Mozak, kao kontrolni centar našeg tela, zahteva stalno snabdevanje hranljivim materijama da bi funkcionisao optimalno.
Dok su uravnotežena ishrana i redovno vežbanje osnova zdravlja mozga, nova istraživanja naglašavaju važnost specifičnih minerala u podršci kognitivnim funkcijama i zaštiti od bolesti.
Minerali igraju vitalnu ulogu u mnogim biohemijskim procesima u mozgu. Oni doprinose sintezi neurotransmitera, nervnom prenosu i zaštiti moždanih ćelija od oksidativnog stresa. Nedostaci određenih minerala su povezani sa povećanim rizikom od kognitivnih oštećenja i neurodegenerativnih stanja.
Broj jedan je magnezijum, koji je kritičan mineral uključen u preko 300 enzimskih procesa u telu, uključujući i one koji se odnose na zdravlje kostiju i mozga. Lav ukazuje na istraživanja koja pokazuju da pacijenti sa Alchajmerom često imaju manjak magnezijuma.
"Istraživačke studije o seciranju pacijenata sa Alchajmerovom bolešću otkrile su da je veća verovatnoća da će oni koji imaju manjak magnezijuma imati Alchajmerovu bolest", objašnjava on.
Selen je još jedan ključni mineral koji preporučuje dr Lav.
"Volim da dodajem selen u svoju vodu. Takođe volim da jedem brazilske orahe. Selen služi kao prekursor glutationa, poznatog kao glavni antioksidant u telu. Obezbeđivanje adekvatnih nivoa glutationa je od vitalnog značaja za održavanje zdravlja mozga i sprečavanje oksidativnog stresa, koji je povezan sa kognitivnim padom", dodaje on.
On sugeriše da suplementacija selena može biti korisna za mnoge ljude.
Treći sastojak koji je dr Lav nedavno počeo da dodaje u svoju vodu je fulvična kiselina.
"Poslednje sam počeo da dodajem nedavno, to je fulvo kiselina, ovo poboljšava apsorpciju vitamina i minerala", dodaje on.
Fulvicčna kiselina poboljšava sposobnost tela da apsorbuje i koristi različite hranljive materije, čime podržava opšte zdravlje, uključujući funkciju mozga.
Izvor: klix.ba
Obrati pažnju, možeš ovo da sprečiš, biraj kako započinješ dan, a neke navike očigledno su nezdrave.
Opojan miris najpopularnijeg napitka na svetu i kofein, koji sadrži najbolji su način da započnomo dan. Ili možda ipak nisu?
Ustajanje iz kreveta, teturanje do kuhinje, pristavljanje kafe, kupatilo, ispijanje prvog gutljaja kafe - i tek onda ustvari mnogi od nas počnu da se bude. Ovaj napitak s razlogom je jedan od najpopularnijih na svetu, ali treba znati vreme i meru kako bi delovao u našu korist.
Studija objavljena u digitalnom izdanju biblioteke Američkog medicinskog nacionalnog instituta pokazala je da kafa na prazan želudac, posebno kod žena, loše deluje na zdravlje.
Zbog prirodnog biološkog ritma, nivo kortizola u telu najviši je ujutro kada se budimo i najniži uveče kada idemo da spavamo.
- Ispijanje kafe rano ujutro, kada je nivo kortizola najviši, remeti hormone u organizmu i narušava cirkadijski ritam. Kortizol loše deluje na ovulaciju, hormonalni balans i kilograme - objašnjava za portal PureWow nutricionista i lekar Karlin Rozenblum.
- Konzumiranje kofeina kada je nivo kortizola najviši podstiče pojačano lučenje kortizola. Iako zasad nije objašnjeno zbog čega se ovo događa, verujemo da ima veze uticaj kafe na određene vitamine i minerale u telu - zaključuje dr Rozenblum i upozorava:
- Kortizol je kao i svi ostali hormoni nužan za funkcionisanje organizma, ali problem nastaje kada smo neprestano pod stresom i kada ga telo stalno luči. Ovo može da dovede do povećanog nivoa šećera u krvi i do insulinske rezistencije.
Osim što će podstaći dodatno lučenje kortizola, kafa na prazan želudac može da uzrokuje probavne probleme i poveća nivo želudačne kiseline. Ako imate problema sa želucem, dobro je znati da je hladna kafa za 70 % manje kisela od tople.
Ako ustajete oko sedam sati ujutro, najbolje je popiti prvu kafu između 9.30 i podneva - kada je nivo kortizola prirodno nizak. Naravno, važno je pre toga jesti.
S obzirom na kiselost kafe, dobro je doručkovati namirnice bogate kalcijumom poput badema, jogurta ili čia semenki koje neutrališu kiselost, savetuje Rozenblum. Ako pijete kafu u ovo vreme, dobićete potrebni podsticaj i energiju.
Izvor: sd.rs
Hepatitis može nastati zbog različitih uzroka, uključujući virusne infekcije, prekomernu konzumaciju alkohola, upotrebu određenih lekova i određene autoimune bolesti. Neki od simptoma koji ukazuju na probleme sa jetrom često se mogu javiti i tokom noći. Evo na šta treba da obratite pažnju.
Hepatitis je ozbiljna upala jetre, vitalnog organa odgovornog za mnoge važne funkcije u ljudskom telu, uključujući detoksikaciju, sintezu proteina i varenje.
Postoji razlika između akutnog i hroničnog hepatitisa. Akutno stanje je iznenadna, kratkotrajna upala jetre koja može biti teška i preći u hronično stanje, za koje se smatra da nastaje ako zapaljenje jetre traje duže od šest meseci.
Simptomi kao što su žutica i bolovi u stomaku su već dobro poznati kada je u pitanju oboljenje jetre, ali ima i onih koji su manje poznati, a mogu se pojaviti na nogama i stopalima, naročito noću, u vidu sledećih znakova:
Hepatitis može uticati na sposobnost jetre da reguliše tečnost u telu, što dovodi do nakupljanja tečnosti i vidljivog otoka. Ako imate dugotrajne otoke, važno je da se obratite lekaru.
Hepatitis može izazvati bol i nelagodnost u nogama i stopalima, posebno noću. Može da varira od blagog do jakog pulsirajućeg i stalnog bola.
Hepatitis može uticati na sposobnost jetre da reguliše tečnost u telu što dovodi do otečenih nogu.
Promene u boji ili neobični tragovi na nogama i stopalima mogu ukazivati na probleme sa jetrom. Hepatitis može dovesti do brojnih problema sa kožom, uključujući tamnjenje ili žutilo kože zbog disfunkcije jetre.
Sindrom nemirnih nogu
Hepatitis može izazvati sindrom nemirnih nogu, stanje u kojem osećate nekontrolisanu želju da pomerite noge, često praćenu nelagodnošću.
Grčevi u nogama koji se često javljaju noću mogu biti suptilan pokazatelj problema sa jetrom. Hepatitis može uticati na ravnotežu elektrolita u telu, što dovodi do grčeva u mišićima.
Prevencija hepatitisa uključuje praktikovanje dobre higijene, izbegavanje rizičnog ponašanja kao što je nezaštićen seksualni odnos. Preventivne mere i vakcinacija mogu u velikoj meri smanjiti rizik od hepatitisa.
Izvor: direktno.rs
Minimalna cena rada po satu u Srbiji u narednoj godini treba da iznosi 364,28 dinara, ocenila je danas Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS).
Po računici tog sindikata minimalna zarada za 168 sati rada mesečno trebalo bi bude 61.286 dinara, za 176 sati 64.209 dinara, a za 184 sata 67.123 dinara.
Kako je objašnjeno, predlog nove cene rada napravljen je na osnovu procene troškova života, inflacije, rasta zarada i očekivanih ekonomskih kretanja do kraja ove godine i u 2025.
Pregovori predstavnika Vlade Srbije, reprezentativnih sindikata i Unije poslodavaca Srbije o iznosu „minimalca“ u narednoj godini počeće 15. avgusta.
Minimalna zarada u Srbiji sada je oko 47.000 dinara, a po zvaničnim podacima prima je oko 99.000 radnika, dok sindikati tvrde da je mnogo više onih koji toliko zarađuju.
Izvor: danas.rs
Doručak je najvažniji obrok, ali ako je vaše prvo jelo pecivo na pogrešan način ste započeli dan.
Dr Monika Tejo sa Univerziteta Harvard kaže kako je to baš kao da ste pojeli desert za doručak. Ako „desertu“ dodate i pečenu slaninu i kupovni sok od pomorandže sa mnogo šećera, ova doktorka bi se najradije rasplakala – napisala je nedavno na svom blogu.
Doktorka ističe da peciva, palačinke i mafini nisu idealan doručak jer sadrže prerađene ugljene hidrate i šećere. Umesto toga, objašnjava za Today.com, za doručak bi trebalo da birate obroke bogate vlaknima, proteinima i zdravim masnoćama kako biste se osećali zadovoljno i držali nivo šećera u krvi stabilnima.
Ona je objasnila i kako izgleda njen savršen doručak od samo tri sastojka, koji možete i da ponesete sa sobom na posao:
Voće je sastavni deo doručka doktorke Tejo i obično pripremi oko tri šoljice voća. Veliki je fan smrznutog voća jer je manje skupo i dostupno cele godine.
„Voće je predivno. Bogato je vitaminima i antioksidansima“, kaže Tejo.
Grčki jogurt je odličan za početak dana Foto: BRETT STEVENS / ImageSource / Profimedia
Jogurt je odličan izvor proteina i probiotika. Birajte običan jogurt sa smanjenim udelom šećera i pomešajte ga s pripremljenim voćem. Doktorka izbegava verzije jogurta bez masnoća jer malo masnoća je zapravo dobro za nas.
Uzmite šaku omiljenih orašastih plodova ili semenki, ili njihovu mešavinu. Dr Tejo bira bademe ili indijske orahe.
„Orašasti plodovi bogati su zdravim masnoćama i vlaknima, i daju nam energiju“, kaže ona.
Ipak, doktorka ne smatra da je doručak najvažniji obrok u danu.
„Mnogo ljudi jednostavno ne oseća glad čim se probudi i to je u redu. Mnogim zdravim ljudima njihovo telo kaže kada im je potrebno „gorivo“. I kada uzimate „gorivo“, ono mora da bude zdravo, pogotovo ako se radi o prvom obroku u danu, bez obzira kada je“, zaključuje dr Monik Tejo, prenosi „Ordinacija.hr“.
Prelazak sa raznovrsne ishrane na ishranu sa raznim orašastim plodovima, voćem i povrćem je prilično bezbedan način da ljudi sa rizikom od srčanih oboljenja smanje nivoe telesne masti.
Međutim, za neke pojedince, dodavanje dobre kapi ekstra devičanskog maslinovog ulja može ugroziti inače zdrav način života, piše Science Alert.
Tim istraživača sa Univerziteta Florida i Nacionalnog instituta za dijabetes i bolesti digestivnog i bubrežnog sistema detaljnije je razmotrio zdravstvene prednosti biljne ishrane za pojedince u riziku od razvoja aterosklerotičnih kardiovaskularnih bolesti, prenosi N1 Zagreb.
Nedavna promocija veganske ishrane hvalila je prednosti ekstra devičanskog maslinovog ulja (EVOO) kao sredstva za snižavanje zabrinjavajućeg nivoa holesterola.
Mediteranska ishrana uključuje masti životinjskog porekla, a dodavanje često preporučene količine maslinovog ulja znači da potrošnja masti može dostići skoro polovinu energetskog unosa u organizam.
Studije su pokazale oprečne rezultate o prednostima različitih delova mediteranske ishrane, a dokazi o tome da li maslinovo ulje u kombinaciji sa ishranom biljnog porekla sa niskim sadržajem masti zaista koristi ljudima sa faktorima rizika od srčanih oboljenja su slabi.
Da bi to istražili, istraživači su analizirali 40 odraslih osoba starosti od 18 do 79 godina koji su proveli ukupno osam nedelja na pažljivo osmišljenoj veganskoj ishrani: četiri nedelje na dijeti koja je uključivala četiri dodatne kašičice EVOO dnevno i četiri nedelje na niskoj ishrani.
I niske i visoke EVOO dijete dovele su do poboljšanja kardiometaboličkih profila (holesterol, šećer u krvi i pokrivenost upalom) u poređenju sa merama pre dijete. Zanimljivo je da je redosled kojim su se dijete odvijale uticao na promenu nivoa holesterola u poređenju sa osnovnom vrednošću na samom početku studije.
Dijeta sa relativno liberalnim količinama maslinovog ulja, a zatim prelazak na obroke sa malo ili bez maslinovog ulja dovela je do pada nivoa lipoproteina niske gustine (LDL) ili „lošeg“ holesterola kod dobrovoljaca.
Istraživački tim veruje da male količine zasićenih masti koje se nalaze u ekstra devičanskom maslinovom ulju mogu uticati na preradu LDL-a u jetri, uzrokujući njihovo povećanje u krvi gde mogu povećati rizik od moždanog i srčanog udara.
„Smanjeni unos ekstra devičanskog maslinovog ulja može dovesti do većeg smanjenja lipida od relativno veće potrošnje“, pišu istraživači u svom objavljenom radu.
Ovde postoje neka upozorenja: dok su istraživači uzeli u obzir razlike u polu i težini u svojim proračunima, svi učesnici su ocenjeni kao granični visoki rizik za aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest (ASCVD), koja se može razviti kao rezultat previše LDL holesterola koji začepljuje arterije.
Štaviše, razlike u relativnom smanjenju LDL holesterola nisu bile tako velike, posebno kada je praćena niskom EVOO dijetom. Sa ili bez maslinovog ulja, ove biljne dijete su se još jednom pokazale kao dobre za telo.
„Iako su obe dijete poboljšale metabolički fenotip, niska EVOO intervencija može obezbediti smanjenje LDL-C kod osoba sa najvećim rizikom“, pišu istraživači.
Ukratko, ukidanje dodatnih porcija maslinovog ulja moglo bi biti nešto što treba uzeti u obzir za one sa većim rizikom od srčanih bolesti, kažu istraživači. Buduće studije bi mogle da razmotre kako bi se ova asocijacija mogla odigrati među većim grupama učesnika i tokom dužih vremenskih perioda, ali to je još jedan podsetnik da smo ono što jedemo.
„Dodavanje ekstra devičanskog maslinovog ulja nakon konzumiranja malih količina u celoj biljnoj ishrani može sprečiti smanjenje rizika“, pišu istraživači.
Izvor: n1info.rs
Agencija za licenciranje stečajnih upravnika (ALSU), na osnovu Rešenja o bankrotstvu Privrednog suda u Novom Sadu, oglasila je prvu prodaju dela imovine (imovinskih celina) stečajnog dužnika RTI DOO Novi Sad metodom javnog prikupljanja ponuda.
Oglasom je obuhvaćena i prodaja izložbenog salona sa magacinom, pripadajućim zemljištem i njivom na Staparskom putu u Somboru. Procenjena vrednost toga je 21,7 miliona dinara.
Oglašena je prodaja i zemljište u Šajkašu, zgrade i zemljište u Bečeju, Novom Bečeju, Subotici, kao i određena roba i nameštaj. Ukupno je oglašeno dvadesetak imovinskih celina.
Svi zainteresovani moraće da uplate depozit od 20% od procenjene vrednosti onoga što nameravaju da kupe.
Ponude se dostavljaju do 13. septembra, do 11.45 časova, a javno otvaranje ponuda biće organizovano 15 minuta kasnije na Bulevaru vojvode Stepe 22.
Izvor: blic.rs
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
13.08.2024 | 11:00 | MIROSAVLJEVIĆ MARKO (1938) | Veliko pravoslavno groblje |
13.08.2024 | 11:00 | MRAOVIĆ MILKA (1924) | Pravoslavno groblje Kljajićevo |
13.08.2024 | 12:00 | SUDAR BOSILJKA (1934) | Veliko pravoslavno groblje |
13.08.2024 | 13:00 | ŠPANOVIĆ MILE (1954) | Pravoslavno groblje Kljajićevo |
Idenitet muškarca koji je, kako se sumnja, ubijen 2019. godine na teritoriji Sombora, zbog čega je policija pre desetak dana uhapsila Kristinu K. (45), pripadnicu Uprave granične policije, još uvek nije utvrđen.
Kako je za Kurir potvrđeno iz Višeg javnog tužilaštva u Somboru koje vodi istragu, utvrđivanje identiteta ubijenog muškarca, čije je telo pronađeno zakopano na Monoštorskom putu, još je u toku.
- Više javno tužilaštvo u Somboru naredbom o sprovođenju istrage pokenulo je krivični postupak protiv Predraga B. iz Vrbasa i Kristine K. iz Sombora, zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično delo teško ubisto u saizvršilaštvu, te protiv osumnjičenog Dalibora Š. iz Sombora zbog krivičnog dela pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog dela - rečeno je Kuriru u VJT Sombor.
Kako su dalje naveli, osumnjičeni Predrag B. i Dalibor Š. još uvek nisu izneli svoje odbrane u tužilaštvu, dok Kristina K. jeste, te joj je određen pritvor do 30 dana.
Podsetimo, policija je 1. avgusta saopštila da je policijska službenica uhapšena zbog sumnje da je sa saučesnicima počinila ubistvo pre pet godina.
- Kao direktni izvršilac ubistva označen je Predrag B., koji se već nalazi u zatvoru zbog drugog krivičnog dela. Naime, sumnja se da je sredeinom 2019. godine policajka odvezla svog dečka Predraga B. do jednog zabačenog salaša gde se on našao sa izvesnim državljaninom Slovenije po imenu Tomas. Predrag B. je tada, kako se sumnja, uzeo službeni pištolj od Kristine K. i ubio Slovenca. Potom se vratio u kola, ali devojci nije vratio oružje, već je počeo da je ucenjuje i da joj preti - podseća naš izvor i dodaje da je Kristina K. nekoliko meseci kasnije odlučila da premesti telo ubijenog Slovenca.
- To je, kako se sumnja, učinila sa Daliborom Š., koji se takođe već nalazi iza rešetaka zbog drugog krivičnog sela. Telo su zakopali ispod drveća oraha na Monoštorskom putu - kaže izvor.
Policija je 24. jula na pomenutoj lokaciji zaista pronašla ljudski skelet, a posmrtni ostaci poslati su na DNK analizu kako bi se utvrdio identitet.
- Na institutu za sudsku medicinu u Novom Sadu iz butne kosti je izvađen uzorak za DNK analizu. Navodno, radi se o mlađoj muškoj osobi. Takođe, naši istražitelji u konatku su sa kolegama iz Slovenije i u toku je razmena podataka kako bi se što pre došlo ko je ubijen pre pet godina na teritoriji Sombora - objašnjava izvor.
Izvor: kurir.rs
Tokom proteklog vikenda, Gradski hipodrom u Somboru ugostio je preko dvehiljade ljubitelja konjičkog sporta povodom 4. kasačkog dana.
KK „Vojvođanin“ Sombor je pripala čast da bude domaćin ovog konjičkog takmičenja na kom je održana trka u čast jedne od najpoznatijih porodica odgajivača rasnih grla sa velikim brojem trofeja na domaćim i međunarodnim trkama, „Memorijal porodice Preradović“, u trci za prvenstvo Srbije za grla od tri godine . Ovu trku obeležila je pobeda Pribić Vladimira i njegovog grla „Brenno Laumar, iz štale „Dream Catcher”.
U najvažnijoj kasačkoj trci u Srbiji, 97. Srpskom kasačkom derbiju, gradonačelnik Grada Sombora, Antonio Ratković, je zajedno sa gradonačelnikom Grada Kikinde, Nikolom Lukačem, uručio nagradu pobedniku Borisu Kečenoviću i njegovom grlu „Sinatra A.T.“ porodice Jozić.
Na somborskom hipodromu kasala se i jedna od najprepoznatljivijih kasačkih trka u regiji, 60. „Pehar Somborskih novina“, za sva grla od tri godine. Pobednički trofej je osvojio Vladimir Pribić i njegovo grlo „Flash dei Greppi“ iz štale „Dream Catcher“. Znamenitost ove trke sadržana je u njenom osnivaču, prvom uredniku Somborskih novina i čuvenom Somborcu, Milenku Beljanskom – Pipcu.
Ako ste ljubitelj napetih krimi priča, velika je verovatnoća da ste već čuli za najnoviju Netfliksovu senzaciju "Dept Q"...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.