Prema poslednjim podacima Zavoda za javno zdravlje, u Zapadnobačkom okrugu je 2.092 osobe inficirano virusom kovid -19 i to u Somboru 1.084 obolelih od korona virusa, u Kuli 408, u Odžacima 290, dok je u Apatinu 310.
kovid, vakcinacija, vakcina, vakcine, pandemija, covid, korona, karantin, izolacija, antigenski, test, testiranje, virus, soj, prevencija, pixabay, 2
Izvor: Pixabay
“Od 01.11. do 11.11. data je 441 prva doza što je 150 odsto više u odnosu na prvih deset dana meseca oktobra. Kada je reč o obolelima, tokom prih deset dana novembra meseca pregledali smo 1.533 građana, testirali 971 pacijenta, a pozitivnih na koronu bilo je 575 osoba. Prema OB Sombor uputili smo 110 pacijenata,”, rekao je između ostalog gostujući u emisiji Razglednice dr Zdravko Hlodik, koordinator punkta za masovnu imunizaciju.
Izvor: RTV
Svojevremenom izgradnjom nove fabrike vode na izvorištu Jaroš, čime su udvostručeni kapaciteti, stvorene su i pretpostavke da se uđe u zamašni projekat povezivanja svih sela somborskog atara na bezbedan izvor pijaće vode.
Ovih dana se ubrzano radi i na izgradnji takozvane buster stanice u Staparu, jednom od većih sela somborskog atara. Tim povodom, predstavnici Gradske uprave, na čelu sa gradonačelnikom Sombora, Antoniom Ratkovićem, i nadležni iz JKP „Vodokanal”, obišli su radove na izgradnji rezervoara i crpne stanice u ovom selu.
Realizacijom ovog projekta, konačno će se rešiti pitanje vodosnabdevanja Stapara i Doroslova.
- Bitno je da smo u prethodnim godinama uradili dovodnik vode od Lugova do Stapara i od Stapara do Doroslova, kao i kompletnu zamenu vodovodne mreže u samom naseljenom mestu Doroslovo. Svakako da kao Grad nastavljamo da ulažemo u vodosnabdevanje. Imali smo priliku da u ovoj godini otvorimo i postrojenje za preradu vode u Bačkom Monoštoru, do kraja godine, ili početkom sledeće ćemo svečano otvoriti i ovu buster stanicu, i u 2022. godini, stanovnici Stapara i Doroslova dobiće pijaću vodu -najavio je gradonačelnik Ratković.
Sredstva za realizaciju ovog projekta Grad Sombor je obezbedio u saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Tako je finansirana i ove godine završena investicija JKP „Vodovod Bezdan“ u postrojenje za proizvodnju pijaće vode u Bačkom Monoštoru, kapaciteta 14 sekundnih litara. Iz sredstava sekretarijata obezbeđeno je 20 miliona dinara, dok je ostatak novca do neophodnih i uloženih 65 miliona bez PDV-a obezbedio Grad Sombor.
Grad Sombor priprema projekte za Telečku i Gakovo, dok je u potpunosti spreman projekat za izgradnju dovodnika pijaće vode za Stanišić. Prioritet je da se zamene vremešni vodovodi i do svakog stanovnika dovede ispravna voda za piće.
Izvor: Dnevnik
Rekreativnom vožnjom brojnih somborskih ljubitelja ekološkog prevoznog sredstva, bicikla, područjima srpskog dela UNESKO rezervata biosfere „Mura – Drava – Dunav“ obeležen je završetak projekta– Biciklistička staza „Evropski Amazon“ (Amazon of Europe Bike Trail).
Zaljubljenici u cikloturizam i rekreativnu vožnju bicikla, kojih je u Somboru nemali broj, krenuli su sa varoškog kupališta „Štrand“, da bi bili u prilici da uživaju u krajolicima bogatog biodiverziteta u okolini Bačkog Monoštora.
Bicikliste su pozdravili menayeri projekta sa somborske strane Mihael Plac i Saša Bošnjak.
- Drago mi je što smo se okupili u ovolikom broju, a ujedno mi je žao što se sve završava jer je ovo jedan od projekata koji su mi činili posebno zadovoljstvo. Uradili smo puno i nadam se da će se sve prepoznati i da ćemo biti ponosni na ostvarene rezultate. Sada možemo reći da imamo prvi rezervat prirode koji se prostire na teritoriji pet zemalja sa zaštićenim područjem – istakao je Mihael Plac – Ono što je za nas Somborce važno je svakako činjenica da je naš grad dobio važnu rutu koja će ga učiniti prepoznatljivim kod ljubitelja biciklizma i u drugim zemljama, pa očekujemo da ćemo raditi još jedan projekat koji će biti nastavak ovog sa sličnim ali i novim aktivnostima.
Njegov kolega iz projektnog tima, dr Saša Bošnjak posebno je naglasio činjenicu da se radi o realizaciji poduhvata koji nadilazi granice nacionalnih država. Biciklistička staza Evropski Amazon prolazi duž reka Mure, Drave i Dunava i podeljena je u dve rute, Severnu, dužine 550 i Južnu koja je dugačka oko 700 kilometara, od kojih obe pružaju pregršt mogućnosti poseta turističkim atrakcijama i doživljaju reka. Svaka ruta se dalje deli u dnevne etape, pa tako na Severnoj ruti ima 11 a na Južnoj 16 etapa.
- Početna tačka obe rute biciklističke staze je u austrijskom gradu Mureku u okolini Graca, a završna u mađarskom Mohaču, nadomak Pečuja. Kompletna dužina cele ove staze koja prolazi uz tri reke je nekih 1.250 kilometara, a kada je u pitanju Sombor, na našu teritoriju ulazi sa Kupusinačkog puta i završava u Mohaču – pojasnio je dr Bošnjak – Kako su nam u susednoj državi partneri, zajedno kontrolišemo i deo rute od Herceg Santova, odnosno od ulaska u Mađarsku pa do njenog kraja, odnosno do Mohača – precizirao je Bošnjak prema čijim rečima će sami biciklisti imati priliku da se uvere u jedinstvenost ove rute.
To je prenošenjem svih prvih utiska u vezi završenog projekta potvrdio i jedan od najvećih pobornika korišćenja bicikla u sportske i rekreativno-turističke svrhe, Robert Marton, inače predsednik Biciklističkog kluba „Sombor“.
- Moram priznati da je ovo jedna zaosta ozbiljna priča kada je u pitanju cikloturizam i da je samo postojanje jedne ovakve rute za rekreativce fantastično. Sve je mapirano, veoma je lako da se svako snađe na njoj, a tek šta reći o prirodi kojom se prostire.... Za cikloturizam velika avantura, a za rekreativce odlična stvar – ubeđen je Marton, učesnik somborske biciklističke vožnje, čiji su pandani istog dana organizovani i na novoformiranim biciklističkim stazama u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj, što je celom događaju pribavilo naziv „Međunarodni biciklistički festival“.
Realizacija projekta Biciklistička staza „Evropski Amazon“ u kojoj je Sombor bio regionalni koordinator sa srpske strane, započela je još 1. juna 2018. godine. Ukupna vrednost projekta je 3.176.000 evra, što su sredstva raspoređena između 15 partnera, a u sklopu njega je u samom Somboru i njegovom gradskom području postavljeno šest odmorišta za bicikliste sa pratećom infrastrukturom i saobraćajnom signalizacijom na celoj trasi.
Izvor: Dnevnik
U centru Sombora dogodilo se samoubistvo kada je 32-godišnji muškarac skočio sa terase zgrade tržnog centra.
Muškarac je sa terase tržnog centra skočio oko 16 časova i 30 minuta i na mestu ostao mrtav.
Hitna pomoć je brzo stigla na lice mesta, ali su samo mogli da konstatuju smrt.
Istraga će utvrditi detalje tragedije.
Izvor: RTS
Odluka koja treba da bude usvojena na sednici Vlade Srbij u četvrtak, donosi smanjenje troškova registracije za starije automiobile veće kubikaže. Kako saznajemo, troškovi registracije motornih vozila od 5 do 8 godina starosti biće umanjeni za 25 odsto, umesto dosadašnjih 15 odsto. Što se tiče vozila od 8 do 10 godina starosti, troškovi će biti umanjeni za 40 odsto, u odnosu na dosadašnjih 25 procenata, dok će za vozila od 10 do 20 godina starosti porez na upotrebu biti smanjen za 65 procenata u odnosu na dosadašnjih 40.
Primera radi, registracija automobila sa motorom zapremine preko 3000 kubika od 10 do 20 godina starosti sada će iznositi 85.389 dinara u odnosu na dosadašnjih 146.382 dinara. Za vozila preko 20 godina starosti nema dodatnog smanjenja, jer je već porez za ove automobile smanjen za 80 odsto.
Najveće benefite ove promene osetiće kupci i vozači nešto starijih vozila velike kubikaže, a ova vrsta automobila je ujedno i jedan od većih zagađivača, pa se postavlja pitanje na koji način će ova promena uticati na zagađenje životne sredine.
Izvor: nova.rs
Stihove pevačice Jelene Rozge mnogi u regionu znaju napamet, ali malo toga se zna o njenom ljubavnom životu. Ipak, pevačicu su povezivali sa mnogim muškarcima, a svima im je zajedničko samo to što su - mlađi od nje.
Ivan Huljić
Više od 10 godina raspredaju priče o tome da je lepa Splićanka bila u ljubavi sa Ivanom Huljićem, koji je 11 godina mlađi od nje. Inače, Ivan je sin Tončija Huljića, klavijaturiste grupe „Magazin“.
Vest da je Rozga sa ovim mladim pravnikom i sinom poznatog muzičkog mogula pomalo je bizarna, pošto se ranije pričalo i da je Jelena u prisnim odnosima sa – Tončijem.
Inače, Ivan i Jelena poznaju se od 1996. kada je ona još bila pevačica Magazina, a da su nešto više od prijatelja počelo je da se šuška 13 godina kasnije, pisali su hrvatski mediji. Ona je tada imala 32 godine, a on 21.
Ipak, njih dvoje nikad nisu potvrdili navodnu vezu.
„Vreme i energiju koje sam potrošila na ljude i mesta na koja nisam trebala. Emotivna investicija je najskuplja stvar i najveći luksuz, zato ga treba čuvati. Divno je kada imate nekoga da sa njim podelite sve, sreću, tugu, uspeh i neuspeh, ali ne smatram da je to jedino merilo za sreću, jer sreća dolazi iznutra i ukoliko ste ostvareni i ispunjeni neko će tu sreću samo dopuniti, a ne činiti“, kazala je ona jednom prilikom.
Stjepan Hauser
Jelena Rozga (44) i nekadašnji član dvojca 2Cellos Stjepan Hauser (35) vezu su započeli 2015. godine. Ta njihova ljubav ličila je na one iz bajke – bez ikakvih problema, makar ne javno pokazanih. Onda su se i verili, ali nakon dve godine ljubavi – sve je bilo gotovo.
Hrvatski mediji su tada prenosili da su njih dvoje odlučili su da stave tačku na romansu jer su poželeli da svako pođe svojim putem. Stvarni razlozi, naravno, ostali su tajna za javnost.
Posle dve i po godine veze ipak su imali želju da ostanu u dobrim odnosima i nakon propale veridbe.
Marko Budanović
Marko Budanović je opasan momak iz Hrvatske koji je je imao problema sa zakonom. Ovaj bivši vlasnik jednog zadarskog noćnog kluba pre nekoliko godina je takođe povezivan sa Jelenom Rozgom, s tim što je sve ostalo na nivou trača.
Ivan Požanin
Jelena Rozga, koju su inače tabloidi povezivali i sa Severeninim bivšim mužem Milanom Popovićem, ovog leta ušla je u vezu sa svojim sugrađaninom, poznatim splitskim kuvarom Ivanom Požaninom.
Jelena je Ivana, koji je sedam godina mlađi od nje, upoznala u martu dok je gostovala u njegovoj emisiji “Guštan… s Požaninom”, gde je bila zajedno s Tončijem Huljićem.
Njih dvoje su navodno posle toga ostali u kontaktu, te je u međuvremenu planula ljubav.
Međutim, nedavno ona je izjavila da je solo i tako raspršila sva nagađanja o tome da je konačno našla ovog pravog.
Ante Burazi
Ipak, sve ove godine jedan muškarac je skoro stalno uz Jelenu, dok drugi dolaze i odlaze. To je njen fitnes trener Ante Burazi, s kojim se pojavljuje na mnogim javnim događajima i prilično je bliska. Oboje tvrde da su dugogodišnji prijatelji. Šuškalo se da joj je Ante bio uteha kada je raskinula sa Stjepanom Hauserom. Čak i ako nikad nisu ništa imali, on je za nju uvek bio tu.
Glumac kaže da ako smo u miru sa sobom i svojim najmilijima, obaveze nas ne mogu poremetiti. On ističe da je potpuno srećan jer radi posao koji voli i živi baš onako kako je to Tesla govorio.
Dramski umetnik Nenad Jezdić svojim glumačkim bravurama svakom liku daje poseban pečat, pokušavajući da ga oboji tako da se razlikuje od onog predhodnog. Od komičnih do dramskih uloga, Jezdić, osvaja publiku kako u pozorištu tako i na televiziji i filmu. Uspešno balansira između privatnog i poslovnog života, rada u poljoprivredi, ali i na daskama koje život znače.
- To je sudbina. To moraš da prihvatiš. To je naš posao. Život je takav da si stalno u jurnjavi. Ne treba roptati, nego treba sa nekom elemenatarnom relaksiranošću, ali ne opuštenošću pristupiti tome - rekao je za “Blic” Nenad Jezdić.
Glumci su uvek u stresu, pa na pitanje koliko to utiče na zdravlje, psihu, Jezdić odgovara:
- Ne znam odgovor da dam. Mi živimo takvim životom jer nismo svesni potencijalnih posledica. Ali, ako je čovek u miru sa sobom i sa svojim najmilijima i najneposrednijim okruženjem, onda njemu posao i obaveze ne mogu ništa. Pogotovu ako čovek radi posao koji voli. A ja radim posao koji volim. Izuzetno ga volim. Baš se osećam ispunjenim, radnosnim i srećnim. Nedavno sam sa jednim drugarom pričao... Kada bi me sada neki vrhunski autoritet istine i spoznanja postavio ispred sebe i kada bi me pitao da li sam srećan, ja bih mu odgovorio: da.
Jezdić otkriva šta su elementi njegove sreće.
- Da se biva kadar stići, uteći i na strašno mesto postojati. (smeh) U jednom trenutku sam putovao sa jednog snimanja na drugo pa sam morao da prespavam u Banjaluci, pa odatle da odem u Sloveniju, pa da se ponovo vratim u Banjaluku, pa za Beograd. I kada sam na toj poslednjoj etapi ušao u hotel, čitao sam Tesline misli, koje su bile ispisane što u sobama, što u hodnicima. Jedna od njih je glasila: “Čovek je stvoren da radi, da trpi i da se muči. Ko tako ne čini mora propasti”. Ajde svi da radimo i da malo trpimo i da se mučimo u skladu sa svojom spremnošću. Da se prihvatimo muke prema sebi i po sebi.
S obzirom na to da glumci često govore da su zadržali dete u sebi da bi mogli da se bave glumačkim poslom, pitali smo Jezdića, da li je i on jedan od njih.
- Nema deteta. Nismo mi neki infantilni ljudi. Ja ne robujem tim predrasudama. Ovaj posao je igra. Igra u onom jednom zrelom, malo drugačijem tumačenju. Ne ona bukvalna u smilu žmurke, jurke, lastiša, fudbala... To je igra. I ovaj naš razgovor ima meru igre. To kada dobiješ tuđu ideju, potku u tekstu i kada treba da oživiš neki lik, ti mora da se igraš. Da bi to bilo živo, da bi to delovalo. Ako se deca igraju, ja nikako ne želim da igru ugušim u sebi. Ali je ovo igra nekih zrelih ljudi. Dečja igra je nevina igra, ali glumačka igra je plemenita. Jedna intelektualna i meni jako bliska i draga - smatra Jezdić i dodaje:
- Uvek ću između pojma gluma i igra, izabrati igru. Gluma u sebi ima neki pežorativan kontekst. Jedan kontekst sumnje i skepse. A igra je igra. Igraš se. Ovaj posao traži igrače. Kao i svaka igra ozbiljna. Ti kada vidiš vrhunskog fudbalera, pa on prosto igra vrhunski fudbal. On ne šutira vrhunski loptu, nego se igra loptom.
Na pitanje da li je danas loše biti čovek, apropo filma “Nije loše biti čovek”, Jezdić kroz smeh odgovara:
- Videćemo u novembru, kada su zakazali premijeru filma.
„Knjiga o Milutinu“ je njegova monodrama
Dramski umetnik je najavio veliku pozorišnu premijeru monodrame “Knjiga o Milutinu”.
- Spremam monodramu “Knjiga o Milutinu”. Premijera će biti u novembru u “Zvezdara teatru”. Očekujem mnogo od tog teksta zbog kojeg smo se sastali Egon Savin i ja - kaže Jezdić koji je na nedavno održanom festivalu “Fedis” nagrađen.
- Sve je u nekoj jurnjavi. Za pola sata moram da budem u kostimu i na sceni. Koliko mi je radost, nagrada je ipak prolazna faza i mora da se ide dalje. Gluma je stalna igra otkrivanja i razigravanje mašte, posmatranje i stalno traženje kako bi svi ti likovi mogli da budu deo tvog emotivnog sveta. Lepo je, dobro i značajno ovo priznanje, ali sebi kažem - idemo dalje - priča glumac.
On je ranije za “Blic” rekao da je godinama želeo da nešto svoje napravi, da ima nešto sa čime može da ide pred ljude.
- “Knjiga o Milutinu” u današnje vreme je apsolutno iskonsko i iskreno svedočanstvo o najsvetlijim primercima našeg naroda. O domaćinima, o pravim patriotama, o čuvarkućama, o ljudima koji vole svoj život i svoju zemlju, narod, koji stradaju za sve to uprkos tome što znaju da ga neki spoljni uticaji vode u stradanje. Uprkos svemu tome strada i posvećuje se posle tog stradanja. To je taj grešni, pokajni i sveti Milutin, Danka Popovića. Monodrama nije nešto što je lako, a ja to nikada nisam radio. Jedan od najrelevantnijih reditelja sa prostora Egon Savin me vodi kroz tu priču. Da se razumemo, ne pričamo nikakav lažni ep i ne pričamo ni o kakvom lažnom patriotizmu, već pričamo istinsku priču o tome kako doživeti i sebe i svoj narod i svoju zemlju.
Ljudi su kvarljiva roba
Na pitanje kuda zapravo idemo ako su u realnosti u kojoj smo alavost, pohlepa i licemerstvo potpuno legitimni, Jezdić je govorio za “Blic”:
- Ako negativitet postane uobičajen i legitiman, to ne može voditi nikakvom dobru. Vodi kuda je vodilo i u Nušićevo vreme. Čovek je sklon da posmatra stvari kao da su iskušenja s kojima se suočava karakteristika njegovog vremena. Nisu... Zapravo, ljudi su bitni, ljudi su ti koji ne daju ili daju plemenitu karakteristiku i prostoru i vremenu. Shvatio sam odavno da ne želim da menjam svet, ali ne želim ni da saučestvujem s onima koji robuju banalnom. Posmatram doba u kom živim i kroz prizmu prošlosti i kroz prizmu onog večnog, svevremenog... Vremena su takva kakva su, ljudi su kvarljiva roba. I kad poželiš drugima da nešto sugerišeš, postaviš pitanje: A gde si ti? I shvatiš da je dovoljno veliki zadatak i sebe uskladiti s onim što čoveka čini čovekom.
Izvor: blic.rs
Ulazak u Stari grad u Mostaru više neće biti besplatan, gradske vlasti su odlučile da donesu uredbu koja bi to i ozvaničila
Venecija će pratiti turiste preko aplikacije
Ovakva ideja nije novina, i o tome se razmišlja već dosta dugo, izjavio je Menso Duraković, zaposleni u Turističkoj zajednici Mostara.
Potrebno je samo da se usvoji određeni model po kom bi se rešio problem naplaćivanja ulaznica, kakav već postoji u Italiji ili Hrvatskoj.
Iako su mišljenja podeljena, takav model bi svakako gradu doneo velike koristi, pre svega u smislu održavanja i pružanja komunalnih usluga. Kako ističe gradonačelnik Mario Kordić, grad može i treba preuzeti i voditi brigu o svim objektima koji se u njemu nalaze.
Staro jezgro generiše veliki broj gostiju i da svi koji se bave određenom delatnosti u gradu imaju benefite od turista, bilo da se radi o ugostiteljima, hotelijerima, ili bilo kojoj drugoj delatnosti, ali je neophodno da se deo toga vrati lokalnoj zajednici, navodi dalje Mario Kordić.
Izvor: b92.net
Umesto da se pridržavate rigoroznih dijeta koje podrazumevaju čak i ukidanje celih obroka, stručnjaci savetuju da se okrenete svežem voću i povrću i drugim namirnicama koje sagorevaju masti. Zahvaljujući hranljivim materijama, eliminisaćete glad i ubrzaćete metabolizam, a konačne rezultate će pokazati krojački centimetar.
Riba
Kada konzumirate ribu, podižete nivo leptina, hormona koji reguliše metabolizam i telesnu težinu. Odlučite se za zdrave masne ribe kao što su tuna i losos.
Posno meso
Pravi je izbor za glavni dnevni obrok. Nećete gladovati, a sagorećete više kalorija vareći proteine nego ugljene hidrate. Piletina i ćuretina su sjajan izvor posnih zdravih proteina.
Banana
Banana sadrži fruktozu, ali i vlakna, pa je ne treba isključiti iz dijetalne ishrane jer potpomaže varenju. Skrob iz ovog voća pretvara se u masne kiseline u želucu, koje kasnije smanjuju gojaznost tako što sagorevaju masti posle obroka. Takođe, ovo voće sadrži i razne vitamine.
Lisnato zeleno povrće
Spanać i brokoli, puni vitamina A i C, obiluju vlaknima, pravi su izbor za kvalitetan dijetalni obrok. Tu je i kelj, koji je niskokaloričan, ne sadrži masti, a ima visok nivo vlakana, pomaže u održavanju sitosti.
Orasi
Izuzetno su hranljivi. Kao odličan izvor magnezijuma, utiču na poboljšanje raspoloženja, a nasuprot očekivanjima, pomažu i u procesu mršavljenja, preveniranju dijabetesa i bolesti srca. Indijski orasi sadrže najmanje masti, a bogati su gvožđem i bakrom, koji pomažu u proizvodnji energije. Dnevno su vam dovoljna dva, eventualno tri.
Jaja
B12 u jajima pomaže ubrzanju metabolizma. Jaja sadrže gotovo sve vitamine i minerale koji su nam potrebni u toku dana, a bogat su izvor proteina. Bila su na lošem glasu zbog sadržaja holesterola, no dokazano je da nivo holesterola u hrani ne utiče na holesterol u krvi. Istraživanja su pokazala još više, jaja pozitivno utiču na holesterol.
Zeleni čaj
Bogat je katehinima, fitohemikalijama koje ubrzavaju metabolizam. Utiče na oksidaciju masti i termogenezu, što podstiče lučenje noradrenalina, hormona koji sagoreva masti. Istraživanja su pokazala da su osobe koje su držale dijetu i pile zeleni čaj izgubile više kilograma nego oni koji su se pridržavali dijetalnog režima ishrane, a nisu ga pili.
Cimet
Ovaj začin može da ubrza metabolizam, sprečava skladištenje masti i pomaže u gubljenju kilograma. Osim toga, cimet snižava nivo šećera u krvi što ublažava žudnju za hranom i doprinosi da se osećate bolje u toku dana.
Sočivo
Bogato je vlaknima, koja vas neće samo zasititi već će i održavati nivo šećera u krvi. Takođe, sadrži i gvožđe čiji nedostatak usporava metabolizam.
Grejpfrut
Grejpfrut snižava nivo šećera u krvi i sprečava čuvanje viška masti u organizmu. Čaša soka od grejpfruta dnevno može pomoći sagorevanju masti i smanjenju apetita. Kako sadrži kinikom, sprečava grčeve, a bogat je i vitaminima i mineralima.
Izvor: direktno.rs
Određenim odevnim komadima ne treba često pranje, jer se zbog toga brzo istroše i raspadnu.
Proverite koju garderobu je dovoljno prati samo jednom u godinu dana.
Vuneni kaputi i jakne
Na kraju zimske sezone odnesite ga na hemijsko čišćenje i zatim sklonite u ormar. Jedno pranje godišnje sasvim je dovoljno za vuneni kaput i ako to činite češće pre će se istrošiti. Eventualne male fleke tretirajte sredstvima za uklanjanje jer se zbog njih ne isplati čistiti ceo kaput.
Kožna jakna
Baš kao i zimske vunene kapute, kožne jakne treba da odnesete na hemijsko čišćenje maksimalno jednom godišnje. Ako nešto prolijete po njoj ili zakačite malo masnoće, to mesto lagano prebrišite dobro oceđenom vlažnom krpicom. Kožna jakna jedan je od odevnih komada koje bi trebalo da ima svaka žena, a obavezno je čuvajte u provetrenom ormaru, da se koža ne bi osušila.
Vuneni šešir
Za razliku od zimskih vunenih kapa, čvrsti vuneni šeširi teže upijaju prljavštinu s naše kose pa će im jedno hemijsko čišćenje godišnje biti sasvim dovoljno. Tokom nošenja redovno ga četkajte u jednom smeru.
Patike
Naravno, to se ne odnosi na one u kojima vežbate ili trčite jer te patike apsorbuju veliku količinu znoja i treba ih češće prati. Međutim, one koje nosite kada idete na kafu s prijateljicama ili sličnim situacijama kada su patike samo modni dodatak, treba da ih čistite jednom godišnje. Stručnjaci savetuju da ih ne perete u veš mašini već ih sat vremena držite u vodi s malo deterdženta, zatim četkicom za zube izribajte unutrašnjost i stavite na sušenje.
Ukoliko ipak želite češće da čistite ove predmete pratite uputstvo na etiketi.
Izvor: https://www.magazin.novosti.rs/
Razgovori o mentalnom zdravlju postaju sve češći, i to je pozitivan razvoj događaja. Ali postoji jedan oblik depresije...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.