Prosečna penzija u Srbiji iznosi samo 39.874 dinara, i na osnovu ove brojke kristalno je jasno kako zapravo žive najstariji građani. Međutim, ko još za vreme radnog veka počne da uplaćuje novac u privatni penzijski fond, može da računa na makar malo lagodnije dane u starosti, jer će pored državne penzije, svakog meseca primati dodatni iznos koji je prethodnih godina uštedeo.
Veliki broj radnika u Srbiji svestan je da od plodova svog rada u starosti neće moći da živi dostojanstveno. Zato ni ne čudi što u dobrovoljne penzijske fondove uplaćuje više od 200.000 građana naše zemlje.
Ovi fondovi omogućavaju svojim korisnicima da uplaćuju novac u skladu sa sopstvenim mogućnostima – kada mogu i koliko mogu.
Kako bismo proverili da li na ovaj način životni standard nakon završetka radnog veka zaista može da se poboljša, izračunali smo koliko će korisnik koji je 10 godina vršio redovne uplate od po 500, 1.000, 2.000 mesečno dobijati kasnije, kada se penzionišu. Računicu smo napravili i za one koji uplaćuju po 5.000 i 10.000 dinara.
Period uplate u našem primeru je 10 godina, a računali smo da se kasnije isto toliko sredstva i isplaćuju korisniku.
Da li se isplate male uplate?
Počeli smo sa iznosom od 500 dinara, iako postoje privatni penzijski fondovi u kojima može da se uplati manje, i po 200. Ako bi radnik svakog meseca, tokom 10 godina radnog veka, uplaćivao po 500 dinara, na kraju bi mogao da, pored penzije, prima dodatnih 880 do 940 dinara svakog meseca. Visina ovog iznosa zavisi od privatnog fonda koji korisnik odabere, s obzirom na to da se među njima razlikuju prinosi, odnosno procenti zarade.
Potom, uzeli smo I prinos duplo veće mesečne uplate, odnosno 1.000 dinara. Za 10 godina redovnih uplata u ovom iznosu, građani mogu da osiguraju da kao penzioneri dobijaju, na penziju koju su zaradili na poslu, dodatnih 1.760 do 1.890 dinara, zavisno od fonda.
Osetno veća penzija sa uplatama od 5.000
Iskoristili smo i još veći iznos, 2.000 dinara mesečno, a radnik koji redovno uplaćuje ovaj iznos, kada odluči da počne da povlači sredstva, dobijaće dodatnih 3.530 do 3.780 dinara svakog meseca u narednih 10 godina.
Na prvi pogled, ovi iznosi možda deluju nedovoljno, ali korisnik u svakom trenutku može da odluči da uplati više, pa tako i poveća krajnji iznos koji će mu biti isplaćen. Tako sa uplatama od po 5.000 dinara mesečno, privatna penzija iznosi 8.820, a sa 10.000 je 17.640.
Takođe, novac može da se uplaćuje sve do 70. godine života.
Inače, maksimalni iznos neoporezivih uplata u dobrovoljne penzijske fondove je 7.529 dinara, što znači da uplate manje od ove sume neće biti oporezovane.
Penzija bez obzira na radni staž, a može i da se nasledi
Iznos koji će uplaćivati, korisnik bira sam, a iako fondovi imaju minimum za uplatu, on nije veliki – 200 dinara. Takođe, uplata može da se menja, odnosno korisnik jednom može da uplati 1.000, drugi put 200, a treći put 10.000 dinara.
Korisnik može da bira i koliko često će uplaćivati novac, što može da radi redovno, jednom mesečno, ali i povremeno, a sa uplatama može da prestane kada bude želeo.
Iako privatna penzija nije povezana sa radnim stažom, korisnik fonda mora da ima najmanje 58 godina kako bi počeo da dobija sredstva koja je ranije uplaćivao.
Korisnik sam bira na koji vremenski period će mu penzija biti isplaćena – može odabrati da to bude jednom mesečno, ali i neki drugi period.
Takođe, u privatne penzijske fondove mogu da uplaćuju i nezaposleni, s obzirom na to da, za razliku od državnih penzija, radni staž nije uslov za isplatu novca.
Na kraju, privatna penzija je i nasledna, a korisnik prilikom potpisivanja ugovora treba da odabere osobu koja će, u slučaju njegove smrti, naslediti novac.
Izvor: nova.rs
