Domaćinstva koja imaju solarne panele i prave struju za sopstvene potrebe su prozjumeri ili kupci-proizvođači struje, objašnjava Vladan Šćekić, programski direktor Centra za unapređenje životne sredine. Kaže da prozjumeri viškove deponuju na čuvanje, a kada im nedostaje električne energije – povlače zalihe. Viškovi i povlačenje donose neke troškove i cilj je da se troši što više energije dok se ona proizvodi, zato što tada nema obračuna, sumira Šćekić.
Programski direktor Centra za unapređenje životne sredine Vladan Šćekić objasnio je gostujući u Jutarnjem programu na RTS da su prozjumeri, zapravo, kupci-proizvođači struje.
"Kada su u pitanju domaćinstva, to su ona koja su na sopstveni krov postavila solarnu elektranu (panel) i proizvedenu električnu energiju koriste za sopstvene potrebe. Kada im je proizvodnja veća od potrošnje, viškove privremeno odlažu u elektrodistributivni sistem, odnosno, svojevrsnu virtuelnu bateriju. Kada je potrošnja veća, viškovi se povlače, a ako ni to ne zadovoljava potrebe potrošnje, struja se dalje povlači iz postojeće mreže, kao i kod drugih građana", navodi Šćekić.
Ističe da prozjumer može da bude svako kome je krov objekta na koji želi da postavi solarne panele ispravan, a njegov pravac odgovarajući, uz ispravne kućne instalacije.
"Posle se određuje veličina solarne elektrane, na osnovu predviđene potrebne potrošnje domaćinstva na godišnjem nivou. Zatim se angažuju izvođači radova na solarnoj elektrani i prolazi se kroz proces prilagođenja, priključenja i puštanja u rad", ukazuje sagovornik.
Vlasnici porodičnih kuća i svi koji su zainteresovani za izgradnju solarne elektrane, 30. oktobra će moći da saznaju detalje na besplatnoj info sesiji "Kako domaćinstva postaju prozjumeri".
"Najvažnije je što ćemo predstaviti kako najbolje iskoristiti solarnu elektranu, odnosno, kako sprovesti što veću direktnu potrošnju – da trošimo što više energije dok se proizvodi, jer tada ne košta ništa i nije predmet obračuna. Slanje viškova i povlačenje regularne struje donose neke troškove", kaže Šćekić.
Naglašava da državne subvencije mogu da smanje troškove instalacija solarnih elektrana.
"Sama izgradnja je sve jeftinija. Trenutno može da se dobije do 50 odsto iznosa instalacije solarne elektrane. Oko 420.000 dinara, jer je procenjeno da solarna elektrana od šest kilovata zadovoljava potrebe domaćinstva, što znači da se od države dobija oko tri kilovata. Domaćinstva mogu da grade solarne elektrane do 10,8 kilovata. Sa efikasnom upotrebom, investicija može da se isplati za pet do osam godina", sumira Šćekić.
Zaključuje da se predviđene izmene zakonodavstva odnose na način obručana.
"To će na neki način biti manje povoljno za prozujmere. Oni su do sada bili na takozvanom neto merenju, svojevrsnoj subvenciji. Ubuduće se se obračunski periodi rasporediti na mesec dana. Na dugoročnom nivou solarne elektrane će se isplatiti", ističe programski direktor Centra za unapređenje životne sredine.
