Narodno pozorište Sombor obeležava svoj 142. rođendan u subotu, 23. novembra, izvođenjem predstave „Semper idem“ reditelja Gorčina Stojanovića i izložbom fotografija Milana Đurđevića naslovljenom sa „26 godina Sumnjivog lica na sceni Narodnog pozorišta Sombor“.
Nagrađivana predstava „Semper idem“ urađena je pre pet godina po romanu-hronici „Semper idem” (na latinskom „uvek isto” ) o detinjstvu u Kraljevini Jugoslaviji uoči Drugog svetskog rata. Predstavlja testamentarno delo Đorđa Lebovića koje, zapravo, autor nije ni uspeo da završi.
- Reč je hronici jednog detinjstva, epskoj formi, romanu par ekselans. S druge, pak, strane, Đorđe Lebović bio je rasni scenarista i dramski pisac, dakle: pisac koji misli i piše u prizorima, dijalozima, scenama, sekvencama. Da nije tako, ovog poduhvata se verovatno ne bih ni latio. U romanu „Semper idem”, naime, sadržano je sve ono što je potrebno za nastanak dramsko-scenskog dela. Drugim rečima, ne osećam da sam na bilo koji način bio „nasilan” spram romana, da sam jedan književni rod i način umetničkog oblikovanja uprezao u kola nečeg drugog. Naprosto, reč je o kolopletu karaktera i sudbina koji su izrazito scenični, reči su Gorčina Stojanovića.
Pomenuta postavka fotografija Milana Đurđevića koja će do 31. decembra biti izložena u foajeu ove teatrske kuće u Somboru prikazuju momente sa scene, ali i one iza nje koji su neodvojivi deo svake pozorišne predstave, a publika nema priliku često da ih vidi.
Izvor: politika.rs
Gradsko veće grada Sombora održalo je juče 15. sednicu na čijem dnevnom redu se našlo 17 tačaka.
Između ostalog, Gradsko veće donelo je odluku o dodeli posuda za privremeno odlaganje otpada (kanti za smeće) u naseljenom mestu Riđica. Prema ovoj odluci, ukupno 550 komada posuda za privremeno odlaganje otpada zapremine 120l biće dodeljeno stanovnicima naseljenog mesta Riđica. 350 posuda opredelio je Grad Sombor, a 200 posuda JKP „Čistoća“ Sombor, koje će biti dodeljene korisnicima usluga JKP „Čistoća“ Sombor koji redovno izmiruju račune za odvoženje komunalnog otpada.
Na 15. sednici članovi Gradskog veća prihtatili su predlog JKP „Zelenilo“ Sombor za ozelenjavanje ulica Apatinski put, Matije Gupca i XII vojvođanske udarne brigade, gde će se gradsko zelenilo dopuniti sa 178 sadnica bođoša (Celtis spp.).
Gradsko veće prihvatilo je predlog za zaključenje ugovora sa JP „Vojvodinašume“ Petrovaradin o sufinansiranju aktivnosti planiranih programom upravljanja Specijalnim rezervatom prirode „Gornje Podunavlje“ za 2024. godinu. Reč je o prezentovanju zaštićenog područja sa obeležavanjem dana rezervata u okviru kog će se medijski promovisati vrednosti zaštićenog područja, štampati edukativni materijali namenjeni posetiocima, a sve sa ciljem popularizovanja zaštite prirode i biodiverziteta.
Na današnjoj sednici Gradsko veće dalo je ovlašćenje projektantu za ishodovanje investiciono – tehničke i imovinsko – pravne dokumentacije za izgradnju razvojnog postrojenja 20kv SC „SOKO“, odnosno, kako bi se prikupila potrebna dokumentacija za izradu projektno – tehničke dokumentacije za pomoćno razvojno postrojenje za priključenje solarne elektrane.
U prethodnom periodu su završeni radovi na asfaltiranju 1.850 metara saobraćajnice u širini od pet metara kroz Telečku, kao i četiri kilometra u širini od šest metara od Telečke ka Gornjoj Rogatici, a trenutno se izvode radovi na nasipanju i uređenju bankina.
Tokom obilaska radova gradonačelnik Ratković je izjavio da je rekonstrukcija ove saobraćajnice od velikog značaja za sve sugrađane.
„Ono što je bitno jeste da je završena prva faza radova u dužini od 5,85 kilometara i da je nastavljena druga faza radova čijim završetkom će se uraditi put do nekih 2 kilometra od izlaska iz Gornje Rogatice. Naglasio bih da smo prošle godine završili 6,5 kilometara od Kljajićeva do Telečke i to je bio, da kažem, prvi deo ovog velikog projekta. Ovaj put je od izuzetnog značaja, s obzirom da znamo u kakvom stanju je bio u prethodnim godinama i da ćemo kompletno imati gotovu deonicu do Bačke Topole, što će u značajnoj meri skratiti našim sugrađanima i put do autoputa, ali i do železničke stanice gde će moći da koriste brzi voz“, rekao je gradonačelnik Ratković.
Takođe, gradonačelnik Ratković je dodao da je u prethodnih nekoliko godina mnogo toga urađeno i izgrađeno u Somboru zahvaljujući podršci i ulaganjima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
„Naglasio bih da je mnogo toga urađeno na teritoriji našeg grada i da se svi mi trudimo, zajedno sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i JP „Putevi Srbije“ koji su investitori ovih radova, da stvorimo što bolji ambijent za sve naše Somborce. U svakom poslu najbitniji su ljudi, posebno u politici, a najdragoceniji su oni ljudi koji svojim znanjem, iskustvom, motivacijom i energijom upravo rešavaju, mogu reći slobodno, višedecenijske probleme. Zato bih iskoristio ovu priliku da se posebno zahvalim jednom takvom čoveku, gospodinu Vesiću koji je u proteklom periodu mnogo infrastrukturnih projekata u našem gradu završio ili otpočeo. Pre svega, pored ove deonice o kojoj sam govorio, najznačajniji projekat za nas je svakako izgradnja brze saobraćajnice ili smajlija, čiji su radovi u toku. Mnogo državnih puteva je rekonstruisano: od Sombora ka Apatinu zajedno sa rekonstrukcijom Apatinskog mosta, od Sombora ka graničnom prelazu Bački Breg, gde je za vreme mandata gospodina Vesića urađen jedan deo kroz Bezdan i Kolut, kompletno Sombor-Subotica i rekonstruisane su dve obilaznice. Takođe smo započeli mnogo lepih stvari, a vezano upravo za infrastrukturu. Kada govorimo o LIID projektu, potpisali smo ugovore i kreću nam prve četiri biciklističke staze. U narednim godinama ćemo uraditi još dve biciklističke staze i uredićemo četiri centra sela u Bezdanu, Kljajićevu, Staparu i Stanišiću i to su stvarno projekti koji menjaju znatno sliku ne samo u gradu Somboru, nego i u naseljenim mestima. Kada govorimo o železničkom saobraćaju, započet je projekat pruge od Sombora ka Vrbasu i na tom projektu se radi već godinu dana i nadamo se da ćemo u narednoj godini dobiti sve potrebne dozvole i da će krenuti i sa izgradnjom pruge kako bi se spojili na brzu prugu Beograd- Budimpešta“, dodao je gradonačelnik.
Jedan od izuzetno važnih projekata lokalne samouprave je i projekat „Zaplovi Srbijom“ kojim se lučka kapetanija vratila u Bezdan, kao i projekat „Čista Srbija“ kojim se u značajnijoj meri gradi kanalizaciona mreža na teritoriji grada.
„Na naše veliko zadovoljstvo kroz projekat „Zaplovi Srbijom“, možemo očekivati da ćemo sledeće godine krenuti sa izgradnjom marine u Bezdanu. Započeti su radovi na projektu „Čista Srbija“ gde je izgrađena kanalizacija u Stanišiću, u Bezdanu su radovi pri kraju, a započeti su i u naseljenom mestu Kolut, tako da i ovaj projekat ide u dobrom pravcu. Očekujemo i izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda u Bezdanu i Stanišiću kako bi ovaj ceo projekat zaživeo i kako bi ljudi mogli da se prikopčaju na kanalizaciju. Jedan veliki projekat koji je isto otpočeo pre neki dan je rekonstrukcija puta Sombor-Kula, sada se rade radovi na propustima i na uređenju biciklističkih i pešačkih staza, a u 2025. godini će se kompletno rekonstruisati kolovoz od Sombora do Kule. Ovo su sve veliki i veoma značajni projekti za naš grad, te sam siguran da će Sombor stvarno postati veoma interesantan i na privrednoj mapi, ali i na turističkoj“, zaključio je gradonačelnik.
Lokalna samouprava u saradnji sa nadležnim ministarstvom i Vladom Republike Srbije nastavlja sa ulaganjem i rekonstrukcijom saobraćajne infrastrukture na teritoriji Grada na zadovoljstvo svih sugrađana.
Dodavanje određenih hranljivih sastojaka ishrani može pomoći u poboljšanju fizičkog i mentalnog zdravlja.
Nova istraživanja otkrivaju da omega-3 i omega-6 masne kiseline mogu smanjiti rizik od određenih vrsta kancera. Prema studiji objavljenoj u oktobru ove godine, visoki nivoi ovih masnih kiselina u krvi, povezani su sa manjim rizikom od raka.
"Ovi rezultati su zasnovani na nivoima omega-3 i omega-6 u krvi, koji mogu biti tačniji za procenu rizika od raka nego sam unos ishranom", objašnjava onkolog dr Jana Paket za Parade.
Omega-3 i omega-6 pomažu u smanjenju rizika od raka, regulišući upalne procese i metabolizam.
"Oni su prekursori molekula koji kontrolišu inflamatorne puteve, koji su kritični za odgovor tela na rast tumora", kaže dr Puket.
Takođe, ove masne kiseline utiču na ćelijske membrane, što može sprečiti rast ćelija raka.
Iako povezanost nije jaka, istraživanja pokazuju da viši nivoi omega-6 smanjuju rizik od raka za dva procenta, dok omega-3 smanjuje rizik za jedan procenat po povećanju standardne devijacije.
Omega-3 i omega-6 nude druge zdravstvene prednosti, kao što su zaštita srca, smanjenje upale i podrška razvoju mozga
Vrsta masne kiseline i vrsta raka takođe igraju važnu ulogu. Omega-6 je povezana sa manjim rizikom od 14 vrsta raka, dok je omega-3 povezana sa manjim rizikom od pet tipova. Međutim, kod četiri tipa karcinoma – jajnika, dojke, materice i limfoidnog tkiva – nije ustanovljena povezanost sa ovim masnim kiselinama. Takođe je važno napomenuti da previše omega-3 može biti štetno, potencijalno povećavajući rizik od raka prostate. Preporučena dnevna količina omega-3 za odrasle je 1,1 do 1,6 grama.
Redovno uključivanje hrane bogate ovim masnim kiselinama može pomoći u održavanju povoljnih nivoa. Omega-3 masne kiseline se nalaze u namirnicama kao što su losos, čia semenke i ulje kanole, dok su omega-6 prisutne u uljima kao što su suncokretovo, sojino i susamovo. Obe masne kiseline se mogu uzimati kao suplementi.
Važno je naglasiti da hranljive materije kao što su omega-3 i omega-6 mogu samo malo da smanje rizik. Međutim, ove masne kiseline nude i druge zdravstvene prednosti, kao što su zaštita srca, smanjenje upale i podrška razvoju mozga i očiju - pše B92.
Bela posteljina je koliko klasična i najlepša, ona ipak sa sobom nosi i određene poteškoće i probleme. Mnogima je ovo omiljena boja kada je reč o posteljini, ali trebalo bi da razmislite o tome sledeći put kada je budete kupovali.
Na prvom mestu je to što se, ukoliko dođe do fleke, a nesumnjivo da će doći, ta ista fleka teško skida.
Požutele fleke na jastučnici i nejasne forme tela na čaršavima onemogućavaju ignorisanje činjenice da su u velikoj meri ulja za telo ono što čini posteljinu prljavom, piše "Apartment therapy".
Mnogi ne vole izbeljivače, pa ih u širokom luku izbegavaju. I onda su težili ka tome da pronađu pravo rešenje i onda pronalaze načine da održavaju belinu ovih stvari.
Sve što vam je potrebno jeste šolja soda bikarbone i sirće, ali nikako ne treba da spajate.
Evo formule: Dodajte oko pola šolje sode bikarbone u bubanj mašine za pranje veša, a zatim dodajte destilovano belo sirće u dozator za omekšivač. Važno je napomenuti specifičnost mehanizama za doziranje: ako dozvolite da se sirće i soda bikarbona mešaju u procesu.
Njihovo razdvajanje omogućava im da rade svoju magiju bez smetnji jer se sirće kasnije u ciklusu oslobađa kroz čašicu za doziranje omekšivača.
Posle prvog korišćenja, videćete da je to velika promena, da će posteljina održati belinu.
Jedna od povređenih žena u padu nadstrešnice zgrade Železničke stanice u Novom Sadu preminula je danas, potvrdila je za RTS v. d. direktora Kliničkog centra Vojvodine Vesna Turkulov.
„Sa žaljenjem moramo da saopštimo da je danas, 17 dana nakon tragičnog događaja na Železničkoj stanici, preminula još jedna žrtva nesreće koja se dogodila u Novom Sadu. Radilo se o devojci koja je najteže povređena. Uprkos svim borbama lekara UKC Vojvodine došlo je do smrtnog ishoda“, rekla je prof. dr Vesna Turkulov.
Izrazila je saučešće porodici preminule devojke i navela da se nastavlja borba za živote preostalih preživelih.
U urušavanju nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra stradalo je 14 ljudi.
Zbog nadstrešnice koja se obrušila u Novom Sadu, premijer Miloš Vučević najavio je da se do kraja nedelje očekuju vesti o novim ostavkama i pozvao nadležno tužilaštvo da saopšti dokle se stiglo u istrazi.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić 5. novembra podneo je ostavku.
Istraga o nesreći na železničkoj stanici u Novom Sadu je u toku. Tužilaštvo u Novom Sadu do sada je saslušalo 71 osobu - piše danas.rs.
Nova studija povezuje zagađenje vazduha sa rizikom od ekcema, fokusirajući se posebno na čestice iz vozila i elektrana poznate kao PM2,5.
Zagađenje vazduha, posebno ti zagađivači veličine 2,5 mikrometra ili manje, mogu preterano aktivirati imunosistem, izazivajući upalu koja uzrokuje suvoću i svrab kože.
Kako bi istražili ovu vezu, Džefri Koen sa Medicinskog fakulteta Jejl i njegov tim analizirali su zdravstvene podatke više od 280.000 pojedinaca, uglavnom u pedesetim godinama života, koji su učestvovali u američkom Istraživačkom programu „Svi mi“, projektu koji daje prednost različitim, često slabo zastupljenim grupama širom SAD.
Koristeći podatke o zagađenju PM2,5 iz 2015. godine, koje je prikupio Centar za rešenja za vazduh, klimu i energiju, Koenov tim uporedio je kvalitet vazduha na 788 američkih lokacija sa dijagnozama ekcema zabileženim do sredine 2022. godine pa su otkrili jasan trend.
„U zagađenijim područjima SAD bilo je više ekcema“, istakao je Koen.
Njihova otkrića pokazuju da svaki porast koncentracije PM2,5 od 10 mikrograma po kubnom metru više nego udvostručuje slučajeve ekcema, a studija je objavljena u časopisu PLoS ONE.
Đuzepe Valaki sa Državnog univerziteta Severne Karoline, koji nije učestvovao u istraživanju, naglasio je da je studija naučno značajna zato što pokazuje jasnu korelaciju u velikoj populaciji.
On je napomenuo da bi PM2,5 mogao da izazove reakcije imunosistema slične reakcijama na polen ili grinje, utičući na kožu i potencijalno na celo telo putem udisanja.
Koen veruje da rezultati studije naglašavaju potrebu za strožom politikom protiv zagađenja vazduha. Za one koji žive u područjima sa visokim zagađenjem Valaki savetuje mere zaštite poput nošenja dugih rukava ili boravka u zatvorenom prostoru tokom perioda velikog zagađenja, piše New Scientist.
Izvor: nova.rs
Američka startap kompanija, „Heliospekt genomiks“, nudi pomoć bogatim parovima da im analizom embriona utvrde koliki će biti kvocijent inteligencije njihovog potomstva, koristeći kontroverznu tehnologiju koja otvara pitanja o etičnosti genetskog inženjeringa.
Najveća briga budućih roditelja obično je, da li će moje dete biti zdravo? Današnja tehnologija im omogućava da na to pitanje odgovore na različite načine, uključujući i genetsku analizu, prenosi rts.rs.
Genetski skrining embriona nije nova stvar, niti je kontroverzan, naročito ukoliko postoji porodična istoriju bolesti poput srpaste anemije ili Hantingtonove bolesti – i zato je potrebno proveriti embrione kako bi se osiguralo da te ozbiljne bolesti ne budu prenete na buduće potomstvo.
Međutim, kako je otkrila nova istraga udruženja „Hope Not Hate“ (Nada ne mržnja), američki tehnološki startup možda namerava da napravi korak dalje. Novinarka Gardijana imala je uvid u tajne video-snimke na kojima se vidi kako kompanija „Heliospekt genomiks“ nudi pomoć roditeljima da izaberu buduću decu na osnovu genetskih predviđanja inteligencije.
Tvrdili su da mogu rangirati embrione prema osobinama kao što su IQ, visina i rizik od mentalnih oboljenja. Gledajući te tajne sastanke gde prikazuju svojevrsne „menije“ osobina koje roditelji mogu odabrati i optimizovati, kao da biraju osobine lika za video-igricu.
„Heliospekt“ je američki startup koji još uvek ne radi javno, ali nudi parovima koji žele bebu mogućnost da provere embrione prema IQ-u, visini i čitavom nizu drugih fizičkih i mentalnih zdravstvenih stanja. Do sada u Sjedinjenim Državama nema drugih kompanija koje javno nude stvari poput skrininga IQ-a. Ipak, ova kompanija je nudila svoje usluge dok je bila u fazi prikrivene delatnosti ograničenom broju parova.
Kompanija nije klinika za plodnost, već više liči na tehnološku kompaniju. Sve je ovo izašlo na videlo zahvaljujući tajnoj istrazi grupe „Hope Not Hate“. Istraživač koji je prisustvovao nekoliko sastanaka sa „Heliospektom“ 2023. godine bio je u prilici da vidi ponudu za skrining do 100 embriona tokom petogodišnjeg perioda po ceni od 50.000 dolara.
Osnovno je da se uzme par ćelija iz embriona, iz kojih se potom dobija genetska informacija. Klinika za veštačku oplodnju obezbeđuje te podatke ili se šalju trećoj strani specijalizovanoj za genetsku analizu embriona.
Zatim bi roditelji dobijene genetske podatke poslali „Heliospektu“. Oni bi koristili svoje prediktivne algoritme kako bi analizirali hiljade gena, sabrali doprinose za osobinu koja ih zanima i dali predviđanja za visinu ili IQ. U suštini, imali su prilično široku ponudu osobina koje bi roditeljima bile dostupne.
Kada je novinarka Gardijana kontaktirala kompaniju, rekli su da su u vreme kada su snimljeni tajni materijali imali 13 klijenata, od kojih je pet analiziralo embrione i koristilo ih u postupk vantelesne oplodnje. Generalni direktor Majkl Kristensen rekao je da su „bebe na putu“.
Deo koji je prilično poznat i nesporan kada se govori o ovoj temi jeste da je inteligencija delimično nasledna. Postoji mnogo studija koje porede jednojajčane blizance sa dvojajčanim blizancima i pokazuju da su jednojajčani blizanci mnogo sličniji po pitanjima poput obrazovnih postignuća ili uspeha na testovima inteligencije, što ukazuje na to da deo toga dolazi od genetike, a deo od uticaja sredine, poput vaspitanja i školovanja.
Ono što je teže jeste pronaći stvarnih gena koji definišu inteligenciju i razumevanje njihovog delovanja. Postoje različiti geni koje nasleđujemo, a koji možda direktno ne utiču na našu inteligenciju. To može biti nešto poput imunog sistema, koji će nam, recimo, omogućiti da ne izostajemo iz škole, što omogućava da postignemo bolje rezultate na testovima.
Postoji još jedan sloj komplikacije, a to su geni povezani, na primer, sa dobrim roditeljstvom. Takvi efekti su vrlo teški za odvajanje u genetici, posebno kada se govori o složenim osobinama koje obuhvataju hiljade gena i kada se naučnici bave većim skupovima podataka, više gena izgleda ima uticaj.
Testovi inteligencije, njihova povezanost sa obrazovnim postignućima, i poređenje genetike kako bi se otkrilo koji geni mogu igrati ulogu i koliko su uticajni, često izazivaju polemiku. Testovi inteligencije su problematični, a isto tako, posmatranje obrazovnih postignuća propušta da prepozna koliko je inteligencija višeslojna. Svi poznajemo nekoga ko je uspešan na studijama, ali možda nije toliko dobar u drugim stvarima poput orijentacije, muzičkih sposobnosti, duhovitosti ili čak empatije – i obrnuto.
„Heliospekt“ u svojoj prezentaciji tvrdi da bi izbor „najpametnijeg“ od 10 embriona doveo do prosečnog povećanja IQ-a za više od šest poena, ali je potpuno nemoguće ispitati verodostojnost ovih tvrdnji. Postoje naučnici koji su se bavili pitanjem šta bi se moglo dobiti za predviđanje IQ-a u kontekstu skrininga embriona. Pre svega, njihovi rezultati ukazuju da je procenjeni dobitak otprilike duplo manji od onoga što „Heliospekt“ tvrdi.
Potom je potrebno osvrnuti se i na praktičnu stranu. Početak sa 10 embriona je relativno visok broj, ali ako se uzme u obzir stvarni proces vantelesne oplodnje, 10 embriona ne mora nužno rezultirati sa 10 održivih trudnoća, što za neke parove može značiti prolazak kroz veliki broj ciklusa za dobitak koji mnogi mogu smatrati marginalnim. Ako se na ovo gleda kroz prizmu konvencionalne medicinske etike, gde se obično meri rizik – postoji rizik vezan za ventelesnu oplodnju i on nije zanemarljiv za ženu – naspram ovako neizvesnog dobitka, postavlja se pitanje da li bi ovo zadovoljilo standarde za medicinsku proceduru.
Čak i da je moguće postići povećanje IQ-a od 10 ili 20 poena, postavlja se pitanje da li je to zaista poželjno ili postoji li druga strana medalje koja nas može odvesti u opasnijem pravcu. Jedno od ključnih pitanja je, kada se radi nešto ovako eksperimentalno, ne zna se sa sigurnošću koji drugi efekti se mogu izazvati.
Ako biramo embrione na osnovu inteligencije, da li slučajno biramo i nešto drugo, neku drugu osobinu ili vrstu ličnosti? To je svakako nešto što bi mnoge ljude navelo na razmišljanje i oprez pre nego što se upuste u ovakve procese bez dubljeg razumevanja.
Da bi moglo biti nepredviđenih posledica genetske selekcije, možemo pogledati primere iz ostatka sveta i način na koji smo uzgajali životinje. Postoje neki uspešni primeri – na primer, krave koje daju više mleka. Ali ako pogledamo pse, one koji su intenzivno uzgajani zbog specifičnih osobina, poznato je da mnogi od njih imaju brojne zdravstvene probleme.
Kada se uđe dublje u oblast spekulacija o tome šta bi moglo da se desi ako bi se ovakvi postupci ponavljali kroz nekoliko generacija. Pojedini zagovornici ovih tehnologija prave paralele sa svetom poljoprivrede, gde je selektivno uzgajanje domaćih životinja donelo značajan napredak u produktivnosti, ali su postojali i eksperimenti koji nisu prošli dobro.
Ovo se svakako razlikuje o ideologije eugenike koja je promovisana u nacističkoj Nemačkoj. Ovde je reč o roditeljima koji sami donose odluke o načinu na koji mogu da utiču na genetiku svog deteta. Međutim, grupe koje su istraživale ovo pitanje, uključujući Centar za genetiku i društvo u Kaliforniji, koji se već duže vreme bavi ovom tematikom, istakle su da je ovo ipak korak ka onome što nazivaju tehno-eugenikom.
Oni navode da, iako ovde govorimo o vrsti dobrovoljne situacije u kojoj ljudi slobodno biraju da koriste ovu tehnologiju, i dalje postoji problem da bi to moglo normalizovati ideju da postoji superiorni i inferiorni genetike, odnosno da su neka deca genetski superiornija ili inferiornija u odnosu na drugu. Upozorili su da bi uvođenje ovakvih tehnologija moglo ojačati šire verovanje da nejednakost potiče iz biologije, a ne iz društvenih uzroka.
Izvor: n1info.rs
Datum | Vreme | Pokojnik | Groblje |
---|---|---|---|
18.11.2024 | 11:00 | LUKIĆ STANA (1940) | Veliko pravoslavno groblje |
18.11.2024 | 11:00 | MRKALJ ANKA (1935) | Pravoslavno groblje Kljajićevo |
18.11.2024 | 12:00 | DOJIĆ OGNJEN (1949) | Veliko pravoslavno groblje |
18.11.2024 | 12:00 | ZELIĆ GORAN (1970) | Mesno groblje Gakovo |
18.11.2024 | 13:00 | LEKOVIĆ ELVIRA (1961) | Veliko pravoslavno groblje |
18.11.2024 | 13:00 | KAJAN STEVAN (1943) | Zajedničko groblje Čonoplja |
18.11.2024 | 14:00 | ALEKSIĆ DOROTEA (1983) | Veliko katoličko groblje |
Džudo i samba klub Bačka iz Sombora tokom vikenda uzeo je učešće na međunarodnom turniru u Gradišci (Bosna i Hercegovina). Turnir je okupio preko 700 takmičara iz pet zemalja, Somborski klub je nastupio sa sedam takmičara. Osvojene su po tri zlatne/srebrne/bronzane medalje. Klub je u generalnom plasmanu zauzeo visoko šesto mesto.
Uglješa Kerezović (38 kg) je proglašen za najuspešnijeg takmičara u uzrastu mlađih pionira. Njemu je pripala i zlatna medalju u uzrastu starijih pionira. Dve medalje osvojila je i Marija Sekulić (40 kg). Bila je prva u kadetskoj, a druga u konkurenciji starijih pionirki. Njena sestra Anđela (40 kg) je bila srebrna u kadetskom uzrastu, bronzana kod starijih pionirki.
Mirjana Štork se okitila bronzom u kadetskoj konkurenciji, a srebrom kod starijih pionirki. Bronzu je zaslužio i Luka Jež (90 kg) kod kadeta. Peta mesta pripala su Dimitriju Dušaniću (31 kg) i Ivanu Mrđanovu (81 kg).
Uz decu je bio trener Lazar Juhas, kao i IJF Kontinentalni sudija Nemanja Malbaški koji je delio pravdu na tatamiju.
Izvor: somborsport.org
Nema ništa lepše od trenutka kada legnemo u krevet i utonemo u san. Dok neki odmah padnu u dubok san bez snova, drugi to...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.