REKONSTRUKCIJA zgrade Srpske čitaonice Laza Kostić, jedne od najstarijih institucija kulture sa izuzetnim kulturno – istorijskim značajem za Grad Sombor i srpski narod u celini uspešno je završena.
Radovi su podrazumevali sanaciju i adaptaciju spoljašnje fasade zgrade, te zamenu stolarije, oluka i postavljanje dekorativne rasvete. Pored toga, uređeni su unutrašnji zidovi čitaonice i rekonstruisani podrumski otvori.
Vrednost radova je iznosila 35 miliona dinara a sredstva za realizaciju projekta su obezbedili Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama i Grad Sombor.
Izvor: novosti.rs
Pandemija kovida-19 unela je velike promene u gotovo svim aspektima života, a posebno je stavila u fokus korišćenje digitalnih tehnologija u mnogim sektorima, pa i u zdravstvenom.
Tako se i u Srbiji počelo više govoriti o telemedicini koja se svuda u svetu i pre pandemije razvijala paralelno sa razvojem tehnologije.
Tamara Didić, sa dotadašnjim iskustvom u oblasti strateškog razvoja projekata i marketinga tokom rada u domaćim i stranim kompanijama, a pre toga i studijama na jednom od vodećih francuskih univerziteta – Sophia Antipolis u Nici – pre nekoliko godina sa svojim timom pokrenula je platformu DokTok.
DokTok pruža mogućnost pacijentima da besplatno, bilo putem aplikacije ili sajta, razgovaraju sa stručnjacima iz različitih oblasti i dobiju savete ukoliko imaju neka zdravstvena pitanja i nedoumice.
“Naše tržište je dugo bilo ’zeleno’ i ne sasvim spremno za telemedicinu, međutim pandemija je promenila mnoge navike potrošača, u ovom slučaju korisnika, i na neki način trajno normalizovala onlajn servise“, počinje priču za Forbes Srbija Tamara Didić.
DokTok je praktično platforma za onlajn zdravstvene i psihološke konsultacije sa stručnjacima svih specijalnosti putem videa, četa ili audio razgovora i to iz svog doma ili bilo kog mesta gde se onaj kome treba pomoć i savet oseća komforno.
Sve što je potrebno su računar, tablet ili mobilni telefon sa internet konekcijom. Deo platforme su lekari privatnih zdravstvenih ustanova, samostalni lekari, kao i aktivni i penzionisani zdravstveni radnici i psihoterapeuti, a aplikacija se može preuzeti sa Epl stora i Gugl pleja.
Tim koji je razvio ovo rešenje čini, pre svega, grupa entuzijasta i zaljubljenika u inovacije koji su ovu ideju pretočili u realnost, odnosno proizvod.
„Iza ove ideje stoji tim programera i dizajnera sa jedne strane, a sa druge iskusna ’biznis’ ekipa koja broji nekoliko članova koji brinu da sve što se razvije dobije i pravo mesto na tržištu, da korisnicima i klijentima pruži upotrebnu vrednost“, navodi naša sagovornica.
Ipak, u kreiranju i oblikovanju DokToka učestvovali su i sami korisnici i lekari sa platforme, koji su davali predloge za unapređenje.
„Rešavanjem svake pojedinačne situacije i problema korisnika, razvili smo otvoren odnos i dvosmernu komunikaciju“, kaže Didić.
Da bi neko na ovaj način dobio pomoć lekara potrebno je da se registruje putem aplikacije ili veb stranice, nakon čega može pristupiti listi lekara i psihoterapeuta i pregledati njihove profile, specijalnosti, iskustva, pre nego što odluči da zakaže konsultaciju.
Nakon što zakažu konsultaciju, korisnici dobijaju obaveštenja i podsetnike koji im pomažu da se na vreme pripreme za razgovor sa lekarom, a u svakom trenutku imaju pregled svih aktivnosti na svom profilu.
Sa stručnjacima koji su trenutno onlajn može se odmah pokrenuti video poziv.
Uobičajeno trajanje konsultacije je 15 do 20 minuta tokom kojih stručnjaci pružaju osnovne informacije, a ako je potrebno daju i preporuke za dalje korake i dijagnostiku.
Na DokTok portalu se mogu naći i informacije o zdravlju, roditeljstvu, zdravom životu i navikama. Didić kaže da je portal postao vrlo posećen izvor informisanja i da danas okuplja više od 160 autora.
Korisnici mogu da se konsultuju i sa autorom članka putem video poziva.
Oko 80 odsto korisnika ove platforme su žene što pokazuje da one najviše vode računa o svom zdravlju, ali i zdravlju cele porodice.
„U skladu sa tim, trudimo se da ponudimo što više tema iz sfere njihovog interesovanja – od savetovanja na temu dečijeg zdravlja i razvoja, ginekologije, nutricionizma, dermatologije, ali i psihološke podrške i roditeljstva“, priča Tamara.
Tokom ove godine uočili su i da veliko interesovanje korisnika vlada za oblast mentalnog zdravlja.
Uprkos očekivanjima da će interesovanje za lekarima opšte medicine i pedijatrima biti vodeće, psihološka podrška čini više od 75% realizovanih konsultacija.
„Mentalno zdravlje je tema o kojoj se sve više govori u poslednje vreme i koja definitivno dobija pravo mesto imajući u vidu njenu važnost, ali i savremeni životni stil koji često nosi puno stresa i pritisaka, a malo vremena da se posvetimo sebi na pravi način. Zato smo se u protekloj godini i mi potrudili da to ’ispratimo’ i ovu kategoriju na našoj platformi dodatno pojačamo“, priča Tamara.
Danas je na Dok Tok platformi prisutno 70 psihologa i terapeuta.
Takođe, na DokToku se kroz tematski usmerene kampanje obraćaju različitim ciljnim grupama, pa su tu bile i kampanje ‘’Razgovor koji leči’’ i ‘’Roditelji, slušamo vas’’, a tokom novembra su pokrenuli i temu mentalnog zdravlja muškaraca o kojoj se slabo govori, a kojom će se, kako kaže, detaljnije baviti u narednom periodu.
Trenutno je na DokToku aktuelna kampanja „Prvi korak ka zdravijoj ishrani“ koja za cilj ima da istakne važnost pravilne ishrane i njen uticaj na razne sfere života, a ne samo fizički izgled.
Kroz ovu kampanju DokTok nutricionistkinja na osnovu inicijalnog razgovora i kratkog upitnika kreira program balansirane ishrane za svakog korisnika, prilagođen njegovim potrebama i ciljevima.
Ipak, treba imati u vidu da primena modernih komunikacionih tehnologija u zdravstvu može da pomogne u oblastima koje ne zahtevaju fizikalni pregled kao što je mentalno zdravlje ili kod jednostavnih zdravstvenih problema, ali ne može u potpunosti da zameni klasičan lekarski, odnosno klinički pregled.
Telemedicina je važna kao prvi kontakt, rutinska kontrola, savetovanje, praćenje hroničnih bolesti, psihološka podrška i slične situacije gde direktan pregled lekara nije neophodan.
Korisnik platforme ima slobodu da pita lekara sve što ga zanima, ali u situaciji kada stručnjak proceni da je potreban pregled u ordinaciji ili dodatne analize, uputiće ga na dalju dijagnostiku.
Glavni izazov u razvoju ovog rešenja bio je regulatorni okvir koji je, kako kaže naša sagovornica, vrlo rigidan i neosetljiv na benefite i primenu telemedicine u praksi.
„Zakon ne prepoznaje onlajn komunikaciju kao validan alat u lečenju, te samim tim i onlajn konsultacija kao takva nije prepoznata kao format putem kog se može uzeti anamneza, dati ili korigovati terapija, savet ili napisati izveštaj lekara. To ne ostavlja puno prostora za lečenje ovim putem, te samim tim i dosta sužava potencijal ovakvih rešenja za telemedicinu“, navodi.
I pored najava i planova za unapređenje u ovoj oblasti, ipak su promene veoma spore za ovako dinamičnu granu.
Drugi veliki izazov je bilo tržište.
„U trenutku kada smo se pojavili, tržište nije ni postojalo. Pioniri uvek imaju najteži zadatak i izazov, a to je edukacija tržišta – kako ubediti korisnike da ste im potrebni i da im rešavate neki važan problem, a onda i kako primeniti to rešenje, čemu je ono namenjeno, a čemu ne. I ovaj zadatak se nikada ne završava“, ističe Didić.
Ona kaže da u Srbiji postoji značajan broj programa koji podržavaju razvoj inovativnih startapa, ali ono što se iz njihovog iskustva pokazalo kao važnije su strateška partnerstva.
„Pronaći partnera koji će biti ’perfect match’ je ključno za razvoj i uspeh startapa kakav smo mi“, navodi.
Podrška kompanije A1 omogućila im je, kako kaže, pristup širokoj bazi znanja, partnera i klijenata.
“Do sada smo bili i deo mnogih domaćih i regionalnih akceleratorskih programa koji su nam pored finansijske, doneli i mentorsku podršku i vidljivost. Tu je Boost Innovation program u okviru regionalnog UNDP akceleratora čiji smo bili pobednik, sjajan domaći program StarTech u organizaciji NALED-a, ali i neizostavni Fond za inovacionu delatnost koji uvek prepozna kvalitet i dobru inovaciju“, ističe Tamara Didić.
DokTok je do sada zabeležio više od milion poseta, odnosno u proseku više od 50.000 na mesečnom nivou. Uz to, beleže i stalni trend rasta broja lekara, kojih je trenutno oko 200, kao i registrovanih korisnika kojih je sada skoro 8.000.
Kada je reč o planovima za naredni period, tokom naredne godine nastojaće da, nakon što su ‘’zaokružili’’ razvoj proizvoda, ovo rešenje validiraju na domaćem tržištu, kako iz ugla korisnika, tako i iz ugla lekara, ordinacija, ali i B2B partnera.
‘’Želimo da se otvorimo, ne samo ka zainteresovanim stranama u zdravstvenom ekosistemu, već i ka svim društveno odgovornim kompanijama koje se bave ili žele da se bave zdravljem i prevencijom, bilo opštih ili specifičnih grupa, i ponudimo im mesto gde će na efikasan i vidljiv način moći da podrže zajednicu i učestvuju u unapređivanju našeg zajedničkog sistema i kvaliteta života’’, kratko otkriva Tamara.
Objašnjava da imaju u planu saradnju sa drugim inovativnim startapima iz ove oblasti, kao što je BabyFm koji je nedavno plasirao proizvod i aplikaciju za olakšano merenje i praćenje temperature kod dece.
Nastojaće, kaže, i da kroz nove biznis modele ovo rešenje prošire i u regionu i time pojačaju primenu telemedicine na tržištu.
Budućnost telemedicine grana se u nekoliko pravaca, ali mimo razvoja samih rešenja koja već uveliko koriste AI, Big Data i vrlo naprednu robotiku, važno je sagledati i šta ova budućnost donosi društvu.
Tamarino viđenje je da su to, pre svega, decentralizacija zdravstvene zaštite i globalizacija zdravstvenih usluga jer će biti sve više pružane tamo gde se pacijent nalazi, bilo da je to kod kuće, na poslu ili na putu, uz mogućnost izbora stručnjaka iz bilo kog dela sveta.
Takođe, na polju prevencije ima puno prostora i potencijala za napredak.
„Sa boljom tehnologijom praćenja i AI analizama, fokus će biti na prevenciji bolesti, umesto na tretiranju simptoma nakon što se bolest razvije, odnosno kurativi“, smatra naša sagovornica.
„DokTok će nastojati da u budućnosti ponudi sve ono što je potrebno za brigu o zdravlju – ne samo konsultacije i zakazivanje pregleda, već mnogo širi dijapazon usluga poput čuvanja zdravstvenih dokumenata, povezivanja sa različitim uređajima za praćenje zdravstvenog stanja i navika, ali i edukaciju kroz kvalitetan sadržaj i formate. Kako bismo ovu viziju dostigli, neophodno je da iskoristimo mogućnosti koje danas pruža tehnologija“, zaključuje sagovornica Forbes Srbija.
Na platformi trenutno postoji segment besplatnih konsultacija koje su dostupne u okviru tematskih CSR kampanja ili volonterskog rada stručnjaka u odabranim terminima.
Međutim, kako je za redovno funkcionisanje, odnosno potrebe korisnika neophodna veća dostupnost termina, ali i veći broj stručnjaka, na DokToku je tako moguće zakazati i konsultaciju ili pregled u željenom terminu kod stručnjaka ili u ordinaciji u okviru segmenta naplativih konsultacija.
„U cilju potpune transparentnosti i demokratizacije tržišta, na DokTok platformi stručnjaci sami određuju cenu svojih usluga. Tako će korisnici imati mogućnost da potpuno transparentno vide ne samo cene usluga, već i detaljne profile stručnjaka među kojima će odabrati onog sa kim žele da zakažu svoju konsultaciju. Ideja i jeste da i lekarima pružimo mogućnost dodatnog prihoda na jednostavan način, a korisnicima lako dostupnu i kvalitetnu uslugu, te da na taj način budemo čvorište u zdravstvenom ekosistemu“, kaže Tamara.
Objašnjava da model koji stoji iza Dok Toka podrazumeva monetizaciju kroz mesečne pretplate ordinacija i lekara kroz nekoliko vrsta paketa prilagođenih tržišnim potrebama, koji im obezbeđuju ne samo prisustvo na platformi, već i celu virtualnu ordinaciju u pozadini koja im omogućava pružanje ovakve vrste usluge mnogo široj grupi potencijalnih korisnika od njihove baze pacijenata.
„Tu su uvek neki sporedni modeli monetizacija kroz reklamiranje, tailor made saradnje sa velikim partnerima ili kompanijama kojima je potreban alat za plasman CSR aktivnosti, kao što je na primer bila kampanja Roditelji, slušamo vas, realizovana u saradnji sa A1 Srbija ili kampanja Razgovor koji leči u saradnji sa Psihološkim društvom Srbije“
Budući da su deo sredstava za finansiranje obezbedili kroz grantove i investicije kako bi ideju realizovali i posao pokrenuli, u narednom periodu, cilj im je da kroz postavljeni biznis model poslovanje razviju tako da bude samoodrživo i sa potencijalom za lako skaliranje u budućnosti.
Izvor: forbes.n1info.rs
Generalštab Vojske Srbije i Ministarstvo odbrane danas će zvanično pokrenuti inicijativu da se ukine odluka o suspenziji vojnog roka, kazao je Miloš Vučević.
Tačnije, pokrenuće inicijativu da se opet reaktivira zakon koji definiše obavezno služenje vojnog roka.
Vučević je kazao da bi takav vojni rok trebalo da traje do 4 meseca, a može biti i kraće, ali da će se to tek videti kad se bude procenilo kolika je dužine obuke potrebna, ali to svakako neće biti ni godinu pa čak ni pola.
On je podsetio je da obavezno služenje vojske u Srbiji nikad nije ukinuto samo je suspendovano, što znači da samo treba ukinuti suspenziju, te da će o tome biti pokrenuta i široka javna rasprava.
"Posle 13 godina mi imamo potrebu za popunjavanjem rezervnog sastava. Nama je 13 generacija izašlo iz sastava Vojske Srbije, nije bilo obaveznog vojnog roka. Naše bezbednosne potrebe su da imamo nove regrute koji su uvek spremni da čuvaju državu. Razumemo bezbednosne rizike. To nije samo potreba koja je karakteristična za Srbiju, mnoge evropske države aktiviraju obavezni vojni rok", objasnio je Vučević.
Izvor: b92.net
Dvadesetšestogodišnji pedagoški asistent iz Bogojeva, koji su se sumnjiči za seksualno zlostavljanje dece iz vrtića u Odžacima, ostaje u pritvoru.
Kako piše Dnevnik, njemu je rešenjem Višeg suda u Somboru produžen pritvor do 29. januara.
"Pritvor je produžen zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni boravkom na slobodi u kratkom vremenskom periodu mogao ponoviti krivična dela koja mu se stavljaju na teret, imajući u vidu da je osnovano sumnjiv da je izvršio šest krivičnih dela obljuba zloupotrebom položaja, 28 nedozvoljenih polnih radnji i krivično delo iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju, odnosno veći broj krivičnih dela protiv polne slobode, da je na taj način iskazao visok stepen bezobzirnosti, upornosti i doslednosti", pojašnjava za Dnevnik portparol somborskog Višeg suda Manela Operta Podunavac.
Okrivljeni je predmetne radnje preduzimao u dužem vremenskom periodu u kontinuitetu od leta 2022. do 4. maja 2023. godine prema većem broju oštećenih lica, odnosno deci koja su rođena 2017, 2018, 2019. i 2020. godine, zloupotrebljavajući položaj lica kome su deca iz pedagoške ustanove bila poverena na staranje i negu.
Optužnica je potvrđena nepravosnažnim rešenjem vanpretresnog veća Višeg suda u Somboru.
Uredbom Vlade Srbije, koja je stupila na snagu 1. januara, produžena je zabrana zapošljavanja do kraja 2026, a time su pogođeni i lekari, jer im se "neizvesni" ugovori produžuju na tri ili šest meseci, do godinu dana, čime gube nadu da će dobiti posao za stalno.
Tom zabranom se, kako tvrde medicinari, na mala vrata u zdravstvene ustanove uvode članovi vladajuće stranke ili simpatizeri režima, koji bez zvaničnih konkursa dobijaju zaposlenje, navodi Nova.
U zdravstvenim ustanovama u unutrašnjosti Srbije, većina prijavljenih za stalni posao, koji su bili angažovani tokom pandemije, još nisu dobili obećane ugovore, i četiri meseca pošto je Vlada usvojila zaključak kojim je obećala stalno zaposlenje tim medicinskim radnicima, oni i dalje čekaju na rešavanje svog statusa.
Zdravstveni radnici, ne samo lekari specijalisti, nego i medicijske sestre i tehničari, za kojima ustanove tragaju putem mnogobrojnih oglasa, sve masovnije odlaze u inostranstvo.
Deficit specijalista utiče na gužve, prekomeran posao, tri puta više pacijenata u smeni nego što je protokolima propisano, zbog čega postojeći kadar „beži“ u privatnu praksu ili van zemlje.
Prema analizi Fiskalnog saveta iz 2011. godine, u Srbiji postoji deficit od 5.000 zdravstvenih radnika, koji od tada do danas samo raste, dok podaci Instituta za javno zdravlje govore da nedostaje 1.000 lekara.
Podaci Nacionalne službe za zapošljavanje pokazuju da je u 2022. godini bilo gotovo 17.000 nezaposlenih radnika, među kojima je skoro 2.000 lekara, sa više od 60 specijalista.
Zbog redovnog usklađivanja akciza, koje se radi dva puta godišnje, cigarete će u Srbiji opet poskupeti u drugoj polovini januara ili početkom februara, pišu Večernje novosti.
Dosadašnja praksa je bila da proizvođači uglavnom podižu cene za 10 dinara po paklici cigareta, što znači da će najjeftinija biti 340, a najskuplja 620 dinara, a moglo bi da dođe i do većeg poskupljenja.
Cilj izmena akciza na cigarete je usklađivanje sa standardima Evropske unije, po kojima bi do 2025. država trebalo da prihoduje najmanje 90 evra na 1.000 komada cigareta, što je 1,8 evra po paklici, tako da će nakon poskupljenja u narednoj godini biti iste cena kao u državama EU.
U prošloj godini tri puta je bilo poskupljenje, jer je Vlada u oktobru povećala akcize na cigarete za osam odsto, što je uticalo da proizvođači podignu cene za 10 dinara.
Sa tim uvećanjem, država po jednoj paklici prihoduje 90,99 dinara.
Izvor: direktno.rs
Naučnici sa Univerziteta u Londonu 2016. godine napravili su stranicu na kojoj su objavljena najčešća imena u svetu, po kontinentima i po državama.
Na sajtu forebears.io se tako navodi da je najčešće žensko ime u svetu Marija, a muško Muhamed, dok su u Evropi to imena - Marija i Sergej.
U Srbiji se navodi da, barem prema podacima koje su imali do 2014. godine, najviše žena nosi ime Ljiljana, a najviše muškaraca - Dragan.
Što se regiona tiče, ističe se da su u BiH najčešća imena Fatima i Ibrahim, a u Hrvatskoj Marija i Ivan.
U Crnoj Gori najviše građana ima imena Milica i Dragan, u Sloveniji Marija i Franc, a u Severnoj Makedoniji Slave i Stojan.
Izvršni direktor snabdevanja u Elektroprivredi Srbije Radovan Stanić kaže za RTS da je EPS odlučio da produži rok za plaćanje novembarskog računa za struju do 29. januara, do kada će građani moći da ostvare popust od pet odsto. Intenzivno se radi i da se omogući elektronsko plaćanja računa za struju, ističe Stanić, koji očekuje da će tokom sledeće nedelje početi da radi portal "Uvid u račun". Ističe da se reklamacije zasad, pisanim putem, mogu dostaviti na šalterima EPS-a.
Ove godine neće biti poskupljenja struje, potvrdili su EPS i Ministarstvo energetike. Elektroprivreda se oporavlja od decembarskog sajber napada, koji je otežao isporuku i naplatu novembarskog računa za struju domaćinstava.
Radovan Stanić, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekao je da njihovi IT stručnjaci "maksimalno" rade na zaštiti sistema i podataka, ali podseća da EPS ne sprovodi istragu zbog hakerskog napada.
"Prioritet u ovom trenutku je postizanje bezbednosti sistema i podataka", poručuje Stanić.
Prema njegovim rečima, intenzivno se radi i da se omogući elektronsko plaćanja računa za struju.
"Očekujemo da ćemo tokom sledeće nedelje biti u prilici da saopštimo da portal Uvid u račun radi. Akcenat je na povećanju bezbednosti okruženja da bi podaci kupaca bili zaštićeni", kaže Stanić.
Stanić ističe da je EPS pre Nove godine odštampao i isporučio račune za struju domaćinstvima "Pošti", kao i da očekuju da su ovih dana stigli na prave adrese.
"Vanrednim angažovanjem svih zaposlenih, uspeli smo da taj posao završimo do kraja. Znajući da posao na vreme nije završen, došlo je do pomeranja roka za plaćanje", navodi Stanić.
Stanić navodi da je EPS u ovom trenutku doneo novu odluku da se rok za plaćanje novembarskog računa pomera na 29. januar, kada je rok za plaćanje i decembarskog računa za struju.
"Svi kupci koji do tada izmire račune, moći će da ostvare popust od pet odsto. Smatramo da na taj način izlazimo kupcima u susret, jer ne smeju trpeti zbog naših problema, koji su uzrokovani hakerskim napadom", ističe Stanić, dodajući da će decembarski račun stići na vreme.
Stanić napominje da hakerski napad nema veze sa načinom obračuna, koji je posledica očitavanja brojila za mesec dana, ističući da je zasad otežano rešavanje reklamacija.
"Građani mogu reklamirati račune za struju pisanim putem na šalterima. Kad god je podnesu, biće razmatrana s dužnom pažnjom", ukazuje Stanić.
Ističe da su popusti i olakšice obračunati najugroženijim građanama i penzionerima i za oktobarski i novembarski račun za struju.
"Ako neko nije dobio popust, može podneti reklamaciju. Niko neće biti oštećen, ako je bilo problema", objašnjava Stanić.
Govoreći o naplati, Stanić kaže da, s obzirom na situaciju, nisu nezadovoljni. "Građani razumeju situaciju, odazivaju se i plaćaju račune. Odbranićemo se od sajber napada. Molimo za strpljenje i zahvaljujemo se na razumevanju", zaključuje izvršni direktor snabdevanja u EPS-a Radovan Stanić.
Izvor: RTV
Svečani događaji se pamte do kraja života, a naročito ako su ispunjeni kvalitetnim sadržajem ili aktivnostima. Ukoliko vam je potrebna pomoć oko kreiranja nezaboravne zabave, predlažemo da nastavite sa čitanjem ovog teksta. U narednim redovima očekuju vas najvažniji saveti za organizaciju veselja.
Ono što je za početak najvažnije jeste da imate dovoljno motivacije i strpljenja i da razmotrite sa kolikim budžetom raspolažete.
Pre nego što se upustite u planiranje svoje proslave, trebalo bi da formirate okvirni budžet. Kako ne biste propustili niti jedan izdatak, biće najbolje da u e-dokumentu ili na običnom papiru, izdvojite najvažnije stavke. Nemojte žuriti sa popunjavanjem spiska, jer će se na taj način svaka izostavljena tačka u budućnosti pretvoriti u neplanirani trošak. Kako biste izbegli neprijatnosti čak i u takvoj situaciji, savetujemo da određeni deo finansija namenite i za svaki slučaj. Verujemo da ćete se ovim potezom osećati značajno spokojnije. Ukoliko ne raspolažete izdašnim budžetom, ne očajavajte. Iako imaju svoj značaj, finansije nikad neće biti ključ dobre zabave.
Ovo pitanje je u direktnoj vezi sa formiranjem budžeta, jer od broja zvanica, sasvim logično, zavisi odabir menija ili ugostiteljskog objekta. Beleške će i u ovom slučaju biti vaš najverniji saveznik, tako da uopšte ne bi trebalo da menjate strategiju. Dakle, na papiru izdvojite imena svih važnijih prijatelja. Neka se na listi pozvanih pronađu vaše drage osobe, bliske porodice, šira familija, kao i ostali drugovi ili poznanici. Uporedo sa kreiranim spiskom, razmišljajte i o dizajnu svojih pozivnica.
Što se tiče estetskog izgleda vaših pozivnica, najbolje bi bilo da potražite postojeće primere na pretraživaču. Velika je mogućnost da ćete uz pomoć takve taktike doći do željenog dizajna. Međutim, ukoliko ipak ne uspete, predlažemo da se okrenete profesionalnim licima (štamparijama ili grafičkim dizajnerima). Kreirajte duhoviti pozivni tekst ispunjen emocijama ili očekivanjima, te ih uputite svojim zvanicama. Iste možete poslati na tradicionalan način, odnosno poštom, ali takođe možete iskoristi i moć digitalnog komuniciranja.
Prilikom organizovanja proslave, pregršt ljudi se zapita kako pronaći muziku za veselje. Međutim, vredi napomenuti da je proces dogovaranja sasvim jednostavan, te da ne postoje nikakve krupne nedoumice. Muzička ponuda je zaista raznovrsna, tako da će vašu zabavu moći da upotpune mnogobrojni izvođači. Od najčešće biranih muzičkih bendova, di-džejeva, popularnih izvođača pa sve do omiljenog lokalnog pevača, potrudite se da odaberete najbolju opciju za sebe. Naravno, u ovom slučaju treba razmišljati o faktorima poput namenjenog budžeta, ali i iskustva izabranih umetnika.
Sadržaj veselja možete upotpuniti muzičkim igricama poput karaoka ili popularnih stolica, ali i interesantnim takmičenjima poput kvizova znanja o mladencima..
Odabir ugostiteljskog objekta zavisi od samog tipa proslave, pa ćete s tim u vezi, imati nekoliko dostupnih opcija. Evo nekih interesantnih predloga koje svakako treba imati na umu:
Već smo napomenuli da je finalni izbor lokacije u uskoj vezi sa izdvojenim budžetom, tako da nikako ne smete zaboraviti na dubinu svog novčanika.
Dekoracija oplemenjuje prostor te na svojevrstan način obezbeđuje udobnost i prijatnu atmosferu. Stoga bi dobar deo budžeta svakako trebalo nameniti i za kupovinu unikatnog dekora. Baloni su sastavni deo svake proslave, tako da ih ne bi trebalo izostaviti sa spiska željenih ukrasa. Prostor zatim ukrasite dekorativnom rasvetom, živopisnim biljkama ili originalnim kreacijama. Kako bi pozadina svih slika sa proslave bila upečatljiva, možete napraviti malu pozornicu za fotografisanje.
Kada konačno okončate proces organizovanja proslave, fokusirajte se na ličnu pripremu za samu ceremoniju. Potrudite se da istaknete svoju lepotu, pravovremeno zakažite sve termine friziranja i šminkanja, te dobro razmislite o odevnoj kombinaciji u kojoj ćete se pojaviti. Potrudite se da budete unikatni, te se za promenu pojavite u dosad neviđenoj toaleti. Želimo vam nezaboravan provod!
Sezona gripa, korone i respiratornih infekcija je u punom jeku, a prema rečima epidemiologa dr Nebojše Bohuckog možemo da očekujemo da će broj obolelih drastično da poraste. Tome će doprineti praznična okupljanja, a još veći skok obolelih se očekuje za nedelju do do dve dana.
Dr Bohucki kaže da su e među pacijentima izdvojili oni koji besomučno kašlju, i to u naletima. Ovakav kašalj ne zaobilazi ni decu, zbog čega su čekaonice dečjih ambulanti i domova zdravlja pune.
- Supruga i ja kašljemo već više od 10 dana. Specifičan je kašalj, ne pamtim da sam sličan imao u životu, iako sam bar dva puta preležao koronu, o gripu i prehladama da ne govorim. Bukvalno ide u naletima, zacenjivanje pola sata, pa si onda miran nekoliko sati. A najgore je noću kada prosto ne možeš da spavaš, od kašljanja te bole glava, stomak... Promenio sam i krevet da bih se nekako bolje namestio, smirio. A nijedan drugi simptom neke bolesti nemam. Dakle, isključivo kašalj - kaže Vladimir V. iz Beograda.
Subotičanka Sanja D. kaže da njeni sinovi od sedam i devet godina i stariji tinejdžer ne prestaju da kašlju.
- Sve što mogu da učinim i da im pomognem kod kuće sam već probala, ali ne vredi. Danas idemo kod lekara, sve ih vodim. Noću ne spavamo. I oni i mi smo iscrpljeni. Imam utisak da nije običan kašalj – zabrinuta je majka trojice dečaka.
Dr Nebojša Bohucki, epidemiolog, kaže da su, od kada se pojavio kovid, respiratorne bolesti postale svetska tema i da više obraćamo pažnju na njih.
- Ako neko kašlje i radno je aktivan treba da zna da ne treba da radi ako je bolestan! Ljudi ne leže, ne piju dosta tečnosti, i naravno da će bolest duže trajati. Ako čovek kašlje dve do tri nedelje nije neobično, jer oporavak kod viroza može da traje i do mesec dana. I malaksalost može da traje nedeljama i duže od mesec dana – kaže dr Bohucki.
Dr Bohucki podseća da ne traju sve bolesti "samo par dana". I kovid izolacija je trajala sedam dana, ali to ne znači da je svako ozdravio za nedelju dana.
- Uzročnik i zašto neko ima virozu po pravilu ne znamo. Radimo samo specifičnu, ciljanu dijagnostiku na najznačajnije bolesti, kao što je kovid, eventualno grip, a retko kad se radi za druge akutne respiratorne infekcije. Mora se mirovati, ležati. To se odnosi i na odrasle i na decu – kaže dr Bohucki.
Ipak, u slučaju velikog kašlja je posebna priča. Postoji ciljana dijagnostika. Ako lekar misli da je pitanju veliki ili magareći kašalj, a pošto traje duže, onda se pacijent upućuje na dijagnostiku.
- Čim osoba kašlje duže od dve nedelje ima prava da pomisli da je u pitanju veliki kašalj i onda je pravi korak da se uzme uzorak krvi. Tako se može otkriti da li je reč o velikom kašlju ili nije. Jer, kod odraslih je skroz nejasna klinička slika osim kašlja. I uglavnom kašalj bude samo noću. Kod dece je tokom celog dana, a kod odraslih je tek kada se smire i legnu. Tada kašalj postaje iritirajući, a dok se krećemo i aktivni smo nekako se izborimo s njim, ne primećujemo ga. Uveče, pred spavanje, više obraćamo pažnju, pa nas dodatno iritira – kaže dr Bohucki.
Specijalista pedijatrije dr Josipa Krajninger, iz subotičke Službe za zdravstvenu zaštitu žena i dece Doma zdravlja, kaže za „Blic“ da je u Subotici prisutan veliki kašalj u velikom broju među starijim osnovcima i srednjoškolcima.
- U početku ne znamo da li je veliki kašalj u pitanju ili neka druga obična prehlada, pošto se simptomi ni po čemu ne razlikuju od obične prehlade. Međutim, pošto kašalj traje, ima određeni tok i karakter, nakon oko deset dana do dve nedelje možemo da sumnjamo da se radi o velikom kašlju i tada tražimo serološku potvrdu. Ako dobijemo potvrdu automatski krećemo sa lečenjem, a ako potvrdu ne dobijemo, ali sumnjamo i imamo saznanja da se radi o tome, isto krećemo sa lečenjem. Bolest ima određeni tok i traje 100 dana – kaže dr Krajninger.
Kašalj je takav, kaže pedijatar, da dovodi do zacenjivanja, do povraćanja. Drugih simptoma ni nema, osim intenzivnog kašlja koji je naročito izražen noću i tada se i pojačava.
- U sledećoj fazi dolazi do smirivanja kašlja i cele situacije. Daju se antibiotici, bolest izaziva bakterija i leči se antibiotski i drugom terapijom. Bitno je da roditelji imaju strpljenja i savetujemo da ne uzimaju sirupe za kašalj na svoju ruku, već kada je kašalj u pitanju da daju što više mlake i tople tečnosti svom detetu koja bi mogla da im olakša iskašljavanje, mada definitivno kod velikog kašlja dominira suv kašalj – kaže dr Josipa Krajninger.
Napominje da nije samo veliki kašalj prisutan, već pacijenti kašlju zbog raznih razloga i različitih simptoma i uzroka. Ima puno astme među decom i bronhijalitisa.
- Zavisi od uzrasta, karaktera kašlja i vrste bolesti kako će da se leči. Zato savetujem roditelje da ne počinju primenu sirupa za kašalj, jer na taj način mogu i da pogoršaju celu situaciju – kaže dr Krajninger.
S druge strane, dr Aleksandar Stojanović, direktor Doma zdravlja "Palilula", kaže da ako neko kašlje duže bez drugih simptoma najverovatnije ima kašalj koji je došao usled promene vremena ili ga je neko preneo.
- Nije ništa ozbiljno, ali ljudi kašlju i iz čista mira. To nije veliki kašalj koji se pojavio kod dece. Ljudi kašlju, imaju nadražaje i zbog promene vremena, ili je u pitanju virus. Za pet-šest dana ili malo duže se izleče, a savet je da ne rade terapije na svoju ruku, nego da odu kod svog lekara i da vide o čemu se radi – kaže dr Stojanović
Epidemiolog dr Nebojša Bohucki, nedavno je objasnio za „Blic“ da je jedini način da preveniramo pertusis, veliki kašalj, da se prime dve doze vakcine u prvoj godini života i zatim da se dete revakciniše u drugoj godini. Još bolje je ako se primi vakcina kasnije, a u našoj zemlji je tek od prošle godine uvedena i peta doza.
U pitanju su kombinovane vakcine, "pentaksim" sa komponentom i od pertusisa, u drugoj godini revakcinacija sa "pentaksimom", a pred polazak u školu, što je novina od 1. januara 2022. godine, prima se "tetraksim", za četiri zarazne bolesti.
Bohucki ističe da je pet vakcina za našu decu odlično, ali da ne bi bilo loše još kasnije da ih prime, ali za sada smo na pet vakcina ukupno i kada neko primi navedene vakcine 85 odsto su zaštićeni. Podseća da je to poznata priča i da se o tome govorilo kada je počeo kovid i kada se objašnjavalo da kada neko primi vakcinu protiv kovida, ali se opet razboli, ipak ima blažu kliničku sliku. Kod gripa je to 70 odsto, u nekim godinama samo 50 odsto.
učestalo kijanje
curenje iz nosa
blagi kašalj
povišena temperatura
malaksalost
napadi kašlja, zacenjivanje
povraćanje nakon kašlja
gubitak daha, problemi s disanjem
dete može da poplavi
Izvor: blic.rs
Turistička sezona na Jadranu je zvanično počela, a kao i svake godine, lokalci i zaposleni u turizmu već beleže svoja pr...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.