Nova istraživanja pokazuju da gubitak Y hromozoma u ćelijama može biti povezan sa srčanim bolestima, Alchajmerovom bolešću, kancerom i povećanim rizikom od smrtnosti.
Y hromozom je relativno mali i sadrži tek oko 51 gen koji kodira proteine, za razliku od drugih hromozoma koji nose hiljade gena. Poznat je po ulozi u određivanju muškog pola i funkciji spermatozoida, pa se dugo smatralo da nema mnogo drugih funkcija, prenosi Ordinacija.hr.
Nova istraživanja pokazuju da gubitak Y hromozoma u ćelijama može biti povezan sa srčanim bolestima, Alchajmerovom bolešću, kancerom i povećanim rizikom od smrtnosti.
Kako muškarci stare, deo njihovih ćelija postepeno gubi Y hromozom – polni hromozom koji razlikuje muškarce od žena. Donedavno se smatralo da taj gubitak nije naročito važan jer Y hromozom sadrži relativno malo gena. Međutim, nova istraživanja ukazuju na to da gubitak Y hromozoma može biti povezan sa ozbiljnim bolestima i kraćim životnim vekom.
Gubitak Y hromozoma postaje sve češći s godinama
Zahvaljujući novim metodama genetske analize, kako za ScienceAlert piše Dženi Grejvs, profesorka genetike i saradnica potpredsednika sa Univerziteta La Trobe, naučnici su otkrili da se Y hromozom često gubi u ćelijama starijih muškaraca. Učestalost raste sa godinama:
Na gubitak hromozoma utiču i faktori iz okruženja poput pušenja i izloženosti kancerogenim supstancama.
Važno je naglasiti da se Y hromozom ne gubi u svim ćelijama, već samo u nekima. Time nastaje svojevrsni „mozaik“ ćelija – neke imaju Y hromozom, a neke ne. Ćelije bez Y hromozoma u laboratorijskim uslovima rastu brže, što ukazuje na to da mogu imati prednost u organizmu, pa čak i u razvoju tumora.
Y hromozom je posebno sklon greškama tokom deobe ćelija i može se „izgubiti“ tokom tog procesa. Zbog toga su tkiva sa brzim obnavljanjem ćelija naročito podložna ovom fenomenu.
Zašto je gubitak Y hromozoma uopšte važan?
Y hromozom je relativno mali i sadrži tek oko 51 gen koji kodira proteine, za razliku od drugih hromozoma koji nose hiljade gena. Poznat je po ulozi u određivanju muškog pola i funkciji spermatozoida, pa se dugo smatralo da nema mnogo drugih funkcija.
Zanimljivo je da se Y hromozom često gubi i u laboratorijskim kulturama ćelija – i to bez fatalnih posledica po ćeliju. Takođe, u evoluciji se Y hromozom postepeno „smanjuje“ već oko 150 miliona godina, a kod nekih životinjskih vrsta je čak potpuno nestao.
Zbog svega toga činilo se da gubitak Y hromozoma u kasnijoj životnoj dobi ne bi trebalo da ima veliki uticaj. Međutim, nova istraživanja pokazuju suprotno.
Povezanost gubitka Y hromozoma sa bolestima
Sve više dokaza ukazuje na to da je gubitak Y hromozoma povezan sa nizom ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući:
- kardiovaskularne bolesti
- neurodegenerativne bolesti poput Alchajmerove bolesti
- razne vrste kancera
- bolesti bubrega
Na primer, studije su pokazale da muškarci stariji od 60 godina sa čestim gubitkom Y hromozoma imaju povećan rizik od srčanog udara. Deset puta veća učestalost gubitka Y hromozoma zabeležena je kod obolelih od Alchajmerove bolesti.
Takođe je uočen i veći rizik od smrti usled kovida, što bi moglo delimično da objasni zašto muškarci češće umiru od ove bolesti.
Kod kancera, gubitak Y hromozoma povezan je sa lošijim ishodom bolesti, a često se nalazi i u samim tumorskim ćelijama.
Uzrok ili posledica bolesti?
Naučnici još ne znaju da li gubitak Y hromozoma uzrokuje bolesti ili je samo posledica drugih procesa u organizmu. Moguće je da bolesti podstiču gubitak hromozoma ili da postoji treći faktor koji uzrokuje oboje.
Genetske studije pokazuju da je oko trećine sklonosti gubitku Y hromozoma nasledno i povezano sa genima koji regulišu deobu ćelija i rizik od kancera.
Ipak, eksperimenti na životinjama ukazuje na to da gubitak Y hromozoma može imati direktan negativan efekat. Kada su naučnici transplantirali krvne ćelije bez Y hromozoma u miševe, životinje su razvile probleme povezane sa starenjem, uključujući slabiju funkciju srca i srčanu slabost.
Koju ulogu Y hromozom zapravo ima u telu?
Iako nosi relativno mali broj gena, Y hromozom očigledno ima važnu ulogu i izvan reproduktivnog sistema. Neki njegovi geni učestvuju u regulaciji aktivnosti drugih gena, imunološkom odgovoru i zaštiti od kancera.
Zanimljivo je da mnogi geni na Y hromozomu imaju „parnjake“ na X hromozomu, pa i muškarci i žene imaju po dve kopije tih gena. Kada muškarac izgubi Y hromozom u delu ćelija, može doći do poremećaja u regulaciji tih gena.
Osim toga, Y hromozom sadrži i brojne nekodirajuće gene koji proizvode RNK molekule, a one mogu uticati na funkcionisanje drugih gena u telu.
Šta to znači za budućnost?
DNK ljudskog Y hromozoma u potpunosti je sekvencirana tek pre nekoliko godina, pa naučnici tek sada počinju da razumeju njegove funkcije. U budućnosti bi se moglo pokazati da je praćenje gubitka Y hromozoma važan biomarker za procenu rizika od bolesti kod muškaraca.
