U ranu zoru Badnjeg dana, muškarci su izlazili u šumu, obično domaćin sa svojim sinovima, da poseku mladi hrast ili cer, kako bi ga uveče u spalili u ognjištu doma. Neki od ovih običaja zadržali su se i do danas.
Badnjak je mlado drvo hrasta ili cera koje se seče na Badnji jutro, kada domaćin sa svojim sinovima i unucima izlazi u šumu, pre izlaska sunca i bira najlepše drvo. Tako su i Mladen i Miladin Badža, tada petogodišnji dečaci iz sela Bilišani, kod Obrovca u Dalmaciji, ne bojeći se mraka i šume, prvi put sa ocem i dedom krenuli po svoj Badnjak.
"Išli smo u šumu, ne bojeći se ni mraka ni vuka, kako bi sa dedom odabrali Badnjak koji nam predstavlja celu godinu, bogatstvo i sreću u kući", seća se Mladen Badža iz Sombora.
"Izaberemo lepo hrastovo drvo i nosimo kući. Nekada ga je nosio na ramenu deda po starom običaju, sad nosim ja", ispričao je Miladin Badža.
"Veličine je te da se može doneti na ramenu, kako bi ga preko dana stavili ispred kuće i kako bi čekao veče da se unese u kuću", dodaje Mladen.
"Badnjak se unosi u kuću zalaskom sunca, tada se unosi i slama, stavljaju se orasi, lešnici, deca razbacuju slamu", opisuje Miladin Badža.
Badnjak valja zaseći tri puta, a iver koja pada ima poseban značaj.
"Tada bi poneli crno vino, kako bi zalili koren hrasta koji bi sekli, kako bi izraslo mlado drvo za naredne generacije. Običaj je da se okrene ka istoku, isto tako je običaj da Badnjak iz tri puta zasečemo kako bi pao opet na istočnu stranu, kako bi doneo sunčanu stranu i po nekom verovanju sreću i zdravlje u to domaćinstvo. Iver bi obično poneli u kuću i držali ga cele godine kako bi nam po nekim običajima bila srećna i blagoslovena cela godina", rekao je Mladen Badža.
Po narodnom predanju, Badnjak simboliše hrast koji su vitlejemski pastiri doneli u pećinu u kojoj se rodio Isus Hristos, kako bi ogrejali božansko novorođenče i njegovu majku.
Izvor: RTV
