Protok vremena je linearan, ali proces starenja kod ljudi – nije.
Starenje nekada dolazi iznenada.
Umesto postepenog i ravnomernog toka, ljudski organizam prolazi kroz faze naglog razvoja u detinjstvu, zatim relativne stabilnosti u ranoj odrasloj dobi, da bi sa godinama ušao u fazu ubrzanog starenja.
Novo istraživanje pokazuje da se ključna prekretnica u tom procesu najčešće dešava oko 50. godine života - piše danas.rs.
Nakon tog perioda, kako navode naučnici, tkiva i organi počinju da stare znatno brže nego u prethodnim decenijama. Posebno su pogođeni krvni sudovi, koji spadaju među strukture najosetljivije na starenje.
Istraživanje, koje su 2025. godine sproveli naučnici iz Kineske akademije nauka, zasniva se na analizi proteina u različitim tkivima ljudskog tela. Na osnovu promena u proteinima, istraživači su razvili tzv. „biološke satove“ za pojedine organe i mapirali način na koji oni stare tokom života.
„Analiza je pokazala jasnu prekretnicu oko 50. godine, pri čemu su krvni sudovi među tkivima koja najranije pokazuju znake ubrzanog starenja“, navodi se u radu.
Kako telo stari – i zašto je to važno
Ljudi imaju relativno dug životni vek u poređenju sa većinom sisara, ali to dolazi uz određenu cenu – postepeni pad funkcije organa i povećan rizik od hroničnih bolesti.
Da bi bolje razumeli ovaj proces, naučnici su analizirali kako se proteini menjaju u različitim tkivima tokom života. U istraživanju su korišćeni uzorci 76 donora starosti između 14 i 68 godina, a analizirano je ukupno 516 uzoraka iz 13 različitih tkiva.
Obuhvaćeno je sedam ključnih sistema u organizmu:
kardiovaskularni (srce i aorta)
digestivni (jetra, pankreas i creva)
imuni (slezina i limfni čvorovi)
endokrini
respiratorni
kožni
mišićno-koštani
Istraživači su utvrdili da se sa godinama povećava prisustvo proteina povezanih sa bolestima – uključujući kardiovaskularne probleme, fibrozu tkiva, masnu jetru i tumore.
Najveće promene između 45. i 55. godine
Najizraženije promene uočene su upravo između 45. i 55. godine života. U tom periodu dolazi do značajnog „preuređenja“ proteina u organizmu, posebno u aorti, što ukazuje na veliku osetljivost krvnih sudova na starenje.
Promene su primećene i u slezini i pankreasu, organima ključnim za imunitet i varenje, piše Science Alert.
Eksperiment na životinjama potvrdio nalaze
Kako bi proverili rezultate, naučnici su izdvojili jedan protein povezan sa starenjem krvnih sudova i ubrizgali ga mladim miševima. Rezultati su pokazali pad fizičkih sposobnosti – slabiji stisak, manju izdržljivost i lošiju koordinaciju – kao i jasne znakove starenja krvnih sudova.
Starenje nije ravnomeran proces
Ranija istraživanja ukazivala su na još dve „kritične tačke“ u starenju – oko 44. i 60. godine. U tim fazama dolazi do promena u metabolizmu, funkciji srca, mišića, kože i imunog sistema.
Nova studija potvrđuje da starenje nije linearan proces, već složen niz faza koje različito utiču na pojedine delove tela.
Šta ovo znači za budućnost medicine
Razumevanje kada i kako pojedini organi najbrže stare moglo bi da pomogne u razvoju ciljane terapije i prevencije bolesti povezanih sa godinama.
„Naša studija postavlja temelje za sveobuhvatno razumevanje starenja na nivou celog organizma i može doprineti razvoju preciznih medicinskih intervencija“, zaključuju autori.
Ovakvi nalazi mogli bi u budućnosti da pomognu ne samo u produženju života, već i u poboljšanju njegovog kvaliteta u starijem dobu.
