Hazal Bejbasin je tvrdila da je nepravedno doživljavala sebe kao "dramatičnu kraljicu" i da su joj rekli da ima "nisku toleranciju na bol" kada se požalila lekaru preko telefona na mučne glavobolje.
Nekoliko dana kasnije, odlučila je da ode u Hitnu pomoć, gde je snimak mozga pokazao da je sve u redu. Nakon toga, poslali su je kući. Međutim, samo nekoliko minuta po povratku, srušila se na sofu, gde su je pronašli njena mama i brat, i odmah su pozvali Hitnu pomoć.
Brzo su je prebacili u bolnicu "Northvick Park" u Londonu, gde je dijagnostikovana intrakranijalna hipertenzija - povećani pritisak oko mozga. Izgubila je vid dve nedelje nakon dolaska u bolnicu.
Kada je premestili u drugu bolnicu, lekari su uspeli da delimično povrate njen vid, ali je ipak bila registrovana kao slepa. Hazal tvrdi da su joj lekari koji su uspeli da sačuvaju deo njenog vida rekli da bi njeno slepilo moglo biti delimično sprečeno da su reagovali ranije.
- Rekli su da je šteta što nisam stigla ranije jer su mogli da mi sačuvaju mnogo više vida - rekla je ona.
Sada, nakon četiri godine, detaljno je podelila svoje teško iskustvo na društvenim mrežama.
Glavobolje su počele u januaru 2019. i trajale su intenzivno tri meseca. Bolela ju je glava toliko jako da je jedva mogla da hoda, što je potpuno promenilo njen život.
Najgore od svega je bilo što se žalila svom izabranom lekaru, koji je verovao da je to obična glavobolja i prosto nije reagovao.
U video snimcima, opisuje kako joj je vid doslovno nestao preko noći.
- Moja porodica je bila sa mnom u sobi i rekla sam im da upale svetla. Rekli su mi da su svetla već upaljena. Onda sam osetila jeziv osećaj i shvatila da nije samo mutno, već je postalo potpuno mračno. U tom trenutku, sve je postalo potpuno crno, nisam mogla da vidim ništa - rekla je.
Na insistiranje njenog brata, prebačena je u bolnicu "Charing Cross", gde su lekari odmah prepoznali situaciju. Lekari su izvršili lumbalnu punkciju i Hazal je odmah primetila tri trenutna bljeska svetlosti. Nakon desetak dana, deo njenog vida se vratio.
Posle operacije, provela je nedelju dana na intenzivnoj nezi i tri meseca na svakodnevnoj fizioterapiji i treningu kako bi se prilagodila svom stanju.
Danas je registrovana kao slepa osoba, ali se prilagodila novim životnim okolnostima i nastavlja da živi punim životom.
Izvor: direktno.rs
Francuska glumica Marija Šnajder bila je praktično još uvek tinejdžerka kada je bila primorana da za potrebe snimanja filma "Poslednji tango u Parizu" izvede brutalnu scenu silovanja sa kolegom skoro tri decenije starijim od nje - Marlonom Brandom. Ovo mučno iskustvo je ostavilo trajne posledice po nju samu, ali i njenu karijeru, a do kraja života nije uspela da se otarasi senki koje su pratile zbog te uloge.
Marija Šnajder je imala 19 godina kada je dobila ulogu u kultnom ostvarenju, a partner u filmu bio joj je tada 48-godišnji Marlon Brando, već prekaljena glumačka veličina. Erotski dramski film iz 1972. u režiji Italijana Bernarda Bertolučija izazvao je kontroverzu, negodovanje i osudu kritičara i gledalaca širom sveta, ali je ipak zaradio neverovatnih 96 miliona dolara na bioskopskim blagajnama širom sveta.
Nedavno je u okviru Kanskog festvala prikazan i biografski film "Being Maria" upravo o liku i delu ove Francuskinje, koji se između ostalog bavi i užasnim iskustvom na snimanju filma koji ju proslavio, ali i koji ju je doveo do toga da bude smeštena na psihijatrijsku kliniku.
Marija Šnajder je 15. oktobra 1972. doslovce preko noći postala slavna, postavši žena o kojoj se najviše pričalo u čitavoj Americi. Nakon što je prethodne noći "Poslednji tango u Parizu" premijerno prikazan na Njujorškom filmskom festivalu, odmah je izazvao niz kontroverzi. Iako je u početku naišao na pozitivnu kritiku, izazvao je i bes javnosti, a na kraju je čak i zabranjen za bioskopsko prikazivanje, piše "Daily Mail".
Bertolučiju je u Italiji suđeno zbog opscenosti, a njegog sirov prikaz silovanja i emocionalnih prikazivanja doveo je do međunarodnih polemika. On je, inače, sam priznao da je ideju za film razvio iz sopstvenih seksualnih fantazija koje je dobio nakon što je "sanjao da je video prelepu, nepoznatu ženu na ulici i imao seks sa njom, a da nije znao ni ko je ona".
Marija je u tom trenutku već dobila nekoliko malih uloga u različitim filmovima, ali je uloga lepe i mlade Žan u Bertolučijevom filmu bila prva važna i velika. No, nije ni slutila koliko će ovaj angažman biti mračan.
U filmu se Žan, njen lik, upušta u erotsku avanturu sa Polom, kog igra Brando, a koji insistira da njihova veza ostane isključivo seksualna i anonimna. Par se suočava sa nekoliko emotivnih rolekostera okom filma, ali uprkos što su strast i romantika osnovna tema, ovo nikako nije ljubavna priča.
U ozloglašenoj, ljubavnoj sceni Brandov lik je analno silovao lik Šnajderove na spratu pariskog stana, dok koristi puter kao lubrikant. Godinama kasnije otkriveno je da scena nije bila napisana u scenariju, da je bila sakrivena od Marije i da nije dobijena njena saglasnost za snimanje istog, a to je otkrio sam Bertoluči i u jednom intervjuu 2013. godine. "Nisam želeo da Marija glumi... Želeo sam da oseti bes i poniženje", rekao je.
"Sekvenca sa puterom je ideja koju sam dobio sa Marlonom ujutru uoči snimanja. Želeo sam od nje reakciju devojčice, a ne glumice. I mislim da je mrzela mene i Marlona jer joj nismo rekli", istakao je.
Bertoluči je priznao da je bio "užasan" prema Mariji jer joj nije saopštio svoje planove, ali je dodao da nije zažalio zbog te odluke.
"Trebalo je da pozovem svog agenta ili advokata da dođu na set, jer ne možete naterati nekoga da uradi nešto što nije u scenariju. Marlon mi je rekao: 'Marija, ne brini, to je samo film', ali tokom scene, iako ono što je Marlon radio nije bilo stvarno, moje suze su bile prave", ispičala je.
Glumica je istakla i da nije bilo privlačnosti između nje i Branda i da ga je posmatrala kao očinsku figuru. Za Bertolučija je imala daleko pogrdnije reči, nazvavši ga "debelim, znojavim manipulatorom".
Marija je rekla da se odmah nakon što je film prikazan u bioskopia širom sveta osetila kao "seks simbol" i da ju je to učinilo "malo ludom". "Nije mi se svidela... Ta slika puna insinuacija, nevaljalih misli, koju su ljudi posle stekli o meni. Ljudi su mi prilazili u avionu, govorili neprijatne stvari. Proganjali su me, osećala sam se kao da me love"", akcentovala je.
Nakon što je film pušten u javnost, italijansko privatno tužilaštvo iz Bolonje pokrenulo je tužbu protiv glavnih aktera i kreatora dela na osnovu "opscenog sadržaja koji je uvredljiv za javnu pristojnost" i "opisa i prikazivanja masturbacije, pohotnih radnji i razvratne golotinje, praćenih zvukovima, uzdasima i vriscima zadovoljstva".
U početku je tužba bila neuspešna, ali je u septembru 1973. godine Apelacioni sud u Bolonji osudio Bertolučija, Branda i Šnajderovu na dva meseca zatvora i novčanu kaznu, ali je presuda poništena u decembru iste godine.
Iako Marija nije završila iza rešetaka, reakcije i uvrede javnosti u Italiji dovele su je do ogromnog stresa i problema sa mentalnim zdravljem. "Kontroverza me je naterala da poludim", rekla je u jednom intervjuu, priznavši da se tada okrenula narkoticima kao sredstvu za beg od stvarnosti.
Glumica nimalo nije uživala u novostečenoj slavi, šta više to ju je dovelo do pokušaja da sebi oduzme život i to u više navrata. "Preživela sam samo zato što je Bog odlučio da nije vreme da odem", rekla je.
Marija više nikada nije snimila nijednu golišavu scenu tokom čitave karijer i snimila je preko 50 filmova, ali je ipak imala problema da se distancira od jednom stečenog imidža seksualnog simbola i nikada nije doživljavana kao ozbiljna glumica.
Izvor: blic.rs
Gugl otkriva da je trenutno među najpopularnijim pretraživanjima „jeftino letovanje“. Postoji mnogo načina na koje putnici mogu da pronađu ideje za povoljno putovanje.
Ovo je naročito važno, jer Bloomberg izveštava da je procvat putovanja nakon pandemije, udružen sa ograničenom izgradnjom hotela, usponom turizma i ograničenjima na Airbnb-u u mnogim gradovima, doveo do visokih cena hotela, posebno u Evropi.
Jasno je da putnici možda osećaju nervozu. Vacasa, platforma za iznajmljivanje kuća, otkrila je da, iako će 4. jul i Dan sećanja biti veliki letnji vikendi za putovanja, njena anketa sugeriše da su neki ljudi promenili svoje planove. Čak 81 odsto ispitanika je svesnije budžeta, što je podstaknuto višim troškovima života i inflacijom (74%).
Bloomberg preporučuje da ignorišete Instagram fidove za prenaglašene, preskupe destinacije i umesto toga tražite mesta ispod društvenog radara. U Italiji bi ovo mogla biti živopisna Costiera Cilentana, sat vremena od obale Amalfija ili elegantno, ali nerazvijeno poluostrva Monte Argentario, samo 90 minuta od rimskog aerodroma Fiumicino.
Ako se Italija i dalje čini da je na utabanim evropskim stazama, rumunska turistička zvezda se već neko vreme uzdiže za petama toliko voljene (i još relativno jeftine) Albanije.
Postoje i alternative za hotel. Bloomberg izveštava da su evropske cene hotela porasle za 50% od 2019. godine, prema istraživaču tržišta CoStar Group, pa bi možda čamac bio bolji.
Alternativno, HomeEkchange, platforma za zamenu domova, omogućava članovima neograničene razmene za samo 220 dolara godišnje. To znači da možete putovati relativno jeftino, ali i da posećujete mesta u kojima ovog leta možda neće biti tolika gužva.
Britanski Telegraf takođe se zalaže za pronalaženje nekih od najlepših hostela za mlade ili boravak u planini u Velikoj Britaniji. To su udaljena skloništa u nekim od najlepših brda i šuma širom Ujedinjenog Kraljevstva koja su besplatna samo uz godišnju članarinu od 32 dolara za Mountain Bothies Association. Postoje slične šeme smeštaja širom Evrope na najspektakularnijim mestima – mnogi nude osnovni meni za doručak i večeru.
Promenite način putovanja. Iako postoje jeftiniji načini za let (put od Londona do Njujorka ostaje jedan od najkonkurentnijih, ako ste dostupni za let u bilo kom trenutku), ali jedan od najjeftinijih načina putovanja na odmor ovog leta može biti voz.
Telegraf navodi nekoliko primera, posebno Eurostar karte ako rezervišete mnogo unapred (oko 50 dolara u jednom pravcu) — ponekad je lakše pronaći ponude ako rezervišete za Brisel, a ne od Londona do Pariza. 51-časovno putovanje železnicom od Čikaga do Emerivila u Kaliforniji, može se kupiti za nešto manje od 100 dolara ako se rezerviše unapred.
Šine duž Evrope mogu biti isplative, ali 28-časovno putovanje dugo 1.300 milja, od Nju Delhija do Goe, može da se plati i samo 13 dolara. Prva klasa je 67 dolara. Cene mogu biti i manje. Karta jeftinija od dolara čeka nekog ko krene do neke tačke Himalaja.
Promenite način finansiranja odmora. Poslednji način za manji trošak je korišćenje putnog osiguranja za više putovanja (ako često putujete) i svakako potražite bankovnu karticu koja ne dodaje troškove za upotrebu u inostranstvu. Pronađite onu koja naplaćuje niže naknade prilikom transfera između različitih valuta.
Aleks Ledsom, saradnik Forbes
Izvor: forbes.n1info.rs
U nedelju 26. maja 2021. godine održan je 4. Zrenjaninski maraton koji je okupio par stotina trkača koji su trčali maratonsku dužinu od 42 kilometra, upola kraću polumaratonsku dužinu na 21 kilometar kao i najkraću distancu na 7 kilometara.
Članovi Atletsko rekreativnog kluba ‘’Somaraton’’ nastupili su u dve trke: na 42.195 i na 21.1 kilometara. Na maratonskoj trci u generalnom plasmanu Nedeljko Katić zauzeo je 10. mesto sa vremenom u cilju 3:58:18 a u svojojj starosnoj kategoriji bio je drugi. Maratonsku trku uspešno je istrčao i Damir Milankov.
U Zrenjaninu Zoran Nikolić je istrčao svoj 63. polumaraton.
Dan ranije u subotu u Petrovcu na Mlavi trčalo se memorijalna trka 10 km. “Dragutin Tomašević”. Suzana Filipović je zauzela prvo mesto u svojoj starosnoj kategoriji.
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
27.05.2024 | 12:00 | RAJILIĆ MARKO (1939) | Zajedničko groblje Čonoplja |
27.05.2024 | 13:00 | ČELJUSKA STOJA (1947) | Malo pravoslavno groblje |
- Oprala sam kadu, tuš-kabinu i oba lavaboa i šolju. Kada sam se sagnula da skinem prašinu iza šolje, blizu zida, čula sam da neko otvara vrata kupatila. Okrenula sam se i videla Branka. „Lepa pozicija, samo tako nastavi“ - nasmejao se i krenuo ka meni. Da se nisi usudio! udariću te! Nemoj više ni korak - prosiktala sam kroz zube, zauzevši položaj. „Dobro, dobro, zašto se bojiš, ko pita ne skita. Ne moraš, ionako nisi ništa posebno. Ovo je deo šokantnog iskustva Marijane Šimunić Raič (53) iz njene knjige „U vilama hrvatske elite”.
Branko je tridesetogodišnji telohranitelj imućne porodice iz centra Zagreba. Ona je profesionalna čistačica koja piše priče. Ona nam kaže da je njeno delo fikcija, isprepletena nizom stvarnih događaja. Međutim, napominje, svaka sličnost sa stvarnim ljudima je slučajna.
Do sada je pohađala dva kursa pisanja. Još u osnovnoj školi pisala je eseje za druge i voli da čita.
- Želela sam da se otarasim činjenice da postoje ljudi koji su izuzetno grubi prema ljudima za koje smatraju da su 'manji' od sebe. S godinama sam počela više da cenim sebe i svoj rad, a sa tim je došlo i korektno ponašanje klijenata - kaže ona.
Frizeri znaju šta ljudi žele da znaju o njima, čistačice takođe znaju šta ne žele. Domaćice znaju sve o ljudima, piše na koricama knjige. Svaka njena stranica nosi duboke uvide u ljudsku prirodu, bogatstvo i siromaštvo, društvenu dinamiku i snagu ljudskog duha koji prevladava i u najtežim okolnostima.
To je priča o životu, ljubavi, saosećanju i otkriću da je pravo bogatstvo u povezanosti sa drugima, povezanosti sa samim sobom. Najbogatije porodice, fudbaler i maneken, vlasnik advokatske kancelarije i njegova bivša sekretarica, sada supruga, glumica i preduzetnica, dobitnik na lutriji, vlasnik hotela u kome odseda predsednik države, generalni direktor trgovačkog lanca, industrijalac i njegove ljubavnice ogledaju se u njihovom odnosu prema domaćici, zlatnoj omladini, operskoj divi...
Marijana dodaje da je, slušajući druge čistačice i njihove ispovesti, zaključila da bi volela da je ovakvu knjigu u rukama imala pre 15-ak godina. Da joj pokaže da nije jedina koja ponekad trpi uvrede, da ih ima i da nisu oni krivi.
- Ovo se dešava i na višim pozicijama od čistača. Uvek je neko iznad nas. Teško je kada se taj neko ponaša nekorektno. Ne treba da trpimo nikoga - kaže Marijana, koja je prvu knjigu
Rodom iz Sombora, kao mlada otišla je u London da radi kao au pair. To je izraz za dadilje koje žive sa porodicom i primaju dodatak, a ne platu. Odličan način da naučite jezik. Čišćenje joj je tada postalo dodatni izvor prihoda, ali joj nije ni na kraj pameti bilo da će se ovim poslom baviti ceo život.
Pošto je kasnije postala samohrana majka dvoje dece, napustila je vojvođanski dom „trbuhom za kruhom” i radila kao domaćica u zapadnoj Evropi. Od početka 2000. godine živi u Hrvatskoj, gde se preudala, a čišćenje je postalo njeno zanimanje. U slobodno vreme piše priče koje osvajaju prva mesta na takmičenjima. Majka je troje dece.
Marijanina knjiga otkriva ne samo sjaj i glamur bogatih i moćnih, već i duboke emocije, izazove i poniženja sa kojima se suočavala dok je brinula o svojim domovima, poslovnim prostorima ili vikendicama.
Na primer, za gospodina Bitangu, vlasnika fabrike metala, jednog od imena na spisku hrvatskih milionera, u centru grada brinula je o nekoliko stanova. Jedan od njih je isključivo koristio za zabave sa svojim ljubavnicama.
- Ovo smo saznali jednog jutra kada smo došli da čistimo stan... Žena sa dugom tamnom kosom spavala je na ugaonoj garnituri, to je jedino što smo videli. Lice joj je bilo zariveno u ukrasni jastuk. Bila je sitna, ali veoma lepa... piše Marijana i dodaje da ju je kasnije prepoznala – bila je to naša poznata pevačica koja je tada bila udata.
Na pitanje da li ju je neko od njenih klijenata kontaktirao kada je čuo da je napisala knjigu, kaže:
- Javili su mi se klijenti koje čistim već duže vreme. Njih troje. Svi su mi čestitali od srca. Mnogo ljudi me pita da li se plašim da će se neko prepoznati u knjizi, posebno od 'poznatih' ljudi, iako je fikcija isprepletena sa stvarnim događajima pa bih mogla da ostanem bez posla i da upropastim posao jer znam da ako me neko prepozna, neće ništa reći jer samo oni znaju kako su se ponašali kaže ona i dodaje da je ipak sakrila nekoliko klijenata, jer "nema potrebe da se sve priča".
Marijana se dosta eksponirala i u knjizi. U njemu piše i o svom privatnom životu, problemima sa oskudicom. Piše o stanovima, a njena porodica ih je mnogo promenila, i o kući iz snova.
Želela bi da se bavi nečim drugim, jer čišćenje postaje fizički teže kako stari. Međutim, konkretnih planova nema. Pisaće i dalje, ali ne očekuje ništa, pa napominje da će se radovati šta god da se desi.
Da li bi posle svog velikog iskustva rekla da novac kvari ljude?
- Ne bih. Generalno, ljudi nisu zli. Većina ljudi je ispravna, dobra. Ljudi nisu zli. Ljudi su i sami duboko oštećeni, pa svoje frustracije izbacuju na one koji mogu. Na nas koji ćutimo. Ja veruju da oni to najčešće nisu svesni, jer oni to ne znaju - kaže ona.
U knjizi joj, napominje, uopšte nije bio cilj da pljuje ljude koji imaju novca. Cilj je da ljudi koji trpe uvrede budu svesni da nisu krivi. I pokušaj da naterate ljude koji se loše ponašaju da to prestanu da rade.
- Sve može da se kaže lepim rečima. Nikakve pare ne mogu da pokvare dobrog čoveka. Neizlečenog čoveka mogu da pokvare, pa da misli da je neko i nešto. To zaboravljamo tek kada shvatiš da si niko i ništa ne može - zaključuje ona.
Izvor: blic.rs
Vaše navike u ishrani mogu imati značajan uticaj na vaše telo.
Kada birate hranu koja čini vašu redovnu ishranu, verovatno uzimate u obzir ukus, teksturu i lakoću pripreme, ali takođe treba da razmislite o tome kako to može da utiče na vaše opšte zdravlje. Nažalost, postoje određene navike u ishrani koje mogu uništiti vaš organizam, a da toga niste ni svesni.
Nijedna dijeta nije savršena i razumno je povremeno uživati u hrani koja se tradicionalno ne smatra zdravom. Ova hrana može uključivati slatkiše, deserte, prženu hranu, napitke zaslađene šećerom i grickalice koje sadrže kalorije sa malo nutritivne vrednosti.
Ove vrste hrane mogu postati problematičnije ako redovno čine veliki deo vaše ishrane i nisu kombinovane sa hranom bogatom hranljivim materijama. Pored toga, vreme koje jedete i koliko jedete takođe može negativno uticati na vaše telo. Kada birate hranu za podršku svom telu, fokusirajte se na ishranu bogatu voćem i povrćem, minimalno prerađenim celim žitaricama, nemasnim proteinima i biljnim mastima.
Mnogi ljudi preskaču obroke u pokušaju da smršaju, ali ova navika je zapravo loša. Preskakanje obroka može usporiti vaš metabolizam i dovesti do prejedanja kasnije tokom dana. To takođe može dovesti do nedostataka hranljivih materija, što može uticati na vaše opšte zdravlje.
Brzo jedenje može dovesti do prejedanja i lošeg varenja. Vašem mozgu je potrebno oko 20 minuta da registruje kada ste siti, tako da odvajanje vremena za žvakanje hrane i uživanje u obroku može sprečiti prejedanje i unaprediti bolje varenje.
Prekomerni unos šećera može dovesti do povećanja telesne težine, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema. Smanjivanje unosa slatkih pića, deserta i prerađene hrane može vam pomoći da smanjite unos šećera i poboljšate svoje zdravlje.
Voće i povrće prepuno je esencijalnih hranljivih materija i antioksidanata koji mogu pomoći u održavanju zdravlja vašeg tela. Nedovoljna potrošnja ovih namirnica može dovesti do nedostataka hranljivih materija i povećati rizik od hroničnih bolesti.
Prerađena hrana često sadrži mnogo šećera, soli i nezdravih masti. Prejedanjem sa ovom hranom može vas dovesti do povećanja telesne težine, upale i drugih zdravstvenih problema. Odabir celih namirnica i kuvanje kod kuće mogu vam pomoći da izbegnete ove negativne efekte.
Jedenje kasno uveče može poremetiti vaš san i dovesti do povećanja telesne težine. Najbolje je da izbegavate da jedete nekoliko sati pre spavanja kako biste poboljšali san i varenje.
Voda je neophodna za mnoge telesne funkcije, uključujući varenje, metabolizam i održavanje zdrave težine.
Nedovoljno pijenje vode može dovesti do dehidracije i drugih zdravstvenih problema. Potrudite se da pijete najmanje osam čaša vode dnevno kako biste održali svoje telo hidriranim i zdravim.
U zaključku, naše navike u ishrani mogu imati značajan uticaj na naše opšte zdravlje. Izbegavajući ove destruktivne navike u ishrani i fokusirajući se na hranjenje tela celovitom hranom, možemo poboljšati svoje zdravlje i blagostanje.
Zapamtite, male promene mogu napraviti veliku razliku. Zato počnite da pravite zdravije izbore već danas!
Poznat i kao biljka guma, simbolizuje obilje, sreću i bogatstvo, dok istovremeno doprinosi protoku pozitivne energije u domu i čisti vazduh od štetnih gasova.
Fikus je među najpopularnijim sobnim biljkama, a njegova specifična simbolika ga čini posebno cenjenim u feng šui filozofiji. Postavljanje ove biljke u domu ima poseban značaj. Među brojnim sobnim biljkama koje se preporučuju za svaki dom, fikus se ističe kao jedna od najpoželjnijih.
Potiče iz porodice kaučuka, zbog čega nosi i naziv „biljka guma“, iako se od nje ne dobija ništa konkretno. Prirodno stanište mu je Južna Azija, posebno Indija i ostrvo Java, gde raste u visokim šumama.
Zahvaljujući svojim dekorativnim, širokim tamnozelenim listovima, fikus je popularan kao sobna biljka koja se lako održava i ukrašava svaki ambijent, od klasičnog do modernog.
Pored estetske vrednosti, fikus je posebno cenjen u feng šui filozofiji zbog simbolike koju nosi. On simbolizuje obilje, sreću i bogatstvo, te pomaže u protoku pozitivne energije u domu. Takođe, fikus je koristan i kao sredstvo za pročišćavanje vazduha od štetnih gasova, posebno formaldehida, hemikalije koja se često javlja u zatvorenim prostorijama.Kada je reč o mestu postavljanja fikusa u domu, prema principima feng šuija, preporučuje se postavljanje u uglove prostorija kako bi se ublažile njihove oštrine, posebno u uglovima koji se odnose na bogatstvo.
Idealno mesto za fikus je ugao za bogatstvo, a možete ga pronaći tako što ćete stajati u centru svog doma i pronaći severni deo stana. Važno je osigurati da biljka dobija dovoljno prirodnog svetla i redovno je zalivati i hraniti kako bi ostala zdrava i vitalna.
Izvor: direktno.rs
Nova lista najboljih jela iz Srbije otkriva i neke skrivene gastronomske dragulje: Brza, autentična jela koja su retko poznata široj publici.
Na prestižnom gastronomskom sajtu Taste Atlas nedavno je objavljena lista od 68 najbolje ocenjenih jela iz Srbije. Među raznovrsnim izborom, našla su se i jela koja su često skrivena od očiju šire javnosti, poznata samo pravim poznavaocima srpske kuhinje koji često posećuju tradicionalne kafane. Jedno od takvih jela je čalabrca.
Dok je petrovački kulen zauzeo prvo mesto sa najvišim ocenama, a komplet lepinja i leskovački roštilj su se našli na drugom i trećem mestu, lista je otkrila ostala jela iz Srbije kao što su sarma, miročki sir, karađorđeva šnicla, gomboci i podvarak. Ipak, jedno jelo izaziva posebnu pažnju svojim neobičnim imenom, a to je čalabrca.
Čalabrca je na ovoj prestižnoj listi zauzela 55. mesto. To je specijalitet koji se tradicionalno poslužuje u srpskim kafanama, ali je stekao popularnost kao brzo, sirotinjsko jelo iz zapadnih krajeva Srbije, prenosi danas.rs.
Sastoji se od lisnatog testa, ulja, masti, mleka i kajmaka, i priprema se brzo i lako!
Pored čalabrce, na listi su se našli i drugi manje poznati specijaliteti iz Srbije kao što su pite iz Vranja, propeć i sečenica, kao i desert herovke iz Vojvodine.
Izvor: blic.rs
Dalija, poznata i kao georgina, spada u rod žbunastih, gomoljastih, zeljastih perena (višegodišnjih biljki ili trajnica), poreklom iz Meksika. Dalija je član porodice Asteraceae, to jest glavočika, kojoj pripadaju i suncokret, bela rada, hrizantema i cinija. Postoje 42 vrste georgina i brojni hibridi koji su pogodni za uzgoj u vrtu.
Oblik cveta može da se razlikuje, a zajedničko im je da jedna stabljika nosi samo jedan cvet. Cvetovi mogu da budu mali, prečnika 5 cm, a isto tako i jako veliki, prečnika 30 cm. Stabljike su lisnate i razlikuju se po visini – od 30 cm, pa do više od 2 m. Većina dalija nema mirisne cvetove. Kao i većina biljaka polinatore (insekte oprašivače) ne privlače mirisom, već jarkim i raznovrsnim bojama svih vrsta, osim plave.
Georgina je 1963. proglašena nacionalnim cvetom Meksika. Asteci su je zbog gomolja gajili kao jestivu biljku, međutim, dolaskom španskih osvajača ova praksa je uglavnom prekinuta. Pokušaji da se dalija gaji kao jestiva biljka u Evropi prošli su bez uspeha, piše Stil.
Savremenim baštovanima je georgina poznata kao ukrasna baštenska biljka koja raste iz malih, smeđih, dvogodišnjih gomoljika koje se sade u proleće.
Ovo raznobojno štrkljasto cveće uglavnom cveta od sredine leta, pa do prvih mrazeva, kada je većina drugog cveća već odradila svoje.
Mada nije najbolje prilagođena ekstremno toplim podnebljima sa visokom vlažnošću vazduha, georgina ipak i u takvim uslovima ulepšava sunčane vrtove, sa sezonom cvetanja koja traje najmanje 120 dana. Georgine napreduju u hladnijim i umereno vlažnim klimatskim pojasevima.
Ne žurite sa sadnjom jer će biljka da boluje u hladnom zemljištu. Sadnja bi trebalo da počne kada temperatura tla bude oko 15,5 stepeni Celzijusa. Treba sačekati dok ne prođu sve opasnosti prolećnih mrazeva.
Za sadnju odaberite dobro osunčano mesto. Georgine će imati više cvetova ako su izložene direktnoj sunčevoj svetlosti 6 – 8 sati dnevno. Najviše vole jutarnje sunce. Za uzgoj georgina odaberite mesto koje je donekle zaklonjeno od vetra.
Dalije bujaju u zemljištu koje je plodno i dobro drenirano. Zemljište bi trebalo da ima pH vrednost između 6,5 – 7, dakle, da bude blago kiselo. Ako imate zemljište koje nije rastresito, dodajte malo peska, tresetnice ili pregorelog stajskog đubriva da biste rastresli tlo zbog bolje drenaže.
Gomolje (lukovice) georgina pokrivačica postavljajte u leju na razmaku od 22 – 30cm. Sitnije sorte, koje obično rastu do 1m u visinu, rasporedite sa razmakom od 60cm. Sadnja više sorte, sa krupnijim cvetovima, treba da bude sa razmacima od 1m.
Sadnja dalija bi trebalo da se obavi u rupi koja je malo veća od gomolja i u nju bi trebalo da stavite malo komposta ili tresetnice. Korisno je i da u rupu za sadnju ubacite jednu pregršt koštanog brašna. Prilikom sadnje ne koristite nikakvo đubrivo.
Izbegavajte gomolje dalija koji su naborani ili truli. Malo zelenih izdanaka je dobar znak. Nemojte deliti gomolje dalija za sadnju , kao što se to radi sa krompirom.
Posadite ceo gomolj, sa pupoljcima izbojaka, ili okcima, okrenutim gore, na dubini od 15 – 20cm. Krunica bi trebalo da bude tik iznad nivoa tla.
Visoki kultivari sa krupnim cvetovima traže potporu. Postavite kočiće, visoke od 1,5 do 2m, oko biljaka u vreme sadnje i vezujte stabljike za njih kako biljke budu rasle.
Velike dalije i one koje se gaje kao reznice, najbolje se uzgajaju u posebnim lejama u redovima i to same, bez konkurencije drugih biljaka. Dalije srednje i niske visine se odlično kombinuju sa drugim letnjim cvećem. Ako imate samo povrtnjak, to je idealno mesto da posadite red dalija za reznice (ujedno ćete imati nešto lepo u šta ćete gledati dok budete plevili baštu).
Ono što je lepo kad je uzgoj dalija u pitanju je što počinju da cvetaju oko 8 nedelja nakon sadnje, negde sredinom jula. Neki baštovani zasade gomolje u zatvorenom prostoru mesec dana ranije da bi počele da cvetaju ranije.
Ne zalivajte gomolje odmah nakon sadnje jer ćete tako izazvati truljenje. Počnite da zalivate kada se iznad zemlje pojave prvi izdanci. Dalije nemojte da pokrivate malčom ili korom jer će izbijanje izdanaka biti otežano. Nega i održavanje dalija
Nema potrebe za zalivanjem dok se ne pojave izdanci dalija; zapravo, preterano zalivanje može da dovede do truljenja gomolja. Kada se dalije prime, obezbedite im zalivanje natapanjem 2 – 3 puta nedeljno; koristite prskalicu bar 30 minuta (u suvim i toplim podnebljima i duže).
Ljuske od jaja za cveće
Ljuske od jaja za cveće: Kako se pravilno koriste da bi biljke bile raskošne
cveće
Ako ovo ulje iz apoteke pomešate s vodom i time zalijete cveće, bujaće kao ludo cele godine
Dalijama godi tečno đubrivo sa malim sadržajem azota (slično onom koje se koristi za povrće). Prihranjujte ih nakon nicanja, a posle toga, svake 3 do 4 nedelje od sredine leta do rane jeseni. Ne preterujte sa prihranom, naročito sa azotom jer ćete rizikovati da cvetovi budu ili mali ili da ih uopšte ne bude, kao i slabe ili trule lukovice.
Kao i mnoge krupne hibridne cvetnice, velike dalije će možda zahtevati posebnu pažnju pre ili posle kiše, kada otvoreni cvetovi mogu da se napune vodom ili da se stabljike poviju od vetra.
Dalije pokrivačice tla ne traže podupiranje niti kidanje pupoljaka; dovoljno je da zakinete vrh izdanka da podstaknete formiranje žbuna i da uklonite precvetale cvetove. Otkinite središnji izbojak iznad trećeg reda listova.
Za više sorte dalija, u vreme sadnje, postavite kočeve za podupiranje. Umereno kidajte izbojke, grane i pupoljke, kao i precvetale cvetove da biste dobili raskošan izgled biljke u trajanju od 3 meseca pa i duže.
Lišće dalije će pocrneti sa prvim mrazevima.
Dalije su otporne na zimske uslove koji su karakteristični za naše podneblje. Možete da ih orežete i ostavite da prezime u tlu; pokrijte ih debelim slojem suvog malča.
Štetočine i bolesti
Uzgoj dalija mogu ometati štetočine i bolesti karakteristični i za drugo baštensko cveće.
Puževi golaći i puževi sa kućicom – 2 nedelje nakon sadnje počnite da postavljate mamce za puževe i nastavite tako tokom čitave sezone.
Paučinari – ako mislite da ih izbegnete počnite sa prskanjem krajem jula i nastavite čitavog septembra. Raspitajte se u poljoprivrednoj apoteci koje sredstvo je najbolje da koristite.
U hladnijim podnebljima, ako želite da sačuvate biljke, morate da iskopate lukovice početkom jeseni i čuvate ih preko zime. U našem podneblju mogu da prezime u tlu, međutim, ako niste sigurnu, izvadite ih.
Biljke treba skratiti na 5 do 10 cm iznad zemlje.
Izvadite i razdvojte lukovice. Nežno ih protresite da biste uklonili zemlju. Odsecite trule delove, okrenite ih naglavačke i ostavite da se prirodno osuše.
Spakujte ih u neki rastresit materijal (vermikulit, suvi pesak ili granule stiropora).
Čuvajte u dobro provetrenom prostoru u kome nema mraza – 4 -7 stepeni je idealno, 1,5 – 10 stepeni je prihvatljivo.
U proleće iznesite lukovice , odvojite ih od roditeljskog spleta i počnite uzgoj dalija ispočetka.
Ako vam sve ovo deluje kao mnogo mučenja ili nemate odgovarajući prostor za čuvanje, preskočite kopanje i skladištenje pa krenite iznova tako što ćete na proleće kupiti nove lukovice za uzgajanje.
Izvor: nova.rs
Neki ljudi jednostavno imaju taj magični talenat da vas nasmeju, oraspolože i na trenutak nateraju da zaboravite sve bri...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.