Nova naučna studija predviđa da bi životni vek svemira mogao biti znatno kraći nego što smo do sada mislili – i da bi proces njegovog „umiranja“ mogao da počne već za 10 milijardi godina.
Prema ovom modelu, univerzum, koji se trenutno širi od Velikog praska, mogao bi u budućnosti da prestane sa širenjem i počne da se urušava u ono što se naziva Veliki kolaps – obrnutu verziju Velikog praska. Iako su ovo još uvek teorije, nova saznanja dodatno komplikuju raspravu o tome kako će se svemir završiti, piše Live Science.
Dve glavne teorije o kraju svemira
Dve najprihvaćenije teorije o „smrti“ svemira su:
Veliko zamrzavanje (Big Freeze) – univerzum će nastaviti da se širi dok svi zvezdani sistemi ne izgube energiju, ohlade se do apsolutne nule i sve stane.
Veliki kolaps (Big Crunch) – svemir će u nekom trenutku prestati da se širi i početi da se skuplja, da bi se na kraju urušio u tačku, nalik Velikom prasku, ali u suprotnom smeru.
Naučnici i dalje ne mogu da se slože oko toga koji scenario je verovatniji, uglavnom zbog nedoumica oko tačne brzine širenja svemira – problema poznatog kao kosmološka kriza.
Ključ leži u tamnoj energiji
U novom radu objavljenom 30. juna na naučnom portalu arXiv, istraživači su analizirali podatke iz Dark Energy Survey (DES) i Dark Energy Spectroscopic Instrument (DESI). Njihova analiza sugeriše da bi tamna energija, misteriozna sila koja uzrokuje širenje svemira, mogla da se sastoji od tzv. aksiona – hipotetičkih čestica koje skoro uopšte ne reaguju sa materijom.
Ako aksioni zaista postoje, to bi moglo značiti da tzv. kosmološka konstanta ima negativnu vrednost – što bi podržalo teoriju o Velikom kolapsu.
Na osnovu ovog modela, naučnici procenjuju da je ukupan životni vek svemira oko 33 milijarde godina. Pošto danas smatramo da je svemir star oko 13,8 milijardi godina, ispada da smo već prošli trećinu njegovog postojanja. U tom slučaju, širenje bi prestalo za oko 10 milijardi godina, nakon čega bi usledilo brzo urušavanje – znatno ranije nego što se do sada pretpostavljalo.
Da li nas očekuje kolaps ili beskonačno širenje?
Ovo nije prvi put da neka studija sugeriše skori početak Velikog kolapsa. Još 2022. godine jedan tim naučnika predložio je da bi širenje svemira moglo da prestane već za 100 miliona godina.
S druge strane, ako dođe do Velikog zamrzavanja – scenarija koji je favorizovao i Ajnštajn – kraj svemira bi mogao da nastupi tek za 1 kvinvigintilion godina (to je broj 1 sa 78 nula!).
Tu su i druge teorije koje dodatno komplikuju priču: neke pretpostavljaju da se svemir može više puta širiti i skupljati (tzv. Veliki odskok), dok druge idu toliko daleko da tvrde da živimo u simulaciji ili hologramu.
Jedino što znamo – jeste da ne znamo
Iako je ova nova teorija intrigantna, treba naglasiti da se radi o teorijskom modelu koji još nije recenziran i zasnovan je na hipotezama koje tek treba potvrditi. Prava priroda tamne energije i dalje ostaje jedna od najvećih misterija moderne fizike.
Zato, bez obzira na to da li će svemir nestati u tišini ili eksploziji – ili pak živeti zauvek – jedno je sigurno: odgovore nećemo saznati tako brzo.