Od 16. novembra nosioci srpskih pasoša moraju da apliciraju za dobijanje vize ukoliko žele da posete Kubu.
Zahtev se podnosi onlajn putem, a postoje još neki zahtevi koje naši državljani moraju da ispune ukoliko žele da posete Kubu.
- Odluka je stupila na snagu pre mesec dana, dakle 16.11. i važi za sve naše državljane, nosioce običnih pasoša. Zahtev se podnosi onlajn putem, a postoje i jasna pravila u vezi sa važenjem pasoša - potvrđeno iz našeg diplomatskog odeljenja u Havani.
Ovu vest potvrdili su i iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije, gde je rečeno da je neophodno da putnici, prilikom ulaska u zemlju, poseduju vizu (zahtev se podnosi preko stranice https://evisacuba.cu/en/), važeći pasoš čiji rok ne ističe za manje od 6meseci od datuma ulaska u zemlju, kao i povratnu avionsku kartu, piše Mondo.
- Osim vize, potrebno je da putnici prilikom ulaska u zemlju poseduju i popunjen formular sa ovog sajta https://dviajeros.mitrans.gob.cu - rekao je izvor iz MSP.
Kako dalje saznajemo, za ovu proceduru nije potrebn odlazak u ambasadu, cena vize iznosi 1.800 dinara, a odgovor se dobija 72 sata nakon apliciranja.
Iz jedne turističke agencije su rekli da je preporuka da se zahtev podnese na vreme, zbog velikog broja apliciranja.
- Ukoliko ste nosilac srpskog pasoša, a živite u inostranstvu, postoje dve mogućnosti: 1.) ako izaberete Konzulat Kube u Srbiji, potrebno je da uplata bude izvršena u Srbiji. Uplatu može izvršiti neko u ime onoga ko aplicira, a on potom ubaci dokaz o uplati u formular; druga opcija je da se izabere Konzulat u zemlji u kojoj onaj ko podnosi zahtev boravi u tom trenutku, i tu izvrši uplata - objasnili su iz ove agencije.
Za ulazak na teritoriju Kube, vize nisu potrebne državljanima Srbije koji poseduju diplomatske i službene pasoše, za boravak do 80 dana u periodu od 6 meseci.
U obrazac je potrebno upisati i tačnu adresu boravka na Kubi, a kako smo saznali, pečat o ulasku u zemlju imigracioni organi unose na pomenuti obrazac, a ne u pasoš. Popunjavaju se i obrasci o zdravstvenom stanju i predaju sanitarnoj kontroli u bescarinskoj zoni. Usled epidemije ebole u Africi, nakon pasoške kontrole, popunjavaju se i obrasci o zdravstvenom stanju i predaju sanitarnoj kontroli u bescarinskoj zoni.
Količina unetog novca u gotovini nije ograničena, a nije se menjala ni lista predmeta koji su dozvoljeni za unos prilikom ulaska u zemlju. U prtljagu možete imati predmete za ličnu upotrebu, lični nakit, foto-aparat i kameru, laptop, sportsku i ribolovačku opremu, dve flaše pića i karton cigareta.
Srbija je 2023. godine uvela vize za državljane Kube, pa su nosioci ovog pasoša od 15. aprila u obavezi da podnesu zahtev za ovu dozvolu, bilo da u našu zemlju putuju poslovno, bilo turistički.
Srbija je od 2022. godine uvela vize za desetak zemalja posle kritika širom EU da ne usklađuje svoju viznu politiku sa politikom Unije, kao zemlje kandidata. U prilog tome išla je i tadašnja izjava nemačke ministarke unutrašnjih poslova Nensi Fezer, da "Srbija mora da prilagodi svoju viznu praksu EU ako želi da postane kandidat za članstvo".
Takođe, komesarka EU za unutrašnje poslove Ilva Johanson zapretila je da postoji mogućnost da EU suspenduje bezvizni sporazum sa Srbijom, ako njena vlada ne odustane od bezviznih aranžmana koje ima sa zemljama trećeg sveta.
Izvor: direktno.rs
Objavljena je rang lista najmoćnijih pasoša za 2024. godinu, a Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) ponovo su na vrhu, koji četvrtu godinu zaredom osiguravaju prvo mesto.
Ovaj globalni indeks meri broj zemalja u koje građani mogu da putuju bez vize, a državljani UAE imaju pristup impresivnih 133 zemlje bez viza i dodatnih 47 zemalja s vizom po dolasku, koje pokrivaju više od 90 odsti sveta.
Evropske zemlje dominiraju na rang listi. Španija je pretekla Nemačku i postala drugi najmoćniji pasoš, dok je Finska zabeležila rast i zauzela treće mesto zajedno sa Francuskom, Nemačkom, Belgijom, Italijom, Danskom, Holandijom, Luksemburgom, Austrijom, Portugalom, Norveškom, Švajcarskom, Grčkom i Irskom, preneo je Passportindex.org.
Četvrto mesto dele Švedska, Poljska i Mađarska, a peto mesto zauzele su Češka Republika, Južna Koreja, Estonija, Hrvatska, Slovačka.
Na šestom mestu su Japan, Slovenija, Letonija, Novi Zeland i Lihtenštajn.
Na sedmom mestu nalaze se Singapur, Malta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Litvanija, Rumunija, Bugarska, Australija.
Srpski pasoš se nalazi na 30. mestu i deli ga sa Grenadom.
1. Ujedinjeni Arapski Emirati
2. Španija
3. Finska, Francuska, Nemačka, Belgija, Italija, Danska, Holandija, Luksemburg, Austrija, Portugal, Norveška, Švajcarska, Grčka, Irska
4. Švedska, Poljska, Mađarska
5. Češka Republika, Južna Koreja, Estonija, Hrvatska, Slovačka
6. Japan, Slovenija, Letonija, Novi Zeland, Lihtenštajn
7. Singapur, Malta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Litvanija, Rumunija, Bugarska, Australija
8. Sjedninjene Američke Države i Island
9. Kipar
10. Malezija i Monako
Celokupnu rang listu možete pogledati ovde.
U sredu je u "Sokolskom domu" održana konferencija za štampu Sportskog saveza grada Sombora na kojoj je predstavljen projekat „Somborko“ koji je realizovao sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu. Konferenciji su prisustvovali predsednik i sekretar SSGS, Miloš Mijić i Milan Gagrčin, koordinatori za školski sport Sportskog saveza grada Sombora, profesori Predrag Mandić i Radovan Rašković, direktorica Predškolske ustanove Vera Gucunja, Snežana Gazetić Pavošev, kao i predstavnici Osnovnih škola (koje su učestvovale u projektu) kojima su tom prilikom uručene Zahvalnice i sportska oprema za poboljšanje uslova za bavljenje fizičkim vežbanjem.
Miloš Mijić je prilikom predstavljanja ovog projekta izjavio da je ovaj projekta startovao početkom oktobra i da će trajati još par dana. Isti ima za cilj afirmaciju dece i omladine ka sportu, kao i uključivanje što većeg broja dece u sistem školskog sporta, sa posebnim akcentom na decu koja se ne bave nijednim sportom.
Drugi cilj je bio poboljšanje uslova bavljenja sportom tj. nabavka rekvizita za škole i predškolske ustanove koji su im neophodni za sprovođenje fizičkih aktivnosti. Predsednik Saveza je istakao da zaposleni u Savezu, pre svega gore pomenuti koordinatori za školski sport, koji su ujedno i inicijatori ovog projekta, redovno obilaze škole od prvog do četvrtog razreda, kao i predškolske ustanove u četiri naseljenim mestima u kojima sprovode časove fizičkog vežbanja.
Ovom prilikom predstavnici Saveza uručili su zahvalnice direktorici PU Vera Gucunja i osnovnim školama za doprinos ovom projektu. U projektu su učestvovali OŠ Branko Radičević i PU Lalice iz Stapara, OŠ 22. Oktobar i PU Sunčica iz Bačkog Monoštora, OŠ Nikola Tesla i PU Zvezdica iz Kljajićeva i OŠ Ivan Goran Kovačić i PU Andrej iz Stanišića.
Osnovnim školama su podeljene lopte, dok će Predškolske ustanove dobiti rekvizite. Direktorica PU Vera Gucunja iskoristila je priliku da se zahvali na poklonima, te je istakla da joj je drago što su deo ove priče. „Ovo će mnogo značiti deci, posebno u seoskim sredinama, jer će im ovo omogućiti lakši i bolji rad, da uživaju u sportu“ – zaključila je Snežana Gazetić Pavošev.
Izvor: somborsport.org
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
20.12.2024 | 12:00 | STANIĆ RADE (1955) | Veliko pravoslavno groblje |
20.12.2024 | 12:00 | RNJAK MIROSLAV (1951) | Mesno pravoslavno groblje Stanišić |
20.12.2024 | 13:00 | TRBOJEVIĆ DRAGICA (1943) | Veliko pravoslavno groblje |
20.12.2024 | 14:00 | VUKELIĆ RADOJKA (1948) | Malo pravoslavno groblje |
Povratak na posao nakon porodiljskog odsustva mnogim roditeljima predstavlja stres. Pored svega što ih čeka nakon dužeg odsustva, ključna stvar je briga o deci dok su oni na poslu. Da li izabrati vrtić ili se osloniti na pomoć starijih članova porodice najčešća je dilema. Mnogi roditelji se osećaju zbunjeno i traže stručno mišljenje kako bi doneli najbolju odluku za svoje dete. Dodatnu teškoću predstavljaju i različita iskustva iz neposrednog okruženja. Ne dozvolite da vas to obeshrabri, jer imajte u vidu da ni sve bake, a ni sva deca nisu ista. Nesumnjivo je da je briga bake za unuke dragocena, ali vrtić pruža brojne benefite koji su ključni za razvoj deteta.
Nekada se podrazumevalo da su bake i deke neko ko će čuvati unučiće dok su roditelji na poslu. Međutim, u novije vreme sve više roditelja bira opciju da dete upiše u vrtić i to iz više razloga. Bez obzira na to da li se biraju državni ili privatni vrtići psiholozi smatraju da je kolektiv ono što je ključno za pravilan razvoj svakog deteta.
Osnovni razlog roditelja koji umesto u obdanište biraju opciju da decu čuvaju bake jeste taj što dete ostaje u poznatom okruženju, najčešće u svom domu. Roditelji se osećaju barem prividno spokojnije, s obzirom na to da dete čuva bliska osoba. Takođe, smatraju da im se podudaraju metode i stavovi o vaspitanju. Međutim, i ovde može doći do brojnih nesuglasica. Neretko se dešava da su bake popustljivije u poređenju sa roditeljima. Dozvoljavaju mališanima čak i ono što im roditelji zabranjuju. Dete je u takvoj situaciji zbunjeno, jer ne zna koga treba da posluša. Takođe može doći do neslaganja i prilikom organizacije slobodnih aktivnosti, jer afiniteti roditelja se uglavnom ne podudaraju sa afinitetima baka i deka.
Sukob mišljenja se najčešće dešava i oko ishrane dece. Bake i deke ne žele da imaju strog autoritet kao roditelji, tako da će im povlađivati i više nego što bi trebalo. Da bi ova vrsta nege bila kvalitetna, neohodan je dobar plan i dogovor odraslih.
Treba imati u vidu i to da li su bake fizički i psihički spremne na ovu vrstru odgovornosti, posebno ukoliko je reč o sasvim maloj deci. Ono što sigurno deci neće nedostajati ukoliko izaberete ovu opciju jeste beskrajna nežnost, ljubav i toplina koju će im bake pružiti.
Vrtić je bolja opcija utoliko što nudi brojne aktivnosti, pružajući interakciju sa vršnjacima.
Deca koja su u vrtiću imaju bogat izbor aktivnosti prilagođen uzrastu. Sve te aktivnosti su struktuirane i vođene od strane profesionalnih vaspitača. Kroz brojne aktivnosti dete se razvija fizički, emocionalno i kognitivno. Deca koja odrastaju uz bake uglavnom vreme provode u neposrednom okruženju, dok za razliku od toga vrtić pruža jasnu strukturu i organizaciju koja je važna za pravilan razvoj.
Vrtić predstavlja idealno okruženje za dete kako bi stupilo u interakciju sa drugom decom istog uzrasta. Ovo je od presudnog značaja, jer deca na taj način grade prijateljstva, uče da dele igračke, zajednički rešavaju probleme i razvijaju socijalne veštine koje će im kasnije tokom života koristiti. Deca koja odrastaju u porodičnom okruženju su zaštićenija, dok se deca koja idu u vrtić prilagođavaju grupi, tako da će mnogo ranije naučiti kako da se nose sa konfliktima. Družeći se samo sa bakom, dete će biti fokusirano isključivo na sebe i zadovoljenje svojih potreba.
Bez obzira na to da li su u pitanju državni ili privatni vrtići, u njima rade stručnjaci, tj. vaspitači koji su obrazovani za rad sa decom. Oni imaju znanje kako o fizičkom i emocionalnom razvoju deteta, tako i o metodama učenja. Bake, iako vole svoje unučiće i žele da im pruže najbolje, najčešće nemaju formalnu edukaciju i znanje koje bi im moogućilo da se adekvatno nose sa zahtevima različitih razvojnih faza.
Vrtići su uvek dostupni, a posebno privatni, koji su fleksibilni što se tiče rasporeda. Ovo se posebno odnosi na dane vikenda i praznika. Ne smete zaboraviti na nepredviđene okolnosti, jer se može desiti da baka iz nekog razloga neće moći da čuva dete u vreme kada je vama potrebno.
Ako je vaš izbor vrtić umesto baka servisa, budite sigurni da ćete svom detetu pružiti brojne benefite koji su ključni za njegov razvoj.
Trudnica završila u bolnici posle napada nasilnika, koji su nasrnuli na nju i jednog muškarca.
U Vojvođanskoj ulici u Somboru u utorak uveče se dogodio incident kada su napadnuti i povređeni muškarac (31) i trudna devojka (21).
Prema nezvaničnim informacija, napad na njih se dogodio oko 21.30 sati i to u blizini Valjevske ulice.
Prema nezvaničnim informacijama, grupa napadača je sa tri automobila preprečila put vozilu u kom su se nalazili muškarac i trudna devojka.
- Muškarac i devojka su pretučeni. Posle napada su prebačeni u lokalnu bolnicu gde im je ukazana pomoć i konstatovane povrede - navodi izvor iz istrage.
Posle opsežne istrage, policija je identifikovala dvojicu napadača. Protiv njih su podnete krivične prijave.
Istraga povodom ovog slučaja je u toku, a više detalja biće poznato posle saslušanja osumnjičenih napadača.
Izvor: alo.rs
Naučnici su prvi put dokumentovali postojanje džinovske pulsirajuće zvezde koja je u poslednjim fazama gašenja pre nego što eksplodira, prenose danas britanski mediji.
Međunarodni tim u kojem su učestvovali i istražitelji sa Kvins univerziteta u Belfastu, uspeli su da registruju ovu zvezdu zahvaljujući koordiniranim posmatranjima preko teleskopa širom sveta, preneo je danas Skaj njuz.
Do sada je bio poznat samo teoretski koncept o tome da se pulsirajuća nestabilnost (PPI), ili "štucanje" događa kada se kod zvezde razvije veoma vrelo jezgro, koje se u poslednoj fazi njenog života grči, skuplja i zatim brzo širi. To se događa samo kod izuzetno velikih zvezda, koje su od 60 do 150 puta veće po masi od Sunca.
Vođa najnovije studije, Šarlot Angus, rekla je da do sada nije bilo moguće potvrditi takvu teoriju.
"U decembru 2020. mi smo identifikovali novu zvezdu, supernovu, nazvanu SN2020acct u obližnoj spiralnoj galaksiji NGC 2981", navela je naučnica.
Istraživači su pratili ovu supernovu koristeći teleskope na Havajima, u Čileu, Južnoj Africi i SAD, i otkrili su da se ona mnogo brže širi što je ukazivalo da je njeno jezgro eksplodiralo i da je ta zvezda pred gašenjem.
Astrofizičari su zatim utvrdili da je ova zvezda, koja je 150 puta veća od Sunca, prošla kroz niz pulsiranja u poslednjih 50 dana pred eksploziju koje označava njeno gašenje - piše B92.
U Srbiji poslednjih godina vrlo popularna postala imena arapskaog porekla. Nije neobično da čujemo da se pojedine devojčice u našem bliskom okruženju zovu Sara, Lejla, Ema, Selma, Emina ili Aida. Ipak, malo ko zna da su ova imena potekla iz arapskog sveta.
U Srbiji u određenom periodu roditelji masovno daju deci imena koja postanu apsolutni trend, pogotovu kada su devojčice u pitanju, međutim, ipak ima i onih starih koja ostaju za sva vreme. Pored naših srpskih, među onima koja nikako ne izumiru, a koja se daju devojčicama su i imena arapskog porekla.
Ovo je spisak 10 imena arapskog porekla koja se najčešće daju ženskoj deci u Srbiji i njihova značenja - koja u određenim slučajevima imaju presudan značaj u odabiru.
Imena imaju, zaista, prelepa značenja:
1. Nađa
Ovo ime je arapskog porekla, a u prevodu znači "velikodušna, plemenita". Nađa zapravo skraćena verzija ruskog imena Nada, odnosno Nadežda, a simbolizuje nadu, odnosno uverenje u pozitivan ishod i dobar završetak.
2. Ema
Ema je skraćena varijanta više imena, pa samim tim ima i više značenja. U Srbiji je to skraćena varijanta od Emilijа, a kod muslimana od Emina, Emira.
Izvedeno je od nemačke reči ermen - što znači ceo i univerzalan, a ime je zaista prelepo za dete.
3. Lejla
Na arapskom "laylā" znači noć, veče. Ime je najverovatnije preuzeto iz popularne arapske pesničke legende o Medžnunu odnosno o mladiću koji se do ludila zaljubio u Lejlu, ćerku starešine susednog plemena. Priča "Medžnun i Lejla" je nastala u 7. veku i u arapskim zemljama ima značenje kao i "Romeo i Julija" na evropskim prostorima.
4. Hana
Ime Hana je arapskog porekla i ima značenje razumevanje, iskusna pametna žena. Postoji i priča da je ime nastalo od imena biljke kane (hannan) što znači "milost".
5. Esma
Ime je arapskog porekla. Znač najuzvišenija, najplemenitijeg karaktera a izvedeno je od arapskog Asma (ugled, slava). Esma, takođe, može biti skraćena verzija imena Esmeralda što znači smaragd (dragi kamen).
6. Emina
Znači verna, poštena, pouzdana i sigurna, žena mira i harmonije. Fantastično značenje imena, a poznata je i čuvena pesma Alekse Šantića, po kojoj mnogi se odluče da svojoj ćerki daju baš to ime. Naravno, poreklo imena nije važno, kao ni vera u ljudi, važno je da li je ime lepo roditeljima i da li su ljudi dobri u duši.
7. Aida
Ma arapskom jeziku Āida ima značenje posetilac, gost. Uglavnom se koristi kod Bošnjaka
8. Hanka
Ime Hanka je verzija imena Hana, arapskog je porekla i ima značenje razumijevanje, iskusna pametna žena . Verzije ovog imena uključuju imena: Hanija, Hanka, Hanuša, Hanča.
9. Selma
Selma je relativno često ime među muslimankama na našim prostorima. Značenje ovog imena na arapskom jeziku je zdrava.
10. Majda
Majda je modifikovano od arapskog Maida. Značenje imena je - sto sa gozbom, trpeza, jelo.
Izvor: blic.rs
Dijabetes je hronično stanje koje nastaje kada telo ne može pravilno da koristi insulin, što dovodi do povišenog šećera u krvi. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), oko 830 miliona ljudi širom sveta živi sa dijabetesom, u Srbiji oko 770.000, a više od 95 odsto njih ima tip 2 dijabetesa.
Ako se ne leči, može da izazove ozbiljne komplikacije, poput oštećenja srca, krvnih sudova, očiju, bubrega i nerava.
U toku bolesti, mogu da se pojave brojni simptomi. Najčešći su pojačana žeđ, umor i učestalo mokrenje. Međutim, postoje i manje uobičajeni simptomi koji ne bi trebalo da prođu neprimećeno.
Predmet nedavne studije objavljene u časopisu Scientific Reports bio je kako nivo šećera u krvi utiče na karakteristike glasa. Korišćenjem uređaja za kontinuirano praćenje glukoze (CGM), 505 učesnika je beležilo svoj glas do šest puta dnevno tokom dve nedelje. Podaci su pokazali da visok nivo šećera u krvi može da bude povezan sa promenama u frekvenciji glasa, poput pojave visokog tona.
Naučnici su otkrili da se za svaki porast glukoze u krvi od 1 mg/dL frekvencija glasa povećava za 0,02 Hz. Na primer, ako nivo šećera poraste sa normalnih 4,4 mmol/L (80 mg/dL) na 10 mmol/L (180 mg/dL), ton glasa bi mogao da se poveća za približno 2 Hz.
Promena u glasu zabeležena je kod osoba sa normalnim nivoom šećera, predijabetesom i tipom 2 dijabetesa, što ukazuje na to da nivo glukoze može da utiče na vibracije glasnih žica.
Prema rečima istraživača, povišen šećer u krvi može da izazove dehidrataciju, upale i promene u nervnom sistemu, što sve utiče na glas. Visok nivo šećera može da dovede do smanjene vlažnosti glasnih žica, smanjujući njihovu fleksibilnost, dok neuropatija povezana s dijabetesom može da ošteti nerve koji kontrolišu grkljan. Sve ovo može da dovede do promena u tonu ili visini glasa.
Važno je napomenuti da visoki ton glasa ne mora nužno značiti da imate dijabetes. Međutim, ako uz promene u glasu primetite i druge simptome, poput pojačane žeđi, umora ili sporog zarastanja rana, trebalo bi da se obratite lekaru. Testovi poput merenja šećera u krvi natašte, test opterećenja glukozom ili HbA1c lako dovode do dijagnoze, piše Onlymyhealth.com.
Pravovremeno otkrivanje dijabetesa omogućava brzu reakciju i bolju kontrolu šećera uz pomoć lekova, vežbanja i promena u ishrani. Na ovaj način, rizik od ozbiljnih komplikacija, poput neuropatije, se značajno smanjuje. Promene u glasu kao rani znak mogu dodatno da pomognu lekarima da procene nivo upale i hidratacije, koji su ključni u lečenju dijabetesa, poručuju naučnici - piše Direktno.
Od raka mokraćne bešike u Srbiji svake godine oboli oko 2.500 osoba, dok nažalost više od 1.000 premine. Reč je o teškoj i podmukloj bolesti, koju stručnjaci najčešće opisuju i kao zaboravljeni karcinom. Kako populacija stari, uočava se porast učestalosti ovog maligniteta, od kojeg muškarci obolevaju četiri puta češće nego žene.
Podaci pokazuju da je karcinom mokraćne bešike na šestom mestu u Srbiji po obolevanju. Brojni su faktori rizika za nastanak ovog raka. Oko 90 odsto obolelih su stariji od 55 godina i uglavnom su muškog pola. Pušenje je jedan od faktor rizika za pojavu raka mokraćne bešike, na koji može da se utiče.
Karcinom mokraćne bešike je agresivna maligna bolest pa je važno prepoznati simptome na vreme i javiti se urologu. Simptomi poput pojave krvi u mokraći, povećana učestalost mokrenja, opstrukcije ili bola u urinarnom traktu, ukazuju na mogućnost postojanja bolesti.
„Krv u urinu koja daje ružičastu do tamno crvenu prebojenost, bol u donjem delu stomaka, bol u donjem delu leđa, iritacija bešike, učestalo ili otežano mokrenje, najčešći su simptomi raka mokraćne bešike na koje treba obratiti pažnju. Ako postoji neki od ovih simptoma, obavezan je pregled urologa koji određuje sve potrebne dijagnostičke procedure. Rak mokraćne bešike je agresivna bolest koja se teško leči i ima lošu prognozu. Brzo može da napreduje i da daje metastaze, a tada bolest najčešće postaje neizlečiva. Kao i sa svim ostalim malignim bolestima, rana dijagnoza znatno poboljšava šanse za uspešno izlečenje. S toga, kombinacija rane dijagnoze, efikasne hirurgije i novih terapija uliva nadu da ćemo u budućnosti uspešno izlečiti veći broj bolesnika sa ovom malignom bolešću“, objašnjava dr Gorana Matovina Brko iz Klinike za internu onkologiju Instituta za onkologiju Vojvodine.
Dijagnoza raka mokraćne bešike se postavlja biopsijom, gde se histopatološki verifikuje tip karcinoma. Većina pacijenata ima bolest lokalizovanu u donjem urinarnom traktu, dok oko pet do 10 odsto pacijenata ima bolest lokalizovanu u gornjem urinarnom traktu.
„Hirurgija predstavlja zlatni standard lečenja, gde se primenuje endoskopska hirurgija, odnosno transuretralna resekcija tumora mokraćne bešike. Međutim, kada se radi o uznapredovalom stadijumu tada se primenjuje radikalna hirurgija koja podrazumeva uklanjanje bešike i prostate kod muškaraca, limfnih čvorova, a kod žena operativno uklanjanje bešike i materice. Posle uklanjanja mokraćne bešike primenjuju se različiti vidovi formiranja odvoda urina, najčešće formiranjem rezervoara od tankog creva. Više od 50 odsto pacijenata nakon hirurgije ima relaps bolesti, pa nastavlja lečenje sistemskom terapijom. Petogodišnja relativna stopa preživljavanja kod pacijenata koji se jave sa udaljenim metastatzama iznosi svega sedam odsto“, ističe dr Aleksandr Janjić iz Klinike za urologiju UKC Srbije.
Do pre nekoliko godina, pacijenti sa karcinomom mokraćne bešike su se lečili hemioterapijskim protokolima, starim i po nekoliko desetina godina, sa vrlo ograničenim uspehom. U poslednje vreme došlo je do značajnog napretka u lečenju karcinoma bešike pojavom imunoterapije, koja značajno unapređuje kvalitet i produžava život ovim pacijentima. Zato je važno da pacijentima bude omogućeno adekvatno lečenje u prvoj liniji, jer se takvim pristupom u lečenju mogu očekivati najpovoljniji ishodi. Nažalost, lekovi iz grupe imunoterapije za lečenje karcinoma mokraćne bešike nisu trenutno dostupni na listi lekova RFZO.
Ružica Božović iz Beograda jedna je od je retkih pacijenata u Srbiji koja ima ovu tešku dijagnozu, a dobija imunoterapiju preko takozvanog člana 9 pravilnika RFZO, koji pacijentima omogućava da dobiju lek koji im je potreban, a ne nalazi se na pozitivnoj listi lekova.
„Bolela su me leđa i mislila sam da imam problem sa kičmom. Jedne noći me je strašno zabolelo sa leve strane i pošto je bila nedelje nisam mogla ništa da uradim. Ujutru rano sam zakazala ultrazvučni pregled u jednoj privatnoj klinici gde mi je rečeno da imam nešto na bešici i da hitno moram da uradim skener. Brzo sam uspela da uradim ovaj pregled, ali je moralo da se uradi i cistoskopija, koja je pokazala da se radi o karcinomu mokraćne bešike. Na konzilijumu su odlučili da prvo moram da primim hemoterapiju. Sa pet hemijoterapija ubili smo to čudo u meni i onda je došla na red operacija, da se vadi bešika i da se stavi sonda i kesa. Međutim, bešika mi nije izvađena, jer je spojena sa tankim crevom, a to je posledica dobroćudnog tumor koji sam imala pre 27 godina. Sada sam na imunoterpiji, do sada sam prilila 13 terapija i zahvaljujući tome, bolest držim pod kontrolom – kaže Ružica.
Izvor: n1info.rs
Hipertenzija je jedan od vodećih faktora rizika za nastanak srčanog i moždanog udara, kao i za hroničnu bubrežnu bolest....
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.