvarci

10. makovnjača

11. prebranac

12. svadbarski kupus

13. čorbast pasulj

14. slatko od jagoda

Koje jelo je po vama nepravedno završilo na ovoj listi?

Izvor: blic.rs

 

Svako drugo domaćinstvo je u februaru potrošilo manje struje nego u istom mesecu u prethodne dve godine, prema zvaničnim podacima resornog ministarstva. Takođe, postoje i trikovi kojima možete dodatno da umanjite račun za struju
Evo nekoliko "majstorskih" trikova koji smanjuju račun za struju

Najveće uštede električne energije tokom prethodnog meseca, postignute su u Beogradu, Nišu, Požarevcu, Kragujevcu, Subotici, Somboru, Sremskoj Mitrovici.

Popust za racionalnu potrošnju električne energije je u februaru ostvarilo 1,6 miliona domaćinstava odnosno 49,4 odsto njih je smanjilo potrošnju električne energije za više od pet odsto. Najveći popust od 40 odsto na računima za električnu energiju ostvarilo je 22 odsto domaćinstava. Popust od 20 odsto dobilo je 12 odsto domaćinstava.

Umanjenje računa od 25 odsto ostvarilo je skoro šest odsto domaćinstava, dok je za isti broj domaćinstava obračunat popust od 30 odsto.

Dodatni popust od pet odsto za kupce koji su učešće niže tarife u mesečnom obračunu uvećali za najmanje pet odsto ostvarila su 425.534 domaćinstva odnosno 13 odsto.

Kako još možete da smanjite račun za struju?

Racionalnim korišćenjem kućnih uređaja možete smanjiti račune. Kako da se izborimo sa kućnim aparatima i na koji način da uštedimo struju otkrio je ranije Branko Zrnić, majstor.

- Suština jе u tomе da pravilno koristimo еlеktričnе urеđajе, jеr što jе god snažniji grеjač u tom еlеktričnom urеđaju, višе sе možе umanjiti račun za struju. Na primеr, na bojlеru. Pravilnim korišćеnjеm bojlеra, znači grеjanjеm vodе samo do tеmpеraturе koju tеlo vašе možda trpi, a to jе nеkih 40-45 stеpеni, jеdna čеtvoročlana porodica možda uštеdi do 2.000 dinara - objašnjava Zrnić dodajući šta jе važno da znatе pri upotrеbi vеš mašinе, TA pеći, ali i frižidеra.

- Što sе tičе vеš mašinе ima program pranjе vеša na tri pozicijе pranjе na 40 stеpеni jе na tri suština jе da skratitе program pranja i tu biratе od ta tri onaj najkraći, a nе onaj najduži jеr i samim tim ćеtе uštеdеti na potrošnji еlеktričnе еnеrgijе.

 

Čišćenje rebara na hladnjaku ili frižidera

Prеma njеgovim rеčima bitno jе da sе bar na svakih šеst mеsеci godišnjе očistе rеbra na zadnjеm dеlu hladnjaka ili frižidеra.

- Kada jе taj dеo pun prašinе nе možе da sе hladi frеon koji jе prašnjav nе možе da oda tu toplotu vеć vruć gas kruži kroz sistеm i non stop radi zamrzivač ili frižidеr. Suština jе da očistitе ta rеbra bar svakih šеst mеsеci jеdnom i taj motor nеćе raditi dugo i manjе ćе trošiti strujе - objasnio jе Zrnić i pomеnuo uštеdu еlеktričnе еnеrgijе na urеđajima na kojima sе grеjеmo.

- U pitanju su TA pеć ili radijator. Moj savеt svima na osnovu iskustva kojе imam jе da TA pеći koristitе noću da sе akumulira i danju možеtе čitav dan da imatе tu akumuliranu toplotu iz njе.To jе mnogo jеftinijе od radijatora da bilo da su to norvеški ili uljani. Napunitе pеć dok jе jеftina struja i ta akumulacija toplotе koja sе zadržava u pеći možе da stoji dužе.

Zrnić ističе i da vеš mašinе nе trеba uključivati noću.

- Vеš mašinе mnogi uključuju noću i dеšava sе ili da crеvo ispadnе iz kadе ili mašina počnе da curi i non stop doliva vodu i pravi poplavu u stanu ispod vas. Za vеš mašinе nе bih savеtovao da sе noću uključuju ili ako jе uključitе da jе obiđеtе s vrеmеna na vrеmе - naglašava majstor Zrnić i dodajе:

- Na bojlеrima i na vеš mašini sе možе dosta uštеdеti.Na bojlеru čеtvoročlana familija možе da uštеdi do 2.000 dinara, a pravilnim korišćеnjеm i vrеmеnom trajanja programa na vеš mašini sе možе uštеdеti od 300 do 500 dinara što znači do 2.500 dinara mеsеčno.

Izvor: kamatica.com

 

U četvrtak, 25. aprila 2024. godine, u 20.00 časova, u Velikoj sali Kulturnog centra “Laza Kostić” Sombor, biće prikazana predstava “Dogodine u isto vreme”, pozorišta “Teatar Vihor”, iz Beograda, sa Ivanom Mihailovićem i Ankom Gaćešom Kostić u glavnim ulogama.

Cena ulaznice je 1200 dinara, a ulaznice možete obezbediti na biletarnici Kulturnog centra, utorkom i sredom od 10.00 do 13.00 časova i četvrtkom, petkom i subotom od 15.00 do 20.00 časova.

Kontakt telefon za informacije: 0695622560

Predstava ”Dogodine u isto vreme” je melodramatična komedija koja govori o ljubavi i pojmu vremena. Te dve stvari u ovom komadu, stalno se mimoilaze.
Život se dešava po sopstvenom časovniku i na to ljudi retko kad mogu da utiču.

Red smejanja, red suznih očiju – to je ova predstava, a takvih je jako malo.

Raspored sahrana na somborskim grobljima za 2. i 3. april

Datum Vreme Pokojnik Groblje
02.04.2024 12:00 MARIČIĆ VLADISLAVA (1936) Veliko pravoslavno groblje
02.04.2024 12:00 MIKOVIĆ RADOVAN (1931) Mesno pravoslavno groblje Stapar Brestovačko
02.04.2024 12:00 ILIĆ ILONA (1942) Mesno pravoslavno groblje Aleksa Šantić
02.04.2024 13:00 MATOŠEVIĆ LJUBA (1935) Veliko katoličko groblje
02.04.2024 14:00 POPOVIĆ STANKA (1941) Veliko pravoslavno groblje
02.04.2024 14:00 BOROTA VERICA (1947) Pravoslavno groblje Kljajićevo
02.04.2024 15:00 BOGIČEVIĆ RADOSLAVKA (1951) Veliko katoličko groblje
03.04.2024 12:00 VALIHORA TIBOR (1959) Veliko katoličko groblje

Bez struje će danas biti delovi Sombora i Bačkog Monoštora, i to:

Sombor

08:00 - 09:00
STAPARSKI PUT D-7

09:00 - 14:00
SOMBOR,ULICA: VOJVOĐANSKA 5-23

Bački Monotor

09:00 - 14:00
VIKEND NASELjE OPALjENIK , IZVOD DESNO PREMA BRODOREMONTU

Nepoznata osoba je opljačkala vozilo Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja "Dr Đorđe Lazić" i odneo lekarsku torbu, ali i vrednu aparaturu neophodnu za reanimaciju pacijenata. Nakon samo nekoliko sati potrage, potvrđeno je da je lopov koji je pokrao vozilo Hitne medicinske pomoći u Somboru brzom akcijom policije uhvaćen.

Ovakvu nesvakidašnju i do sada nezabeleženu krađu u Somboru i okolini zaposleni u Domu zdravlja opisuju kao krajnje nemoralan i skandalozan čin, jer su vozila namenski opremljena za pružanje hitnih intervencija ugroženim pacijentima.

Uviđaj je obavljen, istraga je u toku, a nadaju se da će video-nadzor pomoći u rasvetljavanju ovog krivičnog dela.

Izvor: RTV

U početku je sakupljala samo štence, a kasnije i odrasle pse koji su lošeg zdravstvenog stanja

Andrea Žuljević (20) iz Sombora svoje dane provodi tako što brine o napuštenim životinjama, a trenutno prikuplja novac kako bi osnovala azil. Želi da spase što više povređenih ljubimaca, prenosi RTS.

Andrea je uvek gajila ljubav prema životinjama. Kada je polažući prijemni ispit primila poziv da je psu na ulici hitno potrebna pomoć jer ga je udario automobil, shvatila je da ne želi da studira već da spašava životinje.

"Počela sam pre 3 godine kad su mi javili da u šancu u ulici pored moje ima tri šteneta i zamolili su me da odem da ih slikam i da postavim u grupu Njuškice grada Sombora. Kad sam otišla po ta 3 šteneta odlučila sam da ih dovedem kući. Ja sam njih udomila za tih nedelju dana i ubrzo sam videla objavu još 7 štenaca koji su bili u okolini Sombora i nekako sam zamolila mamu da primimo i njih", navodi Andrea Žuljević, iz Sombora.

Dodaje da je tada počela da skuplja i udomljava pse.

U početku je sakupljala samo štence, a kasnije i odrasle pse koji su lošeg zdravstvenog stanja. Uspela je da udomi psa čak u Francusku. Kaže da je danas jako teško udomiti psa:

"Teško je naći nove ljude koji hoće da udome psa i azili su prepuni. Prepuni smo svi koji spašavamo pse i nekako ne idu ta udomljenja koliko su išla ranije".

Osim pasa i mačaka, spasila je nekoliko koza i konja iz klanica. Oni su u dosta teškom stanju, ali kada se oporave biće spremni za udomljenje.

"Jedan konj se mnogo plašio svakoga zato što su ga tukli verovatno puno, kobila je u dosta lošem stanju, ona stalno pada i ima puno tumora i ne znam da li će se izvući, a ždrebe mi je još uvek malo da bih ga udomljavala“, rekla je Andrea.

Trenutno na svom posedu brine o 27 pasa i četiri mačke. Osim u Somboru, brine i o desetak pasa na ulici u obližnjem selu. Nije dobila dozvolu da otvori Prihvatilište jer se nalazi u centru grada. Da bi to ostvarila mora da izmesti životinje na periferiju do 1. aprila.

"Mene je drugo udruženje iz Novog sada prijavilo i posle te prijave je izašla veterinarska inspekcija koja je utvrdila da su psi u jako dobrom stanju i da ja vodim super evidenciju, međutim ja nisam imala prijavljeno prihvatilište i kada sam htela da prijavim kao prhvatilište odgovor mi je stigao da ne mogu zbog lokacije", ističe Andrea.

Andrei je sada potreban novac kako bi premestila životinje i registrovala svoje prihvatilište. Iako je deo novca sakupljen, borba i dalje traje. Svi koji žele da pomognu mogu to da urade preko fejsbuk i instagram stranice Andree Žuljević.

Izvor: telegraf.rs

Tokom svog petnaestogodišnjeg rada i delovanja, Srpsko kulturno – umetničko društvo „Izvor“ iz Stanišića je, uz pomoć Grada Sombora, aktivno radilo na prikupljanju, očuvanju, revitalizaciji i promociji srpske narodne nošnje sa prostora Severne Dalmacije. Zajedničkim radom, upotpunjena je slika o narodnom materijalnom stvaralaštvu Srba sa ovih prostora i tim povodom, održana je revija narodnih nošnji „Iz dalmatinskog kašuna“ kako bi se prikazalo bogato srpsko kulturno nasleđe.
Na samom početku večeri, prisutnima se obratio gradonačelnik Grada Sombora Antonio Ratković, zahvalivši se organizatorima revije na trudu i istrajnosti, dodajući da će Grad Sombor uvek podržavati aktivnosti koje za cilj imaju očuvanje kulture i tradicije.

„Hvala vam što ste upriličili večerašnji program – reviju narodnih nošnji „Iz dalmatinskog kašuna“, koju ste organizovali kako biste nam pokazali bogatstvo srpskog etnosa, kulture i tradicije, i podsetili nas na svoje i naše pretke koji su kroz spoj praktičnog, ali i umetničkog i zanatskog umeća utkanog u izradu svakog elementa koji čini narodnu nošnju, očuvali sećanje na svoje poreklo i identitet srpskog naroda koji se pod bremenom zbegova, pogroma i progona pronosio od kamenitih predela Severne Dalmacije do pitomine blagorodne vojvođanske ravnice u kojoj su ih srpski sunarodnici dočekali raširenim rukama dobrodošlice. Iako je Sombor multietnička sredina u kojoj se neguje duh zajedništva, tolerancije i razumevanja kroz neupitnu podršku koju Grad pruža putem konkursa koje redovno raspisujemo i u budžetu našeg grada odvajamo čak oko 8% za kulturu, mi ne smemo da zanemarimo i zaboravimo svoje korene, jer ta kultura sećanja će nam obezbediti opstanak u budućnosti. Zaista sam zahvalan našim domaćinima večeras na angažovanju i naporu koji punih petnaest godina ulažu upravo u otvaranje, otkrivanje i prikazivanje prebogate, gotovo neiscrpne riznice srpskog narodnog blaga i poručujem da će Grad Sombor uvek biti pouzdan partner i podrška u realizaciji aktivnosti i programa koje ovako kvalitetno realizujete“, istakao je gradonačelnik Ratković.

Prisutnima se obratila i pomoćnica ministra Sanja Lakić koja je istakla da su vrata Ministarstva uvek otvorena za saradnju u očuvanju srpske kulture i tradicije.

„Drage kolege, dragi sugrađani, pre svega mili moj srpski rode, dragi moji zemljaci Srbi iz Dalmacije, radujem se što sam danas ovde kod vas u Stanišiću. Poznata mi je istorija srpskog roda ovde i zaista se radujem što se okupljate oko jedne ovakve organizacije i ovakvog kulturno – umetničkog društva, i sigurna sam da bi svi oni naši preci koji su dolazili vozom bez voznog reda tih četrdesetih godina, pa i svi oni koji su dolazili na traktorima bežeći od najvećeg progona srpskog stanovništva nakon Drugog svetskog rata, bili ponosni na sve vas zato što negujući i čuvajući naš vez iz Severne Dalmacije, otkrivajući vašim meštanima šta se to krije u dalmatinskom kašunu, čuvate sve ono što leži u vašem srcu i vašoj duši. Budući da u mom Ministarstvu vodim sektor koji se ne bavi samo borcima, ratnim vojnim invalidima i porodicama palih boraca, već i negovanjem tradicije, sigurna sam da ćete imati saborca, prijatelja i kolegu, u nastavku negovanja tradicije. Pozivam vas da sarađujemo i da zaista budemo saborci i prijatelji u očuvanju srpske kulture i tradicije iz Severne Dalmacije“, rekla je Sanja Lakić.

Prisutne je pozdravio i gradonačelnik Grada Subotice Stevan Bakić, nakon čega je prikazana kratka video prezentacija o radu i delovanju SKUD „Izvor“ u prethodnom periodu.

Narodna nošnja Srba sa prostora Severne Dalmacije pripadala je dinarskom tipu nošnje, prilagođenom stočarskom načinu života, a prisutni sugrađani i gosti, mogli su da pogledaju kako su te nošnje i izgledale. Nošnja je posedovala funkciju označavanja svake društvene grupe zavisno o polu, životnom dobu i bračnom statusu. Na reviji su prikazane nošnje neudatih i udatih devojaka, mlade i mladoženje, te starijih ljudi i dece u različitom vremenskom dobu.

Reviji narodne nošnje prisustvovali su i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dušanka Golubović, članovi Gradskog veća grada Sombora Anita Stojakov, Jovana Miljević i Srđan Savić, kao i predstavnici MZ „Stanišić“, brojnih kulturno – umetničkih društava, kulturnih centara, javnih preduzeća i građana.

Događaj je organizovao SKUD „Izvor“ iz Stanišića.

Grad Sombor je i ove godine učestvovao na javnom pozivu za dodelu subvencija za finansiranje programa energetske sanacije porodičnih kuća, stambenih zgrada i stanova, koji sprovode jedinice lokalne samouprave.

Na javnom pozivu za mere energetske sanacije porodičnih kuća, stambenih zgrada i stanova, 97 građana ostvarilo je pravo na subvenciju za potrebe zamene stolarije na svojim domovima, zamene postojećeg grejača prostora na čvrsto gorivo, tečno gorivo ili električnu energiju efikasnijim kotlom na gas, ugradnje termoizolacije i solarnih panela.

Grad Sombor učestvuje treću godinu zaredom na ovom konkursu i do sada je više od 330 porodica ostvarilo pravo na subvenciju.

Ministarstvo rudarstva i energetike obezbedilo je 6,5 miliona dinara, a u gradskom budžetu opredeljen je još toliki iznos, pa je tako za ove mere obezbeđeno 13 miliona dinara po poslednjem konkursu.

Izvor: RTV

Strana 337 od 976

Slobodno vreme

Lifestyle

Toni Viler, suosnivač Lonely Planeta, najpoznatijeg izdavača turističkih vodiča na svetu, jasno je stavio do znanja koje...

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.