Kapiten naše košarkaške reprezentacije navodno ponovo ima novu partnerku, a reč je o lepoj Novosađanki.
Bogdan Bogdanović vrlo je poželjan kod ženskog pola, ali se uprkos velikom interesovanju trudi da zaštiti privatan život.
Tako je i na slavlje povodom osvajanja bronze na Olimpijskim igrama došao sam, za razliku od njegovih kolega koji su pozirali „ruku pod ruku“ sa svojim izabranicama. Međutim, već sutradan su se pojavile fotke i snimci sa slavlja na kome se Bogdan grli sa lepom brinetom.
Kako prenose mediji, reč je o njegovoj novoj devojci Milici, sa kojom je započeo vezu pre odlaska u Pariz.
„Bogdan nije dugo bio sam nakon što je raskinuo sa Sarom. On je taj koji uvek voli da preuzme inicijativu kad mu se neka devojka dopadne, pa je tako bilo i ovog puta. Svidela mu se na prvi pogled, odmah ju je startovao preko Instagrama, a pratio ju je već duže vreme i sve vreme joj je lajkovao svaku objavu. Vrlo brzo su se dogovorili da se upoznaju, kliknuli su na prvu i vrlo brzo su se smuvali. To je bilo malo pre Olimpijade. Milica je zdušno navijala za njega tokom svih utakmica i slala mu je poruke podrške, a njemu je to tad baš značilo“, priča izvor za Kurir .
Pomenuti medij dodaje da je Milica završila Fakultet tehničkih nauka, kao i da se bavi dizajnom, a vezu sa košarkašem ne želi da eksponira, pa je ona neprimetno nešto kasnije stigla na slavlje.
„Dogovorili su se da vezu ne eksponiraju javno, što odgovara oboma. Ipak, znate kako kažu, ljubav se ne može nikako sakriti. Verovatno se i dalje ne bi saznalo za njih dvoje da se u javnosti nisu pojavile fotke i snimci s proslave naših olimpijaca pre neku noć u Beogradu. On je na proslavu došao sam, a Milica je u restoran došla malo posle njega u društvu drugarica, i to poprilično neopaženo. Kako je noć odmicala i kako su se svi opustili pod uticajem koje čašice više, Bogdan ju je u jednom trenutku držao i oko struka, a zatim i malo niže, a zatim mu se bacila i u naručje i glavu mu naslonila na rame. Tokom cele noći prilazile su mu grupe devojaka, ali njega to nije zanimalo jer je svu svoju pažnju usmerio na Milicu, a tad to niko nije znao. Hemija između njih se oseća u vazduhu, a iako ne žele da pričaju svima o vezi, svi navijaju da ona traje što duže jer su super par“, završava sagovornik.
Izvor: nova.rs
Dadilje koje su čuvale decu ekstremno bogatih porodica, u anonimnim izjavama su otkrile kako izgleda život mališana u svetu koji ne poznaje granice kada je u pitanju trošenje novca. Sve ima svoju tamnu stranu, a ovo su njihova iskustva...
„Bila sam dadilja puno radno vreme za porodicu milijardera. Deca nisu imala sobaricu i tretirala su me kao da sam to ja. Jedne noći, najmlađe dete mi je naredilo da idem gore u njenu spavaću sobu. Zahtevala je da sortiram njene lutke po visini, od najviših do najnižih. Imajte na umu, bilo je 27 lutaka za sortiranje. Kada sam završila 30-ak minuta kasnije, devojčica je počela da vrišti, govoreći da joj se to ne sviđa, i vikala je na mene da izađem. Kada sam izašala iz njene sobe, najstarije dete je izašlo iz svoje sobe i reklo da mi je televizor prašnjav, a ja sam mu dala praška da ga obriše. Ukratko: taj TV je još uvek prašnjav i od tada nisam videla tu porodicu.”
Decu ništa ne raduje što dobiju, jer dobijaju stalno
„Radim u privatnoj školi i često sa strane radim posao dadilje za bogatu klijentelu. Većina porodica u kojima radim pokušava da nauči svoju decu da cene ono što imaju. Ipak, najupečatljivija stvar kojoj sam bila svedok u nekim porodicama je tako kratkotrajno uzbuđenje koje deca imaju kada dobiju poklone, telefone, kompjutere, putovanja ili novac, jer te stvari dobijaju svakog dana! Za njih je to normalno i očekivano. Teško je nagraditi ovu decu za dobro ponašanje kada su već svakodnevno obasuta svime.“
„Godine 1991. radila sam za porodicu u Njujorku koja je posedovala velike novine. Tata je bio veoma fin, a ja sam volela decu, ali majka nije bila fina. Jednom me je odvela do jedne od dečijih soba i istakla da je nekoliko listova otpalo sa biljke na prozorsku dasku. Rekla je da je moj posao da dom uvek izgleda savršeno, a ja tog dana očigledno nisam obrisala prozorsku dasku. Morala sam da presvlačim sve krevete svakog dana, uključujući krevet roditelja, i čitavu nedelju sam učila kako tačno da postavim ukrasni prekrivač na krevet. Izdržala sam oko šest meseci između takvih stvari i brifinga o tome šta da radim ako su deca kidnapovana. Novac čini ljude nepodnošljivim.”
„Otac bi mi davao neverovatne sume novca za osnovne stvari i odbijao da uzme kusur. Treba da se obnovi članarina u biblioteci za decu? Daje mi novčanicu od 100 dolara. Bilo mi je tako neprijatno zbog bibliotekarke. Ostalo je 85 dolara koje nije hteo da vrati.”
Sobarice, kuvar za svako dete
„Sva deca su imala nekoliko sobarica koje ih su ih čekale spremne u svakom trenutku. Roditelji su me uputili da decu samo „nadgledam“ radi bezbednosti, jer će spremačice i kuvar zadovoljiti sve njihove potrebe.”
„Imala sam intervju sa porodicom koja je imala jednogodišnjaka i očekivali su drugo dete u narednih mesec dana. Mama je bila od onih koje ostaju kod kuće, ali su znali da će njihova druga ćerka imati Daunov sindrom i rekli su mi da žele da budu spremni za slučaj da joj zatreba mnogo dodatne nege. Kako se ispostavilo, devojčica je skoro sve svoje razvojne prekretnice dostigla, samo sa blagim zakašnjenjem. Ja sam se pobrinula za sve. Čistila sam, ujutru im nameštala krevet, prala veš za celu porodicu i obezbedila ogromnu većinu brige za oba deteta. Mama nije uradila skoro ništa. Tata se ujutru probudi sa devojčicama i preda mi ih. Većinu dana mama nije izazila iz kreveta.”
„Moja mlađa sestra je bila dadilje za bogati par i spomenula je nekoliko stvari koje su je u početku zaista odbijale. Najgore je bilo koliko nisu bili uključeni u život svoje ćerke. Rođena je početkom oktobra, a do kraja meseca moja sestra je već provodila 80+ sati nedeljno sa njom. Muž je bio kod kuće samo jedan dan otkako je počela da radi kod njih, a žene nema svakog dana od 6 do 21 sat.“
„Bila sam dadilja u porodici u kojoj je tata bio poznati scenarista, a mama advokatica u jednoj moćnoj advokatskoj firmi u gradu. Imali su jednu ćerku, koja je imala 10 godina kada sam prvi put počela da je čuvam. Najčudnije je bilo to što su očekivali da budem roditeljski uzor njihovoj ćerki. Kako su po ceo dan išli na posao, nisu imali mnogo vremena da je disciplinuju ili usađuju dobre navike, pa je sve to palo na mene. Upravo mi je to bilo krajnje čudno, verovatno zato što je moje detinjstvo bilo puno roditeljske brige, stalno su me učili kako da se ponašam, itd.”
“Tata u porodici kojoj sam bila dadilja imao je tajnu ćerku i još jednu porodicu pet godina. Takođe, novac se samo bacao. Stolica za ljuljanje od 500 dolara je pogrešne nijanse narandžaste? Samo je baci u đubre i kupi novu. Ćerke se otimaju oko svojih Barbi kuća iz snova? Smiri ih tako što ih odvedeš u prodavnicu po nove lutke. Pa ipak, uprkos tom razbacivanju, tri meseca su zaboravili da plate račune i isključili su im grejanje u kući.“
„Rođaka je radila u porodici, nije živela s njima, ali je bila tu 12 sati dnevno, šest dana u nedelji. Oba roditelja su bili veoma visoki rukovodioci i višestruki multimilioneri. Nikada nije razgovarala sa tatom, niti ga je čak videla, a jedini put kada je razgovarala i videla mamu bilo je tokom intervjua, gde je mamina pomoćnica uglavnom sama pričala. Nakon toga nije trebalo da je vide niti da razgovara sa roditeljima, već samo sa asistentima. Trebalo je da stigne u 6:00 ujutru i sačeka u dnevnoj sobi. Zvao bi je asistent i rekao da su roditelji van kuće i da počne da radi sa decom“, piše Yumama.
„Spremala je obroke, podučavala, vodila ih u park i muzeje i imala ogroman, velikodušan budžet za to povrh svoje plate. Negde oko 17.45 zvao bi je asistent i govorio joj da skupi stvari, a ona bi izlazila na drugi ulaz kada bi čula glavna vrata. Dakle, dok su roditelji bili hladni i distancirani, rekla je da je četvorogodišnjakinja bila apsolutno ljupka i slatka, i da se jako zabavljala sa njom, dve godine koliko je bila u toj porodici.
Roditelji i asistent su joj obezbedili da bude plaćena 2.000 dolara nedeljno, uz bonuse tokom cele godine. Zbog njih je mogla da otplaćuje auto i studentske kredite. Preselili su se u inostranstvo, dali joj oproštajni bonus od 5.000 dolara i ona ih više nikada nije videla.”
Više od 47.000 ljudi u Evropi umrlo je prošle godine zbog ekstremno visokih temperatura, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Natural Medicine. Najveće stope smrtnosti zabeležene su u južnim evropskim zemljama, poput Grčke i Bugarske, s time da su žene i starije osobe bile najpogođenije. Postavlja se pitanje, kako da se štitimo?
Kardiolog Predrag Mitrović kaže da u poslednjih desetak dana broj pacijenata koji se javlja zdravstvenim službama zbog ekstremnih vrućina opada, jer su ljudi tek sada shvatili da ne treba da izlaze napolje.
„Shvatili su da malo manje izlaze kada su visoke temperature i da malo više paze da se ne nađu u podne negde napolju na suncu, osim ako moraju. Tako da je broj malo manji nego pre desetak dana, ali ipak je povišem u odnosu na ovo doba godine u odnosu na prethodnu“, objašnjava.
Kako kaže, nisu samo naši ljudi neposlušni kada je reč o smernicama šta treba raditi i kako se ponašati kada su velike vrućine.
„To je u svim zemljima, odnosno na Mediteranu koju je specifičan u neposlušnosti. I mi, Italijani, Španci, svi živi… Jednostavno i oni ne slušaju, isto rade što i mi. Izlaze, ne paze na krvni pritisak, ne paze na unos tečnosti i naravno da je smrtnost povećana“, naglašava kardiolog.
Smatra da se u poslednjih par godina poboljšava situacija kada je reč o svesti kod ljudi na opasnost od vrućina i tome da je klima zaista promenjana.
„Klimatske promene postoje na celoj kugli, pošto se Zemlja pomera, tu gde je najveća temperatura i gde su najveće oscilacije, to su mesta koje su kritična za naše zdravlje“, ocenjuje.
Klimatolog Vladimir Đurđević podseća da je po broju smrtnih slučajeva od vrućine Grčka u samom vrhu, a to je zbog Atine koja je milionski grad i gde ljudi žive u visoko urbanizovanoj sredini, gde na ovu priču o klimatskim promenama treba dodati efekat urbanog ostrva toplote, gde postaje nepodnošljivo za svakodnevni život.
„Beograd je u julu bio manje prijatan zbog toga što u gradu imamo taj dodatni efekat urbanog ostrva toplote koji dodatno pojačava zagrevanje koje trpimo od klimatskih promena i gde onda stvari postaju prilično komplikovane“, navodi.
Klimatolog ističe da su istraživači godinama pratili odnos klimatskih promena i temperature koje se mogu povezati sa smrtnošću.
Navodi i da je sada već druga godina od kako izlazi istraživanje o smrtima zbog ekstremno visokih temperatura, te da smo tako ušli u ciklus detaljnijeg praćenja jer je uočeno da postoji vrlo jasna veza između tih stvari.
„Procena za Srbiju 2022. u to studiji bila je da smrt oko 500 osoba može da se poveže sa visokim temperaturama, s tim što smo mi te godine bili na periferiji toplotnog talasa koji je najviše doprineo tim smrtima koje se mogu povezati sa visokim temperaturama. Ove godine smo mi u centru toplotnog talasa. Ove godine je taj centar vreline kada je u pitanju Evropa bio stacioniran iznad Balkana“, objašnjava.
Izvor: n1info.rs
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
16.08.2024 | 11:00 | BUGARIN LJUBOMIR (1955) | Veliko pravoslavno groblje |
16.08.2024 | 11:00 | RONČAK ŠTEFICA (1941) | Katoličko groblje u Stanišiću |
16.08.2024 | 12:00 | VUJIĆ SVETOZAR (1950) | Pravoslavno groblje Kljajićevo |
16.08.2024 | 13:00 | MOMČILOVIĆ PETAR (1938) | Pravoslavno groblje Kljajićevo |
17.08.2024 | 11:00 | DULIĆ ANDRIJA (1966) | Veliko katoličko groblje |
17.08.2024 | 12:00 | DANOJEVIĆ VIDOSAV (1937) | Veliko katoličko groblje |
17.08.2024 | 12:00 | PEOVIĆ TIHOMIR (1956) | Mesno pravoslavno groblje Stanišić |
Tek objavljeno istraživanje australijskih naučnika otkriva zašto inače zdravi ljudi umiru od zaraznih bolesti, među kojima je i koronavirus, dok neki oboleli gotovo da nemaju simptome zaraze.
Ključ je u jednom enzimu.
Istraživački tim sa Instituta Doherti Univerziteta u Melburnu, analizirao je krv pacijenata hospitalizovanih usled zaražavanja jednim od tri najčešća virusa, kao što su:
sezonski grip
koronavirus
respiratorni sincicijalni virus (RSV)
Takođe su analizirali uzorke krvi dece koja su imala komplikacija u vidu zapaljenja pluća usled koronavirusa.
Kako su istraživači ustanovili, enzim poznat kao oleoil-ACP-hidrolaza, odnosno Olah, bio je visoko povišen kod nekih od najteže obolelih pacijenata, uključujući i osobe koje su preminule zbog gripa, koronavirusa ili RSV-a.
Olah je enzim uključen u proizvodnju masnih kiselina, koje su sastavni deo lipida. Lipidi su masti ključne za formiranje ćelijskih membrana i skladištenje energije u telu.
"Svi imaju nizak nivo Olaha, i to je zaista važan enzim jer je uključen u proizvodnju masnih kiselina, koje su komponente lipida. Međutim, kod nekih pacijenata koji razviju bolest opasnu po život, Olah se proizvodi na znatno višim nivoima. S druge strane, ustanovili smo veoma niske nivoe ovog enzima kod pacijenata sa blagim simptomima bolesti", izjavila je prof. dr Ketrin Kedzierska, imunolog na Univerzitetu u Melburnu i glavna autorka ovog istraživanja.
Doktor Brendon Čua, imunolog na Univerzitetu u Melburnu dalje je istraživao ove nalaze, ispitujući uticaj Olaha kod miševa. Njegov tim je otkrio da miševi koji su genetski modifikovani da nemaju enzim Olah iskusili manje ozbiljne virusne infekcije, blaže upale pluća i samim tim su imali veću stopu preživljavanja usled bolesti.
Istraživači smatraju da enzim Olah može biti povezan sa lipidima koji stimulišu makrofage, a koji su vrsta belih krvnih zrnaca koji imaju sposobnost da unište patogene u telu.
Iako podsticanje ovih lipida može da budu korisno u borbi protiv virusa, preterano visoki nivoi Olaha mogu dovesti do preteranog imunološkog odgovora i samim tim do težih posledica infekcije.
Ovo otkriće može pomoći da se dobije deo odgovora zašto, inače, zdravi ljudi ponekad umiru od zaraznih bolesti, dok drugi oboleli uopšte nemaju simptome.
Tim sa Univerziteta u Melburnu trenutno radi na razvoju i testiranju dijagnostičkih metoda zasnovanih na Olahu, a koje bi mogle da se koriste u skriningu pacijenata sa teškim oblicima infekcija.
Autori istraživanja nadaju da bi veće studije mogle da utvrde da li je Olah zaista koristan marker u krvi koji može da predvidi rizik od razvijanja ozbiljnih simptoma kod pacijenata.
Nalazi su objavljeni u prestižnom naučnom časopisu "Cell".
Izvor: b92.net
Prošle godine Teslin Model Y osvojio je Evropu, postavši najprodavaniji automobil na celom kontinentu, kada su u pitanju novi modeli. No, samo pola godine kasnije sve se drastično izmenilo i Model Y je osetno pao na listi prodaje.
Umesto relativno skupog električnog SUV-a, prvi na novoj listi je jedan od najjeftinijih automobila na tržištu, gradski model Dacia Sandero.
To otkrivaju podaci o prodaji u državama članicama Evropske unije i Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu, kao i Velikoj Britaniji. Dacia se našla na vrhu sa 143.596 prodatih Sandera. Na drugo mesto se popeo VW Golf. Prodato je 126.993 primeraka Golfa u prvoj polovini 2024, dok je Renault Clio na trećem mestu sa 114.623 prodatih primeraka, prenosi Jutarnji list.
Renesansa već gotovo otpisanog Golfa i pad električne Tesle na tek osmo jesto možda je i prvi pokazatelj da se preferencije kupaca opet vraćaju na staro i da popularnost električnih automobila i SUV-ova polako jenjava.
Na četvrtom mestu liste je još jedan Volkswagen, model T-Roc (111.381), ispred Peugeota 208, koji još pre dve godine bio najprodavaniji automobil u Evropi.
U prvom polovini godine širom kontinenta registrovano je 107.097 primeraka 208-ice. Sledi još jedno vozilo iz VW grupe, Škoda Octavia, a iza nje je Citroen C3 na sedmom mestu. Iza Tesle Model Y top 10 upotpunjuju Toyota Yaris Cross i Toyota Yaris.
Dacia Sandero – 143.596
VW Golf – 126.993
Renault Clio – 114.623
VW T-Roc – 111.381
Peugeot 208 – 107.097
Škoda Octavia – 102.945
Citroen C3 – 102.304
Tesla Model Y – 101.181
Toyota Yaris Cross – 99.694
Toyota Yaris – 93.576
Izvor: danas.rs
Mnogo je pitanja od milion dolara, a jedno od skupljih u toj grupi je i: Zašto dolazi do prevare u braku A onda sledi jedno još skuplje: da li je moguće predvideti preljubu?
Američki psiholog sa Univerziteta u Vašingotinu Džon Gotman istraživao je temu preljube i otkrio da se pre tog čina u braku događa ovih sedam stvari.
U braku partneri upućuju verbalne i neverbalne zahteve za pažnju i podršku. Gotman to naziva „ponudom“.
Na primer, to je kada jedna osoba dođe kući i želi da razgovara o nečemu što se dogodilo tog dana, ili ima zahtev za pomoć u kućnim poslovima, ili neverbalni poziv na seks.
Gotman je otkrio da je jedan od ključnih sastojaka srećnog braka to što se partneri okreću jedni drugima za ispunjenje potreba i odgovaraju na njih pozitivno.
Suprotno od toga je čest negativan odgovor za potrebe druge strane.
Na primer, dok partner priča o tome kako je proveo dan, druga strana ne skreće pogled sa TV-a, ili kada molbe za pomoć oko kućnih poslova budu ignorisana, ili se jedan partner često okrene i ode da spava kada mu drugi priđe zbog seksa ili maženja.
U ovoj fazi, partner se navikava da bude odbijen. Moguće je da je povređen, oseća se tužno, ljuto, izolovano, ali skriva svoja osećanja da bi se izbegla svađa.
Ova osećanja postaju sve intezivnija svaki put kada se osoba ponovo oseti da je odbijena. Počinje sve manje da traži pažnju jer očekuju da će druga strana ponovo odbiiti.
Partner u u svom umu gradi sliku idealnog partnera koji mu poklanja pažnju, podržava ga, sluša, a ta slika je potpuno suprotna sa slikom supružnika.
Kada ste se venčali svaki partner je mislio da je onaj drugi u poređenju sa bilo kim bolji, odnosno najbolji izbor za vas. Onog trenutka kada se javlja misao da postoje drugi koji su bolji od onoga što ste vi izabrali, povećava se rizik od preljube.
Sada partner više ne veruje supružniku i smatra da on nikada neće moći da zadovolji njegove ili njene potrebe.
Što se osoba negativnije oseća, to više smanjuje i briše pozitivne strane supružnika. Osoba počinje da se fokusira samo na negativne karakteristike partnera.
Tada supružnik počinje negativno da govori o supružniku koji ga ignoriše. Dolazi do svađa, jedna strana iznosi otvorene kritike protiv druge. Jedno drugom ukazuju na greške, a zanemaruju preuzimanje odgovornosti za svoje.
Idealizuju misao o boljoj vezi i omalovažavaju partnera. Javlja se misao – „Možda bi nam bilo bolje da se rastanemo.“
Osoba već počinje da traži alternativne načine da zadovolji potrebe za društvom i seksom.
Pošto je partner otpisao svog supružnika, počinje da traži druge ljude. Prelazi se granica i ulazi u aferu, a u trenutku slabosti, partner će ovo primetiti. I dolazi do komačnog rešenja – da li je vreme za kraj odnosa ili prevazilaženje prevare i pomirenje.
Kada se u odnosu pojave ovakvi problemi, neophodna je otvorena i iskrena komunikacija, ali bez svađa. Uvek treba otvoreno ukazati na ono što vam smeta, šta vam nedostaje, a ukoliko to ne možete sami, onda možete angažovati bračnog terapute, piše „Sensa“.
Ukoliko stvari u odnosu krenu po zlu, bolje je rešenje razići se, nego varati. preljubom često možemo varati i sebe, da smo u boljoj situaciji, ali nakon afere brzo se vraćamo u realnost.
Komunikacija je preduslov svake srećne ljubavi, pa tako i šansa za bolje razumevanje i smanjenje rizika od preljube, prenosi Zadovoljna.rs.
Vozač bicikla (52) isključen je iz saobraćaja u Kuli jer je imao 3,09 promila alkohola u krvi, saopštila je lokalna policija.
U saopštenju piše da su na području Sombora dvojica biciklista isključeni iz saobraćaja jer su bili pod dejstvom narkotika.
Određeno im je zadržavanje i protiv njih su podnete prekršajne prijave, dodala je Policijska uprava Sombor
Izvor: kurir.rs
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
15.08.2024 | 11:00 | IVANOSKI IVAN (1945) URNA | Veliko pravoslavno groblje |
15.08.2024 | 12:00 | MAĆEŠIĆ MILE (1952) | Pravoslavno groblje Kljajićevo |
15.08.2024 | 12:00 | UJVARI STEVAN (1964) | Mesno groblje Kolut |
15.08.2024 | 14:00 | MILOJEVIĆ MILKA (1942) | Zajedničko groblje Doroslovo |
15.08.2024 | 14:00 | ĐURIĆ SIMEUN (1945) | Mesno pravoslavno groblje Stanišić |
Bolest masne jetre, tj. nagomilavanje masti u ćelijama ovog organa, može uzrokovati upalu i oštećenje jetre, a ako se ne leči, može dovesti do ozbiljnijih oboljenja poput ciroze.
Bolest masne jetre obično se povezuje sa gojaznošću, dijabetesom tip 2, manjkom fizičke aktivnosti, povišenim krvnim pritiskom i holesterolom.
Simptomi masne jetre često nisu izraženi, ali moguće je osetiti umor, bol u desnom gornjem delu stomaka i nelagodnost. Da bi se bolest otkrila, obično je neophodno uraditi analize krvi i ultrazvuk abdomena.
Dobra stvar je što stručnjaci kažu da na ovu bolest blagotvorno mogu uticati pojedine namirnice, s tim što se obavezno uvek prvo treba javiti lekaru.
Vitamin E je moćan antioksidans koji može da zaštiti jetru od oštećenja, a suncokretovo seme je ukusan izvor ovog važnog vitamina. Važno je znati da ipak sa semenkama suncokreta ne treba da preterujete, što i nije lako jer su zarazne.
Pojedine studije pokazuju da beli luk može da smanji nivo masti i da je dobar za jetru, ali potrebna su dodatna istraživanja.
A pošto je poznato da je beli luk prirodni antibiotik, kako piše Stanford univerzitet, i daje sjajan ukus jelu, svakako je preporučljivo jesti ga kad god možete, naravno, umereno.
Na sajtu MountElizabeth navode da zeleniš poput spanaća, prokelja, brokolija i generalno lisnato povrće sprečavaju nakupljanje masti u jetri. Ako jedete više zeleniša, to vam može pomoći da smršate, što će zauzvrat pomoći vašoj jetri. Takođe ćete od ovih namirnica duže biti siti, a unećete malo kalorija. Pored toga, zeleno povrće je bogato vlaknima, što može pomoći da smanjite nivo holesterola u krvi.
Možda deluje nelogično, ali jedenje masne ribe pomaže u borbi protiv masne jetre. Losos, sardine, tunjevina i pastrmka su bogate omega-3 masnim kiselinama – onim zdravim – koje mogu pomoći u smanjenju nivoa masti u jetri i smanjenju upale. Takođe, to je zdrava alternativa mesu jer obezbeđuje proteine.
Zdrave omega-3 masne kiseline možete dobiti i iz orašastih plodova, pre svega iz oraha. Ove grickalice su odlične kao zdrava užina, a možete i da ih dodate u prženo meso ili pospete preko omiljene salate. Ne zaboravite da je dnevna doza jedna šaka.
Ako je došlo vreme da pripazite na težinu i enzime jetre, nećete pogrešiti ako smanjite masti i ulja u ishrani i izaberete zdravija, nezasićena ulja. Laneno ulje je primer nezasićenog ulja, a takođe je dobar izvor omega-3 masnih kiselina. Možete ga preliti preko salate i dodavati u sva jela – biće i ukusnija i zdravija.
Novije studije pokazuju da zeleni čaj smanjuje gomilanje masti u jetri i poboljšava funkciju jetre. Iako su ta istraživanja u ranoj fazi, zna se da je zeleni čaj svakako zdrav i da ujedno snižava holesterol, pa ne bi bilo loše da ga povremeno popijete.
Izvor. nova.rs
Ovo piće bi, prema rečima doktora, moglo da bude „najmoćniji lek našeg vremena”. Dr Erik Berg, popularni zdravstveni ...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.