Fudbaleri Stanišića ovog vikenda su odmarali. Nažalost, njihov glavni konkurent u borbi za opstanak Radnički iz Zrenjanina savladao je ekipu Kabela, te je sa nova tri boda pretekao Stanišić na tabeli koji ima tri boda manje i trenutno je fenjeraš lige. Do kraja prvenstvene trke ostalo je još kola.
Stanišić će kao domaćin ugostiti ekipe 1. maja (Rume) i Bečeja 1918, dok će za dve nedelje gostovati Zrenjanincima, koji imaju dva teška gostovanja, Tisi iz Adorjana i Omladincu iz Novih Banovaca.
Ko će i niži rang znaće se definitivno za tri nedelje. Kako stvari stoje za sada je to ekipa Stanišića.
Izveštaji:
Hajduk 1912 – Podunavac 2:3 (0:2)
Strelci: Božović, Matijašević (Hajduk 1912). Spasić, Jovanović, Đorđević (Podunavac).
Žuti kartoni: Jović, Ambrušić, Tadić, Božović, Matijević (Hajduk 1912). Pajković, Jovanović, Labović, Radojičić, Kačar, Divac (Podunavac).
Hajduk 1912: Simonović, Tadić (Velkovski), Brborić, Jović, Jančić, Abramušić, Novaković (Živić), Matijević, Kočiš, Matijašević, Božović.
Podunavac: Vidaković, Jovanović, Milosavljević, Maksimović, Đorđević, Divac, Labović (Ranđić), Spasić, Pajković (Kačar), Radojičić (Krantić), Bursać.
Bečej 1918 – Borac (Š) 1:0 (1:0)
Strelci: Tedić (Bečej 1918).
Žuti kartoni: Ćuk (Bečej 1918).
Bečej 1918: Drinčić, Ćuk, Varga, Dabižljević, Tutnjević, Derviši, Zeljković, Nonin, Tedić, Tomić (Džarić), Tomčić (Janković).
Borac (Š): Petrović, Paroški, Torbica, Topić, Gojković, Krstevski, Grgić, Crnojački, Pjošta, Devušić, Mirković.
Radnički (Zr) – Kabel 3:0 (0:0)
Strelci: Bogdanović (AG), Popov, Jeftić (Radnički Zr).
Žuti kartoni: Šemić (Radničk Zr).
Radnički (Zr): Cvijetić, Marković (Brankov), Kovačević (Dragović), Stevanović, Popov (Jonjev), Rosić, Markoski (Janjatović), Kosović (Erdeljan), Šemić, Jeftić, Kvrgić.
Kabel: Zuvić, Petrović, Bogdanović, Batos, Nović (Novaković), Polovina, Ružić, Lučić, Kljajić, Lazić, Milanov.
1. maj – Tisa 0:1 (0:1)
Strelci: Slavuljica (Tisa).
Žuti kartoni: Rac, Jović, Mirčetić, Cvetković, Kojić (1. maj). Mesaroš, Svitić, Stepančev (Tisa).
1. maj: Oparnica, Radović, Vučetić, Rac (Marinković), Cvetković, Jović, Radišić, Džibrić, Mirčetić, Šoškić, Kojić.
Tisa: Ladanji, Pronek, Kostić (Stojanović), Slavuljica, Juhik, Tomišić, Svitić, Mitrović (Radovanović), Stepančev, Kudrić (Provči), Mesaroš.
Tekstilac – Omladinac 1:1 (1:1)
Strelci: Vlaisavljević (Tekstilac). Dobrijević (Omladinac).
Žuti kartoni: /
Tekstilac: Studen, Dimković, Šiškov, Marjanović, Stanković (Đurić), Zulfić, Vlaisavljević (Ćirić), Luković (Anđelković), Veselinović, Nikolić, Zekić.
Omladinac: Đokić, Misić, Biočanin, Dimitrijević, Kukolj, Maksimović, Dobrijević, Perošević, Avram, Mališ (Rakić), Cvetojević (Mirić).
Naftagas – Jedinstvo 2:1 (2:0)
Strelci: Stepanov, Samardžić (Naftagas). Ilić (Jedinstvo ).
Žuti kartoni: Samardžić, Čigoja, Bačvanski, Turkulj, Grbić, Savanović (Naftagas). Ilić (Jedinstvo).
Naftagas: Galin, Turkulj (Pavlov), Grbić, Bjelica, Stepanov (Popov), Vukoje (Kozlovački), Savanović, Samardžić, Vidić (Lukić), Čigoja, Bačvanski (Jeličić).
Jedinstvo: Jevtić, Manov (Simeunović), Kovač (Stanković), Ilić, Bulat (Knežević), Milanović (Obradović), Obadović, Pađen, Lazić (Uremović), Matović, Mrđa.
Dinamo 1945 – Bačka 2:2 (0:1)
Strelci: Mojsilović, Marković (Dinamo 1945). Trifunović, Gagić (Bačka).
Žuti kartoni: Đošić, Kolocka, Marković (Dinamo 1945). Vukanović, Grčić, Jakovljević, Bajić (Bačka).
Dinamo 1945: Stepanović, Kolocka, Točilovac, Mojsilović, Milijašević, Ahčin (Lekić), Petrović (Jankulov), V. Marković, Jambrušić, D. Marković (Đošić), Vučinić.
Bačka: Grčić, Panjak (Bajić), Jakovljević, Rakić, Trifunović, Ilić (Bratić), Vukanović (Eror), Pantić, Gagić (Petković), Sremčević, Miličković.
Slobodna je ekipa Stanišića.
Tabela: Tekstilac 61, Borac (Š) 47, Naftagas 45, Tisa 40, 1. maj 38, Omladinac 37, Podunavac 37, Jedinstvo 36, Hajduk 1912 – 35, Bečej 1918 – 35, Kabel 31, Bačka 28, Dinamo 1945 – 28, Radnički (Zr) 15, Stanišić 12.
Parovi narednog (28) kola: Podunavac – Dinamo 1945, Bačka – Naftagas, Jedinstvo – Tekstilac, Stanišić – 1. maj, Tisa – Radnički (Zr), Kabel – Bečej 1918, Borac (Š) – Hajduk 1912. Slobodna je ekipa Omladinca.
Izvor: somborsport.org
Pregovori o povećanju minimalne zarade u Srbiji počeli su danas i biće nastavljeni 25. maja, rekao je predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Atanacković je kazao da u tim pregovorima treba da budu uvaženi stavovi sve tri strane – reprezentativnih sindikata, Unije poslodavaca i Vlade Srbije.
Inicijativu za početak pregovora podnela su dva reprezentativna sindikata – Ujedinjeni granski sindikat Nezavisnost i Savez samostalnih sindikata Srbije, koji se nadaju da bi minimalna zarada mogla da bude vanredno povećana u ovoj godini, usled rasta inflacije.
„Sindikati, a posebno Savez samostalnih sindikata Srbije, insistirali su na današnjem sastanku da se nađe rešenje kako bi se minimalac povećao ove godine“, rekao je Atanacković.
On je rekao da su predstavnici Ministarstva finansija juče rekli da bi o povećanju minimalne zarade moglo da se razgovara, ali tek za 2024. godinu.
Kako je rekao, Ministarstvo je nakon današnjeg sastanka poslalo dopis u kojem je obrazložilo određene stavke na ovu temu, ali da on još nije upoznat sa njima.
„Što se tiče Unije poslodavaca, čekamo izjašnjavanje naših članova preko ankete koju smo pokrenuli, a razgovaraćemo i sa predstavnicima Ministarstva finansija i sindikatima, pa ćemo zauzeti neki stav“, rekao je Atanacković.
Kako je objasnio, situacija nije jednostavna jer među poslodavcima postoje oni koji radnicima isplaćuju više od minimalca i onda nisu zainteresovani za pregovore.
„Poslodavci koji isplaćuju minimalne zarade su oni već sada u teškoćama i sa daljim povećanjem će biti u još većim“, rekao je on.
Stav Unije poslodavaca je, prema njegovim rečima, da minimalac treba da bude usklađen sa rastom bruto domaćeg proizvoda i sa inflacijom.
Komentarišući stav sindikata da minimalna zarada, koja je sada 40.020 dinara, treba da bude izjdnačena sa minimalnom potrošačkom korpom koja je premašila 50.000 dinara, rekao da je to sada nerealno.
„Mi kao Unija poslodavaca štitimo sve članove. Ne možemo da zanemarimo problem na koji nailaze najslabiji, tako da ćemo sačekati stav Ministarstva finansija, da vidimo šta je to što su oni odlučili“, rekao je Atanacković.
Vlada Srbije je prošle godine u septembru odlučila da 1. januara 2023. godine minimalna zarada bude povećana 14,3 odsto, na 40.020 dinara.
Prema procenama sindikata, oko 350 do 400 hiljada ljudi u Srbiji prima minimalnu zaradu, dok nešto više od 50 odsto zaposlenih radi za oko 60.000 dinara.
Izvor: n1info.rs
Skoro svake godine pred letnju sezonu ponovo na društvenim mrežama izrone stare fotografije plaža iz sedamdesetih godina prošlog veka.
Na tim veselim letnjim prizorima, mnogi su primetili isto: svi izgledaju jako vitko, te se postavlja pitanje „da li je moguće da su svi bili mršaviji“, dok se na Tviteru pokrenula diskusije u kojoj se nadvilo pitanje „šta se dogodilo u poslednjih 50 godina?“
Primetan je trend rasta broja ljudi koji se bore sa viškom kilograma, a prema istraživanju Svetske zdravstvene organizacije svaki peti čovek se bori sa gojaznošću, a svaka treća osoba ima problema sa prekomernom težinom.
Razlog zbog kog nema gojaznih ljudi na fotografiji je dostupnost hrane. Sedamdesetih nije bilo tako veliki broj lanaca brze hrane. Dok danas na svakom koraku dostupna je neka vrsta hrane.
Pisac i kolumnista Džordž Monbiot sproveo je istraživanje kako bi došao do odgovora koji mnoge „muči“, pa je otkrio da su ljudi zapravo jeli više sedamdesetih nego sada. Takođe, poslovi su danas teži nego što su bili onda, a deca se danas kreću koliko i pre 50 godina.
Ali, postoji bitna razlika: otkrio je da ljudi danas jedu više šećera, kog ima u mnogim proizvodima.
U prošlosti smo jeli smo više, ali drugačije. Danas po osobi kupujemo upola manje svežeg mleka, ali pet puta više jogurta, tri puta više sladoleda i čak 39 puta više mlečnih deserta, pokazalo je njegovo istraživanje.
Kupujemo upola manje jaja nego 1976. godine, ali za trećinu više žitarica za doručak i duplo više grickalica od žitarica; pola ukupnog krompira, ali tri puta više čipsa.
Dok je naša direktna kupovina šećera naglo opala, šećer koji konzumiramo u pićima i konditorskim proizvodima je verovatno skočio.
„Do smene nije došlo slučajno. Kao što je Žak Pereti tvrdio u svom filmu ‘Muškarci koji su nas udebljali’, prehrambene kompanije su uložile velika sredstva u dizajniranje proizvoda koji koriste šećer da zaobiđu naše prirodne mehanizme kontrole apetita, kao i u pakovanje i promociju ovih proizvoda, a kako bi razbili ono što je ostalo od naše odbrane, uključujući korišćenje podsvesnih mirisa. Oni zapošljavaju armiju naučnika i psihologa za hranu da nas prevare da jedemo više nego što nam je potrebno, dok njihovi oglašivači koriste najnovija otkrića u neuronauci da savladaju naš otpor“, tvrdi Džordž Monbiot.
Izvor: danas.rs
Pevačica Goca Tržan, mama jedne tinejdžerke tokom razgovora osvrnula se na vaspitanje svoje ćerke, moderno doba koje nameće brojne imperative u odnosima roditelja prema deci i prezaštićenosti, zbog koje će se u svetu, kad postanu svoji ljudi, jednog dana slomiti, opeći, trpeti posledice, jer iz staklenog zvona – svaki izlazak je trauma.
Između ostalog, Goca je kazala: „Neću da platim privatnu školu, ja neću dete koje će sutra biti nesposobno za život, ja neću ćerku narkomanku“ i ta njena izjava je posvađala roditelje u Srbiji.
Jedni ističu da je njen stav ispravan.
„Bravo, e tako se vaspitava dete i pravi odgovorna osoba.“
„To je ispravan stav, ali je malo takvih mišljenja poznatih ličnosti.“
Drugi pak brane privatno obrazovanje.
„U privatnu školu se ne ide da bi bio poseban, već da bi dobio bolje obrazovanje. Naše državne osnovne škole odavno su postale krš, sa lošim programom i sistemom. Deca i iz gimnazije izađu a ne govore ruski, engleski itd, samo nauče igrajući igrice i slično. Svako drugo dete uzima dodatne časove, privatne, jer ga nastavnik u državnoj ničemu ne nauči. A to što su privatne škole preskupe, pa u njih idu samo deca bogataša, pa su kao posebni, to je nešto drugo. Predrasuda o privatnim školama je smešna.“
„Privatna škola ne znači da će dete biti nesposobno za život!“
Na kraju, ističu neki kako je jedna stvar važnija od škole.
„Nije do škole. Do kuće i roditelja je. Sve, ama baš sve. Eh onda dolazi društvo… Škola je pre svega obrazovna ustanova, a onda odgojna. Kuća je sve, kućni odgoj i vaspitanje je sve.“
Izvor: zadovoljna.nova.rs
Jedna osoba je zadobila teške, a druga lake telesne povrede
Državljanin Sirije (21) koji je u obračunu nekoliko migranata u blizini prihvatnog centra kod Sombora zadobio povrede oštrim predmetom, preminuo je u bolnici, saznaje "Blic".
Članovi benda Zabranjeno pušenje odlučili su da tuže Neleta Karajlića i oglasili se saopštenjem, koje u potpunosti prenosimo u nastavku.
Obaveštavamo medije, izdavače i organizatore muzičkih događaja da se na intervenciju autora, menadžmenta i izdavača grupe „Zabranjeno pušenje“, zabranjuje svaki vid korištenja, te otkazuje pravo na javno izvođenje svih muzičkih autorskih dela čiji je vlasnik SOKOJ-ev autor Davor Sučić, na koncertima i medijskim nastupima izvođača Stefana Milenkovića i Nenada Jankovića.
Naime, bez ikakvog usmenog ili pismenog odobrenja Nenad Janković alias Nele Karajlić je u više navrata koristio brend i autorska dela „Zabranjenog pušenja“, da bi ta dela nezakonito ustupao u poslovnim transakcijama, pri tome potpisujući ugovore u kojima se lažno predstavljao kao potpuni vlasnik autorskih i fonogramskih prava, te u kojima je drugim fizičkim i pravnim licima ustupao intelektualno vlasništvo koje mu zakonski ne pripada.
Tragom ovakvog nezakonitog ponašanja dotični je na krajnje neukusan i neprimeren način u saradnji sa violinistom Stefanom Milenkovićem, vršio izmene i prearanžiranje izvornih kompozicija „Zabranjenog pušenja“ u klasičnu formu, bez ikakvog prethodnog obaveštavanja i odobrenja većinskih i legalnih autora, te uz potpunu izmenu originalnog duha i estetike dela koje je koristio.
Zbog svega navedenog „Zabranjeno pušenje“ i SOKOJ-ev autor Davor Sučić povlače dozvolu za javno izvođenje svojih dela, kako na teritoriji Srbije, tako i u inostranstvu do epiloga sudskih tužbi za zaštitu članova i autora „Zabranjenog pušenja“ od zloupotreba imena, autorskih dela i nezakonitog ponašanja od strane bivšeg člana grupe Nenada Jankovića i organizatora koncerata koji ovakve programe promovišu.
Izvor: danas.rs
Letovanje van sezone je nekoliko puta jeftinije nego u julu i avgustu. Manje su gužve i nema velikih vrućina. Vremenske prilike jesu nepredvidive, ali za mnoge to je prihvatljiv rizik uz sve prednosti vansezonskih aranžmana. Ali, da li je bolje ići na more u junu ili u septembru?
Odgovor verovatno najviše zavisi od vaše konkretne situacije i prioriteta. Ako, na primer, imate preostali odmor od prošle godine koji treba da iskoristite do kraja juna, dobra je prilika da pobegnete na more u predsezoni za male pare, pa makar prespavali par kišnih dana.
Ako vam nije teško da se malo strpite i izgurate leto u gradu, ali zato želite da budete sigurni da će more biti toplo, biraćete septembar u Grčkoj.
Ako ste potpuno fleksibilni s odmorom i samo vam je bitno da prođete što jeftinije, uzmite u obzir „last minute“ ponude, koje donose popuste na već povoljne cene aranžmana.
A, ako ste u prilici i mogućnostima – more „i u junu i u septembru“ uopšte ne zvuči kao loša opcija, posebno kad znate da možete dobiti dva letovanja po ceni jednog u sezoni.
No, možda ćete želeti da u obzir uzmete još neke razlike.
Planiranje odmora van sezone uvek treba planirati paralelno s pretragama na meteorološkim sajtovima za konkretan period i region koji vas interesuje.
Kako navodi Weather2travel, prosečni dnevni maksimumi u Grčkoj u junu su do 29 stepeni, dok je prosečna temperatura mora u junu 22 stepena. U septembru su prosečne dnevne temperature do 28 stepeni, ali je zato prosečna temperatura mora 25 stepeni, kao u julu. Turska je i u junu i u septembru toplija, s prosečnom dnevnom temperaturom od oko 30 stepeni u popularnim letovalištima, a s prosečnom temperaturom mora od 22 stepena, dok je u Crnoj Gori i Hrvatskoj malo hladnije, a time i manje pogodno za letovanje u ovim periodima.
S druge strane, vremenske prilike se poslednjih godina toliko menjaju, da su u opticaj za letovanje upali i kraj maja, odnosno početak oktobra, dok vam s druge strane niko ne garantuje da će u avgustu biti sunčano i toplo. Jedino je sigurno da u junu bude duži dan, što je nekima bitan faktor.
Kad su u pitanju aranžmani turističkih agencija, cena raste kako je bliža letnjem špicu i tu znaju da budu veliki skokovi, dok su očekivano najpovoljniji prvi i poslednji termini u sezoni.
Proverili smo nekoliko agencija da vidimo koji su skuplji: isti aranžman za Nea Flogitu od 1. juna košta 215 evra po osobi, 11. juna je 290, a 21. juna čak 445 evra, dok je od 9. septembra 255 evra; Krit – 10 noćenja u apartmanskom smeštaju i autobuski prevoz – tokom juna je 379 evra po osobi, u svim septembarskim terminima je 429; Kušadasi avionom (sedam noćenja) našli smo za 390 evra za polaske u junu, a ista je cena i za polaske u septembru. Dakle, nema nekog pravila i zavisi od agencije do agencije.
Ukoliko zaista želite da uštedite, možete da čekate „last minute“, ali pitanje je kakav će tad izbor biti.
Mnogi biraju letovanje van sezone baš da bi izbegli gužvu, a iz agencija su nam otkrili da su septembarski termini ipak malo popularniji od junskih. Junski neretko ostaju za „last minute“ ponude, dok se septembarski rezervišu i mesecima unapred.
Grčka je u ovom izvlačenju najčešći izbor srpskih turista, međutim, profil je drugačiji u odnosu na sezonu – tad više letuju stariji i porodice sa malom decom.
Izvor: nova.rs
Ako ste nedavno postali vlasnik psa prvi put, verovatno se pitate zašto štene stalno grize sve pred sobom? Koje vam poruke šalje vaš ljubimac?
Iako pozitivna strana posedovanja šteneta daleko nadmašuje one negativne (mislim, ko može odoleti štenetu), ne možete poreći da to što ono stalno nešto grize, pa čak i vas gricne, može biti veoma frustrirajuće.
Mi smo tu da vam odgovorimo na pitanje zašto štene stalno grize i uputimo vas da bolje razumete znake koje vam vaši štenci uporno šalju. Da li je to normalna pojava ili takvo ponašanje treba sprečiti na vreme?
Na samom početku moramo vam reći da ne brinete! Ovo je potpuno normalno ponašanje štenaca. Ne mora nužno da znači da vam je zapao agresivan pas.
Naravno, sve ne bi bilo toliko strašno i dramatično da štene u ovoj fazi ne uništava stvari po kući (da ne spominjemo i nekoliko povređenih ljudskih prstiju).
Da ovog haosa nije, definitivno bi bilo lakše pustiti ih da grickaju, žvaću i grizu dok priroda ne odradi svoje. Međutim, ponekad ljudskom greškom ova faza zna da potraje, a i da postane sastavni deo ponašanja ljubimca.
U nastavku teksta saznajte malo više o tome zašto štene stalno grize, te kako korigovati ovo ponašanje da mu ne bi prešlo u naviku i kada odraste.
Nudimo vam nekoliko sjajnih konkretnih saveta koji vam mogu pomoći da naučite štene lepom ponašanju, a najbitnije od svega da vas sluša.
Nastavite sa čitanjem ako želite da kroz fazu ugriza prođete što bezbolnije.
Štencima stalni zubi počinju da niču sa 3-4 meseca.
Oni tada počinju da grizu više nego pre, upravo zbog nelagodnosti koju im izaziva izbijanje zuba. Ali dok su tako mali mogu znati da ugrizu i kada pozivaju na igru.
Sasvim je sigurno da će štene početi da grize onog trenutka kada promeni sredinu. Odnosno kada štene dovedete u njegov novi dom i odvojite ga od majke, dakle oko 9 nedelja starosti.
Pa hajde da saznamo zašto štene stalno grize zapravo. I kako to možemo sprečiti da bismo ponovo uživali u čarima posedovanja kućnog ljubimca.
Štenci od 8 do 20 nedelja života ponekad zaista mogu da grizu po čitav dan na šta god naiđu, pa i vlasnike, decu…
Iako 99,5% ugriza štenaca nije zlonamerno i oni zaista nemaju nameru da vam nanesu štetu, ili vas povrede, ipak ti oštri zubići mogu svakako da izazovu bol!
Postoje neki uobičajeni razlozi koji mogu odgonetnuti nedoumicu zašto štene stalno grize. Dobra vest je ta da kada znate razlog, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji će vam pomoći da smanjite ovo njihovo ponašanje.
Nećete verovati, ali dva osnovna razloga koja će odgovoriti na pitanje zašto štene stalno grize su ista ona dva razloga kao i kada je beba mala.
Štenci mnogo uče prilikom grickanja onoga što ih okružuje. Oni mogu grickati apsolutno sve, uključujući i druge štence, vlasnike i nežive predmete. Tako dobijaju senzorne informacije o tome koliko jako mogu ugristi određeni predmet, kakvog je on ukusa i da li treba da ponavljaju to ponašanje ili ne.
U zavisnosti od ukusa i konzistencije predmeta, štene može nastaviti da ga grize.
Kada štenci istražuju svoj novi dom, mogli biste ih uloviti kako grizu ili žvaću nameštaj, tepihe, jastuke, odeću, obuću, daljinske upravljače, okvire prozora, krevet, činiju za hranu itd.
Drugi razlog zašto štene stalno grize je rast zuba koji ih užasno iritira. Stalni zubi štencima počinju da se pojavljuju u dobi od 12 do 16 nedelja, a za to vreme možete primetiti učestalo žvakanje predmeta ili vas.
Desni vašeg šteneta u ovom periodu mogu biti malo otečene i bolne. Ovo se događa usled menjanja mlečnih zubića za stalne.
Može li ovo ponašanje pratiti i još neko neuobičajeno, kao što je režanje? Hajde da saznamo.
Kada psi reže, to može biti zastrašujuće, ali na to smo nekako navikli kao normalno ponašanje u trenucima kada je pas uznemiren.
Međutim, kada štene zareži i pokuša da vas ugrize to može biti vrlo zbunjujuće i zabrinjavajuće.
Većina vlasnika pasa je zabrinutija kada štenci zareže nego kada to rade odrasli psi.
Mnogi vlasnici kućnih ljubimaca teško mogu primetiti razliku između “igranja” i “uplašenog” štenećeg režanja. Štene uglavnom reži tokom igre i to može zvučati zlobno i da tako kažemo “jezivo”, ali je bezopasno. Tokom igre, obratite pažnju na govor tela šteneta.
Ono bi trebalo da je opušteno, razmrdano, nimalo ukočeno. Kada mu je lepo, štene se brzo kreće, a tokom igre će režati i pokazivati zube.
Govor tela uplašenog šteneta izgleda potpuno drugačije od govora razigranog šteneta. Uplašeno štene će se “zalediti” od straha, a zatim će se kretati unazad.
Govor njihovog tela postaje ukočen i nekako neprirodan. U ovim situacijama štene reži jer je prestravljeno ili mu je neprijatno u određenoj situaciji. Na primer, kada ga deca drže i nespretno se igraju sa njim, a ono ne može da se iskobelja i pobegne.
U osnovi, kada štene zareži zbog straha, ili pokuša da ugrize ono zapravo moli sve da prestanu sa onim što rade jer mu ne odgovara.
Većina vlasnika pasa navikla je na povremeni šum koji čuju kada njihov pas odluči da se počeše iza uha usred noći; međutim, grickanje nogu je daleko diskretnije i mnogo ređe.
Iako su češanje po glavi, vratu i uhu potpuno normalan i prirodan način da se psi reše dosadnog svraba, šta to znači kada pas grize noge i da li bi vlasnici trebalo da budu zabrinuti zbog ovog ponašanja?
Kako se ispostavilo, mnogi vlasnici pasa veruju da je ovakvo ponašanje divno, nevino i upoređuju ga sa onim situacijama kada pas juri za svojim repom.
Nažalost, nekada grickanje noge može biti simptom zdravstvenog problema i stoga ga ne treba zanemariti.
Iako je sasvim normalno da psi povremeno češu i žvaću udove kao način za ublažavanje svraba, vlasnici moraju obratiti pažnju da grickanje u nekom trenutku ne postane prekomerno, jer u tom slučaju može biti štetno.
Onog trenutka kada primetite da vaš pas sve češće i češće grize jedan deo tela, odnosno posvećuje sumnjivo veliku pažnju određenom delu tela, poput noge, znajte da se nešto ozbiljno dešava.
Možete pokušati da utvrdite šta je osnovni razlog, međutim, uvek je najbolje ostaviti utvrđivanje dijagnoze veterinarima.
Ako primetite da se vaš pas češće grize tokom zime, uzrok njegovih nagona možda bi mogla biti suva koža koja može prilično da svrbi. Hladno i suvo vreme može izazvati iritaciju kože vašeg psa, ljuštenje i razvoj peruti.
Razmislite o češćem četkanju dlake vašeg psa tokom zimskog perioda kako biste podstakli proizvodnju masnoće na koži i rasporedili je po krznu kako biste sprečili suvoću.
Što je još važnije, konsultujte se sa veterinarom o mogućim promenama u ishrani vašeg psa ili uključivanju esencijalnih dodataka masnih kiselina u nju.
Još jedan čest razlog zašto psi grizu noge je to što imaju buve ili krpelje. Ovo je naročito verovatnije u toplijem periodu, ali se takođe može razvijati tokom cele godine. Ujede buva i insekata biće teže uočiti, ali vlasnici definitivno mogu proveriti da li ima krpelja i ukloniti ih ako ih otkriju.
Vlasnici bi trebalo da obrate posebnu pažnju na crvenilo i sve „vruće zone“ ili „vruće tačke“ koje su zapravo bolna i nadražena područja uzrokovana upornim grickanjem.
Alergije kod pasa su još jedan potencijalni uzrok grebanja i griženja. Dok su neki psi genetski predisponirani za razvoj alergija, neke alergije može izazvati okolina.
Oko 10% alergija kod pasa je povezano sa hranom, pa se uverite da vaš krzneni prijatelj nije nedavno prošao pored kante za smeće ili pojeo nešto izvan svoje redovne ishrane.
Uobičajeni alergeni iz hrane i životne sredine su stvari poput pšenice, mlečnih proizvoda, polena ili buđi, pa se vaš pas treba držati podalje od njih.
U slučaju bilo kakvih nedoumica obratite se veterinaru.
Svaki vlasnik psa voli da provodi vreme sa svojim ljubimcem. Ali onog trenutka kad vas najbolji prijatelj ugrize, to može biti vrlo uznemirujuće.
Svi psi mogu ugristi, to je u njihovoj prirodi. S toga nije ni čudo što je to tako uobičajena osobina.
Postoje li spoljni faktori koji izazivaju psa na ovakvo ponašanje? Važno je znati šta tačno “provocira” vašeg psa da se usudi da ugrize čoveka koji o njemu brine, jer ponekad ovo ponašanje može da preraste u pravi problem.
Zaista čest razlog da se vaš saputnik odluči da vas ujede ili ispolji neki drugi vid agresije je način uspostavljanja dominacije.
Ovakvo ponašanje se najčešće događa u kući, odnosno tamo gde pas boravi. Zašto je to tako?
Naime, vaš pas ima ograničenu količinu aktivnosti u koje se može uključiti. Ako ga silite ka određenom ponašanju, poput silaska sa kauča ili učenja nove komande, ponekad može da zareži ili da ugrize kako bi vam rekao da mu nije drago što se tako ponašate prema njemu i uznemirava ga to što radite.
Vaš pas najverovatnije sebe vidi kao „vođu čopora“ u vašem domu. Kad mu kažete šta da radi, on je iskreno zbunjen jer se to kosi sa onim što on smatra hijerarhijom domaćinstva.
Ova vrsta dominantnog ponašanja najzastupljenija je kod nesterilisanih mužjaka, kao i kod rasa pasa s određenim genetskim dominantnim ponašanjem.
Uključite obuku u najranijem uzrastu, kako biste bili sigurni da to neće postati normalno ponašanje vašeg ljubimca.
Ono što ih još može izazvati da ugrizu vlasnika jeste to da možda pokušavaju zaštititi nešto vredno. Ovo može biti bukvalno bilo šta, ali najčešće su u pitanju omiljene poslastice psa ili omiljena igračka, ili čak drugi članovi domaćinstva.
Neretko se dešava da pas pokušava da zaštiti jednog člana domaćinstva od drugog koji ispoljava očiglednu agresiju. Ova situacija se takođe najčešće javlja kod pasa koji nisu kastrirani i može se sprečiti ranom obukom.
Pas takođe može ugristi ako se oseća ugroženo ili se plaši za svoju bezbednost. Ovo se dešava kada se suočavaju sa novim nepoznatim ljudima ili životinjama.
Ako ste svog psa odgajali sami u mirnom okruženju svog stana ili kuće, on se jednostavno ne može prilagoditi vrsti stresa koju mu izazivaju stranci.
Napomena: nema isključivog nagoveštaja o tome koje će rasa pasa pokazivati agresivno ponašanje, mada stručnjaci tvrde da su manji psi bili skloniji takvom ponašanju.
Čak i ako ne radite ništa, ako se ne igrate preterano fizički sa svojim štenetom, grickanje će prirodno početi da se smanjuje sa oko četiri do pet meseci starosti. Ovo se može dogoditi i bez mnogo aktivne obuke ili dresure.
Ali, i to je veliko ali – u većini slučajeva to se ne dešava uvek. U mnogim porodicama, posebno gde je štene prvi put u domaćinstvu, svi će sigurno želeti da se što više igraju sa njim.
Ovo štence jako uzbuđuje i ima tendenciju da pogorša griženje.
Neiskusni vlasnici štenaca takođe imaju tendenciju da nenamerno produže fazu grickanja nagrađujući štene pažnjom prilikom ugriza.
Iako je grickanje štenaca normalan deo njihovog razvoja, važno je da na odgovarajući način upravljate ovim njihovim ponašanjem. Morate biti strpljivi, uporni i dosledni.
Ako ste frustrirani ponašanjem vašeg šteneta, i ovo ne možete sami da rešite, potražite stručnu pomoć od svog veterinara ili profesionalnog trenera pasa.
Evo nekoliko saveta za uspešno sprečavanje šteneta da ugrize.
Verbalne i fizičke metode ne uče vaše štene kako da se ponaša. One samo uče štene da suzbija ponašanje koje već ima. Upotreba kazne prilikom obuke šteneta će dovesti do toga da se pas oseća uplašeno i anksiozno.
Počnite sa dobrom ponudom različitih igračaka za štenad, poput mekih gumenih igračaka, gumene loptice, igračke od užeta i plišane igračke koja proizvodi zvuk.
Ohrabrite štene da se igra tako što ćete mu pokazati igračku i kotrljati ili pomerati igračku. Kad je štene konačno prihvati, ne zaboravite da ga pohvalite i pomazite.
Ako vas štene uhvati za ruku ili odeću, nemojte se odmah povlačiti. Umesto toga, zaurlajte da mu pokažete da vas ujed boli (čak i kad ujed nije strašan, odglumite da jeste) i odmaknite se.
Ako vas štene prati i nastavlja gristi stopala, gležnjeve ili noge, napustite prostoriju nakratko i zatvorite vrata. Poslaćete mu jasnu poruku da ćete svaki put kada vas ugrize prestati da komunicirate s njim. Sačekajte 10-20 sekundi, a zatim se vratite.
Kad vam štene dotrči, odmah ga animirajte igračkom. Uskoro će naučiti da je zabavnije gristi igračke umesto vas.
Režanje šteneta tokom igre iako ponekad zvuči zabavno i smešno, može uplašiti neke vlasnike. Ukoliko se dogodi da vaše štene zareši i pokaže zube tokom igre, jednostavno samo prestanite sa tom igrom. Kada se štene smiri i prestane sa “agresivnim” ponašanjem igru možete započeti ponovo. Ovim mu poručujete da zabava prestaje onog trenutka kada se ono nedolično ponaša. A kada režanje prestane, zabava počinje ponovo.
Kada štene zareži u toku igre sa drugim psom, obratite pažnju i posmatrajte njihovu igru. Pripazite na govor tela svakog psa pojedinačno. Ako govor tela pokazuje da situacija postaje napeta, stanite među pse i razdvojite ih.
Ako štene zareži dok ga neka osoba drži ili kada mu se servira hrana (ili u toku jela), najbolje je da se odmah povučete.
Kao što ste videli neke situacije nisu toliko alarmantne i štene režanjem najčešće pokušava da iskaže svoja osećanja. Ali, onog trenutka kada štene počne da reži kada ga neko drži ili dodiruje, ovo je jasan znak da je vreme da ono promeni svoje ponašanje.
Zaključujemo da su neagresivne metode, tj. metode nagrađivanja za primereno ponašanje najbolje rešenje da dresirate svog ljubimca.
Ovaj tekst nema za cilj da daje stručne savete, već da vam ukaže na moguće opcije koje vam mogu olakšati proces dresure.
Uvek se najpre obratite stručnom licu. Profesionalci će vam najbolje objasniti zašto štene stalno grize i kako to sprečiti.
Izvor: svetljubimaca.com
Međunarodna regata „Vode Vojvodine“, 13. po redu, ove godine održava se od 21. do 30. juna, na Dunavu, Tisi i kanalima Dunav – Tisa – Dunav, a prijave za učešće u ovoj desetodnevnoj plovidbi otvorene su do kraja maja.
Regata, kao i svake godine, okuplja ljubitelje rekreativne plovidbe, a ove godine preći će se oko 250 kilometara na vojvođanskim plovnim putevima, sa sledećom maršrutom: Novi Sad – Titel – Zrenjanin – Žitište – Mihajlovo – Novi Bečej – Bečej – Srobran – Bački Petrovac – Sremski Karlovci – Novi Sad.
Regata je otvorena za sve koji su željni avature sa društvom ili porodicom, a za prijavu je neophodno posedovanje registrovanog plovnog vozila i važeće plovidbene dozvole.
Učešće u regati je besplatno, a svi zainteresovani treba da popune prijavu na sajtu www.vodevojvodine.rs, te popunjenu prijavu sa skeniranom plovidbenom dozvolom pošalju na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. do 31. maja. Broj prijava je ograničen.
Poljoprivrednici iz Sombora i okolnih sela blokirali su traktorima sve značajnije putne pravce koji iz tog grada vode ka većim gradovima.
Putevi se blokiraju na po dva sata, a kolone vozila koje se zbog toga stvaraju duge su po nekoliko kilometara, javlja reporterka agencije Beta.
Poljoprivednici traktorima blokiraju put Sombor-Odžaci-Novi Sad kod mosta na Staparskom putu, put Sombor-Vrbas-Novi Sad na raskrsnici u Kljajićevu i put Sombor-Subotica kod obilaznice na Subotičkom putu.
"Zakupi, krediti, visoke cene repromaterijala sve to nas je izvelo na proteste", kazao je Goran Mašić iz Stanišića koji učestvuje na blokadi na Subotičkom putu.
Prema njegovim rečima, poljoprivrednici su jesenas pšenicu posejali skupim repomaterijalom, a sada će rod "prodavati u bescenje".
"Dizel je kod nas je skuplji 30 dinara nego u okolnim državama, a da ne pričam o subvencijama po hektaru, koje su male i ograničene na 20 hektara", rekao je on.
Naveo je da su poljoprivrednici ćutali dok su "bili na nuli" ili dok su imali malu zaradu, ali sada, kako je kazao, više ne mogu ni da prežive.
Izvor 021.rs
Ovo piće bi, prema rečima doktora, moglo da bude „najmoćniji lek našeg vremena”. Dr Erik Berg, popularni zdravstveni ...
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.