Doručak se smatra najvažnijim obrokom ne zato što treba pojesti bilo šta čim ustanemo, već zato što je prvi obrok koji unosimo na prazan stomak.
Doručak je obrok oko kojeg se stvorila čitava filozofija, od pitanja da li je on zaista najvažniji obrok u danu, do toga šta jesti za doručak kada smo na dijeti. Pre nego što se osvrnemo na glavnu temu, šta jesti umesto hleba, važno je razjasniti nekoliko osnovnih stvari, piše Nova.rs.
Doručak se smatra najvažnijim obrokom ne zato što treba pojesti bilo šta čim ustanemo, već zato što je prvi obrok koji unosimo na prazan stomak. Ono što tada pojedemo direktno utiče na nivo energije, koncentraciju i stabilnost šećera u krvi tokom celog dana.
Stručnjaci preporučuju da se doručkuje u roku od dva sata nakon buđenja, ali da obrok bude kvalitetan i uravnotežen.
Peciva puna šećera i masnoća, kroasani i industrijski keks najgori su izbori izazivaju nagli skok šećera u krvi, a zatim i njegov brzi pad. Rezultat su umor, glad i potreba za novom šoljicom kafe pre podneva. Telo tada ulazi u začarani krug iscrpljenosti i stalne želje za grickalicama.
Često čujemo savet da ne smemo preskakati doručak ako želimo da smršamo. To za većinu ljudi i jeste tačno, jer preskakanje obroka ujutro dovodi do prejedanja uveče. Ipak, ako neko zaista ne može da jede rano, a da ga to ne navede na kasnije prejedanje, treba da posluša svoje telo.
Dakle, doručak jeste važan obrok, naročito zbog svog uticaja na energiju, fokus i apetit tokom dana, kao i na regulaciju šećera u krvi.
Hleb je, uz testeninu, često „na crnoj listi“ popularnih dijeta. Mnogi tvrde: „Samo izbaci hleb i kilogrami će nestati!“ ili „Prestao sam da jedem hleb i smršao sam!“, ali stvari nisu tako jednostavne.
Nijedna hrana ne goji sama po sebi. Sve zavisi od ukupnog unosa kalorija tokom dana, nedelje ili meseca.
Ako unosimo više energije nego što trošimo, telo će višak skladištiti, bez obzira na to odakle kalorije dolaze. Isto tako, mršavljenje se događa jedino u kalorijskom deficitu, a on je moguć čak i ako ponekad pojedemo brzu hranu. Naravno, pitanje je koliko je to zdravo i održivo.
Ako neko zaista unosi previše hleba, uz testeninu, pirinač i druga jela bogata ugljenim hidratima, trebalo bi da ga smanji, ali ne samo zbog mršavljenja, već i radi boljeg nutritivnog balansa, naročito kod osoba koje vode sedeći način života.
Dakle, nije nužno izbaciti hleb ako želite da smršate. Možete ga smanjiti, ali povremena šnita kvalitetnog integralnog hleba sasvim je u redu. Birajte ražani, kukuruzni, heljdini ili hleb od kiselog testa.
U procesu mršavljenja, jedna mala šnita hleba dnevno može biti deo obroka ako je ostatak ishrane uravnotežen – sa dovoljno proteina, vlakana i zdravih masti. Hleb ne treba posmatrati kao „neprijatelja“, već kao namirnicu kojoj treba pristupiti pametno.
Ako želite da smanjite unos hleba, a ne znate šta da jedete umesto njega, nutricionitskinja Zrina Babić za „Kreni Zdravo“ preporučuje sledeće alternative.
Integralna tortilja punjena kuvanim jajima, tunjevinom i povrćem.
Kajgana sa povrćem uz nekoliko integralnih krekera ili grisinija.
Ovsena kaša od celih zobenih pahuljica, kao i kaša od kinoe ili heljde, odličan su izvor složenih ugljenih hidrata.
Proteinske palačinke od kvalitetnih sastojaka odličan su izbor za aktivan početak dana.
Kada vam dosadi ovas, probajte i ječmenu kašu, hranljiva je, a dugo drži sitost.
Smanjenjem hleba u ishrani zapravo dobijate priliku da istražite nutritivno bogatije namirnice celo zrno žitarica, koje sadrži više vlakana, minerala i proteina.
Hleb sam po sebi nije ni dobar ni loš kada je reč o mršavljenju. Ključ uspeha je u balansu i kvalitetnoj ishrani. Tokom dijete treba jesti onako kako planirate da se hranite i nakon što postignete željenu težinu jer samo tako rezultati ostaju trajni.
Ako ne možete da zamislite život bez hleba, ne morate ga potpuno izbaciti. Dovoljno je da smanjite količinu i date prednost zdravijim varijantama i celovitim žitaricama.
Umesto da se fokusirate na to šta ne smete jesti za doručak na dijeti, razmišljajte o tome šta vam doručak može pružiti energiju, sitost i dobar početak dana. I da, sasvim je u redu da ponekad uživate u šniti integralnog hleba uz zdrav, izbalansiran obrok.
Podaci republičke Agencije za restituciju prema kojima zapad i sever Bačke prednjači u povratu svojevremeno nacionalizovane imovine stvarnim vlasnicima i njihovim naslednicima, nije neočekivan, imajući u vidu da se upravo u Somboru (kao i u Zrenjaninu) nalaze i najveće površine poljoprivrednog zemljišta koje je posle Drugog svetskog rata postalo državno a potom i „ društveno“.
Udela u tome svakako imaju i ovdašnji pravnici koji su se, organizujući nekoliko udruženja oštećenih nacionalizacijom, još krajem prošlog veka poduhvatili da te zahteve opravdaju i svim potrebnim dokazima o vlasništvu - piše Dnevnik.rs.
Kako kažu u Agenciji za restituciji, do sada su stari vlasnici u Somboru dobili nazad 74 objekta i 9.350 hektara obradive zemlje, a samo u prvih osam meseci ove godine Agencija za restituciju Republike Srbije vratila je bivšim vlasnicima još dva poslovna prostora i dve zgrade u ovom gradu. Prema poslednjem izveštaju objavljenom na sajtu agencije od početka godine vraćeno je i nešto manje od 100 hektara poljoprivrednog zemljišta na teritoriji grada.
Od početka procesa restitucije na području Sombora vraćena 53 poslovna prostora, šest stanova i 15 zgrada. Povraćaj privatne svojine koja je u prošlosti neopravdano oduzeta ostvarili su i vlasnici zemljišta, pa su do sada na području Sombora uz 9.350 hektara poljoprivrednog zemljišta, vraćena oko dva hektara šumskog zemljišta i 11 ari neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta. Po izveštaju Agencije za restituciju Sombor je sredina sa najviše vraćenih poljoprivrednih površina, na drugom i trećem mestu su Bačka Topola i Subotica, gde su vlasnici oduzete zemlje dobili nazad 8.981, odnosno 8.438 hektara poljoprovredne zemlje.
Od ostalih opština Zapadnobačkog okruga, kojem je Sombor administrativni centar, u Kuli je vraćeno 11 objekata, u Apatinu pet, dok u Odžacima do sada nije bilo donetih rešenja o restituciji poslovnog prostora, stanova ili zgrada, ali jeste o vraćanju više od hiljadu hektara poljoprivredne zemlje, što i ne čudi s obzirom na činjenicu da je najveći broj nacionalizovanih objekata svojevremeno pripadao podunavskim Nemcima, čija imovina nije predmet restitucije.
Da ovo nisu i konačni rezultati i dometi procesa restitucije svedoči podatak iz Pravobranilaštva grada Sombora, koje je objavilo da vodi 63 stara i jedan novozaprimljeni predmet koji se pretežno vode pred Agencijom za restituciju u Beogradu i Novom Sadu, po Zakonu o vraćanju bespravno oduzete imovine i obeštećenju. U izveštaju o radu Pravobranilaštva za 2024. godinu piše da neki od tih postupaka datiraju još iz 2010. godine, a kako je, prema izjavama direktora agencije datim medijima, najveći broj predmeta rešen, ovi somborski zahtevi se nalaze među oko pet hiljada predmeta sa složenim procesom čije se rešavanje može očekivati u narednih pet godina.
U Zmaj Jovinoj ulici u Somboru, ispred Muzeja Podunavskih Švaba, izložene su najbolje fotografije Velikog bačkog kanala koje su pristigle na foto-konkurs u okviru projekta "Gradovi hidro-nasleđa". Kroz objektiv somborskih umetnika taj grad postao je galerija na otvorenom.
Fotografija Velikog bačkog kanala snimljena na potezu između Tromeđe i mosta, autora Milana Đurđevića iz Sombora, proglašena je za najbolju fotografiju na konkursu FKVK "Rada Krstić". Konkursni zadatak bio je da se najlepši momenti Velikog bačkog kanala zauvek sačuvaju od zaborava. Žiri je imao težak zadatak, da od prispelih fotografija izabere najbolje, koje su ušle u postavku izlože - piše RTV.
"Pristiglo je ukupno 347 radova, od 99 autora, a u najuži krug ušao je 31 rad, koliko ih je i izloženo u Zmaj Jovinoj ulici. Konkurs je bio uspešan što se tiče takmičarskog dela, gledali smo na kompoziciju, elemente na fotografiji, svedenost... generalno šta najbolje može da se predstavi kao razglednica" , rekao je Branko Radojčić, predsednik FKVK "Rada Krstić".
Jednu od izloženih fotografija napravio je i snimatelj RTV Vojvodine Srđan Ačanski.
"Fotografija je nastala na prevodnici, na mlinu u Malom Staparu kod Sivca. Meni ta fotografija mnogo znači, moj deda je držao taj mlin, a ja sam kao dete dosta vremena tu provodio igrajući se sa drugarima", izjavio je Srđan Ačanski.
Organizator foto-konkursa bio je Grad Sombor, kao partner na projektu "Gradovi hidro nasleđa" u okviru programa URBACT. U ovom međunarodnom projektu učestvuju gradovi iz Grčke, Španije, Belgije, Italije, Portugalije i Srbije - gradovi Sombor i Kragujevac.
Somborski književni festival i Gradska biblioteka „Karlo Bijelicki“ u Somboru raspisuju konkurs za drugu knjigu autora mlađih od 35 godina.
Odbojkašice Volejstarsa poražene su za vikend na gostovanju u Valjevu od istoimene ekipe sa 3:2 (19:25, 25:22, 20:25, 26:24, 15:13). Viđena je odlična utakmica sa puno preokreta i prava je šteta što gošće nisu upisale pobedu. Vodile su Kljajićevčanke dva puta, međutim u samoj završnici domaće igračice su imale više sreće i koncentracije, te su upisale drugu prvenstvenu pobedu. U trećem kolu Volejstars igra svoju prvu utakmicu pred domaćim navijačima, a u goste im dolazi ekipa Ivanjice.
U rangu niže poraze su doživele i ekipe Goks In-a, te CVS Elbraco Tehnolenda. Goks In je izgubio od ekipe Partizana iz Sremskih Karlovaca sa 1:3 (14:25, 25:10, 21:25, 22:25), dok je zrenjaninski Proleter porazio CSV Elbraco Tehnolend sa 3:2 (25:18, 21:25 , 25:22, 20:25, 16:14). Oba naša tima imaju po dva poraza, s tim da CVS ima dva boda, a Goks In je bez bodova. U narednom kolu se sastaju naši klubovi, a domaćin je ekipa CVS-a. Utakmica se igra u nedelju, 26. oktobra od 17 časova u sali Gradske hale Mostonga.
Startovala je i muška odbojkaška sezona. Sastav Sombora nastupa u Prvoj Vojvođanskoj ligi Istok. U prvom kolu pobedili su na gostovanju u Novom Sadu ekipu Botafogo sa 1:3 (20:25, 25:22, 10:25, 16:25). Naredni rival biće im tim Vrbasa. Meč je na programu u nedelja, 26. oktobra od 18.30 časova u sali Sokolskog doma - piše somborsport.org.
Crveni krst Sombor privodi kraju isporuku pete tranše prehrambenih paketa za socijalno ugroženo stanovništvo. Reč je o 550 prehrambenih paketa koji su namenjeni korisnicima socijalne pomoći u salašarskim naseljima i naseljenim mestima.
Distribuciju prehrambenih paketa propratio je i član Gradskog veća za oblast zdravstva i socijalne politike dr Radenko Stanić, koji je rekao da će se podrška najugroženijem stanovništvu nastaviti i u narednom periodu.
„U toku je peta isporuka paketa prehrambenih proizvoda za naše najugroženije stanovnike. Paketi su uobičajenog sastava i veličine, i oni će se distribuirati u naseljenim mestima i salaškim naseljima. Ovim još jednom potvrđujemo kontinuiranu politiku koju grad Sombor vodi prema našim najugroženijim stanovnicima, i takva politika će se nastaviti i dalje“ istakao je Stanić.
Paketi sadrže dva kilograma pirinča i pasulja, tri kilograma šećera i tri litre ulja, testenine, kuhinjske soli, kokošje i goveđe supe, pet kilograma brašna, graška i boranije.
| Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
|---|---|---|---|
| 23.10.2025 | 14:00 | JOŽEF IGNAC (1959) | Zajedničko groblje Doroslovo |
| 23.10.2025 | 12:00 | RADIVOJ KATIĆ (1950) | Mesno pravoslavno groblje Stapar somborsko |
Seks nije samo uživanje – to je složen svet emocija, hormona i mozga koji utiče na naše telo, raspoloženje, pa čak i na kreativnost i radnu produktivnost.
Iako mislimo da sve znamo o seksu, nauka nam otkriva da ima mnogo iznenađujućih aspekata. Evo osam psiholoških i bioloških činjenica koje će vas možda iznenaditi.
Ako si ikada zaplakala posle seksa, nisi sama. Fenomen se zove Post-Coital Dysphoria (PCD) i može izazvati osećaj tuge ili iritacije posle orgazma. Stručnjaci kažu da tugu izazivaju hormonalne promene, ali ponekad i traume iz prošlosti - piše B92.
Ljudi sa razvijenijim čulom mirisa često prijavljuju intenzivnije seksualno iskustvo. Mirisi tela, poput znoja, mogu pojačati osećaj intimnosti i zadovoljstva.
Tokom seksualne stimulacije i orgazma, mozak luči oksitocin – "hormon ljubavi", koji poboljšava osećaj zadovoljstva i može smanjiti bol, bilo da je u pitanju menstrualni grč kod žena ili mišićna napetost kod muškaraca.
Oksitocin ne samo da zbližava partnere, već aktivira fleksibilne misaone puteve u mozgu, što vodi ka većoj kreativnosti, boljem rešavanju problema i inspiraciji.
Dug period bez seksualne aktivnosti može izazvati fiziološke promene – na primer, kod žena se smanjuje protok krvi u klitorisu, dok kod muškaraca slično može uticati na potenciju.
Istraživanje Univerziteta u Groningenu pokazalo je da topla stopala pomažu opuštanju i smanjuju stres, olakšavajući postizanje orgazma. Dakle, možda tajna nije u seksi donjem vešu, već u običnim, mekanim čarapama.
Ideja da "najbrži spermatozoid pobeđuje" nije sasvim tačna. Žensko telo ima mehanizme kojima aktivno bira koji spermatozoid će oploditi jajnu ćeliju. Biologija i evolucija su daleko pametnije nego što mislimo.
Veliko istraživanje u Nemačkoj sa 32.000 učesnika pokazalo je da ljudi sa manjom seksualnom aktivnošću često rade duže, popunjavajući prazninu u privatnom životu poslom, što dodatno povećava stres i smanjuje seksualnu želju.
Seks je mnogo više od fizičke potrebe – on oblikuje mozak, telo i emocije. Od ublažavanja bola, preko stimulacije kreativnosti, pa do aktivnog izbora jajne ćelije, nauka nam pokazuje koliko je seksualnost kompleksna. Razumevanje ovih fascinantnih činjenica može pomoći da bolje shvatimo moć seksa i njegov uticaj na ličnu ravnotežu i zdravlje.
U partnerskim odnosima muškarci i žene često imaju različite načine izražavanja emocija i želja. Dok žene češće otvoreno govore o osećanjima, muškarci ponekad zadržavaju sitne, ali značajne tajne kada je intimnost u pitanju.
Iza tišine i samouverenog stava, muškarci često kriju male intimne tajne koje otkrivaju njihovu ranjivost i želju za dubljom povezanošću. Razumevanje i otvoren razgovor mogu učiniti vezu snažnijom i ispunjenijom.
Evo 4 tajne intimnosti koje muškarci često kriju od žena:
Možda čak i vi osećate isto prema svom muškarcu? Možda želite da on s vremena na vreme zaista može da „unese vatru“ u spavaću sobu? Sada, kada ovo kažemo, mislimo samo na to da budete strastveniji, entuzijastičniji i zaljubljeniji sa svojim muškarcem nego obično.
Većini momaka se povremeno sviđa kada njihova devojka ili žena ima kontrolu, „diktuje konce“. Ne uvek, ali oko 10 procenata vremena je savršeno da stvari budu zanimljive. Možda ćete se osećati pomalo nervozno pri pomisli da ovo pokušate, ali kada to uradite i vidite kako dobro vaš muškarac reaguje na to, bićete veoma srećni što ste to uradili.
Zamislite morsku zvezdu u okeanu upravo sada. Kada je pogledate, šta radi? Uglavnom samo leži tamo, ostaje gde jeste, gotovo potpuno mirna. Ležanje u krevetu i jedva pomeranje uništiće vaš ljubavni život sa vašim muškarcem. Dakle, ako postoji jedna stvar koju ćete poneti iz ovih tajni, to je da nikada ne ležite samo tamo. Uključite se – neverovatno je privlačno ako to učinite.
Ova poslednja tajna je važna ako želite da vaš ljubavni život bude zanimljiv i zabavan za oboje. Vidite, muškarci su užasni u prepoznavanju znakova da nešto nije u redu ili čak znakova kako se osećate. Zato, umesto da se nadate da će vaš muškarac razumeti šta želite, šta vam je potrebno ili kako se osećate, mnogo je efikasnije biti direktan o tome.
OpenAI je danas najavio sopstveni veb pretraživač Atlas, čime je tvorac ChatGPT ušao u direktnu tržišnu utakmicu sa Guglom s obzirom da se sve više korisnika interneta oslanja na veštačku inteligenciju da dobije odgovore na svoje upite.
Pretvaranje svog popularnog AI četbota u čvorište za onlajn pretrage moglo bi omogućiti OpenAI-ju, najvrednijem startapu na svetu, da privuče više internet saobraćaja i prihoda ostvarenih od digitalnog oglašavanja.
Takođe bi moglo dodatno da oslabi tradicionalne onlajn izdavače, ukoliko ChatGPT bude tako efikasno snabdevao ljude sažetim informacijama da oni prestanu da istražuju internet kako su to činili do sada, i da klikću na tradicionalne veb linkove.
OpenAI je rekao da ChatGPT već ima više od 800 miliona korisnika, ali da ga mnogi od njih dobijaju besplatno. Naveo je da se Atlas počinje svoj život danas na Epl laptopovima, a kasnije će preći na Vindouz, Epl iOS i Gugl android telefonske sisteme.
Izvršni direktor OpenAI-ja, Sem Altman, nazvao je to „retkom prilikom koja se dešava jednom u deceniji da se preispita šta pretraživač može da bude i kako se može koristiti“.
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.