Sirće je staro koliko i sama civilizacija, ako ne i starije. Jedan od najvažnijih sastojaka koji bi mogao da objasni njegove zdravstvene prednosti je acetatna, ili običnim rečnikom, sirćetna kiselina. Kada je progutamo, sirćetna se pretvara u masnu kiselinu koja je dobra za varenje, metabolizam i podizanje energije.
Otkako su Vavilonci prvi put napravili sirće pre oko 7.000 godina, kulture širom sveta su ga koristile u medicinske svrhe. Hipokrat je mešao jabukovo sirće sa medom da bi lečio respiratorne probleme starih Grka. Evropljani su u srednjem veku verovali da štiti od kuge, dok su Kinezi koristili pirinčano sirće za lečenje bolova, piše RTS.
Svaka vrsta sirćeta počinje kao neki oblik šećera, zvanog ugljeni hidrat – poput jabuka, koje se koriste za pravljenje jabukovog sirćeta, ili grožđa, od kojih se proizvodi crveno vinsko sirće. Ugljeni hidrati se cede i fermentišu kvascem u alkohol, koji se zatim fermentiše u sirćetnu kiselinu. Ovaj proces daje sirćetu znatno više sirćetne kiseline nego bilo koja druga hrana.
Propisi u većini zemalja zahtevaju da sirće koje se koristi u ishrani sadrži najmanje 4% sirćetne kiseline, iako ima i onih sa više procenata. Pojedine vrste sirćeta, posebno balzamiko, takođe imaju visok sadržaj polifenola: jedinjenja iz biljaka koja nas štite od oštećenja ćelija, upale i infekcije.
Najistraženija vrsta u nauci je jabukovo sirće. Istraživanja pokazuju da malo jabukovog sirćeta pre ili tokom obroka može smanjiti šećer u krvi ili glukozu, mereno odmah nakon jela i, uz doslednu upotrebu, može doprineti poboljšanju kontrole šećera u krvi tokom nekoliko meseci. Ovi efekti su izraženi kod hrane sa visokim sadržajem ugljenih hidrata, koja bi inače mogla da poveća šećer u krvi. „Jasno je da će ispijanje sirćeta sa skrobnim obrokom smanjiti količinu glukoze u krvotoku“, navodi profesorka Kerol Džonston sa Univerziteta u Arizoni.
U istraživanjima je otkriveno da sirćetna kiselina u jabukovom sirćetu utiče na određene hormone koji usporavaju brzinu kojom želudac šalje hranu u creva. Pošto glukoza postepeno ulazi u krvotok, redovno uzimanje jabukovog sirćeta može vremenom da smanji rizik od razvoja dijabetesa tipa dva.
Neka istraživanja manjeg obima takođe ukazuju na dejstvo jabukovog sirćeta na održavanje telesne težine. Nedavno istraživanje je pokazalo niži nivo masnoće u krvi kod odraslih gojaznih ljudi koji su konzumirali jabukovo sirće, što ukazuje na bolje zdravlje srca, pored uticaja na nivo glukoze u krvi.
Većina ovih prednosti je istraživana na dve do četiri supene kašike dnevno. Ali potrebne su mnogo obimnije studije, kaže dr Safa Šibib, profesor na Univerzitetu RMIT u Australiji koji je objavio pregled istraživanja o jabukovom sirćetu. „Postoji efekat, ali moramo biti oprezni kada procenjujemo kakav i koliki.“
Neki proizvode nefiltrirano i nepasterizovano jabukovo sirće, sa jasno vidljivim rezultatom: mutni talog koji pluta u tečnosti. Ovaj talog sadrži delove proteina i zdravih enzima i bakterija iz fermentacije. Neki naučnici smatraju da ovako napravljeno sirće daje najviše prednosti.
U svojoj laboratoriji, dr Darša Jagnik, imunolog sa Univerziteta Midlsek, otkrila je da je ovakvo sirće izrazitno moćno sredstvo koje pomaže imunim ćelijama da ubiju patogene mikrobe u laboratoriji. „Kada sam pogledala druga sirćeta, nisu bila tako efikasna“, navodi profesorka, kao ni mnogo jače kiseline koje ne bismo jeli, poput sumporne. „Ono sadrži bakterije pogodne za mikrobiome koje podržavaju probavni imunitet i apsorpciju hranljivih materija“, dodaje prof. Jagnik.
Na osnovu ovog istraživanja, misli da jabukovo sirće, pored uticaja na nivo šećera u krvi, može pomoći u sprečavanju bolesti – baš kao što su drevni lekari verovali. Jagnikova uvek pakuje male bočice jabukovog sirćeta razblaženog vodom kada putuje londonskim metroom. „Ako je neko u blizini prehlađen, ja ću malo da popijem. Mislim da apsolutno pomaže.“
„Pošto ovako neproceđeno sirće sadrži bakterije, to bi moglo biti korisno kao deo zdravog mikrobioma u crevima“, dodaje prof. Šibib.
Međutim, prof. Robert Hatkins, mikrobiolog sa Univerziteta u Nebraski, kaže da, iako mikrobi iz nefiltriranog jabukovog sirćeta prave čuda u laboratorijskim uslovima, ne mogu da se takmiče ili napreduju u našim mikrobiomima jer im je potreban vazduh da bi preživeli.
Profesorka Džonston kaže da u ovom talogu ima zdravih supstanci „samo u tragovima“ i da ne daju ništa veće prednosti od obične sirćetne kiseline. zdravih supstanci, ne donoseći ništa osim prednosti sirćetne kiseline.
„Trenutno, nauka je potvrdila samo prednosti sirćetne kiseline“, koja se nalazi u svim vrstama sirćeta, u pogledu smanjenja šećera u krvi.
Proces fermentacije sirćeta se razlikuje od fermentisanog povrća kao što su krastavci i kupus, što se može prevesti u neke jedinstvene prednosti.
Povrće fermentira pomoću zdravih mikroba. Kada se pojedu, mikrobi prolaze kroz mikrobiom creva, gde polako proizvode nekoliko masnih kiselina koje se bore protiv infekcija i upala.
Jedna od ovih masnih kiselina je acetat. Ali kada se pravi sirće, fermentacija voća može delovati direktnije. Fermentacija voća daje sirćetnu kiselinu, koja se pretvara u acetat mnogo pre nego što stigne do naših creva – tako da se brže apsorbuje, što je potencijalno čini vrednim izvorom energije za ćelije. „U suštini, ono što radite je zaobilaženje potrebe da mikrobiom obavlja posao“, kaže Džonston.
Fermentisana hrana kao što je povrće sa živim mikrobima pruža podjednako važne – ili možda veće – koristi. „Ja sam veliki zagovornik uključivanja ove fermentisane hrane u nečiju ishranu“, kaže Hatkins. Ciljajte na mešavinu, uključujući različite vrste sirćeta. „Jabukovo sirće nije superhrana jer ne postoji takva stvar. Svaka od ovih namirnica je samo deo opšte zdrave ishrane.”
Prednosti jabukovog sirćeta verovatno se odnose i na neke druge vrste sirćeta. „To je marketing“, smatra Džonstonova. „Na Mediteranu imaju mnogo grožđa, tako da imaju više balzamiko sirćeta i crvenog vinskog sirćeta.“
Profesorka Džonston je otkrila da nekoliko kašika crvenog vinskog sirćeta, konzumiranih dnevno, poboljšava kontrolu glukoze i, za samo četiri nedelje, ublažava depresiju. Takođe, sirćetna kiselina može da igra ulogu u poboljšanju upale mozga, plastičnosti i opštih kognitivnih sposobnosti.
Polifenoli takođe mogu doprineti. Crveno vinsko sirće ima više polifenola od drugih voćnih sirćeta, sa antioksidativnim efektima koji mogu da pomognu kod depresije, napisali su autori studije.
Još jedno sirće sa visokim sadržajem polifenola je balzamiko, posebno verzije napravljene u delovima Italije. „Polifenoli su koncentrisani“, kaže Džonstonova, što daje gušće, tamnije sirće. Balzamiko sirće, u kombinaciji sa hranom, može usporiti enzime želuca radi boljeg varenja.
Neki nalazi ukazuju da pirinčano sirće nudi slične prednosti. Manje studija se bavilo drugim vrstama sirćeta, kao što je kokosovo, od šipka ili šećerne trske. Ograničena istraživanja ukazuju da sirće od šećerne trske, na primer, snižava masnoće u krvi.
Ova manje proučena sirćeta imaju manje sirćetne kiseline i polifenola od jabukovog, vinskog i balzamika. Ali oni i dalje nude više sirćetne kiseline od hrane bez sirćeta. Takođe, sadrže bar neke od hranljivih materija iz svojih originalnih izvora, u poređenju sa standardnim belim alkoholnim sirćetom, koje se proizvodi jednostavnijim procesom fermentacije koji uklanja većinu potencijalno korisnih jedinjenja, dodaje Hatkins.
Prošle godine, Hatkins i njegove kolege sa Medicinskog centra Univerziteta Džordžtaun otkrili su da konzumacija čaja kombuče – koja sadrži sirće, žive mikrobe i druge korisne sastojke poput đumbira – pozitivno utiče na glukozu u krvi.
Iako je sirće dobro za nas, „to nije lek“, naglašava prof. Kerol Džonston. Kao deo opšte zdrave ishrane, „to će imati postepeniji efekat na, na primer, smanjenje nivoa šećera u krvi“ nego farmaceutski proizvodi.
Mere predostrožnosti treba preduzeti sa sirćetom zbog sirćetne kiseline, jer u koncentrisanim oblicima, može oštetiti zube, usta i grlo. Izbegavajte da pijete čisto sirće. Pomešajte ga sa vodom, sokom ili hranom. „Nemojmo preterivati“, savetuje Džonstonova. „Imate posla sa kiselinom.“
Ljudi koji imaju hroničnu bolest bubrega treba da budu posebno pažljivi sa konzumiranjem sirćeta, jer njihovi bubrezi teže prerađuju višak kiseline iz sirćeta.
Razblažite jednu supenu kašiku u 250 mililitara tečnosti, i najbolje je da popijete na slamku ili da posle toga isperete usta vodom, kako biste bili sigurni da je zubna gleđ zaštićena.
Izbegavajte više od četiri supene kašike dnevno. „Najviše što bi trebalo da se konzumira su dve supene kašike uz jedan obrok i dve kašike uz drugi obrok tog dana“, kaže prof. Džonston. Ako ste tek počeli da koristite sirće, počnite polako sa jednom kašikom dnevno.
Da biste poboljšali nivo šećera u krvi, popijte sirće pre najobilnijeg obroka, preporučuje dr Šibib. Jagnikova ga uzima 5-10 minuta nakon jela u nadi da će pomoći njenom imunitetu.
Ako kuvate sirće da biste napravili sos, verovatno gubite deo sirćetne kiseline, zajedno sa nekim prednostima.
U očekivanju daljih istraživanja, još uvek ne znamo dugoročne prednosti redovnog unosa sirćeta, niti njegove nuspojave. Studije koje traju i do 12 nedelja barem ne otkrivaju nikakve značajne nedostatke. Na osnovu onoga što danas znamo, eksperimentisanje sa sirćetom u ishrani je odlična opcija za većinu sa malim rizikom.
Izvor: danas.rs
U Narodnom pozorištu u Somboru, sinoć je obeleženo 139 godina od osnivanja Predškolske ustanove „Vera Gucunja“. Tim povodom, prisutne roditelje, vaspitače i predstavnike lokalne samouprave, pozdravila je direktorica ove ustanove Snežana Gazetić Pavošev, koja je istakla da proslava 139. rođendana predstavlja priliku da se osvrnu na sve što su uradili u prethodnoj godini i da veliki broj dece koja koriste uslugu predškolske ustanove, govori o poverenju i dobrom modelu rada sa našim najmlađima.
„Poštovani, našu ustanovu pre svega čine naši verni vaspitači, i svi zaposleni koji u njoj provode svoj radni vek, a zatim deca koja svoj najlepši deo detinjstva, odrastanja i učenja, nose sa sobom dalje. Kroz decenije, naša ustanova bila je mesto gde su se formirala prijateljstva i negovala mašta. Svaki osmeh, svaka nova reč naših mališana, podseća nas na važnost ovog mesta. Zahvaljujući našem osnivaču, Gradu Somboru, zajednička briga o našoj deci, ulaganju u obrazovanje i vaspitanje, omogućili su nam da stvorimo sigurno i inspirativno okruženje za učenje i odrastanje. Hvala vam na poverenju i podršci koja traje već decenijama“, rekla je Gazetić Pavošev tokom svog obraćanja, nakon čega je zameniku gradonačelnika Grada Sombora Milanu Stakiću, uručila priznanje i zahvalnicu za kontinuiranu podršku u radu i razvoju predškolske ustanove.
Poseban deo večeri bila je predstava koju su pripremila deca vrtića „Venčić“ pod nazivom „Voda stvara muziku“. Program je počeo nastupom najmlađe grupe dece, pod vođstvom vaspitača Deve Peurače i Nikoline Stević, sa temom „Kupanje“, koji je izmamio osmehe i aplauze oduševljene publike. Zatim je pripremno predškolska grupa, vaspitača Danijele Popić i Vesne Krstić, izvela svoju tačku pod nazivom „Kiša“, nakon čega se predstavila i najstarija vaspitna grupa sa temom „More“, pod vođstvom vaspitača Nedeljke Živković i Milijane Grbić.
Na samom kraju programa, podeljene su nagrade za zaposlene u Predškolskoj ustanovi, koji su se istakli svojim radom u prethodnom periodu i doprineli boljem vaspitno – obrazovnom radu. Tom prilikom, nagradu za najbolju medicinsku sestru vaspitača u 2023. godini, dobila je Aleksandra Cimeša, a nagradu za doprinos u realizaciji stručnih radova predstavljenih na međunarodnim stručnim konferencijama vaspitača dobile su Mirjana Lončar i Nataša Abić.
Svečanosti povodom proslave 139 godina postojanja PU „Vera Gucunja“, prisustvovala je i članica Gradskog veća za oblast kulture i obrazovanja Jasmina Ilić.
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
25.10.2024 | 12:00 | RADEKA BOŠKO (1946) | Veliko pravoslavno groblje |
25.10.2024 | 13:00 | TANCER ALEKSANDAR (1964) | Veliko katoličko groblje |
25.10.2024 | 14:00 | ŠTRANGARIĆ MARIJA (1939) | Veliko katoličko groblje |
IZLOŽBOM "Kraljevska umetnost u legatu Velimira Bate Žugića" svečano otvorenom 24. oktobra, u sali za tematske postavke, Gradski muzej u Somboru predstavlja baštinu koju je dobio od svog uglednog sugrađanina.
Naime, Istorijsko odeljenje ove kulturne institucije, obogatilo je svoje zbirke interesantnim predmetima ovog inženjera, rođenog Somborca, koji svedoče o njegovom ličnom angažovanju u Slobodnom zidarstvu, ali i saradnji sa slobodnozidarskim ložama u Srbiji i inostranstvu. Autor postavke, koja će predstaviti deo te baštine, je Milka Ljuboja, muzejska savetnica- istoričarka. Legat je preuziman od 2021. i sadrži oko 1200 predmeta, podeljenih u 17 tematskih celina.
Cilj izložbe je da široj javnosti, koju ova tema intigira i zbog nedovoljno informacija, predstavi rad i aktivnosti u Slobodnom zidarstva i Regularnoj velikoj loži Srbije, kroz muzeološki sadržaj, i na taj načina ukaže na brojne predrasude vezane za ovu temu. Legator Velimir Bata Žugić, smatra da "kraljevska umetnost" u njegovom legatu nije tipična istorijska odrednica, ali ukazuje na dokumentarno svedočanstvo i hronologiju događaja koji su obeležili jedno vreme u svetu masonerije, ali i njegovo lično vreme provedeno u Regularnoj velikoj loži Srbije. Postavka prikazuje mnobrojne artefakte i razna znamenja koja su dodeljena legatoru u Srbiji i u svetu. U nedlju 27.oktobra, ovu izložbu u Gradskom muzeju u Somboru, će posetiti grupa članova Regularne velike lože Srbije, sa velikim majstorom prof.dr Lukasom Rasulićem, koji će i govoriti o "Kraljevskoj umetnosti u legatu Velimira Bate Žugića".
Izvor: novosti.rs
Ministarstvo za brigu o selu dodelilo je Ugovore o sufinansiranju kupovine seoske kuće sa okućnicom za još 14 porodica sa teritorije Grada Sombora, a ispred lokalne samouprave, potpisivanju i dodeli Ugovora prisustvovala je članica Gradskog veća za oblast ruralnog razvoja Sanja Pajić.
Ugovore o sufinansiranju kupovine seoske kuće sa okućnicom potpisali su: Jovana i Aleksandar Svrkota iz Sombora, Jovana i Đorđe Lalić iz Rastine, Svetlana i Čaba Stenbek iz Doroslova, Dijana i Danilo Bujišić iz Sombora, Sanja Bakić i Aleksandar Gradinski iz Sombora, Zorana Vagić iz Stanišića, Ivan Novaković iz Stapara, Milan Todorović iz Stapara, Jugoslava Konstantinović iz Bezdana, Dimitrije Perišić iz Sombora, Gordana Radeka i Dušan Matijević iz Kljajićeva, Julka i Damir Subotić iz Sombora, Boris i Dajana Galić iz Bezdana, kao i Lidija i Marko Mraović iz Kljajićeva.
Javni konkurs za realizaciju programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom na teritoriji Republike Srbije za 2024. godinu, otvoren je do utroška budžetskih sredstava predviđenih za ovu namenu.
U polufinalu kupa Područnog fudbalskog saveza Sombor, juče su na stadionu kraj somborske železničke stanice snage odmerili „ŽAK-a“ i „Hajduka“ iz Stapara. Domaći tim koji igra Područnu ligu Sombor je sa samo dva rezervna igrača uspeo da priredi iznenađenje i izbaci veoma kvalitetnu ekipu koja igra u višem rangu takmičenja od njih, odnosno u Vojvođanskoj ligi sever.
U izuzetno tvrdoj utakmici nakon devedeset minuta fudbala rezultat je bio 0:0, iako su gosti koje sa klupe vodi Apatinac Sreten Vilotić postigli pogodak koji je poništen zbog ofsjada. Pobednik je odlučen izvođenjem penala, a somborski “crno-beli” su bili koncentrisaniji sa bele tačke i rezultatom 5:3 su izborili plasman u finale. Promašaj Luke Jančića već u prvoj seriji je bio i odlučujući momenat, jer su sa druge strane svih pet izvođača bili nepogršivi.
I drugi polufinalni meč koji je odigran u Bačkom Petrovcu odlučen je u penal seriji. „Bačka“ iz Bačke Palanke koja brani trofej je eliminisala domaću „Mladost“, čime je zakazala okršaj sa “železničarima”. Finale Područnog kupa između „ŽAK-a“ i “Bačke” biće odigrano na proleće, a ko će biti domaćin te utakmice odlučiće žreb.
Izvor: Radio Dunav
- Želimo da tretman raka učinimo efikasnijim. Najbolji način da se to uradi je razumevanjem kako se ćelije raka ponašaju i identifikacijom načina da probiju njihovu odbranu - rekao je dr Evan Lien, docent na Van Andel Institutu i autor studije.
Masti su kritični hranljivi sastojci potrebni za zdravo funkcionisanje. Kancerogene ćelije preuzimaju normalne ćelijske procese i "kradu" resurse poput masti, koje potom koriste kao gorivo za svoj rast i širenje.
Istraživanje se fokusiralo na feroptozu, vrstu ćelijske smrti koja se dešava kada molekuli masti u kancerogenim ćelijama dožive oštećenje. U poslednjim godinama, usmeravanje na feroptozu postalo je obećavajući pristup u razvoju novih strategija protiv kancera.
Korišćenjem ćelijskih modela, Lien i njegov tim su pokazali da oduzimanje pristupa masnoćama kancerogenim ćelijama čini te ćelije veoma osetljivim na feroptozu i, posredno, na lekove koji indukuju feroptozu.
Nalazi su obećavajući, kaže Lien, ali je potrebno mnogo više rada da bi se ovo otkriće repliciralo u drugim modelima kancera.
On i njegov tim takođe istražuju da li se tip i količina masti mogu manipulisati kroz ishranu kako bi se povećala efikasnost induktora feroptoze.
- Ishrana je nešto što je relativno lako modifikovati. Još uvek nemamo rešenje, ali ono što nas najviše uzbuđuje je kako bismo mogli da iskoristimo ono što učimo da jednog dana osmislimo dijete prilagođene različitim vrstama lečenja. To bi moglo biti transformativno - rekao je Lien.
Izvor: direktno.rs
Gubitak kilograma nije lak zadatak i zahteva disciplinu i posvećenost. Ali, sistem ishrane i fizičke aktivnosti uvek treba prilagoditi načinu života i obavezama. Bez obzira na to da li ste već dugo u procesu da izgubite na kilaži ili ste na početku, neke navike trebalo bi da izbegavate.
Naime, postoje neke navike koje naizgled nisu štetne, ali mogu da uspore vaše napore u ovom procesu. Fitnes instruktorka Viktorija Brejdi otkrila je šta bi bilo najbolje izbegavati ukoliko želimo da izgubimo kilograme.
Ako stalno jedete ili nešto grickate, sprečitećete napredak u procesu mršavljenja. To je zato jer ne pratite kalorije koje unosite, što može dovesti do prejedanja i kalorijskog suficita.
„Bez obzira smatra li se to ‘zdravom’ hranom ili ne, previše bilo čega može postati loša stvar. Umesto toga, vežbajte kontrolu porcija kako biste pratili koliko kalorija unosite tokom dana i smanjite prejedanje“, navodi Brejdi.
Preskakanje obroka stavlja vaše telo u takozvano stanje preživljavanja što znači da se držite kalorija koje konzumirate kako biste sačuvali energiju. Pored toga, veća je verovatnoća da ćete zbog gladi odabrati lošije namirnice odnosno da ćete posegnuti za brzim i gotovim jelima.
Ukoliko pijete sokove ili alkohol, morate biti svesni da ova pića imaju kalorije. Mnogi ljudi ne shvataju koliko većina pića ima kalorija, zajedno s velikom količinom šećera koji se nalazi u pićima da bi im bio bolji okus.
„Konzumacija previše šećera ne samo da može dovesti do debljanja, već i pijenje alkohola može usporiti vaš metabolizam“, navodi ona.
Ne podcenjujte moć dobrog noćnog odmora i oporavka nakon treninga. Istraživanja pokazuju da što više smanjite odmor, veća je verovatnoća da ćete nagomilati višak kilograma.
„Vaše se telo ne može da se oporavi, što narušava vašu hormonsku ravnotežu i pokreće apetit jer telo žzdu za ugljenimhidratima i kalorijski teškom hranom kada nema sna. Takođe, važno je napomenuti da su dani odmora kritični, a ako previše vežbate, možete smanjiti šanse za gubitkom kilograma i povećati rizik od povreda“, rekla je Brejdi.
Vežbanje je ključno u svakom programu mršavljenja, ali treba da postoji zdrava ravnoteža između postavljanja vežbanja i ishrane na glavni prioritet.
„Ovde dolazi do izražaja pravilo 80/20, što znači 80 posto gubitka težine temelji se na onome što jedete, dok se ostalih 20 posto temelji na onome što radite, odnosno na vežbanje. Dakle, znači da ne možete imati lošu ishranu, bez obzira koliko dugo vežbate. Ako je vaša ishrana bogata kalorijama, nećete izgubiti na težini“, objasnila je.
Izvor: nova.rs
Ni sami neće znati šta ih je snašlo.
Oktobar polako odbrojava svoje poslednje dane, ali to ne znači da iznenađenja neće biti napretek baš do kraja ovog meseca. Stručnjak za Kineski horoskop Valerija Blek otkriva da upravo ovih dana neverovatna sreća očekuje pet znakova Kineskog horoskopa.
Prijatna iznenađenja će se ređati jedno za drugim, a čak ni oni sami neće znati šta ih je snašlo. Kako je poručila Blekova, važno je da se usklade sa sopstvenom unutrašnjom snagom i energijom da bi se ostvarili i najluđi snovi, ono o čemu su nekad samo maštali.
Srećna republika vam otkriva kojih pet znakova Kineskog horoskopa treba da se pripreme za iznenadnu sreću koja kuca na njihova vrata.
Godine: 1943, 1955, 1967, 1979, 1991, 2003, 2015.
Rođeni u znaku snažne i ekscentrične Koze doživeće sreću kakvu nikad ranije nisu osetili. Posebno će profitirari žene s dugom kosom. Međutim, čak i one koje imaju kraću frizuru nemaju razloga za brigu jer će sreća biti na njihovoj strani. Prosto ćete blistati i takve ljude ćete privlačiti. Očekujete i finansijski dobitak, a da biste još više privukli blagostanje koristite zlatne i srebrne boje, uključujući češljeve za kosu ili slične modne dodatke.
Godine: 1949, 1961, 1973, 1985, 1997, 2009, 2021
Porodica, posebno braća i sestre, biće glavni izvor sreće za rođene u znaku Bivola. Ovo uključuje rođake i širu familiju s kojima ste povezani. Indirektni uspeh onih koji su vam bliski i vama će doneti sreću i mogućnost za napredovanje i uspeh. Poslušajte šta imaju da vam kažu i sa zahvalnošću prihvatite njihovu mudrost. U svakom slučaju, preporučuje se da ove nedelje provedete više vremena s braćom i sestrama. Što se tiče amajlija, imajte uz sebe suncokret i nešto žuto.
Godine: 1942, 1954, 1966, 1978, 1990, 2002, 2014.
Vaš put ka sreći do kraja oktobra biće kreativnost i nove ideje. Fokusiranje na to da budete što bolji slušalac da ne biste propustili prilike koje vam se pružaju. Obratite pažnju na sve što se događa oko vas na poslu, ulici, čak i dok slušate vesti. Iznenada će vam sinuti ideja koja vam može doneti bogatstvo. Narednih dana trebalo bi da se češće oblačite u crveno ili uz sebe imate nešto u ovoj boji, pa makar to bio donji veš da biste održali energiju na nivou koji vam je neophodan za predstojeće poslovne poduhvate.
Godine: 1944, 1956, 1968, 1992, 2004, 2016.
Neće biti tako lako doći do sreće za one rođene u godinama Majmuna, ali će sreća naći vas. Budite spremni na svojevrstan test hrabrosti pre nego što se pred vama otvore rajska vrata. Ako dokažete da ste dostojni, hrabri i pošteni, stižu vam pokloni neba koji će prevazići i vaše najluđe maštarije. Da biste privukli sreću, vaše boje biće ljubičasta i plava.
Godine: 1956, 1958, 1970, 1982, 1994, 2006. 2018.
Vreme je da izađete i zone komfora i dobro poznato okruženje i ljude s kojima se srećete zamenite novim stvarima da biste privukli sreću do kraja oktobra 2024. Kad se budete odvažili da napravite iskorak u nepoznato i okusite nešto novo i drugačije, sreća će vas pratiti i otvoriće vam vrata ka blagostanju. Obratite pažnju na starije i iskusnije kolege, neko ko može biti mentor, ko će vam preneti svoje bogato životno i poslovno iskustvo. Možda neće ostati zauvek uz vas, ali će vam u ovom trenutku otvoriti vrata za koja ste mislili da su nedostižna za vas. Da biste prizvali i zadržali sreću, nosite više garderobu u zelenoj boji, piše Ekspres.
Nezrele banane mogu da sadrže otporni skrob koji može blagotvorno da deluje na ljudski organizam.
I nisu samo zelene banane te koje bi mogle imati ove dobrobiti, već i niz drugih specifičnih namirnica poput kuvanog i ohlađenog krompira i sirovog ovasa. To je zato što sadrže nešto što je poznato kao otporni skrob.
“Otporni skrob dorpinosi razvoju postojećih dobrih crevnih bakterija i pomaže da se poveća njihov broj“, rekao je dr Karan Radž.
Lekari iz zdravstvenog centra „UCLA Health“ objašnjavaju da rezistentni skrob može imati brojne zdravstvene prednosti, piše „Express“, prenosi.
“Studije su otkrile da dijete koje uključuju rezistentni skrob pomažu u kontroli šećera u krvi, obezbeđuju zdravije nivoe lipida u krvi i poboljšavaju osećaj sitosti nakon jela. Takođe su povezani s manjim rizikom od raka debelog creva”, rekli su lekari.
Dr Radž je dodao da on voli da doda zelene banane u smuti kako bi dobio otporni skrob bez uticaja na ukus - prenosi Danas.
Kardiovaskularne bolesti, uključujući i infarkt miokarda, odgovorne su za više od 17 miliona smrtnih slučajeva s...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.