Sombor.info

Sombor.info

Strana 242 od 1271

Na Velikom koralnom grebenu u Australiji pokrivenost koralima naglo je opala, posle rekordnog izbeljivanja tokom 2024. godine, navodi se u izveštaju Ausralijskog instituta za naučna istraživanja mora (AIMS).

Veliki koralni greben, nalazi se na severoistočnoj obali Australije i najveće je stanište korala. Na njemu živi preko 400 vrsta korala, 1.500 vrsta riba i 4.000 vrsta mekušaca. Kao stanište, greben ima veliki značaj, jer na njemu živi populacija velikih zelenih kornjača, koje su ugrožena vrsta pred izumiranjem, a veoma je interesantna za naučna istraživanja.

Na dva od tri grebena zabeležen je najviši godišnji pad pokrivenosti koralima od kada se mere i prate ove vrste istraživanja, a to je već 40 godina, navedeno je u godišnjem izveštaju Australijskog instituta za naučna istraživanja mora.

Izbeljivanje korala u 2024. godini bilo je posledica naglog porasta temperature vode usled klimatskih promena. Tada su korali doživeli neku vrstu toplotnog stresa - piše RTS.

„Ovo je peti slučaj izbeljivanja korala koji je pogodio ovu regiju od 2016. godine i on je bio najmasovniji. Ovakvi događaji su sve češći. Zabeležena je velika promena na ivicama korala, a ovaj fenomen pojavio se u poslednjih petnaest godina. Sve zabeležene promene ukazuju da je ekosistem pod stresom“, istakao je Majk Emsli, vođa programa praćenja i zaštite (AIMS) institutu.

Izveštaji istraživanja koralnih grebena koja su rađena u periodu od avgusta 2024. godine do avgusta 2025. godine pokazali su da je pad koralnog pokrivača oko 48 odsto, a samo 10 odsto koralnog pokrivača je poraslo.


„Koralni greben Australije još uvek ima više koralnog pokrivača u odnosu na druge regije u svetu“, rekao je je Majk Emsli, vođa programa praćenja i zaštite korala Ausralijskog instituta za naučna istraživanja mora (AIMS).

I dalje se povećava broj zaraženih virusom Zapadnog Nila na teritoriji Srbije, a prema novom izveštaju Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" ukupno je 34 zaraženih.

Na osnovu podataka dostavljenih Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut”, na teritoriji Republike Srbije do 31. avgusta 2025. godine registrovana su 34 slučaja obolevanja od groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji, saopštio je Batut.

To je sedam novih slučajeva u odnosu na prethodni izveštaj "Batuta".

Slučajevi obolevanja su registrovani na teritoriji 12 okruga, i to:

Grada Beograda (deset slučajeva)
Južnobačkog (osam slučajeva)
Južnobanatskog (tri slučaja)
Srednjobanatskog okruga (tri slučaja)
Moravičkog (dva slučaja)
Severnobanatskog (dva slučaja)
Pomoravskog (jedan slučaj)
Podunavskog (jedan slučaj)
Raškog (jedan slučaj)
Braničevskog (jedan slučaj)
Šumadijskog (jedan slučaj)
Zapadnobačkog okruga (jedan slučaj)

Među obolelima dominiraju osobe muškog pola, njih je 59 odsto. Prosečna starost obolelih je 65 godina, podaci su "Batuta".

Kako navode, u sezoni nadzora 2025. godine, do 28. avgusta 2025. godine u državama Evropske unije (EU) i Evropske ekonomske zajednice (EEZ) slučajevi obolevanja od groznice Zapadnog Nila u humanoj populaciji su registrovani u Grčkoj, Italiji, Rumuniji, Francuskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Španiji i Albaniji.

Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Glavni vektor, odnosno prenosilac virusa Zapadnog Nila je Culex pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas. Sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra meseca.

U cilju smanjenja rizika od zaražavanja virusom Zapadnog Nila, preporučuje se primena mera lične zaštite od uboda komaraca, i to:

Upotreba repelenata na otkrivenim delovima tela prilikom boravka na otvorenom.
Nošenje odeće dugih rukava i nogavica, svetle boje.
Preporučljivo je da odeća bude komotna, jer komarci mogu da ubadaju kroz pripijenu odeću.
Izbegavanje boravka na otvorenom u periodu najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru.
Upotreba zaštitne mreže protiv komaraca na prozorima, vratima i oko kreveta.
Redukcija broja komaraca u zatvorenom prostoru.
Po mogućstvu boravak u klimatizovanim prostorima, jer je broj insekata u takvim uslovima značajno smanjen.
Izbegavanje područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare.

Smanjenje broja komaraca na otvorenom gde se radi, igra ili boravi, što se postiže isušivanjem izvora stajaće vode. Na taj način smanjuje se broj mesta na koje komarci mogu da polože svoja jaja. Najmanje jednom nedeljno treba isprazniti vodu iz saksija za cveće, posuda za hranu i vodu za kućne ljubimce, iz kanti, buradi i limenki. Ukloniti odbačene gume i druge predmete koji mogu da prikupljaju vodu.
U slučaju putovanja u inostranstvo, pogotovo ako se radi o tropskom i subtropskom području, obavezno se pridržavati svih navedenih mera prevencije.

U slučaju pojave bilo kakvih simptoma koji su kompatibilni sa neuroinazivnim oblikom bolesti, odmah se javiti izabranom lekaru - piše B92.

Dr Tamara Jelikić, dermatovenerolog, u tekstu objašnjava gde sve osim na koži melanom može pojaviti i kako prepoznati i lečiti ovo stanje

Melanom je najagresivniji oblik raka kože koji nastaje iz melanocita – ćelija odgovornih za proizvodnju pigmenta melanina. Može se razviti na postojećem mladežu ili na prethodno nepromenjenoj koži. Pored kože, može se ispoljiti i u oku, mukoznim membranama ili ispod noktiju.

U početnim fazama, melanom može izgledati kao običan mladež, ali se razlikuje po nepravilnim ivicama, promenama u boji i brzom rastu.

Dijagnoza se postavlja dermatološkim pregledom, često uz pomoć dermoskopije, a potvrđuje se patohistološkim nalazom nakon uklanjanja sumnjive promene, piše Stetoskop.info.

Koliko je melanom opasan i zašto se o njemu govori kao najopasnijem tumoru kože?

„Melanom je najopasniji oblik raka kože jer se brzo širi na druge delove tela, uključujući limfne čvorove i unutrašnje organe. Ako se ne leči na vreme, može biti smrtonosan. O njegovom značaju govori i to što predstavlja peti najčešći malignitet u svetu kod oba pola”, objašnjava dr Jelikić.

Koliko je melanom čest kod nas i koje grupe su najugroženije?

Prema podacima, u Srbiji se godišnje dijagnostikuje oko 700 novih slučajeva melanoma.

Najugroženiji su ljudi koji:

imaju svetlu kožu,
svetle oči,
veliki broj mladeža
ili su često izloženi suncu bez zaštite.

Takođe, osobe koje su već imale melanom ili imaju članove porodice sa ovom bolešću imaju povećan rizik. Distribucija po polu je različita u zavisnosti od uzrasta – u populaciji od 30 do 35 godina češće se javlja kod žena, zbog veće izloženosti suncu i korišćenja solarijuma. Zbog toga je izuzetno važna prevencija i redovni dermatološki pregledi.

„Oko 200 pacijenata svake godine izgubi život zbog melanoma”, ističe dr Jelikić.

Kako možemo da se zaštitimo od melanoma?

Zaštita od UV zračenja je ključna u prevenciji melanoma. Preporučuje se:

nošenje zaštitne odeće, kao što su šeširi, naočare i majice dugih rukava,
korišćenje krema sa visokim SPF faktorom,
izbegavanje boravka na suncu od 10 do 17 časova,
ne korišćenje solarijuma i UV lampi tokom kozmetičkih tretmana,
redovni samopregledi kože i pregledi dermatologa.

Kreme sa zaštitnim faktorom potrebno je naneti 30 minuta pre izlaganja suncu i obnavljati ih na svaka 2–3 sata.

Deca do šest meseci ne treba uopšte da se izlažu sunčevim zracima, a starijoj se preporučuje nošenje odeće sa zaštitnim UV filterom. Ove mere značajno smanjuju rizik od razvoja melanoma.

Da li solarijum zaista povećava rizik od melanoma?

„Da! Korišćenje solarijuma povećava rizik od razvoja melanoma. Samo jedan boravak u solarijumu povećava rizik za nastanak melanoma za 20%. UV zračenje iz solarijuma može izazvati oštećenje DNK u koži, što dovodi do nastanka malignih promena. Zbog toga se savetuje izbegavanje solarijuma i drugih izvora UV zračenja”, naglašava dr Jelikić.

Od 2019. godine u Srbiji je zabranjeno korišćenje solarijuma za osobe mlađe od 18 godina, dok je za ostale potrebna pisana saglasnost uz upozorenje o rizicima koje solarijum nosi.

Da li svi melanomi izgledaju kao čudan mladež?

„Ne, melanomi se ne moraju uvek manifestovati kao neobični mladeži. Međutim, promene u boji, obliku ili veličini mladeža mogu biti znak upozorenja. Zbog toga je važno redovno obavljati dermoskopske preglede kože, koji omogućavaju detaljniju analizu promena koje nisu vidljive golim okom”, ističe dr Jelikić.

Da li je istina da samo mladeži koji krvare i bole treba da nas zabrinu?

„Ne. Krvarenje i bol su često znak povrede mladeža. Zbog toga je uvek potrebno obaviti dermoskopski pregled kod dermatologa kako bi se utvrdilo da li je potrebna dodatna dijagnostika ili uklanjanje mladeža”, navodi dr Jelikić.

Kada treba da se javim dermatologu? Koliko često treba da obavljam preglede?

„Javite se dermatologu ukoliko primetite promenu na koži koja je novonastala, ili je ranije postojala, ali raste, menja boju, nejasnih je ivica ili vam je prosto drugačija u odnosu na raniji izgled ili druge promene na koži”, objašnjava dr Jelikić.

Ukoliko ne primećujete gore opisane promene, dovoljan je dermoskopski pregled kože jednom godišnje. Ako ste ranije operisali melanom ili neki drugi tumor kože, potrebno je redovno praćenje po savetu dermatologa.

Ako se melanom otkrije na vreme, kakve su šanse za izlečenje?

Ukoliko se melanom otkrije u najranijim fazama, poznatim kao in situ, njegovo hirurško uklanjanje se smatra izlečenjem, jer je u tim fazama tumor ograničen samo na površne slojeve kože i nije došlo do širenja u dublje slojeve kože i udaljene organe.

Takođe, dijagnoza melanoma u ranijoj fazi smanjuje rizik od nastanka udaljenih metastaza i ima bolju prognozu.

Da li uklanjanje mladeža može da izazove širenje melanoma?

„Ne, pravilno uklanjanje mladeža ne izaziva širenje melanoma. Naprotiv, ako se sumnja na melanom, njegovo hirurško uklanjanje je ključno za ranu dijagnozu i kasnije adekvatno lečenje i praćenje”, navodi dr Jelikić.

Melanom je ozbiljno, ali u velikoj meri preventabilno oboljenje kože. Redovni pregledi kod dermatologa, odgovorno ponašanje na suncu i izbegavanje solarijuma značajno smanjuju rizik od njegovog nastanka.

„Ključ je u ranom otkrivanju – promene na koži ne treba ignorisati, već ih blagovremeno proveriti. Briga o zdravlju kože nije samo estetsko pitanje, već i pitanje života”, poručuje dr Jelikić.

Crveni krst Sombor u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine organizuje dve akcije dobrovoljnog davanja krvi. Prva akcija se organizuje u utorak, 9. septembra 2025. godine u sali Crkvene opštine u Stapar, u periodu od 9.00 do 12.00 časova, a druga akcija će se odvijati u četvrtak, 11. septembra 2025. godine u periodu od 09.00 do 13.00 časova, u prostorijama Centra za edukaciju Crvenog krsta Sombor, na adresi Apatinski put broj 19.

Rezerve krvi u letnjim mesecima su uvek na minimumu, te Crveni krst poziva sve sugrađane koji imaju između 18-65 godina, osećaju se zdravim i sposobnim, da se odazovu akcijama davanja krvi.

Opština Apatin raspisala je konkurse za školsku 2025/2026. godinu namenjene učenicima srednjih škola – za dodelu stipendija i pomoći u školovanju, kao i za smeštaj i ishranu u Domu učenika Apatin.

Učenici koji su u prethodnoj školskoj godini ostvarili prosečnu ocenu najmanje 4,60 mogu konkurisati za stipendiju u iznosu od 5.000 dinara mesečno. Za pomoć u školovanju, u iznosu od 3.000 dinara mesečno, pravo imaju učenici sa prosekom od najmanje 3,00 koji potiču iz porodica korisnika socijalne pomoći ili su deca ratnih vojnih invalida.

Pored toga, Opština Apatin finansira 20 mesta za učenike u Domu učenika Apatin, u visini 100% troškova smeštaja i ishrane tokom cele školske godine. Pravo na konkurs imaju srednjoškolci koji pohađaju škole u opštini Apatin, a imaju prebivalište ili boravište van samog naselja Apatin.

Rok za podnošenje prijava na oba konkursa je 20. septembar 2025. godine do 14 časova, a detaljne informacije i potrebna dokumentacija dostupni su u odeljku Konkursi na zvaničnom sajtu opštine.

Gradski muzej Sombor u saradnji sa Ambasadom Republike Indonezije priredio je „Veče Indonezije“ povodom otvaranja izložbe „Indonezija: Boje arhipelaga“. Veče posvećeno „zemlji hiljada ostrva“ privuklo je pažnju velikog broja posetilaca koji su imali priliku da vide tradicionalne plesove, nošnju, maske, muzičke instrumente, upečatljive foto–panele, kao i da čuju izvođenja na tradicionalnim instumentima i degustiraju kulinarske ukuse.

Izložbu su zvanično otvorili ambasador Republike Indonezije u Republici Srbiji, Andrean Ervin, i direktor Gradskog muzeja Sombor, David Firanj.

„Nadam se da će večerašnji nastupi, muzika i kuhinja, zajedno sa izložbom koja je otvorena narednih 6 dana, podstaći veće razumevanje i uvažavanje Indonezije među svim posetiocima, bilo kroz kulturne veze, prijateljstvo ili buduće putovanje“ istakao je prilikom otvaranja ambasador Ervin.

Direktor Gradskog muzeja, David Firanj, poručio je da će posetioci aktuelnu izložbu moći da pogledaju do 11. septembra. Firanj je dodao da ova izvanredna izložba svedoči o brojnim tradicijama desetina hiljada ostrva koje čine današnju Indoneziju te da će posetioci imati priliku da se upoznaju sa kulturom zemlje.

Ispred lokalne samouprave, svečanom otvaranju izložbe prisustvovale su Jasmina Ilić, član Gradskog veća za oblast kulture i obrazovanja, i Sanja Bojić, član Gradskog veća za oblast ruralnog razvoja.



Raspored sahrana na somborskim grobljima za 6. septembar

Datum Vreme Pokojnik Groblje
06.09.2025 12:00 LJUBICA ŽIVKOVIĆ (1938) Mesno groblje Kljajićevo
06.09.2025 13:00 DRAGINJA LALIĆ (1934) Veliko pravoslavno groblje Sombor
06.09.2025 12:00 VELJKO BUDIMAC (1974) Mesno pravoslavno groblje Stapar somborsko
06.09.2025 14:00 STIPAN KNEZI (1954) Mesno groblje Svetozar Miletić 1

Zemljotres magnitude 4.2 stepeni Rihtera zabeležen je u petak, 5. septembar 2025 u 14:43 časova, na području Srbije.

Prema raspoloživim podacima, epicentar potresa lociran je u blizini Sokolovica, na oko 12 kilometara od njegovog centra, pri geografskim koordinatama širine 43.3227 i dužine 20.2824.

Republički seizmološki zavod saopštio je da je u 14:43 časova registrovan zemljotres magnitude 4.4 jedinica Rihterove skale u regionu mesta Sjenica.

Hipocentar zemljotresa, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra, smešten je na dubini od približno 6 kilometara ispod površine zemlje.

Za sada nema izveštaja o materijalnoj šteti ili povređenima, a nadležne službe prate situaciju.

Kada je Dejvid Bouvi (David Bowie) umro 2016. godine, njegov oproštajni dar bio je poslednji album „Blackstar“, oblikovan dijagnozom raka i prihvatanjem smrtnosti.

No, u poslednjim mesecima započeo je i drugi projekat, koji je u svojim beleškama opisao kao „mjuzikl 18. veka“, objavio je u petak BBC.

Postojanje mjuzikla „Spectator“ nije bilo poznato čak ni njegovim najbližim saradnicima, sve dok beleške nisu otkrivene u njegovoj radnoj sobi 2016. godine. Sada su donirane muzeju V&A, zajedno s ostatkom njegove arhive.

Podeljen ekskluzivno s BBC-jem, mjuzikl pokazuje Bouvijevu fascinaciju razvojem umetnosti i satire u Londonu 18. veka, uz priče o kriminalnim bandama i zloglasnom lopovu Džeku Šepardu.

Da je bio dovršen, mjuzikl bi ostvario jednu od Bouvijevih životnih ambicija.

„Od samog početka, stvarno sam želeo da pišem za pozorište. Pretpostavljam da sam mogao jednostavno pisati za pozorište u svojoj dnevnoj sobi, ali mislim da je namera uvek bila imati prilično veliku publiku“, rekao je Bouvi 2002. godine u intervjuu za BBC Radio 4.

Prema Harvardskoj školi javnog zdravlja, grašak sadrži jedinjenja poznata kao antinutrijenti.

Grašak je omiljeno povrće mnogih ljudi, cenjeno zbog bogatstva vlaknima, vitaminima i antioksidansima.

Iako je svakako koristan deo uravnotežene ishrane, prekomerna dnevna konzumacija može dovesti do neželjenih efekata, kao što su nadimanje, slabija apsorpcija minerala i opterećenje bubrega, prenosi Index.hr.

Prema Harvardskoj školi javnog zdravlja, grašak sadrži jedinjenja poznata kao antinutrijenti - među njima lektini i fitinsku kiselinu. U velikim količinama mogu smanjiti apsorpciju hranljivih materija i izazvati loše varenje. Zbog toga je ključno konzumirati grašak umereno i pravilno ga pripremiti.

Nadutost i digestivne tegobe

Veće količine zelenog graška mogu izazvati nadimanje i gasove. To se dešava zbog visokog sadržaja vlakana i određenih vrsta ugljenih hidrata koje telo ne može u potpunosti razgraditi u tankom crevu.

Ovi nesvareni sastojci zatim fermentišu u debelom crevu, što dovodi do gasova i nelagodnosti.

Da biste to izbegli, preporučuje se postepeno povećanje unosa vlakana i izbegavanje previše graška odjednom. Tako se digestivni sistem može lakše prilagoditi.

Niža apsorpcija gvožđa, kalcijuma i cinka

Zeleni grašak sadrži antinutrijente koji mogu smanjiti apsorpciju važnih minerala iz hrane, posebno gvožđa, kalcijuma i cinka. Ova jedinjenja se vezuju za minerale u digestivnom sistemu i otežavaju njihovu apsorpciju.

Dobra vest je da kuvanje značajno smanjuje nivoe antinutrijenata. Potapanje u vodu i temeljno kuvanje graška dodatno pomaže u smanjenju njihovog efekta.

Međutim, konzumiranje velikih količina graška svakog dana može dugoročno uticati na vaš nutritivni status.

Opterećenje bubrega kod osetljivih osoba

Grašak je bogat biljnim proteinima, ali velika količina proteina u ishrani može biti izazov za bubrege, posebno kod ljudi koji već imaju bolesti bubrega. Povećan unos proteina zahteva dodatni rad bubrega, a to može dovesti do komplikacija.

Takođe, prekomerna konzumacija graška može povećati nivo mokraćne kiseline u organizmu, što u nekim slučajevima izaziva bol u zglobovima.

Umerenost je najvažnija

Grašak je hranljiv i vredan dodatak ishrani, ali ključ je u umerenosti. Obratite pažnju na količinu i pokušajte da u svoju ishranu uključite raznovrsno povrće.

Pravilna priprema graška, koja uključuje potapanje u vodu i kuvanje, smanjuje neželjene efekte i čini ga bezbednim i zdravim delom svakodnevne ishrane.

Strana 242 od 1271

Slobodno vreme

Lifestyle

Gradske večeri imaju posebnu magiju koja te tera da izvučeš ono najbolje iz svog ormara i zasijaš pod uličnim svetiljkam...

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.