U celokupnom stvaralačkom opusu Milana Konjovića, crtež je polazna tačka. Izložbu "Crteži Milana Konjovića" čine dela koja su nastala u razdoblju od 1917. do 1920. godine.
Postavku ove veoma značajne izložbe čini 66 crteža koja su podeljena u tri celine; "Skice sa fronta", "Praška abeceda" i "Crteži iz parka". Nakon završetka gimnazije, umesto na akademiju Konjović je prisilno mobilisan i odlazi u Budimpeštu u školu rezervnih oficira. Svako slobodno vreme od vojničkih obaveza koristio je crtajući. U sklopu postavke predstavljeno je 14 crteža iz tog perioda - piše RTS.
"Po završetku rata 1919. godine upisao je akademiju umetnosti u Pragu kod profesora Vlaha Bukovca, ali ne bez rezlultata. Sačuvani crteži iz tog perioda govore i te kako o Konjovićevom izuzetno disciplinovanom radu. Radi se o crtežima koji su nastali u duhu akademizma. Po napuštanju akademije, upoznaje češkog avangardnog slikara Jan Zrzavija koji pristaje da radi sa Konjovićem, to je dakle bio nekakav ubrzani kurs. Jan Zrzavi je uveo Konjoviću mnoge tajne slikarskog zanata. Jedan od zahteva je bio da radi crteže po uzoru na Leonarda da Vinčija, što on to naravno čini, a u postavci se nalazi nekoliko crteža", ističe Nebojša Vasić, kustos.
Najzastupljenija serija crteža nastala je u parku Stromovka u Pragu.
"Radi se o veoma značajnim crtežima zato što su to krotki brzi crteži, skice gde je jednostavno Konjović od tih strogih ranijih crteža, sad ima jednu potpunu slobodu tog likovnog izražavanja. Crtao je kako je govorio od jutra do mraka. Porodice sa decom, penzionere, zaljubljene parove i sve ono što je bilo deo njegovog fokusa", navodi Nebojša Vasić, kustos.
U tom periodu Konjović upoznaje svoju suprugu Emu Maštovsku koja će narednih decenija i te kako biti prisutna u njegovom radu, izazovima i slikarskim krizama, što je ispunilo čitav 20. vek.
