Sombor.info

Sombor.info

Strana 190 od 1276

Društvenim mrežama ovih dana kruži IQ test koji nazivaju najkraćim. Zove se Test kognitivne refleksije i deo je istraživačkog rada koji je 2005. godine objavio profesor MIT-a Šejn Frederik.

Kako prenosi Citymagazin, sastoji se od samo tri pitanja.

Psiholog Frederik postavio je ista pitanja 3.428 ljudi u periodu od 26 meseci. Od svih tih ljudi, samo 17 odsto odgovorilo je na sva tri pitanja ispravno, a 33 odsto odgovorilo je na sva tri pogrešno. Ovo su bila pitanja:

  1. Palica i lopta koštaju ukupno 1.10 dolara. Palica košta jedan dolar više od lopte. Koliko košta lopta?
  2. Ako je pet mašina potrebno pet minuta da naprave pet delova, koliko bi vremena trebalo 100 mašina da naprave 100 delova?
  3. U jezeru se nalaze lokvanji. Svakoga dana njihova širina se udvostruči. Ako za 48 dana prekriju celo jezero, koliko je potrebno lokvanjima da prekriju pola jezera?

Odgovori

Ako ste pogrešno odgovorili na bilo koje od ovih pitanja – ne brinite se jer ih je Frederik dizajnirao tako da “daju impulsivne pogrešne odgovore” tako da vaš mozak “skoči” na pogrešan zaključak pre nego što shvatite svoju grešku.

Za prvu mozgalicu odgovor je da lopta košta pet centi, što znači da palica koja košta dolar dodatno čini 1.05 dolara, a zajedno bi bili 1.10 dolara.

Drugo pitanje je ono koje obično muči mnoge, ali pravi odgovor je pet minuta. Vreme se ne menja bez obzira na to što je 100 mašina u pitanju.

Konačno, na treće pitanje odgovor je 47 dana. Većina kaže da je 24 dana tačan odgovor, ali nije tako. Svaki dan lokvanj se udvostruči, tako da je svaki prethodni dan lokvanj bio upola manji. Dakle, ako lokvanju treba 48 dana da prekrije jezero, onda pretposlednjeg, 47. dana, lokvanj pokriva pola jezera.

Raspored sahrana na somborskim grobljima za 30. oktobar

Datum Vreme Pokojnik Groblje
30.10.2025 12:00 STEVAN MUHI (1945) Veliko katoličko groblje Sombor
30.10.2025 14:00 MIRA MIRIĆ (1948) Mesno groblje Kolut
30.10.2025 12:00 BOŽICA TEPŠIĆ (1937) Mesno groblje Kljajićevo
30.10.2025 14:00 KATICA MRDAK (1950) Veliko pravoslavno groblje Sombor
Mnogi roditelji tvrde da njihova beba ne može da zaspi ako je ne drže u naručju, a drugi opominju da je to štetna navika. Istina je, čini se, negde između - piše Biti roditelj.

- Bebe do četiri meseca je sasvim normalno da mama uspavljuje u naručju i potom je spusti u krevetac - kaže američki pedijatar dr Satja Nariseti. - Kad počne da razvija redovnije navike i duže spava tokom noći, možete da je odvikavate od ljuljuškanja. Važno je samo da ono ne traje i kada beba prohoda, ali pre toga ne može da joj škodi.

Ona savetuje roditeljima da polako navikavaju dete da se samo uspava tako što će ga staviti u krevetac dok je još budno i pustiti ga da lagano utone u san.

Stručnjakinja za ponašanje i dresuru pasa ukazala na šta prvo treba obratiti pažnju.

Vlasnici pasa koji su umorni od stalnog lajanja svog ljubimca na druge pse konačno mogu da odahnu – postoji jednostavan način da to zaustave, prenosi Net.hr.

Psi često laju iz uzbuđenja, straha, frustracije ili želje za pažnjom, a lajanje im služi i za komunikaciju sa drugim psima i ljudima. Prekomerno lajanje može biti neprijatno, ali ponekad je i znak problema u ponašanju.

Amelija Stil, dreser pasa i stručnjak za ponašanje, objašnjava da je prvi korak razumeti zašto pas laje.

"Da li se pas plaši? Da li laje iz opreza? Da li je previše uzbuđen ili frustriran? Kada shvatite razlog, fokusirajte se na tu emociju“, kaže ona za The Guardian.

Ako vaš pas laje na druge pse tokom šetnje, proverite da li je uplašen i promenite njegovo druženje sa drugim psima tako da iskustvo postane pozitivno. Kada pas pogleda drugog psa, dajte mu poslasticu da poveže taj trenutak sa nečim prijatnim.

Stil dodaje da neki psi prirodno laju više od drugih, u zavisnosti od njihove rase ili ličnosti.

„Moj nemački ovčar laje na vrata, dok moj zlatni retriver samo sedi i posmatra“, kaže ona.

Važno je da ne grdite psa kada laje, jer ga to može zbuniti ili uplašiti. Umesto toga, nagradite ga kada ostane miran - na taj način uči da je tišina pozitivna i da za to dobija nagradu.

Proteklog vikenda u Кupusini je održana “5. Кobasicijada”, po redu, događaj koji je i ove godine privukao pažnju gurmana i ljubitelja dobre hrane iz zemlje i okruženja.

U konkurenciji 33 tima iz Кupusine, Apatina, Prigrevice, Svilojeva, Doroslova, Кopačeva (Republika Hrvatska) i iz Adnana i Santova (Mađarska), a koji su se borili za titulu najboljeg majstora domaćih kobasica, ovogodišnji pobednik sasvim zasluženo je Nandor Gužvanj iz Кupusine, II mesto pripalo je Tomislavu Pozderu iz Apatina, III mesto osvojio je Dragan Prislinger iz Кupusine.

Pored takmičenja, posetioci su mogli da uživaju u raznovrsnim štandovima sa suhomesnatim proizvodima, paprikom, medom i pčelinjim proizvodima, kao i predmetima domaće radinosti…

Manifestacija je i ove godine privukla goste iz celog regiona, a pokrovitelji Кobasicijade su Ministarstvo za brigu o selu, Opština Apatin i Mesna zajednica Кupusina - piše Radio Dunav.

Srčane bolesti su i dalje vodeći uzrok smrti u svetu. Iako se često razvijaju polako i bez dramatičnih simptoma, mogu da se izleče – pod uslovom da se otkriju na vreme.

Problem je u tome što mnogi zanemaruju prve znakove, pripisujući ih stresu, umoru ili prolaznoj nelagodnosti, piše "Tajms of Indija" (Times of India).

Osobe starije od 40 godina, kao i one sa visokim krvnim pritiskom, dijabetesom, povišenim holesterolom ili porodičnom istorijom srčanih bolesti, posebno bi trebalo da obrate pažnju na signale koje telo šalje.

Vaskularni hirurg dr Sumit Kapadiaa ističe šest ključnih simptoma začepljenih arterija.

Bol ili stezanje u grudima
Angina je najčešći znak smanjenog protoka krvi ka srcu. Osećaj pritiska, težine ili žarenja u grudima može da se širi u ruku, rame, vilicu ili leđa. Ako se bol javlja tokom aktivnosti i jenjava pri odmoru – važno je reagovati. Ako se bol nastavi i u mirovanju, može ukazivati na srčani udar i potrebna je hitna pomoć.

Kratak dah i neobjašnjiv umor
Kada srce ne dobija dovoljno krvi bogate kiseonikom, ceo organizam radi pod većim opterećenjem. Ako ostajete bez daha pri manjim naporima ili osećate hroničnu iscrpljenost, nemojte to da zanemarite – to može biti skriveni znak srčane bolesti.

Grčevi u nogama koji nestaju kada se odmorite
Bol u listovima, butinama ili zadnjici tokom hodanja, koji nestaje nakon kratkog odmora, može biti simptom periferne arterijske bolesti. Sužene arterije u nogama ne mogu da zadovolje povećane potrebe mišića za kiseonikom, a s vremenom se otežava čak i kraće hodanje.

Utrnulost ili slabost u udovima
Nedostatak kiseonika oštećuje nerve, zbog čega može da se javi trnjenje, hladnoća ili slabost nogu i ruku. To može da oteža svakodnevno kretanje i poveća rizik od padova – i znak je da je potreban lekarski pregled.

Rane na stopalima koje sporo zarastaju
Loša cirkulacija usporava oporavak tkiva. Rane koje se ne povlače nedeljama povećavaju rizik od infekcija, a u najtežim slučajevima mogu dovesti i do gangrene. Brza reakcija sprečava ozbiljne komplikacije.

Hladan ud i promena boje kože
Ako je jedna noga ili ruka primetno hladnija, bleđa ili plavičasta, dotok krvi je verovatno oslabljen. U tom području moguće je primetiti i gubitak dlačica ili sjajnu kožu, a to je – jasan signal za brzu lekarsku procenu - piše B92.

Stručnjaci upozoravaju da telo često daje suptilne signale, koje ne treba ignorisati. Donosimo vam pet najčešćih ranih pokazatelja trudnoće.

1. Osetljive i natečene grudi

Hormonske promene koje prate ranu trudnoću često uzrokuju osetljivost, napetost ili bol u grudima. Neke žene primećuju da im bradavice postaju tamnije, a vene vidljivije.

Ovaj simptom može se javiti već nedelju dana nakon začeća i rezultat je povećanog nivoa estrogena i progesterona.

2. Umor i pospanost

Neobjašnjiv osećaj iscrpljenosti jedan je od prvih znakova trudnoće. Povećanje hormona progesterona, kao i prilagođavanje organizma novom stanju, može uzrokovati nagli pad energije.

Žene često primećuju da im je potrebno više sna nego inače, čak i nakon dovoljnog odmora.

3. Blaga mučnina i gađenje na mirise

Iako se jutarnje mučnine obično povezuju sa kasnijim fazama trudnoće, kod nekih žena se mogu pojaviti vrlo rano.

Osim mučnine, mnoge trudnice postaju osetljivije na mirise i ukuse - hrana koju su ranije volele može im odjednom stvarati gađenje.

4. Promene raspoloženja

Hormonski disbalans u ranim nedeljama trudnoće može izazvati nagle promene raspoloženja, slične onima pred menstruaciju.

Žene mogu osećati pojačanu emotivnost, razdražljivost ili iznenadne izlive tuge bez jasnog razloga.

5. Blago krvarenje ili grčevi

Suprotno popularnom verovanju, manja količina krvi ne mora uvek značiti da menstruacija dolazi. Takvo krvarenje može biti tzv. implantacijsko krvarenje - znak da se oplođeno jajašce pričvrstilo za zid materice.

Obično traje kraće i blaže je od uobičajene menstruacije.

Stručnjaci naglašavaju da nijedan od ovih simptoma sam po sebi ne potvrđuje trudnoću, ali njihova kombinacija može biti razlog da se uradi test ili poseti ginekolog.

Ukoliko sumnjate da biste mogli biti u drugom stanju, najbolje je da se obratite lekaru koji će potvrditi trudnoću i dati potrebne savete za dalje praćenje i negu.

Kolagen je poslednjih godina sve popularniji. Napici i suplementi sa kolagenom neretko se reklamiraju po društvenim mrežama i televizijama, gde se ističu njegovi „čudesni“ efekti na kožu, kosu i zglobove, a građanima sugeriše da ga kupe jer će ih podmladiti i učiniti pokretnijima.

Farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije Kristina Kovačević potvrđuje za Danas da je kolagen danas jedan od najtraženijih dodataka ishrani, ali napominje da je važno razlikovati marketing od naučno potvrđenih činjenica.

„Proizvodnja kolagena u telu prirodno opada već od sredine 20-ih godina života. Procenjuje se da se svake godine izgubi oko 1% kolagena u koži, ali ovaj procenat varira u zavisnosti od tipa tkiva. Taj proces ubrzavaju UV zračenje, pušenje, stres i neuravnotežena ishrana. Kolagen jeste važan protein – on obezbeđuje strukturu, čvrstinu i elastičnost kože, kostiju, tetiva i zglobova“, ukazuje ona.

Iako proizvodnja kolagena opada sa godinama, kako kaže naša sagovornica, postoje studije koje ukazuju da suplementacija može doprineti određenim koristima, ali naučni dokazi su i dalje ograničeni i neujednačeni - piše.

„Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) do sada nije odobrila nijednu zdravstvenu tvrdnju za suplemente kolagena, jer postojeća istraživanja nisu dovoljno ujednačena i često su finansirana od strane industrije. Ipak, iako zdravstvene tvrdnje za kolagen nisu zvanično odobrene, EFSA ne zabranjuje njegovu upotrebu već zahteva jasne i proverljive dokaze pre nego što proizvođači mogu tvrditi da kolagen ima određene efekte“, navodi Kovačević.

Šta je kolagen?

Kolagen je, objašnjava farmaceutkinja, protein koji se nalazi isključivo u životinjskom vezivnom tkivu. Kada se koristi kao suplement, najčešće potiče iz goveđih, svinjskih, ribljih ili pilećih izvora.

„Najčešće korišćen oblik u suplementima je hidrolizovani kolagen (kolagenski peptidi), koji se bolje apsorbuje. Nakon oralne primene, razlaže se u peptide i aminokiseline koje telo može iskoristiti za sintezu sopstvenih proteina, ali to ne znači da se direktno pretvara u kolagen kože ili zglobova. Zbog toga efekat nije uvek predvidiv. Vitamin C je esencijalan za sintezu kolagena, pa se često dodaje u suplemente ili preporučuje da se uzima uz njih, jer bez dovoljno vitamina C telo ne može efikasno stvarati kolagen”, pojašnjava Kovačević.

Ona navodi da neka istraživanja ukazuju da redovno uzimanje hidrolizovanog kolagena može doprineti boljoj hidrataciji i elastičnosti kože, kao i da postoje studije koje sugerišu ublažavanje bolova u zglobovima kod osoba sa osteoartritisom koje su redovno primenjivale suplemente kolagena. Prema novijim meta-analizama objavljenim do 2025. godine, dodaci hidrolizovanog ili nedenaturisanog kolagena mogu doprineti ublažavanju simptoma osteoartritisa. Ovi rezultati, kako kaže Kovačević, potvrđuju nalaze meta-analize iz 2019. godine, koja je takođe pokazala smanjenje simptoma nakon uzimanja kolagena.

„Kod zdravih, fizički aktivnih osoba, kolagen može pomoći u smanjenju bolova izazvanih naporom, ali su dokazi i dalje neujednačeni. Suplementacija kolagenom i vitaminom C, uz fizičku aktivnost, može povećati sintezu kolagena u tetivama i mišićima, naročito ako se suplement uzima oko sat vremena pre vežbanja. Zanimljivo je da vežbanje u kombinaciji sa unosom kolagena može dodatno stimulisati stvaranje sopstvenog kolagena, posebno ako se suplement uzima uz vitamin C“, ukazuje Kovačević.

Tipovi kolagena i koliko ga treba uzimati

Prema njenim rečima postoje više tipova kolagena, a u suplementima se najčešće koriste tri.

„Tip I, koji dominira u koži, kostima i tetivama, najčešće potiče iz morskih (riblji) ili goveđih izvora. Tip II se nalazi u hrskavici i najčešće se dobija iz pileće hrskavice. Može takođe poticati i iz drugih životinjskih izvora, zavisno od proizvođača. Posebno je važan za zdravlje zglobova i često se koristi kod osoba sa osteoartritisom. Tip III se uglavnom javlja u kombinaciji sa Tipom I i doprinosi elastičnosti kože, krvnih sudova i mišića“, navodi naša sagovornica i dodaje da kada je reč o obliku suplementa, hidrolizovani kolagen u praškastom ili tečnom obliku ima najbolju biodostupnost – telo ga brže apsorbuje i efikasnije koristi.

„Kapsule i tablete često sadrže manje količine kolagena po dozi, pa se u praksi tečni i praškasti oblici češće koriste jer omogućavaju unos efektivnije količine. Suplement se može uzimati u bilo koje doba dana, ali se preporučuje unos na prazan stomak, uz čašu vode. Pri izboru proizvoda, treba obrati pažnju na preporučenu dnevnu dozu, jer neki preparati zahtevaju uzimanje većeg broja kapsula da bi se postigao željeni efekat. Najčešće preporučena doza za hidrolizovani kolagen iznosi oko 10 grama dnevno, dok se nedenaturisani kolagen koristi u manjim dozama, oko 40 miligrama dnevno, kod osoba sa osteoartritisom“, objašnjava Kovačević.

Prema njenim rečima, efekti se obično ne primećuju pre drugog ili trećeg meseca redovne primene, a studije su pokazale da su se kolagenski peptidi bezbedno koristili i do šest meseci u kontinuitetu.

Farmaceutkinja zaključuje da kolagen nije čudesni eliksir mladosti, ali da može biti koristan dodatak kod određenih osoba, naročito onih sa osteoartritisom ili smanjenom elastičnošću kože.

„Najbolje rezultate daje u okviru zdravog načina života, uz uravnoteženu ishranu, redovno vežbanje, dovoljan san i zaštitu kože od sunca. Ishrana bogata vitaminom C i kvalitetnim proteinima prirodno podržava proizvodnju kolagena, često i efikasnije od samih suplemenata. Prirodni izvori kolagena iz hrane uključuju supu sa mesom i kostima, piletinu sa kožom, ribu i jaja. Iako varenje razlaže kolagen na aminokiseline, ove namirnice obezbeđuju kvalitetne proteine i dodatne nutritivne sastojke koji podržavaju prirodnu proizvodnju kolagena u organizmu“, navodi ona.

Smatra da kolagen može imati svoje mesto u nezi kože i zglobova, naročito kod osoba sa smanjenim unosom proteina, starijih osoba ili onih koji se oporavljaju od povreda.

„Ključ je u realnim očekivanjima, kontinuitetu i konsultaciji sa zdravstvenim stručnjakom. Pre nego što posegnete za suplementom, uvek je dobro da razgovarate sa farmaceutom. Ponekad je uravnotežena ishrana i fizička aktivnost najbolji i najisplativiji način da podržite svoje zdravlje“, poručuje ona.

Kome kolagen može da smeta

Iako se kolagen, kako ističe farmaceutkinja, generalno smatra bezbednim, kao i kod unosa svakog suplementa neophodan je oprez.

„Osobe sa oboljenjima bubrega ili jetre, kao i one koje uzimaju druge lekove, treba da se posavetuju sa farmaceutom ili lekarom. Kod osoba sklonih bubrežnim kamencima preporučuje se oprez pri dugotrajnom unosu većih doza proteina, uključujući i kolagen. Do sada nisu zabeleženi ozbiljni neželjeni efekti, ali ponekad se mogu javiti blage probavne smetnje poput nadimanja ili osećaja punoće”, ističe ona.

Meteorolog Nedeljko Todorović kaže da nam sudeći prema temperaturama i stanju oblaka, sledi zakasnelo miholjsko leto.

„Temperature u Beogradu će biti od 21 do 23 stepena, možda u nedelju, 2. novembra bude čak i 24. Ali to je pik pred promenu vremena. Kada jednog dana temperatura značajnije poraste, znači da sledi promena vremena, koja će se desiti verovatno 3. ili 4. novemba“, naveo je meteorolog.

Prema njegovim rečima, ne očekuju se ozbiljnije padavine, ali temperature će biti niže za tri do pet stepeni, što je još uvek toplo za ovo doba godine, uz nešto oblačnosti i kratkotrajne slabe kiše.

„Posle tog zahlađenja od jednog ili dva dana temperatura bila u blagom porastu za dva-tri stepena, a sledeće zahlađenje predstoji oko 9. ili 10. novembra. U tom periodu se može očekivati da u planinskim predelima bude malo snega. Za sada se ne može reći kolika će biti količina padavina“, rekao je Todorović za RTS.

Govoreći o tome kakva nas zima čeka, meteorolog Nedeljko Todorović je napomenuo da se u Beogradu, u poslednjih 130 godina, samo jedne zime dogodilo da su sva tri zimska meseca bila hladna.

„Kao na primer u zimu 2012. kada su se Sava i Dunav zaledili i kada je palo pola metra snega. Tada je zima u jednom dahu trajala nekih 30-35 dana. Decembar je bio kao proleće. Hoću da kažem da je to uobičajena raspodela toplo-hladno i ne može da se prognozira tačno u kom mesecu će biti. Ali ako se oslonimo na verovatnoću, više snega bi bilo krajem januara i u februaru“, naveo je meteorolog Nedeljko Todorović u Beogradskoj hronici.

U Narodnom pozorištu u Somboru, obeleženo je 140 godina postojanja Predškolske ustanove „Vera Gucunja”. Tim povodom, održan je prigodan program koji je okupio decu, zaposlene, saradnike i brojne goste, uz mnogo osmeha, pesme i igre.

Direktorka ustanove, Snežana Gazetić Pavošev, istakla je da je ovogodišnja centralna tema obeležavanja drugarstvo – vrednost koja oduvek predstavlja temelj rada ove ustanove.

„Naši mališani su nam pokazali šta znači biti drug, sarađivati i poštovati različitosti. Program smo realizovali na srpskom i mađarskom jeziku, što simbolizuje zajedništvo i sklad koji negujemo“, naglasila je direktorka.

U znak zahvalnosti za podršku i dugogodišnju saradnju, uručene su plakete i zahvalnice. Plaketa je pripala Gradu Somboru, koju je primio zamenik gradonačelnika Milan Stakić, dok su zahvalnice dodeljene Policijskoj upravi Sombor, brojnim kulturnim ustanovama, kao i pojedincima i penzionerima koji su svojim radom i posvećenošću ostavili trajan trag u razvoju ove ustanove.

Svojim dugim trajanjem i posvećenošću najmlađima, Predškolska ustanova „Vera Gucunja“ nastavlja da bude jedan od najznačajnijih stubova vaspitno-obrazovnog sistema Grada Sombora.

Strana 190 od 1276

Slobodno vreme

Lifestyle

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.