Okolina današnjeg Sombora na mapi iz 1579. godine bila je obeležena crtežom stada ovaca i čobana. Somborci su 1781. godine ukupno imali više od 16.000 ovaca. I upravo od ovčijeg mleka, od ovaca rase cigaja, pravio se čuveni somborski sir.
Mocarela, gauda, trapist, feta ili pirotksi kačkavalj, samo su neke od vrsta sireva koji se danas mogu kupiti. Na mlečnoj pijaci u Somboru najviše je švapskog, u kriškama i podlivenog sira, dok je somborski sir veoma redak. Pravi ga još samo poneka domaćica, ali ne od ovčijeg, već od kravljeg mleka - piše RTV.
"Proces pravljenja sira traje nekoliko nedelja. Prvo se podliva, pa treba da sazri, da bude na određenoj temperature da bi se mogla formirati kačica. Radimo po porudžbini", rekla je Marija Vuković, mlekarica iz Sombora.
Priča o somborskom siru raširila se i do Beča, a sam recept čuvao se kao njaveća tajna. Odavale su ga samo svekrve snajama.
"Dugo sam mislio da je to mala urbana legenda Sombora, a onda sam našao jedan dopis iz 1920. godine, gde Ministarstvo prosvete Kraljevine SHS traži od Somboraca, od somborskog Magistrata da primi 16 učenica koje bi izučavale sirarstvo sa područja cele zemlje, kasnije Jugoslavije. Somborski Magistrat je odgovorio u jednoj rečenici da u Somboru ne postoji žena koja bi bila spremna da oda tajnu spravljenja sira", ispričao je za RTV Milan Stepanović, publicista i zavičajni istoričar iz Sombora.
Danas nema pravog Somborskog sira od ovčijeg mleka, nema ni toliko ovaca, a ni pašnjaka. Danas ljubiteljima ovog izuzetno kvalitetnog kravljeg sira ostaje samo da uživaju u novim ukusima starog bačkog brenda.
