Sombor.info

Sombor.info

Strana 176 od 1282

Vlaga i buđ na zidovima nisu samo estetski problem već su ozbiljan pokazatelj da u prostoru ne postoji pravilna ventilacija. U mnogim domovima, naročito u stanovima bez prirodnog provetravanja, kupatilo i spavaća soba najčešće postaju žarišta problema sa vlagom. I dok se buđ u kupatilu često smatra „normalnom pojavom“, a u spavaćoj sobi tek povremeno primećuje iza ormara ili na plafonu, istina je da se radi o simptomima ozbiljnog disbalansa u kvalitetu vazduha.

Kada kažemo najugroženije prostorije u kući, mislimo prvo na kupatilo. Kupatilo je prostor u kome se svakodnevno stvara velika količina vlage, tuširanje, pranje, para iz vode i nedostatak prirodnog strujanja vazduha čine ga savršenim mestom za kondenzaciju. Kada nema adekvatne ventilacije, topla i vlažna para se zadržava na zidovima i plafonu, hladi se i pretvara u kapljice koje stalno vlaže površine.

Taj proces se ponavlja iz dana u dan, dok vlaga ne prodre u zidove i stvori idealno stanište za buđ. Crne tačkice oko fuga, iznad tuš kabine ili na plafonu prvi su znak da se stvorio problem. Iako se mnogi odlučuju da to „reše“ pranjem ili krečenjem, bez ventilacije se buđ uvek vraća, često već za nekoliko nedelja.

Ugradnjom decentralizovane ventilacije odnosno turbinskog ventilatora, kao što je Taris, sprečava se zadržavanje pare i vlaga se izbacuje napolje odmah nakon tuširanja. Na taj način zidovi ostaju suvi, a buđ nema šanse da se ponovo pojavi. U našoj kompaniji, ovome svedoče brojni rešeni problemi u kućama i stanovima širom Srbije.

Kada opet kažemo najugroženije prostorije u kući, treba da pomislite na spavaću sobu. Međutim, za razliku od kupatila, spavaće sobe deluju suvo i čisto. Međutim, vlaga se najčešće taloži u ćoškovima zidova, iza velikih komada nameštaja i na hladnim spoljnim zidovima, naročito u stanovima koji nemaju dobru izolaciju. Tako nastaju poznate tamne mrlje iza ormara, na plafonima iznad prozora ili uz spoljne zidove.

Poseban problem predstavljaju moderni PVC prozori. Iako sprečavaju gubitak toplote, oni ujedno „hermetički zatvaraju“ prostor. Time sprečavaju prirodan dotok svežeg vazduha i pogoduju nastanku kondenzacije. Tokom noći, bez otvaranja prozora, nivo vlažnosti u spavaćoj sobi često prelazi 70%, što je idealno okruženje za razvoj buđi i grinja.

Rešenje je opet jednostavno – kontrolisana ventilacija. Uz rekuperatore, spavaća soba stalno dobija svež, filtriran vazduh bez gubitka toplote, a vlaga koja nastaje prirodno odmah se odvodi napolje.

Mnogi vlasnici domova pokušavaju da buđ „zamaskiraju“ krečenjem, premazima ili hemijskim sredstvima. Međutim, sve to samo kratkoročno uklanja vidljive tragove, dok uzrok ostaje u zidovima. 

Za razliku od tradicionalnog provetravanja otvaranjem prozora, decentralizovani sistemi ventilacije rade automatski, 24 sata dnevno. Oni ne zahtevaju dodatne kanale, cevi ni razbijanje zidova, što ih čini idealnim za stanove i već završene objekte.

Sistem funkcioniše tako da neprekidno izbacuje ustajali, vlažni vazduh i uvodi svež spoljašnji, održavajući optimalan nivo vlažnosti u prostoru. Rekuperatori pritom zadržavaju toplotu, pa tokom zime ne dolazi do gubitka grejanja, dok leti prostor ostaje prijatno rashlađen.

Ventilacija je posebno efikasna u kombinaciji sistema, rekuperatori u dnevnim i spavaćim sobama, a turbinski ventilatori u kupatilima i kuhinjama. Takav sistem obezbeđuje kompletnu cirkulaciju vazduha kroz ceo stan, što znači da vlaga nema gde da se zadrži. Naša kompanija vam nudi besplatnu projekciju idejnog rešenja za vaš dom, čime se definišu uređaji, njihov potreban broj i ceo investicioni projekat ventilacije.

Kada se jednom ugradi, prostor više nikada ne pati od vlage i buđi, a zidovi ostaju čisti i suvi tokom cele godine.

Za više informacija posetite nas u Ulici Sonje Marinković 70/29, Subotica (Ponedeljak–petak od 9 do 17časova), pogledajte sajt, pozovite 064/88-43-927, 066/80-38-221 ili pišite na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

 

Opštoj bolnici "Dr Radivoj Simonović" u Somboru obezbeđen je novi inkubator kao i specijalizovane obuke za zaposlene o pružanju podrške dojenju, u bolnici i domu zdravlja, saopštio je danas UNICEF.

Ukupna vrednost ove donacije, uručene povodom Svetskog dana prevremeno rođenih beba, iznosi 2.030.000 dinara, a realizovana je uz pomoć kompanije Vojput DOO iz Subotice i deo je kontinuiranih napora UNICEF-a u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja da unaprede uslove za negu i zbrinjavanje najmlađih pacijenata, navedeno je u saopštenju.

U somborskoj bolnici godišnje se rodi oko 800 beba, a nekima je neophodna dodatna zdravstvena potpora kao što su toplotna, kiseonička ili fototerapija za šta je potreban inkubator - piše RTV.

Za bebe rođene pre 34. nedelje koje se najčešće transportuju u Novi Sad, inkubator pomaže u stabilizaciji novorođenčeta pre transporta i time direktno utiče na njihovo blagostanje i ishod lečenja.

Kako je istaknuto, nova oprema unaprediće kapacitete bolnice za pravovremeno zbrinjavanje prevremeno rođenih beba, ali i onih koje se rode na vreme a imaju određene zdravstvene probleme ili komplikacije na porođaju.

Ovakva ulaganja imaju poseban značaj za ustanove koje svakodnevno brinu o najmlađim pacijentima.

V.d. direktora Opšte bolnice "Dr Radivoj Simonović" Dragan Rastović izjavio je da ova donacija inkubatora ima izuzetnu važnost, jer se u tom porodilištu godišnje rodi oko 800 beba, među kojima su i najosetljivije, kojima je potrebna intenzivna nega od prvog trenutka života.

"Zahvaljujući novom inkubatoru, moći ćemo da im pružimo još sigurnije, stabilnije i kvalitetnije uslove lečenja. Želim posebno da zahvalim UNICEF-u, na posvećenoj i kontinuiranoj podršci u unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite novorođenčadi u Srbiji. Veliku zahvalnost dugujemo i kompaniji Vojput, donatoru ove dragocene opreme", istakao je Rastović.

U svetu se godišnje rodi 13,4 miliona prevremeno rođenih beba, u Srbiji preko 4.000.

Prevremeno rođene bebe posebno su osetljive i zahtevaju stalno praćenje u stabilnim i kontrolisanim uslovima od momenta rođenja do izlaska iz bolnice.

Specijalista za zdravlje i rani razvoj UNICEF-a u Srbiji Jelena Zajeganovic Jakovljević navela je da kvalitetna briga o novorođenoj deci, posebno prevremeno rođenoj, podrazumeva savremenu opremu, znanja i praksu zdravstvenih radnika i puno uključivanje roditelja u negu deteta.

"Raduje me da ćemo ovom prilikom, na zahtev somborske bolnice, biti u mogućnosti da pored donacije inkubatora organizujemo i obuke za zaposlene i podržimo ih da najnovija znanja primene u svakodnevnoj praksi", rekla je Zajeganovic Jakovljević.

UNICEF je u poslednjih nekoliko godina uložio gotovo milion dolara u unapređenje neonatalne zdravstvene zaštite u Srbiji.

Do sada je u Srbiji izrečeno 14 doživotnih kazni zatvora od 2019. godine

Izmena Krivičnog zakonika uvodi kaznu doživotnog zatvora za teške zločine

Marton Rabotka (37) iz Srbobrana osuđen je 14.novembra na doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva svoje majke Mirjane. Na glavnom pretresu suda u Somboru doneta je prva nepravosnažna presuda doživotne kazne zatvora u ovom sudu. Do sada, od 2019.godine, u Srbiji je doneto čak 14 doživotnih kazni - piše Blic.

Naime, izmenom Krivičnog zakonika svakom ko ubije dete ili trudnu ženu preti kazna doživotnog zatvora bez uslovnog otpusta. Takođe, ista kazna preti i svakome ko obljubi dete koje od posledica tog zločina podlegne povredama. Pored njih, na doživotni zatvor mogu da budu osuđeni i oni koji tokom pljačke ili razbojništva ubiju, ali i oni koji ubiju vojno lice, tužioca, sudiju ili policajca zbog posla koji obavljaju. Takođe, doživotni zatvor preti i onome ko ubije člana porodice kojeg je pre toga zlostavljao.

Od 2019. godine do sada je osuđeno ukupno 14 osoba na doživotni zatvor, a Ilić je poslednji u nizu. Većinu ovih zločinaca povezuje jedna stvar - porodično nasilje.

14.Marton Rabotka

Marton Robotka (37) iz Srbobrana, optuženi za brutalno ubistvo svoje majke Mirjane Robotke (79) osuđen je 14.novembra na doživotnu robiju.

Prema navodima optužnice, zločin se dogodio u noći između 7. i 8. januara ove godine u porodičnoj kući u Srbobranu, gde su majka i sin živeli zajedno. Telo nesrećne žene pronađeno je u jutarnjim satima sa vidnim povredama na glavi i telu.

Stanovnici ulice u kojoj se desio zločin i dalje su potreseni. Jedan od komšija ispričao je da je Marton rano ujutru, oko 6.30, izašao iz kuće i rekao mu da mu je majka umrla.

13.Aldina Lakota

Četrdesetogodišnja Aldina Lakota osuđena je na doživotnu robiju za ubistvo 26 godina starije svekrve u Dubnici kod Sjenice.

Bajra Lakota

Smatrajući da je ona kriva što je morala da se rastane sa mužem i decom, Aldina je prošlog maja u porodičnoj kući nakon svađe svekrvi zadala preko 120 uboda nožem od kojih je nesrećna žena na licu mesta preminula.

12. Saša Ilić

Saša Ilić (46) zvani Kapetan ubio je vanbračnu partnerku Gordanu Durković (56) 21. aprila 2023. godine u večernjim satima, u stanju teške alkoholisanosti.

Kako su pričale komšije, Saša je bio poznat u selu kao Kapetan, a više vremena je proveo u zatvoru nego na slobodi.

Kako je za "Blic" rekao Predrag Momčilović iz Centra za socijalni rad u Leskovcu, Gorana je Ilića prijavila tri ili četiri puta za nasilje, ali kad god bi postupak bio pokrenut, ona bi odustala.

Apelacioni sud je prilikom donošenja odluke imao uvid da se radi o osobi koja je više puta osuđivana za nasilje u porodici kao i način, upornost i bezobzirnost koju je ispoljavao prilikom izvršenja krivičnog dela.

Zbog toga, Sud je preinačio odluku leskovačkog Višeg suda kojom je bio osuđen na 20 godina i Ilića poslao na doživotnu robiju.

11. Bojan Jovičić

Bojan Jovičić (43) iz Novog Sada, osuđen je na doživotnu robiju zbog teškog ubistva na svirep način i iz koristoljublja. On je ubio svog sugrađanina, Jovana Janićijevića (46), 24. januara 2023. godine u novosadskom naselju Adice.

On je u iznajmljenom automobilu došao u Ulicu Nova u Adicama, nakon što se prethodno sa žrtvom dogovorio da se sastanu. On je Janićijeviću naneo 11 ubodnih i 26 reznih rana, a napad je trajao pet minuta. Žrtva je preminula usled krvarenja.

Nakon toga, Jovičić je od žrtve uzeo 45.000 evra, presvukao se i napustio Srbiju.

10. Miroslav Marković

Miroslav Marković (55) je prvostepenom presudom osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog ubistva bivše partnerke Sanje Manoilov (47) u centru Pirota.

Sanja je ubijena nasred ulice u centru grada dok je brala voće. Miroslav, koji je imao zabranu prilaska i komuniciranja sa žrtvom, prišao joj je sa leđa i upucao je.

Kako su mediji pisali, ona se više od godinu dana borila da pobegne od nasilnika.

9. Miloš Nikolić

Miloš Nikolić iz Zaječara osuđen je za ubistvo devojčice Petre Vladulović.

Veštačenje je utvrdilo da je devojčicu, sa 1.63 promila alkohola u krvi, više puta udario po glavi i telu. Ona je sa teškim povredama prevezena u Zdravstveni centar u Zaječaru gde je preminula.

Uhapšena je i Petrina majka, Jelena Todorovska, koja je znala da njen vanbračni suprug tuče devojčicu, ali to nije prijavila policiji. Njoj se na teret stavljalo krivično delo - zanemarivanje i zapuštanje maloletnog lica.

8. Kapetan Vojske Srbije - S.S.

Na doživotnu kaznu zatvora, Viši sud u Leskovcu je poslao i kapetana Vojske Srbije, S. S, zbog silovanja svoje maloletne ćerke u periodu od novembra 2019. do maja 2022. godine.

Prilikom odlučivanja o vrsti i meri kazne, Sud je imao uvid u brojne otežavajuće okolnosti koje se odnose na način i vreme izvršenja krivičnog dela, ličnost optuženog, odsustvo empatije, kao i težinu posledica krivičnog dela, nalazeći da ne postoje olakšavajuće okolnosti.

7. Goran Džonić

Penzionisani vatrogasac Goran Džonić je osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog ubistva svojih rođaka, tročlane porodice Đokić iz Aleksinca - Gorana (57), Gordane (56) i njihove ćerke Lidije (25) koje se dogodilo 26. septembra 2021. godine.

6. Dejan Pavlović

Dejan Pavlović (46) iz Vranja je osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog ubistva supruge Slavice.

On je žrtvu usmrtio 2023. godine nakon rasprave. Povrede joj je naneo nožem u predelu stomaka, a povredio je i ćerku (12) koja je pokušala da obrani majku.

5. Novosađanin M. J.

Novosađanin M. J. (84) osuđen je na doživotni zatvor zbog obljube deteta. On je 7. maja 2020. godine u Novom Sadu silom i pretnjom prinudio dete rođeno 2012. godine da ga oralno zadovolji. Dečaku je pretio da će ga baciti u Dunav.

Okrivljeni je na izricanje presude doveden iz Okružnog zatvora na Klisi u invalidskim kolicima, u kojima je uveden i u sudnicu.

Međutim, odlukom Apelacionog suda njemu je preinačena kazna zatvora na 20 godina robije.

4. Virdžinel J.

Virdžinel J. (37) osuđen je na kaznu doživotnog zatvora zbog ubistva žene R. K. (87) u Požarevcu. On je u toku noći 4. i 5. januara 2023. godine provalio u kuću žene gde ju je zatekao kako leži u krevetu. Tada joj je pretio da će je ubiti nožem za klanje svinja ako ne bude dozvolila da ima odnos sa njom. Kako je video da neće uspeti u svojoj nameri, on je ženu ubo nožem.

Nakon ubistva, nameravao je da pobegne u Rumuniju, ali je uhapšen u okolini Vršca.

3. Radomir Blagojević

Radomir Blagojević (53) osuđen je na doživotnu robiju jer je suprugu Zoricu Kalinić (66) 13. jula 2020. godine zapalio živu.

Blagojević je žrtvu sačekao u zgradi u kojoj je stanovala, prišao joj je i polio benzinom iz kanistera koji je unapred pripremio, a potom je zapalio.

Zorica Kalinić je nakon dva dana preminula od posledica povreda.

Mesec dana pred ubistvo, Blagojević je silovao ženu R. N, koju je optužio da laže i rekao da bi "više voleo da je ona na Zoričinom mestu".

2. Dejan Dabović

Dejan Dabović je osuđen na kaznu doživotnog zatvora jer je u decembru 2019. godine ubio devojku Dušanku Jocović u Novom Sadu.

On je svoju žrtvu ubio nakon što je raskinula dugogodišnju emotivnu vezu.

1. Ninoslav Jovanović - Malčanski berberin

Prva kazna doživotnog zatvora izrečena je u julu 2021. godine kada je Apelacioni sud u Nišu pravosnažno osudio Ninoslava Jovanovića (48), poznatijeg kao Malčanski berberin, za otmicu i produženo krivično delo - silovanje.

Njegova žrtva bila je devojčica (12), a ovaj slučaj je celu Srbiju podigao na noge u periodu od 20. decembra kada je devojčica nestala, pa sve do 5. januara dok nije uhapšen.

On je preminuo u zatvoru 7. jula 2022. godine tokom izdržavanja robije

 
Bački Monoštoru održano je edukativno predavanje posvećeno prevenciji bolesti koje sve češće pogađaju stanovništvo – raka debelog creva, raka dojke i šećerne bolesti. Cilj skupa bio je da se meštanima pruže proverene informacije, praktični saveti i podsticaj da više brinu o svom zdravlju, posebno onima koji žive u manjim sredinama, gde je pristup specijalistima često ograničen.

Dr Dalibor Forgić, hirurg Opšte bolnice „Dr Radivoj Simonović“ iz Sombora, naglasio je da su rak debelog creva i rak dojke među najčešćim oboljenjima današnjice, ali i da su upravo redovni preventivni pregledi, zdrava ishrana i fizička aktivnost najvažnije mere koje svako može da preduzme na vreme.

Predavanje je organizovalo Udruženje građana „Bodrog“, koje u svom radu posebnu pažnju posvećuje očuvanju zdravlja i edukaciji zajednice. Skup nije bio zamišljen samo kao jednokratno predavanje. Meštani su imali priliku da postavljaju pitanja i dobiju konkretne, stručne odgovore vezane za teme koje direktno utiču na kvalitet njihovog života.

Prema rečima organizatora, plan je da se ovakvi edukativni događaji nastave i u narednom periodu, kako bi što veći broj građana bio informisan o značaju prevencije i ranog otkrivanja bolesti.
 

Obaveštavaju se građani Apatina, daće se u okviru akcije uređenja grada vršiti odvoz džakiranog lišća sa javnih površina od 24.11.2025. do 28.11.2025. godine.

Akcija obuhvata isključivo odvoz sakupljenog lišća sa drveća, koje treba biti upakovano u vreće (džakove). Ostali otpad se neće odvoziti u okviru ove akcije (šut, građevinski otpad, kabasti otpad i sl.).

Odvoz se vrši po ustaljenom rasporedu odvoza komunalnog otpada, s tim da vreće (džakove) sa lišćem treba ostaviti uz ivicu puta, kako bi bile što uočljivije.

Crveni krst Sombor u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine, u sredu, 19.11.2025. godine, organizuje redovnu akciju dobrovoljnog davanja krvi. Akcija će se odvijati u periodu od 09.00 do 13.00 časova, u prostorijama Centra za edukaciju Crvenog krsta Sombor, na adresi Apatinski put broj 19.

Pozivamo sve naše sugrađane koji imaju između 18 i 65 godine, zdravi su i žele da daruju krv, da se odazovu na akciju koju organizuje Crveni krst Sombor.

Zimski meseci donose kratke dane, hladnoću i manje sunčeve svetlosti, a mnogi tada osećaju pad energije, pospanost ili manjak motivacije. Taj osećaj nije nimalo neobičan — zimska tromost ima stvarne biološke uzroke.

Dobra vest je da nekoliko jednostavnih, svakodnevnih navika može značajno ublažiti umor i pomoći telu da se lakše prilagodi sezoni, piše Times of India.

Manje sunčeve svetlosti remeti naš biološki sat

Sunčeva svetlost ključna je za regulaciju cirkadijalnog ritma — unutrašnjeg biološkog sata koji određuje kada treba da spavamo, a kada da budemo budni.

Zimi je svetlosti manje, pa telo proizvodi više melatonina, hormona koji podstiče pospanost.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu BMC Public Health, manjak dnevne svetlosti povećava pospanost tokom dana i istovremeno narušava kvalitet noćnog sna.

Dug boravak u zatvorenom prostoru dodatno pogoršava ovaj problem.

Jednostavne navike poput otvaranja zavesa odmah nakon buđenja ili kratke jutarnje šetnje mogu pomoći da mozak brže prepozna početak dana i vrati se u svoj prirodni ritam.

Nizak nivo vitamina D dodatno pojačava umor

Vitamin D nastaje kada je koža izložena sunčevoj svetlosti, pa je zimi njegov nivo često niži. Nedostatak ovog vitamina povezuje se sa umorom, slabošću mišića i padom raspoloženja, a može doprineti i razvoju simptoma sezonskog afektivnog poremećaja (SAD).

Da biste održali zdrav nivo vitamina D:

Provedite bar kratko vreme napolju kad god je moguće.
Jedite masnu ribu, jaja i obogaćene mlečne proizvode.
Uzimajte suplemente samo po preporuci lekara.
Zimsko vreme može narušiti kvalitet sna

Iako duže noći mogu podstaći raniji odlazak na spavanje, kvalitet sna zimi često opada.

Ako je soba previše topla ili hladna, san može postati plitak i isprekidan.

Stručnjaci savetuju da spavaća soba bude hladnija, mračna i tiha, te da idete na spavanje i budite se u isto vreme, čak i vikendom.

Dosledan ritam pomaže stabilizaciji energije tokom dana.

Manjak svetlosti utiče i na raspoloženje

Zimi opada nivo serotonina, neurotransmitera koji reguliše sreću i koncentraciju. Niži serotonin može izazvati tromost, gubitak motivacije i promene raspoloženja.

Pomažu vrlo jednostavne navike:

Održavajte društvene kontakte.
Slušajte muziku koja vas opušta.
Idite u kratke šetnje ili se lagano istežite.
Telesna aktivnost prirodno podiže serotonin i smanjuje zimsku potištenost.

Ishrana i navike koje vraćaju energiju

  • Teški, ugljenim hidratima bogati obroci mogu povećati pospanost, zato je zimi važno birati hranu koja postepeno otpušta energiju.
  • Najbolji izbor su ovsene pahuljice, jaja, sočivo, zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi i citrusi.
  • Ne zaboravite ni hidrataciju – dehidracija se često "maskira" kao umor.
  • Ako možete, izbegavajte kofein kasno popodne, da ne biste poremetili san.

Male promene koje prave veliku razliku

Ujutru se odmah izložite prirodnom svetlu.
Vežbajte redovno, makar i lagano.
Održavajte spavaću sobu hladnom.
Jedite uravnotežene obroke.
Provodite vreme na otvorenom kad god možete.

Ako umor traje nedeljama ili se jave dodatni simptomi poput lošeg raspoloženja, gubitka apetita ili problema s koncentracijom, važno je razgovarati sa lekarom — kako biste isključili nedostatak vitamina ili poremećaje poput hipotireoze.

(Index.hr)

DA bi penzija bila ostvarena, porodica mora podneti zahtev i ispuniti propisane kriterijume.

Pitanje ko može da nasledi porodičnu penziju jedno je od najčešćih među građanima, a uslovi za ostvarivanje ovog prava jasno su određeni zakonom.

Pravo na porodičnu penziju postoji ako je preminuli ispunio uslove za starosnu ili invalidsku penziju, odnosno ako je imao najmanje pet godina staža osiguranja. Izuzetak su slučajevi smrti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolešću - tada porodica može ostvariti pravo bez obzira na dužinu radnog staža.

Da bi penzija bila ostvarena, porodica mora podneti zahtev i ispuniti propisane kriterijume koji se odnose na godine starosti, radnu sposobnost, izdržavanje od strane preminulog, kao i status školovanja kada je reč o deci.

Ko ima pravo na porodičnu penziju?

Supružnici i vanbračni partneri mogu naslediti penziju, pod uslovom da je brak ili zajednica trajala najmanje tri godine, ili da postoji zajedničko dete. Vanbračna zajednica se utvrđuje u sudskom postupku. Udovica pravo stiče sa navršene 53 godine, a udovac sa 58 godina, osim ako su potpuno nesposobni za rad - u tom slučaju godine nisu uslov.

Ako supružnici brinu o zajedničkom detetu koje takođe ostvaruje pravo na porodičnu penziju, mogu je koristiti i pre navedenih godina. Isto važi i za razvedene supružnike ukoliko imaju sudsku odluku o izdržavanju.

Prava dece

Deca mogu naslediti penziju do 15. godine života, bez obzira na to da li se školuju. Ako pohađaju srednju školu, pravo traje do 20. godine, a tokom studija do 26. godine. U slučaju prekida školovanja zbog bolesti ili služenja vojnog roka, pravo se može produžiti najduže do 27. godine.

Deca sa invaliditetom ostvaruju pravo sve dok traje njihova nesposobnost za samostalan život i rad.

Koliki je iznos porodične penzije?

Iznos porodične penzije zavisi od broja članova koji je koriste:
- jedan korisnik prima 70% iznosa penzije preminulog,
- dva korisnika 80%,
- tri 90%,
- četiri ili više korisnika ostvaruju puni iznos.

Deci koja su ostala bez oba roditelja pripada jedinstvena porodična penzija po oba osnova, ali do maksimalnog limita određenog zakonom.

Nasleđivanje inostrane penzije

Porodična penzija može se naslediti i iz inostranstva, ali o tome odlučuje država u kojoj je preminuli radio ili ostvario staž, uključujući i zemlje nekadašnje Jugoslavije.

(Biznis Kurir/Kamatica/Novosti)

Božur važi za biljku koja spada među najzahvalnije za održavanje, a njegovi raskošni cvetovi najlepši su ukras bašta i domova. Mogu da budu bele, roze, žute, crvene i ljubičaste boje, dok je plod u obliku meška s krupnim semenkama.

Postoji staro verovanje da donosi sreću ženama, ali i blagostanje u celu porodicu, a ova biljka je već vekovima deo istočne tradicionalne medicine gde se smatra da tera negativnu energiju i zle duhove.

Vreme za sadnju božura u vrtu je ili rano proleće ili od sredine septembra do oktobra, dok se u saksiji može saditi tokom cele godine.

Ono što je takođe važno naglasiti jeste da božur ne zahteva nikakvu posebnu negu, a ako se posadi na prikladno mesto svake godine će imati sve krupniji i bujniji cvat.

Značenje biljke

Značenje ovog cveća je višestruko, predstavlja sledeće vrednosti:

Čast, pogotovo za ljude koji donose čast celoj svojoj porodici kroz uspeh, bogatstvo
Romansu i romantičnu ljubav s posebnim naglaskom na ljubav između dvoje stranaca

Kada mlada bira cveće za svoj buket, savetuje se da obavezno u njega uvrsti i božure jer simbolizuju srećan brak i sklad bračnog para.

Značenje boja

Značenje koje cvet ima se malo menja zbog nijanse ili boje. Međutim, postoji nekoliko boja koje menjaju ono što božur znači, a to su:

Ružičasta je i najromantičnija boja božura -idealna za venčane bukete i uređenje stola
Bela ili svetlo ružičasta: prikazuje sramežljivi aspekat značenja, te može da znači žaljenje ili izvinjenje zbog neke neprijatnosti

Jarko crvena se najviše ceni u Kini i Japanu i povezuje se poštovanjem. Ujedno je i najznačajniji simbol bogatstva i prosperiteta u tim kulturama.

Jedna zanimljiva činjenica o ovom cvetu je da postoji verovanje da određen oblik božura, može da tera duhove i negativnu energiju.

 

Ulje za kuvanje deluje kao jednostavan sastojak, dok ne počnemo da ih upoređujemo. Uzmimo, na primer, maslinovo i kokosovo ulje.

Obe vrste imaju svoje obožavaoce i reputaciju zdravih namirnica, ali njihova svojstva, ukus i efekti na organizam se značajno razlikuju.

Jedno je savršeno za salate i mediteranska jela, drugo daje tropsku notu kolačima i kariju. Maslinovo ulje poznato je po blagotvornom dejstvu na srce, dok se kokosovo često dovodi u pitanje zbog visokog sadržaja zasićenih masti.

Nutricionistkinja Lisi Lakatos iz tima The Nutrition Twins podseća:

"Sve masti imaju mnogo kalorija, zato su umerenost i kontrola porcija ključni, kašičica kokosovog ili malo maslinovog ulja dovoljne su da dobijete koristi bez viška kalorija.Ukratko: oba ulja mogu imati mesto u zdravoj ishrani i pomoći u smanjenju upala, ali važno je znati koje je bolje za svakodnevnu upotrebu." - piše Kuvar.

Maslinovo ulje — zlatni standard zdravlja

Maslinovo ulje dobija se ceđenjem plodova masline i osnovni je sastojak svake mediteranske kuhinje. Prema podacima USDA, jedna supena kašika ekstra devičanskog maslinovog ulja sadrži:

  • 119 kalorija
  • 13,5 g masti, od čega:
  • 1,9 g zasićenih
  • 9,8 g mononezasićenih
  • 1,4 g polinezasićenih

Većina masnoća u maslinovom ulju su mononezasićene, koje dokazano doprinose zdravlju srca i smanjuju zapaljenske procese u organizmu. Uz to, bogato je antioksidansima poput vitamina E i polifenola, koji štite ćelije od oštećenja.

Maslinovo ulje je izuzetno svestrano, može se koristiti za prženje, pečenje, prelive i marinade, a dodaje i suptilan, prijatan ukus jelima. Njegova aroma varira od blagih i puterastih do izraženo voćnih i pikantnih tonova.

Kokosovo ulje — tropski ukus sa ograničenjem

Kokosovo ulje se dobija iz mesa zrelih kokosa i ima potpuno drugačiji ukus i sastav od maslinovog ulja. Po USDA podacima, jedna kašika sadrži:

  • 121 kaloriju
  • 13,5 g masti, od čega:
  • 11,2 g zasićenih
  • 0,8 g mononezasićenih
  • 0,2 g polinezasićenih

Dakle, više od 80% masti u kokosovom ulju su zasićene, što je glavni razlog za debatu među stručnjacima. S druge strane, ono sadrži i srednjelančane trigliceride (MCT), koji mogu podstaći energiju i ubrzati metabolizam.

Prema studiji objavljenoj u časopisu The Journal of Nutritional Biochemistry, devičansko kokosovo ulje može smanjiti upalne procese kod životinja, ali su istraživanja na ljudima još uvek ograničena.

Kokosovo ulje je odličan izbor za peciva, karije i jela s azijskim ukusima, gde njegova blaga slatkoća i egzotična aroma dolaze do izražaja. Međutim, zbog visokog udela zasićenih masti, stručnjaci preporučuju da se koristi umereno.

Koje ulje je bolje za zdravlje?

Ako tražite svakodnevno ulje koje je zdravo, svestrano i dobro za srce — maslinovo ulje je bolji izbor. Ono sadrži više antiinflamatornih jedinjenja, poput mononezasićenih masti, polifenola i oleokantala, koji dokazano štite krvne sudove i smanjuju rizik od hroničnih bolesti.

Kokosovo ulje takođe ima antiupalna svojstva zahvaljujući laurinskoj kiselini, ali njegova korist po zdravlje srca nije dovoljno potvrđena kod ljudi.

"Kokosovo ulje može biti deo zdrave ishrane, ali zbog visokog sadržaja zasićenih masti treba ga koristiti povremeno, a ne svakodnevno", objašnjava Lakatos.

Maslinovo ulje je vaš pouzdan saveznik za svaki dan — blago, zdravo i lako prilagodljivo svakoj kuhinji. Kokosovo ulje, pak, neka ostane vaš poseban začin za aromatična i slatka jela.

Zajedno čine savršeni duo u kuhinji: jedno za svakodnevno zdravlje, drugo za poseban ukus.

Strana 176 od 1282

Slobodno vreme

Lifestyle

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.