Potreba za samoćom nije samo osobina ličnosti, već je oblikovana biologijom, ranim iskustvima, pa čak i vekovnim ulogama određenih rasa.
Bez obzira da li imate psa koji vas verno prati iz sobe u sobu ili onog koji srećno drema sam u susednoj sobi, količina vremena koju svaki ljubimac treba da provede sam varira mnogo više nego što većina vlasnika shvata.
Potreba za samoćom nije samo osobina ličnosti, već je oblikovana biologijom, ranim iskustvima, pa čak i vekovnim ulogama određenih rasa, objasnila je veterinarka iz Los Anđelesa Kristal Hit za Newsweek.
Iako samoća može biti stresna za neke pse, veterinarka Hit ističe da većina pasa i dalje ima koristi od neometanog odmora - sve dok nisu potpuno sami.
„Mnogi psi ne vole da budu ostavljeni sami. Mogu pokazivati ponašanja povezana sa anksioznošću odvajanja, kao što su lajanje ili zavijanje, neprestano koračanje ili destruktivno ponašanje ako se ostave sami bez ljudskog društva“, dodala je.
Istovremeno, Hit naglašava da je mirno vreme za odmor ključno:
„Većina pasa ceni mirno, bezbedno mesto za odmor gde neće biti uznemireni, sve dok znaju da ste u blizini", kaže veterinarka.
Ona preporučuje stvaranje posebnih mirnih zona u domu i upozorava da se simptomi anksioznosti zbog razdvajanja verovatnije javljaju „kada se rutina iznenada promeni, kao što je bio slučaj posle pandemije“.
Toleranciju na razdvajanje od vlasnika u velikoj meri oblikuju iskustva iz ranog uzrasta i temperament psa.
„Iskustva tokom štenećeg doba mogu nam reći da li će pas kasnije pokazivati znake anksioznosti zbog razdvajanja“, rekla je Hit.
Psi koji su skloniji uzbuđenju ili pesimizmu se više muče kada se ostave sami, često pokazujući simptome poput nemira, cviljenja ili balavljenja.
Rutina takođe igra ključnu ulogu.
„Nepredvidive rutine otežavaju razdvajanje psima“, objasnila je Hit.
Vežbe koje omogućavaju psu da provede kratke periode sam takođe mogu pomoći anksioznim psima da izgrade svoje samopouzdanje.
Prema rečima veterinarke Hit, prvobitna namena rase može predvideti koliko će se dobro pas nositi sa odsustvom svog vlasnika.
„Rase odabrane za samostalnije radne uloge... pokazale su niže stope ponašanja povezanih sa anksioznošću zbog razdvajanja“, rekla je ona. Takvi psi obično bolje podnose samoću.
S druge strane, rase koje su razvijene da blisko sarađuju sa ljudima teže se nose sa usamljenošću.
Tu spadaju rase kao što su border koliji, australijski ovčari, nemački ovčari, labradori retriveri, zlatni retriveri, mađarski vižli, kavaler king čarls španijeli, pudle i popularne „dudl“ rase.
Hit naglašava da su ponašanja povezana sa anksioznošću zbog razdvajanja složen problem. Neki psi reaguju iz straha, drugi iz frustracije.
„Vreme koje će pas provesti sam povećavate veoma sporo. Iznenadna velika povećanja tog vremena često izazivaju anksioznost“, dodala je. Pošto nepredvidivost povećava stres, doslednost je ključna.
Veterinarka podstiče vlasnike da svojim psima ponude različite oblike mentalne stimulacije. Ona preporučuje igre njuškanja, rotiranje igračaka koje psi koriste i dopuštanje psima da sami biraju mesta za odmor.
Izgradnja samopouzdanja pre nego što vlasnik napusti kuću - na primer kroz šetnje sa puno njuškanja ili rešavanje interaktivnih zagonetki - pomaže psu da bude mentalno mirniji.
Znaci stresa kao što su lizanje usana, skrivanje, nervozno koračanje ili stalno gledanje u vrata mogu ukazivati na to da vašem ljubimcu treba više prostora ili mira.
S druge strane, izražena vezanost, praćenje vlasnika za petama ili anksioznost čak i tokom kratkih razdvajanja mogu signalizirati da je psu potrebna veća podrška i predvidljivost u njegovoj svakodnevnoj rutini.
Rekordan broj učesnika u Beogradu na 6. Beogradskom jesenjem polumaratonu koji je danas okupio blizu 5000 učesnika iz 52 zemlje.
U okviru manifestacije održano je Prvenstvo Srbije u polumaratonu za seniore i seniorke, gde je šampionsku titulu osvojio član Atletskog kluba Apatin Đuro Borbelj sa rezultatom 1 sat 7 minuta i 49 sekundi i na taj način odbranio titulu osvojenu prošle godine na Prvenstvu Srbije u polumaratonu čiji je domaćin bio Apatin.
Na Prvenstvu Srbije nastupila su još tri člana kluba Zoran Radičanin zauzeo je 8. mesto, Milan Marinković 11. mesto, dok je Marko Kokanov osvojio 14. mesto.
Đuro Borbelj koji je u 2025. godini objedinio je seniorske titule u maratonu i polumaratonu, nastupio na Evropskom prvenstvu na 10 km na putu u Briselu, na kraju sezone nastupiće za seniorsku reprezentaciju Atletskog saveza Vojvodine na Svesrpskom kupu u dvorani na 3000 metara, koji se održava 6. decembra ove godine u Beogradu.
Osvojenom još jednom medaljom Atletski klub Apatin nstavio je dugogodišnji niz sezona sa osvojenim titulama u raznim disciplinama.
Upredo sa osvajanjem medalja u seniorskim kategorijama Atletski klub Apatin, nastavlja sa stvaranjem mladog stručnog i takmičarskog kadra kroz realizaciju besplatnih treninga tri puta nedeljno za najmlađe sugrađane, u ovom trenutku na treninzima se okuplja blizu 60 dece i školovanje trenerskog kadra u Pokrajinskom zavodu za sport i medicinu sporta Vojvodine.
Kompletirano je poslednje jesenje kolo srpkoligaškog karavana. Čonopljanska "Sloga" je u poslednjem meču godine poražena na gostovanju u Divošu sa 4:2. Domaćin je poveo u 29. minutu pogotkom Veselinovića. Osam minuta kasnije Mitrović je duplirao prednost. Gosti su u trećem minutu nadoknade prvog dela uspeli da smanje golom Stankovića. Sredinom drugog poluvremena Ignjić je povisio sa 3:1. Igrao se 75. minut kada je Saša Tomanović smanjio zaostatak domaćina. Samo što su krenuli sa centra Divošani su postigli novi pogodak, a konačan rezultat postavio je Lazar Veselinović svojim drugim golom na susretu. Zapisnik… I preostali tri današnja meča dobili su domaćini. Sloven je bio bolji (2:1) od Mladosti iz Bačkog Jarka. Identičnim rezultatom Mladost iz Omoljice dobila je Veternik, dok je Omladinac sa 3:1 slavio nad Dinamom 1945 iz Pančeva. Subotnje rezultate možete pogledati u prilogu. Da rezimiramo, Sloga je prvi deo šampionata završila na 12. mestu sa 16 osvojenih bodova. Čonopljanci su četiri puta slavili, isto toliko mečeva su remizirali, dok su sedam puta bili poraženi. Postigli su samo golova, a primili duplo više. U prvom meču prolećnog dela očekuje ih duel sa trećeplasiranim Naftagasom.
Tabela: Željezničar (I) 32, Hajduk 31, Naftagas 30, Mladost (BJ) 27, Jedinstvo 26, Dinamo 194 5- 25, Sloven 22, Vrbas 21, Veternik 18, Omladinac 17, Sloboda 16, Sloga 16, Inđija 15, Bačka 14, Mladost (O) 12, Kikinda 7.
Parovi narednog (16) kola: Sloga – Naftagas, Sloboda – Dinamo 1945, Omladinac – Bačka, Jedinstvo – Željezničar (I), Inđija – Kikinda, Vrbas – Veternik, Mladost (O) – Mladost (BJ), Sloven – Hajduk.
Izvor: somborsport.org
Tinejdžerske godine donose burne emocije, nagle promene raspoloženja i povremene sukobe - sve to obično spada u normalan deo odrastanja. Ipak, ponekad iza uobičajene razdražljivosti može da se krije nešto ozbiljnije. Depresija kod tinejdžera ume da bude tiha, prikrivena i lako pogrešno protumačena kao tipično buntovništvo ili povlačenje.
Prepoznavanje razlike između prolaznog neraspoloženja i stvarne depresije ključno je za pružanje prave podrške.
Kada roditelj zna na koje signale treba da obrati pažnju, mnogo je lakše da prepozna kada je detetu potrebna pomoć i da reaguje na vreme - piše Cleveland Clinic.
Ako dete prolazi kroz uobičajen period tinejdžerske razdražljivosti, a ne depresije, on će verovatno da bude blag, kratkotrajan i izazvan određenim stresorima.
Normalno je da se tinejdžeri bore sa sopstvenim emocijama. Iako ponekad izgledaju i ponašaju se kao odrasli, njihov prefrontalni korteks, deo mozga koji reguliše emocije, nije potpuno razvijen sve do srednjih dvadesetih. Takođe, suočavaju se i sa hormonskim promenama i drugim efektima puberteta.
Ali ako pokazuju sledeće znakove depresije, treba da se odvedu kod lekara.
Da bi se procenilo da li su tinejdžerske promene raspoloženja simptom depresije, važno je da se obrati pažnja na njihov intenzitet, trajanje i eventualnu povezanost sa određenom situacijom.
Kada tinejdžeri imaju depresiju, njihovo ponašanje često se menja zajedno sa raspoloženjem. Psihološkinja Suzan Albers kaže da mogu da iskuse:
Usporeno mišljenje, govor ili pokrete (psihomotorno usporenje)
Teškoće u izražavanju emocija
Probleme sa izvršnim funkcijama
Slabu memoriju i koncentraciju
Nemir i poteškoće u samokontroli
Disciplinske probleme
Ako ponašanje tinejdžera postane agresivno, odmah treba da se kontaktira sa lekarom. On će da uputi roditelje i dete ka resursima koji su potrebni da bi se obezbedila njihova i detetova bezbednost.
Pedijatrica dr Veronika Isak preporučuje da dete pregleda stručnjak ako se značajno promeni koliko jede ili spava.
- Važno je isključiti da iza tih promena ne stoji neki zdravstveni problem - kaže ona.
Depresija može da izazove fizičke simptome, pa treba obratiti pažnju ako dete ima:
Glavobolju
Bolove u zglobovima ili telu
Probleme sa stomakom
Neregularne menstrualne cikluse
Problemi na više polja
Ako tinejdžer ima poteškoće u nekoliko aspekata života, poput školskih obaveza, vannastavnih aktivnosti i prijateljstava, to može da ukazuje na neki dublji problem, poput depresije.
Dr Albers preporučuje da se razgovara sa detetom o svemu, od vannastavnih aktivnosti do omiljene muzike. Uloga roditelja je da sluša, a ne da sudi.
- Ohrabrujem roditelje da pitaju. Vodite stalni razgovor sa svojim detetom i budite otvoreni za trenutak kada ono bude spremno da priča - naglašava dr Albers.
Depresija može da izazove probleme sa samopouzdanjem i samopoštovanjem, baš kao što problemi sa samopouzdanjem mogu da doprinesu razvoju depresije. Osećaj bezvrednosti može da dovede do toga da tinejdžer izbegava ljude i aktivnosti u kojima je ranije uživao.
Ukoliko se primeti da dete redovno kritikuje sebe, okrivljuje se ili loše govori o sebi, možda je vreme da se proceni da ne pati od depresije.
- Normalno je ponekad biti razočaran sobom, ali ako se to događa prečesto, ti obrasci samosabotirajućeg razmišljanja mogu da se ukorene, pogoršavajući depresiju i anksioznost -priznaje dr Isak.
Ona takođe naglašava koliko je važno pratiti upotrebu društvenih mreža.
- Iako društvene mreže mogu biti pozitivan alat za kreativnost i povezivanje s prijateljima ili porodicom, znamo i da mogu doprineti negativnim ponašanjima kao što su vršnjačko nasilje, posramljivanje zbog izgleda i negativan unutrašnji govor - objašnjava Isak.
Kod depresije i upotrebe supstanci važno je znati da, ako postoji jedno, povećava se rizik da se razvije i drugo.
Ako se dete bori sa zavisnošću, razgovar sa lekaro je neizostavan.
Kada se pomene samopovređivanje, najčešće se pomisli na udaranje, rezanje ili paljenje kože. Međutim, neki oblici samopovređivanja, poput čupanja kose ili čačkanja kože, mogu da budu znatno suptilniji. U slučajevima sumnje na samopovređivanje, dr Isak savetuje obraćanje pedijatru.
Ako tinejdžer izrazi misli o samoubistvu, odmah treba da se kontaktira njegov pedijatar.
Cleveland Clinic
Kada se osećate tromo ili imate problem sa održavanjem ili smanjenjem telesne težine, lako je okriviti usporen metabolizam.
Ali metabolizam nije jednostavan prekidač koji možete uključiti ili isključiti novim treningom ili dijetom. Iako ishrana i kretanje igraju važnu ulogu, metabolizam je mnogo složeniji sistem – zbir svih hemijskih reakcija u telu koje hranu pretvaraju u energiju potrebnu za sve, od otkucaja srca do misli. Osim genetike, starosti i načina ishrane, na njegov rad utiču i svakodnevne navike, piše EatingWell.
Prema nutricionistima, ovi često zanemareni faktori mogu značajno uticati na to kako telo sagoreva energiju. Dobra vest je da male, održive promene mogu dugoročno podržati zdrav metabolizam.
Stres nije samo emocionalni teret – može snažno uticati i na metabolizam. Kada stres postane hroničan, telo proizvodi povišene nivoe hormona kortizola. U kratkim naletima, kortizol pomaže da se nosimo sa neposrednim izazovima, ali dugoročno može narušiti ravnotežu i uticati na to kako telo koristi i skladišti energiju.
"Kada je kortizol stalno visok, telo energiju zadržava umesto da je sagoreva", objašnjava nutricionistkinja Keiti Šimpelpfening. Kortizol takođe utiče na nivo šećera u krvi, čineći telo sklonijim skladištenju masti. Duboko disanje, meditacija i boravak u prirodi mogu smiriti nervni sistem i podržati metaboličko zdravlje - piše B92.
Dobar san nije luksuz, već biološka potreba za pravilno funkcionisanje metabolizma. Loš ili nepravilan san može poremetiti hormone gladi i sitosti, grelin i leptin, otežavajući regulaciju apetita i energije.
"Cirkadijalni ritam zavisi od adekvatnog sna", ističe nutricionistkinja Liza Endruz. "Nedostatak sna može usporiti metabolizam i povećati lučenje hormona poput kortizola, koji utiču na regulaciju šećera u krvi i telesnu težinu". Stručnjaci preporučuju 7 do 9 sati kvalitetnog sna svake noći.
U probavnom traktu žive trilioni mikroorganizama koji čine crevni mikrobiom, ključan za ukupno zdravlje, uključujući metabolizam. Ti mikrobi pomažu da se hrana razgradi, apsorbuju hranljive materije i proizvode esencijalni vitamini.
"Mikrobi u vašim crevima igraju veliku ulogu u metabolizmu", naglašava nutricionistkinja Tejlor Berggren. Neravnoteža u mikrobiomu može ometati efikasnu preradu hranljivih materija. Raznovrsna ishrana bogata vlaknima, voćem, povrćem, celovitim žitaricama i fermentisanom hranom podstiče zdrav mikrobiom.
Insulin omogućava ćelijama da koriste glukozu iz krvi za energiju. Kada ćelije postanu manje osetljive na insulin, stanje poznato kao insulinska rezistencija, metabolizam može biti poremećen.
"Kada ćelije ne reaguju pravilno na insulin, telo teže koristi glukozu, a metabolizam masti usporava. To olakšava skladištenje masti i otežava sagorevanje", ističe nutricionistkinja Johana Kac. Poboljšanje osetljivosti na insulin putem ishrane, vežbanja i zdravih navika jednako je važno kao i izgradnja mišića.
Iako genetiku ne možete promeniti, možete usvojiti navike koje podržavaju rad metabolizma. Nutricionisti ističu nekoliko ključnih preporuka:
Uključivanje dovoljno proteina u svaki obrok i užinu moćan je način za podsticanje metabolizma. Ciljajte 20–30 g proteina uz obroke i 10–15 g uz međuobroke.
Trening snage pomaže u očuvanju mišića, koji u mirovanju troše više kalorija nego masno tkivo. Vežbe sa opterećenjem, poput dizanja tegova ili treninga sa elastičnim trakama, dva puta nedeljno mogu podstaći aktivniji metabolizam.
Preskakanje obroka može uticati na metabolizam i regulaciju šećera u krvi. Jedno istraživanje pokazalo je da preskakanje ručka dva dana zaredom izaziva veći skok šećera u krvi nakon večere. Redovni obroci i međuobroci pomažu da energija i metabolička ravnoteža ostanu stabilni.
Podaci sistematskih pregleda kod dece školskog uzrasta, a koji su urađeni u 2023. godini, pokazuju da čak 10,7 odsto njih ima loše telesno držanje, naročito oni koji idu u osnovnu školu. Rančevi koje nose izuzetno su teški posebno za đake do četvrtog razreda. S obzirom na navedeno, postavlja se pitanje da li bi trebalo da se u osnovne škole uvedu ormarići kako bi učenici u njima držali knjige.
Predsednica Društva učitelja Beograda Zorica Vukajlović kazala je za Euronews Srbija da je pitanje ormarića u školama vrlo kompleksno.
- Apsolutno je tačno da su rančevi, naročito do četvrtog razreda osnovne škole, preteški za đake. Takođe, mnoga deca imaju problem sa lošim držanjem. Iz tog razloga sam za to da se uvedu ormarići. Mislim da ne postoji osoba na svetu koja bi rekla da nije za to. Međutim, ormarići pre svega zahtevaju prostor - kazala je.
Napomenula je da postoje škole u kojima ne postoji dovoljno prostora da se to učini.
- Učionice u njima su nedovoljno velike da bi ormarići mogli u njih da se postave, a takođe imaju i uske hodnike. Jednostavno, ormarići u takvim školama nemaju gde da se postave. Ja radim u školi koja je dugačka kao kasarna. Učionica ima oko 50 kvadrata, a imam 27 učenika. Prosto, škola nije projektovana da mogu da se postave ormarići - istakla je.
Dodala je da je i problem održavanje higijene ormarića jer škole imaju određen broj pomoćnog osoblja.
- Ormariće s vremena na vreme treba očistiti, dezinfikovati, oprati, a broj pomoćnog osoblja koje bi se i time bavilo određuje se na osnovu kvadrature škole, a ne broja dece. Đaci bi u te ormariće svašta stavljali, a zaista mislim da je higijena takođe veoma važna - zaključila je Zorica Vukajlović.
Suzana Mijušković iz Saveza učitelja Republike Srbije mišljenja je da treba da se postave ormarići.
- Ako ormarići ne mogu da stoje u učionici u nekim školama, onda mogu na hodnicima. Ako ne mogu ni tu, mislim da postoje određena mesta gde mogu. Naročito mislim da ormariće treba postaviti za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole - kazala je.
Dodala je da ormariće naročito treba postavljati za onu decu koja putuju do škola.
Da li ste se ikada zapitali zašto su neki ljudi uvek u potrazi za novim informacijama i odgovorima?
Astrologija nudi zanimljiv uvid, ukazujući na to da datum našeg rođenja može oblikovati našu žeđ za znanjem.
Postoje znaci Zodijaka čija znatiželja doslovno nema granica – oni su večiti učenici, istraživači i postavljači pitanja koji svet vide kao beskrajnu zagonetku koju treba rešiti, prenosi N1.
Vladar Blizanaca je Merkur, planeta komunikacije i intelekta, stoga ne čudi što se nalaze na vrhu ove liste. Njihov um radi brzinom svetlosti, neprestano upijajući nove informacije, činjenice i trivijalnosti.
Blizanci su majstori postavljanja pitanja, ne zato što žele biti naporni, već zato što ih iskreno zanima sve što ih okružuje. Za Blizance je svaka osoba nova knjiga koju treba pročitati, a svaka situacija prilika za učenje.
Dok Blizanci skupljaju činjenice, Strelčevi traže smisao. Pod vladavinom Jupitera, planeta ekspanzije i više svesti, njihova znatiželja usmerena je na velika pitanja. Zašto smo ovde? Koji je smisao života? Šta se nalazi iza horizonta?
Strelčevi neprestano teže širenju svojih mentalnih i fizičkih granica, a pitanja su njihovo glavno oruđe. Njihova žeđ za znanjem često se manifestuje kroz ljubav prema putovanjima, filozofiji i upoznavanju različitih kultura.
Vodolijina znatiželja je futuristička i inovativna. Kao vazdušni znak kojim vlada Uran, planeta revolucije i originalnosti, Vodolije su uvek korak ispred svog vremena.
Njihova pitanja često izazivaju i teraju druge na razmišljanje izvan okvira. Zanimaju ih nauka, tehnologija, društveni napredak i sve što je nekonvencionalno.
Časopis „Tajm aut“ je objavio sažetu listu najatraktivnijih zimskih destinacija za kratka gradska putovanja, a na samom vrhu našla se Atina u Grčkoj, koju opisuju kao nepravedno zanemarenu turističku opciju tokom zimskog perioda.
Zima je stigla, donoseći sa sobom vreme kada bi mnogi radije ostali u krevetu pod toplim ćebetom. Međutim, ako ste spremni da izađete napolje, otkrićete da čak i kratak zimski odmor može biti pravi izbor, piše Klix.
Osim što možete pobeći od božićne gužve i imati nešto čemu se radujete, postoji još jedna prednost: možete posetiti neke od najpoznatijih evropskih gradova bez gomile turista koji vam se guraju na putu.
Grčka prestonica je poznata kao letnja destinacija sa temperaturama koje dostižu 40 stepeni Celzijusa leti, ali „Tajm aut“ piše da je grad zapravo mnogo prijatniji u ovo doba godine.
Džon Ovans iz „Tajm auta“ se toliko zaljubio u Atinu tokom zime da je prošle godine odlučio da tamo provede celu sezonu. Prema njegovim rečima, „grad nikada ne upada u potpunu hibernaciju“, što znači da ima mnogo toga da se radi od septembra do marta.
Ovans veruje da bi Atina mogla da „preuzme krunu Lisabona“ kao vodeća evropska destinacija za digitalne nomade, zahvaljujući jeftinom životu, toplom načinu života i zanimljivoj, pomalo sirovoj eleganciji.
Vreme je iznenađujuće prijatno, sa temperaturama koje dostižu 20 stepeni tokom lepog zimskog dana.
Druga najpotcenjenija zimska destinacija za odmor na listi je Venecija. Ovaj grad je poznat po gužvi, ali ako planirate putovanje u januaru ili februaru, atmosfera je mnogo opuštenija.
Madrid je na trećem mestu. U osnovi, ako želite odmor bez borbe sa drugim gostima za toplu čokoladu u centru grada, ovo je mesto za vas.
Zabrana upotrebe društvenih mreža za mlađe od 16 godina u Australiji prvi je takav primer u svetu
Od 10. decembra, kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže moraće da preduzimaju „razumne korake“ kako bi obezbedile da mlađi od 16 godina u Australiji ne mogu da otvore naloge na njihovim platformama.
Već postojeći nalozi moraju da budu deaktivirani i uklonjeni.
Iz ove zabrane, prve te vrste u svetu je ideja da smanji „pritiske i rizike“ kojima deca mogu biti izložena na društvenim mrežama, kažu iz australijske vlade - piše BBC na srpskom.
Negativni uticaji javljaju se zbog „osmišljenih funkcija koje ih podstiču da provode više vremena pred ekranima, dok im istovremeno nude sadržaje koji mogu naškoditi njihovom zdravlju i blagostanju“.
Društvene mreže koristi 96 odsto dece uzrasta između 10 i 15 godina, a sedam od 10 njih bilo je izloženo nekom štetnom sadržaju i ponašanju, pokazuju podaci studijae čiju je izradu traćila vlada početkom 2025.
Neki od njih promovisali su mržnju prema ženama, prikazivali video snimke borbi i sadržaja koji promoviše poremećaje u ishrani ili samoubistvo.
Svako sedmo dete je takođe prijavilo da je doživelo seksualno zlostavljane, a više od polovine je reklo da su bili žrtve sajber nasilja.
U pitanju nije zabrana već način da „deca da upoznaju sebe pre nego što ih upozna svet“, kaže Greg Atvel, direktor australijske grupe aktivista 36 meseci koja se zalagala za podizanje minimalnog uzrasta za korišćenje društvenih mreža sa 13 na 16 godina.
„Ovde je suština u odlaganju momenta kada postaju digitalni građani ekosistema društvenih mreža za 36 meseci“, dodaje.
Australijska vlada je do sada imenovala devet platformi za koje će važiti zabrana: Fejsbuk, Instagram, Snepčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub, Redit i striming platforma Kik.

Vlada se našla i pod pritiskom da proširi zabranu na onlajn gejming.
U strahu da će se naći na meti, gejming platforme kao što su Robloks i Diskord nedavno su uvele provere starosti za neke funkcije u očiglednom pokušaju da izbegnu uključivanje u zabranu.
Vlada je rekla da će nastaviti da vrši reviziju spiska pogođenih platformi i da će uzeti u razmatranje tri glavna kriterijuma dok to radi.
Ti kriterijumi se sastoje od toga da li je jedina ili „značajna svrha“ platforme da omogući onlajn društvenu interakciju između dva ili više korisnika, kao i da li omogućava korisnicima da imaju interakciju sa nekim ili svim drugim korisnicima, i da li postoji mogućnost objavljivanja materijala.
Jutjub Kids, Gugl Klasrum i Vocap nisu uvršteni jer je ustanovljeno da ne zadovoljavaju te kriterijume.
Deca će takođe i dalje moći da gledaju sadržaje na platformama kao što su Jutjub, što ne zahteva da imaju otvoren nalog.
Deca i roditelji neće biti kažnjeni za kršenje zabrane.
Za njeno sprovođenje će biti zadužene društvene mreže, a suočiće se sa novčanim kaznama u visini i do 32 miliona američkih dolara za teška i ponovljena kršenja.
Vlada kaže da ove kompanije moraju da preduzmu „razumne korake“ da drže decu podalje od platformi i da koriste tehnologije za garanciju starosti korisnika – na navodeći tačno koje.
Navedeno je nekoliko mogućnosti, među njima i upotreba vladinih ličnih karata, prepoznavanje lica ili glasa i „zaključivanje starosti“.
Ovaj sistem koristi i druge informacije osim godine rođenja, kao što su pretraga i interakcija na mrežama da bi procenio starost korisnika.
Studija australijske vlade pokazala je da društvene mreže koristi 96 odsto dece starosti između 10 i 15 godina, a sedam od 10 njih je bilo izloženo štetnom sadržaju i ponašanju
Vlada ohrabruje platforme da koriste više različitih metoda istovremeno.
Takođe je rekla da platforme ne mogu da se oslone na to da korisnici sami deklarišu vlastite godine ili da roditelji garantuju za decu.
Meta, vlasnik Fejsbuka, Instagrama i Tredsa, najavila je da će početi da gasi tinejdžerske naloge od 4. decembra.
Oni koji budu bili ugašeni greškom moći će da koriste vladinu ličnu kartu ili da pošalju video selfi kako bi verifikovali uzrast, saopštila je kompanija.
Druge pogođene platforme još nisu saopštile na koji način će se povinovati zabrani.
Bez jasne predstave o tome koje metode će kompanije koristiti, teško je reći da li će zabrana društvenih mreža biti efikasna.
Ipak, izražena je zabrinutost da tehnologije za verifikaciju starosti mogu pogrešno da blokiraju neke korisnike, dok istovremeno ne uspeju da prepoznaju druge koji su maloletni.
Izveštaj same australijske vlade pokazao je da je tehnologija za procenu lica, na primer, najmanje pouzdana metoda za tačnu demografiju koju treba da pronađe.
Postavljena su i pitanja da li su novčane kazne za kršenje zabrane dovoljno visoke.
„Meti treba oko sat vremena i 52 minuta da zaradi 50 miliona dolara“, rekao je bivši rukovodilac Fejsbuka Stiven Šiler
Kritičari tvrde da zabrana, čak i ako bude pravilno primenjena, neće zapravo smanjiti onlajn štetu po decu.
Internet stranice za dejting i platforme za gejming nisu među zabranjenima.
Nisu ni četbotovi veštačke inteligencije, koji su nedavno dospeli u vesti zato što su navodno ohrabrivali decu da oduzmu sebi život i zbog „senzualnih“ razgovora sa maloletnicima.
Postoje i kritike da će tinejdžeri koji se oslanjaju na društvene mreže da bi učestvovali u zajednici ostati izolovani i tvrde da bi edukacija dece kako da rukuju društvenim mrežama bila efikasnija.
Australijska ministarka za komunikacije Anika Vels je priznala da zabrana možda nije „savršena“.
„Delovaće pomalo neuređeno tokom primene.
„Uvek je tako sa velikim reformama“, , rekla je početkom novembra.
Kritičari su takođe izrazili zabrinutost u vezi sa masovnim sakupljanjem i pohranjivanjem podataka koji će biti neophodni, i njihovom potencijalnom zloupotrebom, dok platforme pokušavaju da verifikuju starost korisnika.
Australija, kao i većina sveta, poslednjih godina je doživela niz masovnih hakovanja podataka, među kojima je bilo nekoliko kada su osetljive lične informacije bile ukradene, prodate ili objavljene.
Ali vlada kaže da je u zakonima obuhvaćena „snažna zaštita“ ličnih informacija.
Oni određuju da takve informacije ne smeju da se koriste ni za šta drugo sem za verifikaciju uzrasta i da moraju biti uništene čim se to obavi, sa „ozbiljnim kaznama“ za kršenja ovog propisa.
Vlada takođe kaže da platforme moraju da ponude alternativu upotrebi vladinih ličnih karata za potvrđivanje starosti.
Kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže bile su užasnute kad je zabrana bila najavljena u novembru 2024. godine.
One su tvrdile da će to biti teško sprovesti, da će ga biti lako zaobići i da će oduzimati vreme korisnicima, kao i da će predstavljati rizik po njihovu privatnost.
Takođe su sugerisale da će odvesti decu u mračne kutke interneta i lišiti mlade ljude društvenog kontakta.
Snep, u čijem je vlasništvu Snepčet, i Jutjub takođe su negirali da su njihove platforme društvene mreže.
Roditeljska kompanija Jutjuba, Gugl, navodno i dalje razmišlja da sudu podnese žalbu na uvrštavanje njegove platforme.
Gugl nije odgovorio na pitanja BBC novinara.
Iako je najavila da će početi da primenjuje zabranu ranije, Meta je tvrdila da će ta zabrana ostaviti tinejdžere sa „nedoslednom zaštitom u brojnim aplikacijama koje koriste“.
Na parlamentarnim saslušanjima u oktobru, TikTok i Snep su rekli da se i dalje protive zabrani, ali da će je sprovesti.
Iz Kika, jedine australijske kompanije obuhvaćene zabranom, rekli su da će uvesti „niz mera“ i nastaviti da sarađuje „konstruktivno“ s vlastima.
„Razgovarao sam s nekima iz jedne od velikih tehnoloških platformi i pitao ih šta ih to brine“, rekao je Atvel za BBC.
„Rekli su da to po njih predstavlja rizik od svetske zaraze. Brinu se da bi ono što se dešava u Australiji moglo da se proširi na druge delove sveta i žele da to svedu samo na Australiju“, dodaje on.
Zabrana mlađima od 16 godina da koriste društvene mreže je prva te vrste u svetu i druge zemlje pažljivo prate šta se dešava.
Ograničavanje vremena koje deca provode ispred ekrana isprobani su na drugim mestima, ali ni jedna zemlja nije uvela potpunu zabranu na dotične platforme.
U Velikoj Britaniji, novi propisi o bezbednosti uvedeni u julu uticali su na to da se onlajn kompanije suočavaju sa velikim novčanim kaznama ili čak zatvaranjem njihovih rukovodilaca ako ne uspeju da sprovedu mere zaštite mladih ljudi od gledanja ilegalnog ili štetnog sadržaja.
Druge evropske zemlje dozvoljavaju upotrebu društvenih mreža ispod određenog godišta uz roditeljski pristanak.
U septembru je francuska parlamentarna istraga preporučila zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina, baš kao i „policijski čas“ za one starosti između 15 i 18 godina.
Danska je najavila planove da zabrani društvene mreže za mlađe od 15 godina, dok Norveška razmatra sličan predlog.
Španska vlada je poslala parlamentu nacrt zakona prema kom mlađi od 16 godina moraju da imaju dozvolu pristupa od zakonskih staratelja.
U međuvremenu, pokušaj u američkoj saveznoj državi Juti da se mlađima od 18 godina zabrani upotreba društvenih mreža bez pristanka roditelja blokirao je federalni sudija prošle godine.
Tinejdžeri koje je intervjusao BBC rekli su da otvaraju nove naloge sa lažnim godištem pre nego što zabrana uopšte stupi na snagu – mada je vlada upozorila društvene mreže da od njih očekuje da otkrivaju takve naloge i gase ih.
Tinejdžeri na internetu takođe dele alternativne društvene mreže ili daju savete za koje se nadaju da će im pomoći da izvrdaju zabranu.
Neki od njih, među kojima su i influenseri, prebacili su se na zajedničke naloge sa njihovim roditeljima.
Komentatori takođe predviđaju skok upotrebe VPN-ova, koji skrivaju zemlju iz koje se pristupa internetu, kao što se desilo u Velikoj Britaniji posle primene propisa o kontroli starosti korisnika.
„Da, deca pronalaze načine da zaobiđu prepreke. To ne znači da zakon ne treba da postoji.
„Mi i dalje imamo propise koji su tu zarad njihove bezbednosti“, kaže Atvel.
Ljubavna priča mogulskog vladara Šaha Džahana i Mumtaz Mahal, koja je svetu podarila Tadž Mahal, inspirisala je i nastanak jednog od najčuvenijih parfema svih vremena — Guerlain -ovog Shalimar-a.
Žak Gerlan toliko je bio očaran njihovom romansom da je 1925. godine stvorio miris koji je ove godine proslavio svoj stoti rođendan, prenosi index.hr.
Kada se pojavio, Shalimar je bio revolucionaran: prvi ambrani parfem i prvi koji je koristio sintetičku molekulu etilvanilin, što mu je dalo raskošnu dozu vanile. U vreme kada su mirisi bili nežni i nenametljivi, Shalimar je bio hrabar, senzualan i potpuno drugačiji. Čak je i tvorac Chanela N°5, Ernest Bo, u šali rekao da bi sa tom količinom vanile jedva mogao da napravi sorbe — a Guerlain je stvorio remek-delo.
Ikonična bočica, inspirisana art nouveau i art deco pokretom, sa prepoznatljivim plavim „safirnim“ čepom Baccarat kuće, odmah je postala dizajnerski simbol. Miris je stekao obožavaoce širom sveta — od Rite Hejvort i Frida Kahlo, do američkih vojnika koji su ga posle Drugog svetskog rata kupovali kao najdragoceniji suvenir.
I danas se Shalimar smatra mirisnim potpisom kuće Guerlain. Puderast iris, elegantna vanila i čak 30% bergamota čine ga istovremeno klasičnim i svežim. Intenzivan je, ali intiman — miris koji ne prati vas, već drugi prate njega.
Za stogodišnjicu, Guerlain je odlučio da približi ovu legendu novoj generaciji. Glavna parfumistkinja Delfin Želk kreirala je Shalimar L’Essence, savremenu interpretaciju originala. Zadržala je njegov ambrani karakter, ružu, jasmin i iris, ali je „vintage“ bergamot ublažila, dok je animalne note zamenila modernim mošusima. Rezultat je topao, vanilijast parfem koji odiše senzualnošću – ali na način koji je potpuno u skladu sa 2025. godinom.
Shalimar ostaje miris koji traje vek, ali se uvek oseća kao da je stvoren baš za sada.
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.