Svakom gradu u Srbiji potrebno je jedno ovakvo udruženje!
„Somborske šnajderke su žene koje su uzele sudbinu u svoje ruke – naučile smo da krojimo svoj put. Svojim ličnim iskustvom želimo da pošaljemo poruku drugim ženama: većina nas, bez obzira na obrazovanje i društveni položaj, može da dospe u zamku nasilnika. Mi smo žene koje su nekada bile na margini, odbačene od porodice i prijatelja, niko nam nije verovao – a uspele smo da napravimo svoju modnu kolekciju, da se probijemo na američko tržište, imale smo svoju reviju, svojim rukama smo sašile haljine i iznele ih kao pobednice na crvenom tepihu“.
Dr Tamara Rudić je svojim rečima najbolje opisala neverovatnu misiju u koju se upustila sa pet hrabrih saborkinja. Za vreme pandemije, žene koje su se upoznale u teškom razdoblju života su se udružile kako bi šile maske. Taj mali korak izrodio je nešto mnogo veće – nadu u bolje sutra za svaku žrtvu nasilja.
„Somborske šnajderke“ su danas udruženje žena koje su preživele nasilnike i odlučile da se ekonomski osamostale svojim radom. One šiju razne stvari, od haljina do lutaka, ali važnije od toga, prepoznale su šta sve treba ženama kada izađu iz sistemske podrške i nastoje da svakoj to obezbede. Od krova nad glavom, do vozačke dozvole.
Razgovarala sam sa tri „Somborske šnajderke“ – Tamarom Rudić, J.S. i Lj.M.
One nas mogu naučiti vrednim lekcijama: kako se zapravo ženama pomaže da stanu na svoje noge.
Žene se u 30 odsto slučajeva vraćaju nasilniku zbog ekonomskih razloga, što ih stavlja u životnu opasnost i dodatno traumatizuje njihovu decu, govori Tamara Rudić za Zadovoljna.rs. Žrtve nasilja imaju podršku od države samo jedan kratak period – a posle toga su najčešće prepuštene same sebi. To pokazuje iskustvo J.S. i Lj.M.
„Kad sam tek izašla iz sigurne kuće, nije bilo lako, ali sam imala podršku bar nekih ljudi koji me nisu osuđivali, jer žena uvek bude osuđena. Svi te gledaju ispod oka“, kaže nam J.S.
„Ja nisam imala podršku nikoga, sama sam počinjala s petoro dece. Kad izađeš niko ti ne veruje, osuđuju te, govore: ‘Zašto nije ćutala, zašto nije trpela’. Uvek ima svega. Ljudi ne saslušaju tvoju priču, već te prelako osude“, dodaje njena saborkinja LJ.M.
LJ. M. nije izneverila samo okolina, već i nadležne službe.
„U institucijama mi nisu verovali i čak su svedočili u korist nasilnika. Socijalna radnica koja je došla na uviđaj napisala je da sam bila ‘sveže okupana i ofarbane kose’, što uopšte nije bila istina – bila sam u jako lošem stanju. To je bilo u tonu: ‘Ona se rastala, vidi je šminka se’. To je osuda, to nije pomoć nikakva. Nije mi verovala. A ako institucije nisu tu kada nam trebaju, ko će da bude?“ pita se LJ.M.
Njoj je prišla žena koja je od početka u „Somborskim šnajderkama“ i pitala je da im se pridruži. Tada je Lj.M. shvatila koliko je bitna zajednica žena koje su prošle kroz istu traumu i koje najbolje razumeju šta joj zapravo treba – edukacija i rad. Jer, jedino kroz posao, kroz zanat, Lj.M. može sebi i svojoj deci da obezbedi dostojanstven život.
A upravo to je misija „Somborskih šnajderki“.
„Somborske šnajderke mi pomažu oko krova nad glavom, da nađem kuću za sebe i svoju decu, da ih obezbedim, oko skupljanja papira… Mi smo tu jedna za drugu u svako doba, da se oslonimo i pružimo podršku jer razumemo kroz šta smo prošle“, priča nam Lj.M.
Ovo udruženje od šest žena ima dva programa koje su definisale: jedan je podrška samostalnom stanovanju, a drugi je program mentorstva.
„Program podrške samostalnom stanovanju je koncipiran na osnovu realnih potreba žena kad izađu iz sistemske podrške. Dakle, sve ono što je neophodno ženi da organizuje pristojan život – od plaćanja stanarine, namirnica, školovanja dece, zdravstvene nege, adaptacija u stanu… Sve je to u programu definisano“, objašnjava Tamara Rudić.
„Važno nam je da žene steknu neka osnovna znanja u krojenju i šivenju, kako bi mogle da se zaposle u tekstilnim fabrikama. Ako žele da ostanu u organizaciji, imamo dve obučene mentorke koje žene uče naprednom nivou šivenja, gde se zapravo šiju haljine i druge ozbiljne stvari za ozbiljne klijente“, dodaje.
J.S. se uz pomoć „Somborskih šnajderki“ zaposlila u tekstilnoj fabrici, a LJ.M. je nastavila školovanje za konfekcionara u Beogradu. Omogućile su mnogim ženama da polože vozački ispit, jednoj ženi su pomogle da kupi mašine i pokrene krojački posao.
„Svaka ima neke svoje potrebe koje su individualne, pa smo tako i bazirali program. Jednoj ženi je potrebna pravna podrška, drugoj drva, trećoj zamena prozora – sve ono što žena iskaže kao potrebu, mi gledamo da sprovedemo u delo. Jako je važno da su žene koje su od početka u ‘Somborskim šnajderkama’ toliko ojačale da mogu drugima da pomognu iz svog ličnog iskustva i primera. Najveća pobeda ‘Somborskih šnajderki’ je kad se žena više ne oseća kao žrtva nasilja – već želi da pomogne drugim ženama“, kaže Tamara Rudić.
A sada je vreme da mi pomognemo njima.
„Somborske šnajderke“ pokušavaju da sakupe donacije za „Šnajderaj centar“ – jedan prostor u kojem bi sve radile zajedno i koji bi im olakšao rad.
„Vrlo bi nam značilo da otvorimo centar kako bismo sve bile zajedno. Sada smo podeljenje i nisu nam mašine kompletne – ja imam kod sebe neke, druga ima druge, neka uopšte nema… Jako bi nam značilo da budemo zajedno jer bismo u timu radile, a ovako ja radim jednu stvar, pa nosim kod koleginice drugu – to nam je dosta sporo. Napredovale bismo više kad bismo bile zajedno. Jedna kroji, druga šije, treća spaja, četvta iscrtava…“, priča nam J.S.
„Pre nekih mesec dana smo završile obuku i proširile delatnost konfekcije na krzno i kožu. Obratile smo se jednoj gospođi koja radi to i ona nas je podučila kako se šiju torbe i prsluci. Trudimo se, svaka od nas je drugačija, ali se dopunjujemo. Zato nam treba šnajderaj centar, da bismo bile kao veliki mozak“, dodaje.
U „šnajderaj centru“ bi Somborske šnajderke mogle da prihvate žene koje možda nemaju uslova da kod svoje kuće drže mašine i sarađuju s njima, predočava Tamara Rudić.
„Mogle bismo da pomognemo većem broju žena koje izlaze iz sistemske podrške, mogle bismo da primamo veće porudžbine. Planirale smo u okviru tog centra i igraonicu i učionicu za decu, kako bi neko mogao da im čuva mališane, a da se one u potpunosti posvete radu. Želimo da iskru i hrabrost koju smo prepoznale kod sebe prenesemo i drugim ženama, koje sigurno imaju još veće potencijale nego mi. Želimo da im pomognemo da veruju u sebe“, kaže nam ona.
Navikli smo na konferencije na kojima se iznose statistike da je broj femicida u ovoj godini nadmašio prošlu – a to su sve pokazatelji da sistem ima velike rupe, priča nam Tamara.
Kako je taj Zakon o sprečavanju nasilja nad ženama uopšte donet, a da nije razmotrio podatak da su žrtve nasilja u više od 60 odsto slučajeva ekonomski zavisne i nezaposlene, pita se ona.
„Somborske šnajderke“ nude konkretna, praktična rešenja za koren zlokobnog problema našeg društva – a zato svi treba da im pružimo maksimalnu podršku. Reči J.S. i Lj.M. koje danas zarađuju svoj novac sa svojih 10 prstiju, dovoljan su razlog da se svi udružimo za „Somborske šnajderke“.
„Razumemo da se mnoge žene plaše da odu od nasilnika zbog osuda, zbog toga što im niko ne veruje, ali ne treba trpeti! Mi smo tu, ‘Somborske šnajderke’ – nas mogu kontaktirati u svako doba i nećemo ostaviti nikoga na cedilu. Naučićemo ih da budu nezavisne, da mogu da prehrane sebe i svoju decu – uvek smo tu za njih. One su kraljice, nisu ničiji džak za udaranje“, poručuje Lj.M.
„Samo treba da shvate da sebi treba da budu najbitnije – svako je rođen sa slobodom življenja i razmišljanja. Sve smo bile u toj situaciji šta ćemo i kako ćemo, ali kad presečeš, sve bude lakše – tek tada shvatiš kakvu snagu imaš. Ne mora vas niko držati kao malo vode na dlanu, držite same sebe“, divan je zaključak J.S.
Redakcija portala Zadovoljna je odlučila da pomogne Somborskim šnajderkama i svim ženama u Srbiji. U Beogradu u klubu Karbon 26. decembra u 19h organizujemo reviju i humanitarnu aukciju haljina koje su lično dizajnirale i šile Somborske šnajderke. Sav prihod sa aukcije će ići njima za osnivanje novog prostora za rad, Šnajderaj centra u Somboru. Pomozi nam da zajedno ostvarimo ovu misiju. Šeruj, dođi, podrži Somborske šnajderke, DOKAŽI BAJKU.
Ukoliko želite da pomognete Somborskim šnajderkama, a niste u mogućnosti da dođete na aukciju njihovih haljina, to možete da učinite uplatom na njihov račun 340-11027008-77.
Izvor: nova.rs
Proteklog vikenda Zaječar je bio domaćin tradicionalnog Gala kupa. Učešće je uzelo oko stotinjak takmičara, među kojima su bili i tri člana somborskog powerlifting kluba Sever.
Miljana Mitrović je nastupala u konkurenciji sub juniora u kategoriji + 84 kg, gde se okitila zlatnom medaljom. Petar Glušac se takmičio u kategoriji sub juniora do 83 kg. U veoma velikoj konkurenciji uspeo je da se izbori za drugu poziciju i srebrnu medalju.
Darko Glušac se takmičio u master 1 kategoriji do 120 kg. Darko je opravdao ulogu favorita i zasluženo osvojio prvo mesto i zlatnu medalju. Kako se navodi u klupskom izveštaju, njemu je dodeljen i pehar za najjačeg mastera takmičenja.
Izvor: somborsport.org
Regionalna razvojna agencija Bačka, koja aktivno sarađuje na zajedničkim projektima sa Somborom održala je drugu redovnu sednicu Skupštine ovog društva u Somboru.
"Sa Somborom uspešno privodimo kraju realizaciju međunarodnog projekta "CINEMA", gde je Grad Sombor pilot lokacija sa srpske strane. Nosilac projekta je Privredna komora iz Slovenije i mi se nadamo novoj saradnji sa Somborom u tom smislu", kazala je Ivana Krsmanović, direktor Regionalne razvojne agencije Bačka.
Sednica je bila prilika da se usvoji plan rada i finansijski predlog za 2023. godinu, a na njoj su prisustvovali i predstavnici lokalne samouprave grada Sombora.
Izvor: RTV
Javno komunalno preduzeće “Usluga” raspisalo je licitaciju za zakup pijačnih tezgi i pijačnih kocki na gradskoj pijaci u Odžacima.
Licitacija će se održati prikupljanjem zatvorenih ponuda koje ponuđači dostavljaju lično ili putem pošte, u zatvorenoj koverti sa naznakom: “Ponuda za zakup pijačne tezge/velika kocka/mala kocka broj: _____ u redu broj: _____ – NE OTVARATI”.
Na poleđini koverte upisati ime i prezime, adresu i broj telefona. Ponuda treba da sadrži upisanu ponuđenu cenu i dokaz o registrovanoj radnji ili poljoprivrednom gazdinstvu u neoverenoj kopiji.
Početna cena zakupa pijačne tezge je 11.000 dinara, pijačne kocke velike 6.800 dinara i pijačne kocke male 3.300 dinara. U cenu je uračunat PDV.
Zatvorene ponude dostavljaju se najkasnije 24. decembra do 10 časova. Javno otvaranje ponuda je istog dana sa početkom u 10.30 časova u prostorijama preduzeća na gradskoj pijaci u Odžacima.
Druga javna prezentacija o Predlogu Nacrta Plana razvoja Vojvodine 2023-2030. održaće se u sredu, 21. decembra u velikoj sali Gradske kuće u Somboru, na Trgu svetog Đorđa 1).
Događaj će početi u 11 časova.
Događaju će prisustvovati zamenik pokrajinskog sekretara za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu Radivoj Paroški i gradonačelnik Sombora Antonio Ratković, kao i predstavnici lokalnih samouprava Zapadno-bačkog i Severno-bačkog upravnog okruga.
O procesu izrade Plana razvoja Vojvodine govoriće Maja Sokić Heger iz Razvojne agencije Vojvodine, a o razvojnim pravcima AP Vojvodine predstavnici pokrajinskih sekretarijata.
Tekst Nacrta Plana razvoja AP Vojvodine 2023-2030. dostupan je na internet stranici www.ekonsultacije.com, www.planrazvojaapv.rs i www.region.vojvodina.gov.rs
Izvor: 021.rs
Kulturni centar u Kuli će u nedelјu, 25. decembra, biti domaćin manifestacije Crnogorsko veče. Program počinje u 19 časova, a, u okviru bogatog kulturno-umetničkog programa, nastupiće zdravičar, guslari i glumci. Ulaz je slobodan. Nakon ovog dela programa, u restoranu „Kod Ćira“ biće organizovana svečana večera, sa početkom u 20:30 časova. U okviru programa nastupiće Nina Šipčić, Miloje Bubanja, Branka Šćepanović i Terapija bend.
Cena ulaznice za svečanu večeru je 1200 dinara. Sve detalјnije informacije, kao i rezervacije, moguće je dobiti na brojeve telefona: 062/724-760 i 063/556-100. Organizator Crnogorske večeri je Udruženje Crnogoraca opštine Kula, uz pokrovitelјstvo Uprave za saradnju sa dijasporom-iselјenicima Vlade Crne Gore, a sufinansijer manifestacije je Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice.
Kao i nekoliko prethodnih godina, kada se bliže novogodišnji i božićni praznici, UG ,,Moj Apatin” organizuje manifestacije za najmlađe sugrađane i građane opštine. I ovog decembra udruženje se angažovalo na realizaciji kulturnog događaja u koje je uključen veći broj učesnika.
U novogodišnjem koncertu koji će se održati u sredu, 21. 12. 2022. godine, učestvovaće hor i nastavnici OMŠ ,,Stevan Hristić” Apatin, raspevani talenti muzičke radionice ,,Kids fest” Apatin i gosti iz Sombora.
Program će biti prožet dečjim i popularnim pesmama koje će izvoditi učenici sa nastavnicima muzičke škole, solisti muzičke radionice, a na kraju programa premijerno će se predstaviti muzički sastav ,,Stonehenge” (Stounhendž) sa popularnim rok numerama čiji su članovi mlade nade somborske muzičke scene.
Kako su učesnici programa i učenici OŠ ,,Žarko Zrenjanin”, škola je sa zadovoljstvom prihvatila da bude domaćin ovog koncerta koji će se održati u Višenamenskoj sali škole. Program novogodišnjeg koncerta biće upriličen u dva dela: prvi, koji počinje u 11:30 časova za učenike drugog i četvrtog razreda i drugi, koji počinje u 12:30 časova za učenike prvog i trećeg razreda.
Praznično raspoloženje će mađim osnovcima upotpuniti novogodišnji paketići koje će dobiti nakon koncerta.
U četvrtak, 22.12.2022. godine, u Maloj galeriji Kulturnog centra, na adresi Laze Kostića 5, biće upriličeno otvaranje izložbe “Tajna mog drveta”, u okviru manifestacije “Drvo generacije 2022”, s početkom u 12.00 časova.
U Velikoj sali Kulturnog centra „Laza Kostić“, u nedelјu 18. decembra, premijerno je prikazan film „Somborski ubrađaj“ u organizaciji Gradskog kulturno-umetničkog društva „Ravangrad“.
Film prikazuje rekonstrukciju starog običaja somborskih Srba, koji su na jedan specifičan i svečan način predstavlјali široj društvenoj zajednici novu mladu koja je došla u porodicu.
Ispred UO GKUD „Ravangrad“ prim. dr Milan Božina zahvalio se svim akterima koji su učestvovali na projektu, svim domaćinima na lokalitetima gde je sniman film, a posebno se zahvalio autoru ovog projekta Slobodanu Vukobratoviću.
Ovo je jedan od projekata koje je Grad Sombor podržao na konkursu za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, a ispred lokalne samouprave premijeru su propratili član Gradskog veća Srđan Savić i pomoćnica gradonačelnika Jovana Milјević koja se zahvalila „Ravangradu“ što kroz svoj trud, rad i istrajnost čuvaju pesme, igre i običaje. „Kroz ovakve projekte čuvamo naše običaje od zaborava, izgrađujemo svest, naročito kod mlađih generacija, o značaju nematerijalnog kulturnog nasleđa“, naglasila je Milјević.
Slobodan Vukobratović predstavio je kako je došlo do ideje da se kroz jedan ovakav video projekat sačuva od zaborava jedan stari običaj specifičan za prostor Sombora.
„Sabirajući sačuvane fotografije i pisane tragove, ostvarili smo ovaj projekat pod nazivom Somborski ubrađaj. Kao čuvar folklorne tradicije srpskog i bunjevačkog naroda sa ovih prostora, Gradsko kulturno-umetničko društvo Ravangrad odlučilo je da ovaj običaj Srba, kao izuzetan raritet karakterističan samo za Sombor i okolne salaše, rekonstrukcijom sačuva od zaborava. Taj životni običaj somborskih Srba gotovo više niko ni ne pamti. Prošlo je 70 godina kako je izobičajen, ostali su tek skromni zapisi i požutele fotografije kao dokument da svedoče o njegovom postojanju“, rekao je Vukobratović.
Sam običaj ubrađivanja i njegovo značenje, publici je stručno predstavila Ljubica Bačić ispred Gradskog muzeja Sombor.
Kulturno Umetničko Društvo “Mažoretkinje iz Apatina” održalo je proteklog vikenda “Humanitarni novogodišnji koncert” u Velikoj sali apatinskog Doma kulture. Za radio Dunav je govorila Mirjana Lazić, predsednica apatinskih mažoretkinja.
-Ove godine održavamo Novogodišnji koncert, drugi po redu, s tim što je razlika u tome da je ove godine, koncert humanitarnog karaktera, sredstva su namenjena Udruženju dobročinitelјa “Mali princ” Apatin. Pored dece iz “Malog princa” tu je i Kalina Došen, Plesni klub “Ronda” Sombor, nadam se da ćemo uživati svi zajedno, želјa mi je da nam ovo postane tradicija, rekla je Mirjana povodom događaja.
Predsednica KUD-a “Mažoretkinje iz Apatina” pozvala je sugrađane da i ubuduće prate njihov rad, uz lepe Novogodišnje želјe.
Pred punom salom apatinskog Doma kulture, nizali su se odlični nastupi mališana, ali i članova Plesnog kluba “Ronda”.
Događaj su otvorila deca iz Udruženja dobročinitelјa “Mali princ”, oduševivši nastupom prisutne u sali, a osim njih, nastupili su juniori i kadeti, kao i najmlađa grupa apatinskih mažoretkinja “Zvezdice”, prikazavši “Božićnu koreografiju”.
Na koncertu su nastupili i članovi plesnog kluba “Ronda” Sombor, mlada sugrađanka Kalina Došen, članica kluba “Figura” iz Sombora i pevačica Zorana Mrđa sa pratnjom.
Publika je sve vreme aktivno učestvovala, pevušeći ili dajući gromoglasnim aplauzom podstrek učesnicima Novogodišnjeg humanitarnog koncerta.
Na ovom humanitarnom koncertu, kako su na svom fejsbuk profilu naveli iz Udruženja dobročinitelјa “Mali princ” Apatin, prikuplјeno je 21.740,00 za potrebe udruženja, osim ovog podatka stoji i Novogodišnja čestitka.
“Mali prinčevi i princeze od srca vam žele sve najlepše za predstojeće praznike.”
Izvor: Radio Dunav
Poslednjih godina kortizol se sve češće pominje kao uzrok brojnih tegoba – od hroničnog umora i nesanice do nakupljanja ...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.