Gradska biblitoeka „Karlo Bijelicki“ organizuje predstavljanje nove knjige Tihomira Petrovića Plagijat, u sredu, 18. decembra 2024. godine, u 18.00 časova, u sali Dečjeg odeljenja Gradske biblitoeke „Karlo Bijelicki“.
U programu učestvuju:
prof. dr Mihael Antolović, recenzent
prof. dr Sanja Golijanin Elez
prof. dr Tihomir Petrović, autor
Knjiga ima za predmet delo koje baca sumnju na integritet i čast umetnika i naučnika, i koje - svakako - ima nepovoljan odjek u kulturnoj javnosti.
Neakademska radnja - plagijat ima korena u globalizaciji i slobodnoj razmeni ideja i informacija, u masovnoj umetničkoj i naučnoj produkciji, paralelno, u internacionalnosti elektronskih medija...
U Srbiji stanovi se sve više kupuju gotovinom, a cenu kvadrata diktiraju lokacija, inflacija, poskupljenje građevinskog materijala i nedostatak radne snage. Na Međunarodnoj konferenciji o tržištu nekretnina Jugoistočne Evrope, dobre vesti stižu od investitora da su 2025. u planu nove investicije, gradiće poslovne objekte i fabričke hale, a Niš će se dobiti hotel Radison.
Srbija postaje sve zanimljivija za međunarodne investitore, jer po povoljnim uslovima nudi poslovne i industrijske zone.
"Planiramo izgradnju 200.000 kvadrata industrijskog prostora na više od 10 lokacija u Srbiji. Trenutno gradimo u Jagodini i Nišu, a počinjemo i izgradnju parka u Somboru. Naše postojeće parkove razvijamo dalje, u široj okolini Beograda, Novog Sada i Kragujevca", ističe Petar Kolognat, direktor poslovnog razvoja "CTP Investa" Srbija.
Godina koju ispraćamo donela je blago usporavanje potražnje za nekretninama, ali su cene kvadrata nastavile da rastu. Stručnjaci tvrde da su nekretnine ostale sigurna investicija za čuvanje vrednosti novca.
"Oni koji imaju gotovinu kupuju stanove, zatim ih izdaju. Taj trend će se nastaviti neko vreme, ali moraće da se oslušne tržište kako bi se videla potreba za drugačijim stanovima – jeftinijim i dostupnim građanima sa prosečnim platama. Lokacija je presudna. Skuplje je dovesti radnu snagu u Beograd nego u manje gradove. Zemljište je mnogo skuplje u većim gradovima, a sve ga je manje za gradnju", ukazuje Gabor Regoš, glavni ekonomista u kompaniji "Granit".
Banke sve više ulažu i u gradnju poslovnih objekata.
"Smatramo da je Srbija, za razliku od nekih drugih zemalja u Evropi, veoma dobro tržište za naredne godine kada je reč o investicijama u komercijalne nekretnine. U 2025. godini očekuju nas projekti na kojima već duže radimo. Reč je o privatnom sektoru, većim institucionalnim investitorima, kao i saradnji sa Vladom Srbije u fazi dva razvoja naučnih parkova", navodi Vasilije Jauković iz Evropske banke za obnovu i razvoj.
Hotelijeri najavljuju izgradnju novih hotela, kako u prestonici, tako i u drugim gradovima. Poslednjih 10 godina tržište nekretnina u Srbiji se brzo razvijalo, ali ga nije pratila infrastruktura.
"Potrebno je izgraditi novi aerodrom i uvesti nove letove kako bi turisti mogli da posete Srbiju. Otvaramo sledeće godine hotel 'Radison' u Nišu. Dobra prilika za ulaganje je i predstojeći 'Ekspo', jer će biti potrebno više hotela. Međutim, važno je planiranje – moramo misliti o održivom razvoju, odnosno šta će biti sa tolikim kapacitetima nakon završetka 'Ekspa'", naglašava Dejvid Dženkins, potpredsednik za razvoj poslovanja u Istočnoj Evropi u "Radisonu“.
Učesnici konferencije podsećaju da velika potražnja i nedostatak dobrih i uknjiženih stanova dovode do rasta cena nekretnina, kao što je slučaj danas, i da se to mora promeniti.
Izvor: RTS
Naučno-nastavno veće Pedagoškog fakulteta u Somboru iskazalo je neslaganje sa saopštenjem rektorskog kolegijuma Univerziteta u Novom Sadu.
Nastavnici ovog fakulteta koji je deo univerziteta u Novom Sadu podržali su zahteve studentkinja i studenata novosadskih, beogradskih, niških i kragujevačkih fakulteta.
Saopštenje naučno-nastavnog veća Pedagoškog fakulteta u Somboru prenosimo u celosti:
"Naučno-nastavno veće Pedagoškog fakulteta u Somboru je na sednici 11.12.2024. godine iskazalo neslaganje sa saopštenjem rektorskog kolegijuma Univerziteta u Novom Sadu (koje je objavljeno posle sednice održane 7.12.2024.) i podržalo zahteve studentkinja i studenata novosadskih, beogradskih, niških i kragujevačkih fakulteta. Smatramo opravdanim studentske zahteve kojima se traži utvrđivanja istine i odgovornosti povodom tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu, te njihovo zalaganje za vladavinu prava i nezavisan rad institucija, a protiv svih vidova manipulacije, zastrašivanja, nasilja i nezakonitih hapšenja. Uvereni smo da su studentski zahtevi usmereni ka izgradnji slobodnijeg, pravednijeg i demokratičnijeg društva, te da predstavljaju legitimne izraze osnovnih prava građana, uključujući i akademske slobode."
Visok krvni pritisak ili hipertenzija je značajan zdravstveni problem koji može dovesti do raznih medicinskih komplikacija, ali postoje neke namirnice koje mogu pomoći.
Kako prenosi Miror, doktor Erik Berg otkrio je koje namirnice pomažu u snižavanju krvnog pritiska.
Iako su banane bogate kalijumom, koji pomaže u snižavanju krvnog pritiska, postoji i nekoliko drugih namirnica koje sadrže veće količine ovog esencijalnog nutrijenta.
"Kalijum je ključni, ali često zanemaren elektrolit koji reguliše ravnotežu tečnosti, proizvodnju energije i prenos nervnog signala. Kalijum pomaže vašem telu da se oslobodi viška soli kroz urin i upravlja količinom tečnosti koja se zadržava u vašem telu, sprečavajući da krvni sudovi dožive previše pritisak", navodi Berg.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje da odrasli dnevno unesu najmanje 3.510 mg (90 mmol) kalijuma.
Porcija cvekle (otprilike 40 grama) sadrži ogromnih 1.300 miligrama kalijuma, što je čini jednim od najboljih izvora ovog vitalnog minerala, dok jedna banana obezbeđuje samo 358 miligrama kalijuma. Osim toga, listovi cvekle su bogati vitaminima C i K i vlaknima.
Avokado je odličan izvor kalijuma. U 150 grama avokada ima otprilike 975 miligrama kalijuma, što je daleko više od mnogih drugih voća bogatih kalijumom, kao što su banane. Poznat po svojoj kremastoj teksturi i suptilnom ukusu orašastih plodova, avokado je fantastičan dodatak salatama, umacima, pa čak i nekim pićima.
Lima pasulj nudi do 975 miligrama kalijuma po porciji (170 grama). Međutim, dr Berg upozorava da lima pasulj sadrži mnogo ugljenih hidrata.
Lisnato povrće poput spanaća i blitve je odličan izvor kalijuma i trebalo bi da bude sastavni deo vaše ishrane. Jedna porcija (225 grama) spanaća obezbeđuje impresivnih 839 miligrama kalijuma.
Porcija od 170 grama lososa sadrži 839 miligrama kalijuma, što ga čini jednim od najboljih životinjskih izvora ovog esencijalnog elektrolita. Losos je prepun masti koje su zdrave za srce koje obezbeđuju poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja i manji rizik od upalnih bolesti.
Muskantna tikva je još jedna namirnica bogata kalijumom koja obezbeđuje oko 800 miligrama kalijuma po porciji od 205 grama. Ona sadrži i druge minerale, kao što su magnezijum i mangan. Ovi esencijalni minerali su ključni za održavanje pravilne funkcije nerava, normalnog krvnog pritiska i zdravlja mišića.
Prokelj sadrži manje količine kalijuma u poređenju sa avokadom ili lososom, ali uključivanje ovog povrća u ishranu i dalje može znatno uticati na unos kalijuma. Jedna porcija od 88 grama prokelja sadrži približno 504 miligrama kalijuma - piše klix.ba.
Vaša krvna grupa može biti prozor u vaše zdravlje, jer može da otkrije rizke za razna oboljenja. Evo zašto je krvna grupa značajna za zdravlje.
Osim ako niste nedavno dali krv, verovatno ne razmišljate previše o svojoj krvnoj grupi.
Prisustvo ili odsustvo određenih molekula nazvanih A ili B antigeni, kao i protein zvani Rh faktor, određuju koju od osam čestih krvnih grupa imate u svom krvotoku. (Američki Crveni krst napominje da su to krvne grupe: A+, A-, B+, B-, AB+, AB-, O+ ili O-.)
Međutim, ovi antigeni imaju uticaj preko vaše krvi na zdravlje, prema članku objavljenom u časopisu Blood Transfusion 2013. godine.
Mogu da utiču na krvne sudove, neurone i trombocite, i kao rezultat toga, vaša krvna grupa može da bude povezana sa rizikom od razvoja određenih bolesti.
Krvne grupe koje nisu tip O imaju 25 do 30% više nivoa proteina zgrušavanja krvi poznatih kao von Willebrand faktor i faktor VIII.
Delimično zbog te razlike, ove osobe takođe imaju 15% veći rizik od smrti od bolesti srca u poređenju sa osobama sa drugim krvnim grupama, pokazalu su istraživanja iz 2015. godine iz BMC Medicine.
S obzirom na to da tip O ima manje količine proteina koji pomažu zgrušavanje krvi, manje su verovatno da će patiti od krvnih ugrušaka. (Nedostatak je taj što zgrušavanje krvi pomaže sprečavanju prekomernog krvarenja.)
Međutim, postoji mnogo stvari koje uzrokuju krvne ugruške.
- Ne treba da smatrate da ako ste O krvna grupa, da ste zaštićeni od ugrušaka - kaže dr. Terry B. Gernsheimer, hematolog i direktor Službe za transfuziju medicinskog fakulteta Univerziteta u Vašingtonu u Seattle Cancer Care Alliance.
Tip O je veoma česta krvna grupa, a može da bude prepreka za trudnoću. Kako istraživanje objavljeno u časopisu Human Reproduction primećuje, osobe koje imaju krvnu grupu O često imaju povišene nivoe hormona folikulostimulirajućeg hormona (FSH); nivoi su bili dovoljno visoki da ukazuju potencijalno nizak broj jajnih ćelija za oplodnju.
Drugo istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Assisted Reproduction and Genetics, je otkrilo da su žene sa krvnim grupama grupe O i A imaju više neuspelih veštačkih oplodnji (IVF) od žena sa krvnom grupom B, čije su šanse bile veće.
Još jedno zanimljivo saznanje iz studije BMC Medicine koja je povezala određene krvne grupe sa većim rizikom od bolesti srca: Nestandardne krvne grupe (A, B ili AB) takođe su imale povećan rizik od želudačnih karcinoma, možda zbog inflamatornog odgovora na bakteriju H. pylori. (Ova bakterija je uzrok želudačnih ulkusa.)
Zbog razlika u zgrušavanju, krvne grupe A/B su verovatnije da će patiti od venske tromboembolije – ugruška koji se formira duboko u venama noge, preponama ili ruci (duboka venska tromboza, ili DVT), veoma su opasne jer mogu da izazovu plućnu emboliju – u poređenju sa krvnom grupom O, prema istraživanju objavljenom u časopisu Blood Transfusion.
Studija je takođe utvrdila da se kod osoba sa nestandardnim krvnim grupama, koje imaju naslednu trombofiliju, rizik od tromboze se povećava tri puta.
Iako je tip AB najmanje česta krvna grupa, istraživanje objavljeno u časopisu Neurology 2014. godine sugeriše da su osobe sa tipom AB imaju 82% veću verovatnoću od osoba sa drugim krvnim grupama, da razviju kognitivne probleme koji mogu da dovedu do demencije kasnije u životu. Autori ovog istraživanja smatraju da je razlog za to verovatno što AB krv ima više nivoa faktora VIII.
Osobe sa krvnom grupom A ili B imaju do 21% veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u poređenju sa osobama sa krvnom grupom O, piše u studiji objavljenoj u časopisu Diabetologia. (Oni koji su bili pozitivni na krvnu grupu B imali su najviše šanse.)
Iako istraživači napominju da tačno nije poznato zašto je to tako, jedna od teorija je da krvna grupa može uticati na mikrobiom gastrointestinalnog trakta, što može uticati na metabolizam glukoze i inflamaciju.
Možda ste čuli ljude kako pričaju o ishrani prema krvnoj grupi, gde konzumiranje određene hrane i izbegavanje neke druge na osnovu vaše krvne grupe može da poboljša vaše zdravlje i smanji rizik od bolesti.
Međutim, studija iz 2013. godine u Američkom časopisu za kliničku ishranu zaključio je da nema dokaza koji potvrđuju da ovi tipovi dijeta zaista funkcionišu.
Drugo istraživanje objavljeno u časopisu PLOS ONE je otkrilo da, iako praćenje ovakve dijete može imati pozitivan efekat na neke faktore rizika za srčano-metaboličke probleme, to nema veze sa specifičnom krvnom grupom osobe.
Postoji teorija da vaša krvna grupa može da objasni zašto se ponašate na određeni način.
Iako to uglavnom nije dokazano, jedno japansko istraživanje objavljeno u časopisu PLOS ONE je otkrilo da se neke osobine ličnosti razlikuju između grupa sa različitim krvnim grupama. Osobe sa tipom A, na primer, postigle su viši rezultat u upornosti u poređenju sa osobama sa tipovima B ili O.
Međutim, čak i istraživači napominju da nema dovoljno podataka da bi se dokazala ta veza.
Dok ne saznamo više, izgleda da ne možete koristiti svoju krvnu grupu kao izgovor za vaše ponašanje.
Imajte na umu da istraživanje koje povezuje krvnu grupu i zdravstvene uslove razmatra studije populacija, tako da može pronaći vezu između ova dva faktora, ali ne može definitivno dokazati da je vaša krvna grupa uzrok određenog stanja. „Rizik za svaku osobu je multifaktorijalan“, napominje dr. Gernsheimer.
To znači da vaše svakodnevne navike – šta jedete, nivo aktivnosti, kako se nosite sa stresom i vaša porodična istorija – čine ogromnu razliku u vašem individualnom riziku.
Izvor: direktno.rs
Na osnovu poređenja kroz šest „ključnih stubova“: ekonomski i poslovni uspeh; turistički učinak; turistička infrastruktura; turistička politika i atraktivnost; zdravlje i bezbednost; održivost, Daily Mail je sastavio listu 100 najboljih gradova.
Francuska prestonica je na vrhu liste 100 najboljih gradskih destinacija iz celog sveta, a u top 10 su i Njujork, Amsterdam, Sidnej, Singapur i Barselona, dok gradovi iz Srbije i okruženja nisu ušli ni u prvih sto.
Izveštaj za 2024. stavlja Madrid na drugo mesto, Tokio na treće, Rim je na četvrtom, a Milano zaokružuje prvih pet.
1. Pariz
2. Madrid
3. Tokio
4. Rim
5. Milano
6. Njujork
7. Amsterdam
8. Sidnej
9. Singapur
10. Barselona
11. Tajpej
12. Seul
13. London
14. Dubai
15. Berlin
16. Osaka
17. Bangkok
18. Los Anđeles
19. Istanbul
20. Melburn
21. Hong Kong
22. Minhen
23. Las Vegas
24. Firenca
25. Prag
26. Dablin
27. Kjoto
28. Beč
29. Lisabon
30. Venecija
31. Kuala Lumpur
32. Atina
33. Orlando
34. Toronto
35. Majami
36. San Francisko
37. Šangaj
38. Frankfurt na Majni
39. Kopenhagen
40. Cirih
41. Vašington
42. Pataja – Čonburi
43. Vankuver
44. Stokholm
45. Meksiko Siti
46. Oslo
47. Sao Paulo
48. Puket
49. Helsinki
50. Brisel
51. Budimpešta
52. Guangdžou
53. Nica
54. Palma de Majorka
55. Honolulu
56. Peking
57. Varšava
58. Sevilja
59. Valensija
60. Šenžen
61. Doha
62. Abu Dabi
63. Antalija
64. Fukuoka
65. Saporo
66. Busan
67. Makao
68. Edinburg
69. Montreal
70. Kankun
71. Bolonja
72. Rodos
73. Verona
74. Delhi
75. Porto
76. Ho Ši Min Siti
77. Buenos Aires
78. Marne-La-Vallée
79. Rio de Žaneiro
80. Krakov
81. Heraklion
82. Džohor Bahru
83. Hanoj
84. Tel Aviv
85. Šardža
86. Solun
87. Lima
88. Medina
89. Tbilisi
90. Rijad
91. Talin
92. Marakeš
93. Meka
94. Denpasar
95. Punta Kana
96. Santjago
97. Vilnjus
98. Jerusalim
99. Žuhaj
100. Kairo
Glumac Uroš Milovanović kao dečak se prvi put pojavio u kratkom igranom filmu "Plavi Ciganin" Emira Kusturice, a kasnije se 2007. godine našao u Kusturičinom "Zavetu".
Uroš Milovanović je na kratko je osetio šta znači biti popularan, a sa samo 12 godina radio je s jednim od najvećih reditelja današnjice, s nepunih 15 našao se na crvenom tepihu prestižnog Kanskog festivala, a s 16 je postao zavisnik od kokaina.
On je veoma mlad završio u zatvoru, danas ima 32 godine, a u trenutku snimanja „Zaveta“, gde mu je partnerka pred kamerama bila Marija Petronijević, imao je svega 15 godina. Cela glumačka ekipa, predvođena Mikijem Manojlovićem i Aleksandrom Berčekom, rekla je tada da je Uroš izuzetno talentovan, strpljiv i ozbiljan na snimanjima. Ovaj dečak iz beogradskog naselja Bele vode tek što je bio završio sedmi razred, pa iako je dobio glavnu ulogu u filmu Emira Kusturice obećao je da će celog života biti isti. Već tada je znao kako želi da živi.
„Da se malo ludiram sve da probam, ali ne cigare, drogu, alkohol i druge ružne stvari“, rekao je tada Uroš za TV Novosti.
U intervjuu za pomenuti list Uroš je rekao šta bi bilo ispunjenje negove najveće želje.
„Kada bih glumio sa Mirkom Vasiljević javno bih izjavio da mi je ispunjena najveća želja. Ona je najlepša devojka koju sam video“, rekao je tada Milovanović.
Poslednji put za ovog mladića čuli smo 2015. godine kada je grupa zatvorenika koja zatvorsku kaznu izdržava u Okružnom zatvoru u Beogradu izvela predstavu „Zapisi iz ćelije broj 12“ zasnovanu na romanu „Zapisi iz mrtvog doma“ Fjodora Dostojevskog u niškom Kazneno popravnom zavodu.
„Dosadno je u zatvoru, svaka promena je dobra. Dok smo pripremali predstavu ponovo smo se osećali kao korisni članovi zajednice. Nisam sličan s likom kog tumačim, uopšte, ali sam dao sve da ga iskažem kroz sebe“, rekao je tada Uroš Milovanović, prenosi Blic.
Gugl je objavio najtraženije pojmove u 2024. godini u Srbiji, a kad pogledamo šta su to ljudi najviše tražili, jasno je da su naši interesi različiti, ali i veoma zanimljivi.
Gugl je danas objavio svoju popularnu godišnju listu najpretraživanijih pojmova, koja pruža zanimljiv uvid u najznačajnije trendove u Srbiji tokom 2024. godine.
Na prvom mestu su svakako sport i veliki sportski događaji, kao što je Euro 2024 i Olimpijske igre. Takođe, ne možemo da ignorišemo ni popularnost takmičenja poput Evrovizije, ali i spektakularnih koncerata, kao što je bio onaj grupe Rammstein.
I da, ne čudi što se u dve kategorije pojavljuje isti pojam, tačnij ime.
Dakle, Aleksa Avramović je definitivno pobednik.
Drugi veoma značajan trend koji možemo da primetimo je da ljubav prema TV serijama u Srbiji ne jenjava. Ako pogledamo listu najpretraživanijih serija, videćemo da uživamo u raznovrsnom sadržaju, uključujući i naslove koji su stariji od 10 godina. Dakle, nije ni čudo što reprize nisu problem za nas.
Najpretraživaniji pojmovi:
Euro 2024
Olimpijske igre 2024
Teya Dora
Crvena zvezda – Partizan
Rammstein
Srbija – Danska
US elections 2024
Srbija – Slovenija
Srbija – Engleska
Aleksa Avramović
Najpretraživanije TV serije:
Sablja
Azbuka našeg života
Baby Reindeer
Fool me once
Tajna vinove loze
Deca zla
Vreme smrti
Ranjeni orao
Search it
Kuća zmaja
Moj rođak sa sela
Najpretraživaniji sportisti i sportistkinje:
Aleksa Avramović
Aleksandra Perišić
Dušan Mandić
Lamine Yamal
Damir Mikec
Maja Ognjenović
Ivana Španović
Zorana Arunović
Nikola Jakšić
Simone Biles
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, od 16. do 22. decembra ove godine sprovodiće međunarodnu akciju pojačane kontrole saobraćaja usmerenu na otkrivanje prekršaja upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.
Akcija će istovremeno biti sprovedena u 31 evropskoj državi koje su članice organizacije ROADPOL (Evropska mreža saobraćajnih policija).
Kako bi se očuvalo što povoljnije stanje bezbednosti saobraćaja, u narednom periodu u kontroli saobraćaja biće angažovani svi raspoloživi alkometri i droga testovi, kao i maksimalno raspoloživ broj pripadnika saobraćajne policije. S obzirom da je trenutno period velikog broja slava i korporativnih proslava, kao i da predstoje novogodišnji i božićni praznici, aktivnosti saobraćajne policije biće prvenstveno usmerene na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.
Skrećemo pažnju da su od 1. januara do 30. novembra 2024. godine vozači pod dejstvom alkohola izazvali 66 saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima i 1.645 saobraćajnih nezgoda sa povređenim licima na putevima u Republici Srbiji. Navedeni podaci pokazuju da su alkoholisani vozači izazvali svaku sedmu saobraćajnu nezgodu sa poginulim ili povređenim licima.
Istovremeno, saobraćajna policija je u kontroli saobraćaja sankcionisala 51.362 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola, od kojih su gotovo 8.200 (16 odsto) zadržani u službenim prostorijama jer su vozili sa više od 1,20 promila alkohola u organizmu. U odnosu na prošlu godinu, broj vozača koji su sankcionisani zbog ovog prekršaja povećan je za oko tri odsto.
Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluje na građane da praznike proslave odgovorno, da ne upravljaju vozilom ukoliko su konzumirali alkohol i da odgovornim ponašanjem daju direktan doprinos očuvanju bezbednosti saobraćaja.
Svoje polazište baziram na umnim precima koji su umeli da pomire nacionalno sa univerzalnim, kospomolitskim i demokratskim, kaže dr Saša Marković
Nesvakidašnji autorski i izdavački projekat predstavljen je na Pedagoškom fakultetu u Somboru. Na tribini održanoj u Spomen-sobi Norme i Preparandije, preteče današnje visokoškolske ustanove za obrazovanje učitelja, promovisano je četvoroknjižje „Nacionalno bez odijuma – pogled bez pretenzija” dr Saše Markovića, istoričara i dekana Pedagoškog fakulteta.
Dr Marković piše o temama koje se kreću od položaja srpskog učitelja u Ugarskoj, o potrazi za identitetom učitelja kod Srba, o idealima humanizma i identitetu bogočoveka, o kosovskom predanju, o „kulturnom nacionalizmu” u političkoj misli Srba s početka 20. veka, o ratnim vihorima Prvog svetskog rata, o stradanjima u Drugom svetskom ratu, o (post)modernizmu Vojvodine – upravo o širokom spektru pitanja koja se odnose na razvoj, zanose i zablude tokom nacionalne istorije i definisanje sopstvenog identiteta u turbulentnim trenucima prošlosti.
„U ovim knjigama prikupljeni su tekstovi koje sam pisao u poslednjih desetak godina, s namerom da izrazim ono čemu težimo i ovde na fakultetu – da se neguje kulturni izraz u svemu, pa i izražavanju nacionalnog”, rekao je u uvodu dr Marković.
O knjizi su uz autora govorile i njegove kolege, istoričari i filozofi. Tako dr Željko Vučković ističe da su još stari Grci postavili temelj kako prići stvarima: spoznaj samog sebe i drži meru.
– Posle 20. veka kao veka velikih ideologija, 21. vek je vek identiteta i zato zauzima posebno mesto u humanističkim naukama. Ove knjige svoju potvrdu dobiće u narednom periodu kada će se srpski narod, nakon dugog perioda neizvesnosti između klanja i oranja, između deoba i seoba dovesti do mirne i sigurne luke pomiren sa sobom i svetom. U recenziji je korišćena reč „učtivost” i u delu Saše Markovića i prilikom polemika oseća se lična učtivost, što pristoji i instituciji koju predstavlja i gradu u kojem postoje – rekao je dr Vučković.
Upravo izrazit, a danas ne tako čest kvalitet i sposobnost za tolerantnost i polemiku uz uvažavanje neistomišljenika istakli su i učesnici tribine dr Goran Vasin, dr Mihael Antolović i dr Saša Radojčić.
– Marković govori o srpskom kulturnom nacionalizmu koji ističe kulturne vrednosti i te vrednosti su ono što legitimiše tu naciju. Bavi se savremenom Vojvodinom i pokazuje da imamo sukob dva koncepta, dva polazišta: jedan je na osnovu posebnosti vojvođanskog prostora pokušao da nametne oblik političkog identiteta i polazište koje je te posebnosti htelo da ukine u ime opšteg identiteta. Saša Marković se ne opredeljuje ni za jedan, već traži opravdanje i za jedan i za drugi, svestan da upravo njena multikulturalnost gradi vojvođanski identitet – kaže dr Radojčić.
Za dr Gorana Vasina vrednost ovog četvoroknjižja je u spremnosti autora da se bavi temama koje su, koliko god puta da su obrađene, uvek izazovne za istoričara, poput Jugoslavije, položaja Vojvodine, srpske duhovnosti i kulture, sve ono što karakteriše Srbe kroz istoriju, i sve to bez ustručavanja i zatvorenosti za kritiku i polemiku.
– Zdrav nacionalni identitet treba da počiva na kulturi i obrazovanju– kaže dr Mihael Antolović koji ocenjuje da živimo u vreme znanja, a svakodnevno se srećemo sa neznanjem. – U ovim tekstovima insistira se na meri, na važnosti međusobnog uvažavanja, toleranciji i kulturi dijaloga koja nedostaje ne samo u nauci i kulturi, već u celom srpskom društvu i te vrednosti predstavljaju najveći značaj ovog četvoroknjižja.
Izlažući svoje naučno polazište i stavove koje je izneo u tekstovima, dr Marković je rekao da je od devedesetih godina prošlog veka kod nas prisutna ideološka odbrana koja se služi kvaziistorijom:
– Utemeljenje sam potražio i u našim prethodnicima, misliocima kao što su Stojan Novaković, Laza Kostić, Mihailo Polit Desančić, Tihomir Ostojić koji su imali odmeren pristup u nacionalnom izrazu, ili ličnostima poput Milana Kašanina, Mihajla Đurića ili Borislava Pekića, koji su umeli da pomire nacionalno sa kosmopolitskim svedočeći da je mogućnosti izmirenja nacionalnog sa demokratskim i univerzalnim.
Izvor: Politika
Neki ljudi jednostavno imaju taj magični talenat da vas nasmeju, oraspolože i na trenutak nateraju da zaboravite sve bri...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.