Sombor.info

Sombor.info

Strana 10 od 684

Na graničnim prelazima u Srbiji trenutno nema zadržavanja za putnička vozla, ali Auto-moto savez Srbije (AMSS) upozorava da su tokom dana moguće gužve uoči Prvog maja.

AMSS je u današnjem saopštenju naveo da se pojačan saobraćaj očekuje na glavnim putnim pravcima u državi, kao i da usporenu vožnju donose i deonice na kojima su u toku radovi.

Na teretnim terminalima graničnih prelaza, kamioni čekaju dva sata prilikom izlaska iz Srbije na Sremskoj Rači, sat i po na Gradini, kao i po sat vremena na Šidu i Batrovcima.

Završeni su radovi na izgradnji potpuno novog parkirališta u gradu na prostoru nekadašnjeg preduzeća „Prokupac“, a zvanično otvaranje, svojim prisustvom upriličio je gradonačelnik Grada Sombora Antonio Ratković, koji je zajedno sa načelnikom Zapadnobačkog upravnog okruga Goranom Nonkovićem, direktoricom Parking servisa Sombor Gordanom Vulović, predstavnicima Mesne zajednice „Venac“, javno komunalnih preduzeća i izvođača radova ispred „Džimi commerce“ d.o.o. Bezdan, te saradnicima, svečano sklonio dekorativnu barijeru i otvorio parking na korišćenje sugrađanima.

Tom prilikom, gradonačelnik Ratković je izjavio da je zadovoljan završenim radovima, te da se radi na još nekoliko projekata kako bi se izgradila dodatna parking mesta u gradu i omogućio lakši i bezbedniji pristup željenim lokacijama.

„Završen je još jedan veliki projekat u našem gradu i smatram jedan od najznačajnijih projekata s obzirom na veliki problem nedostatka parking mesta u gradu. Pre dve godine su urađena parking mesta na Staparskom putu i tada smo krenuli u izgradnju ovde na mestu bivšeg „Prokupca“. Znate da je ova priča započeta negde 2016. godine i tada su se rešavala imovinsko – pravna pitanja i statusi i na naše veliko zadovoljstvo to je sve okončano u korist grada i tada smo krenuli u projektovanje i izgradnju. Zahvalio bih se svima koji su učestvovali u ovom projektu, od prvog dana pa sve do same izgradnje. Ovime će biti obezbeđeno 80 parking mesta, a želim da napomenem da će do 1. jula biti besplatan parking za sve naše sugrađane. U drugoj fazi je planirana izgradnja objekta ovde do ulice, a u trećoj fazi će postojati mogućnost i nadogradnje kako bi dodatno povećali broj parking mesta. Kao Grad, nastavićemo da radimo na izgradnji novih parkinga, a među prvima, biće projekat izgradnje parking mesta u Vojvođanskoj ulici“, izjavio je gradonačelnik Ratković.

Direktorica Parking servisa Sombor Gordana Vulović, dodala je da se intenzitet saobraćaja u gradu, kao i broj vozila povećao nekoliko puta u zadnjih deset godina, te da se zajednički sa Gradom radi na pronalasku rešenja za povećanje broja parking mesta.

„Pokušavamo u saradnji sa Gradom da razvijemo kulturu parkiranja kod građana i da rasteretimo uži centar grada, kako bi povećali bezbednost saobraćaja. Statistički gledano, u zadnjih deset godina, broj obnovljenih registracija i novoregistrovanih vozila povećan je dvanaest puta, a protok saobraćaja u užem centru grada je povećan petnaest puta. To govori da imamo značajno povećanje potrebe za izgradnjom novih parking mesta i nastavićemo u saradnji sa Gradom da radimo na pronalasku još lokacija na kojima bi mogli da ih napravimo“, rekla je Gordana Vulović.

Celokupni radovi su podrazumevali izgradnju parkirališta, zida oko parcele , izgradnju kanalizacione mreže, postavljanje javne rasvete i ozelenjavanje prostora. Za ovu namenu Grad je izdvojio sredstva iz budžeta u iznosu od 28 miliona dinara bez PDV-a.

Raspored sahrana na somborskim grobljima za 2. i 4 . april

Datum Vreme Pokojnik Groblje
02.05.2024 12:00 TOPIĆ MILORAD (1932) Veliko pravoslavno groblje
02.05.2024 12:00 DRAGOJEVIĆ NIKOLA (1937) Pravoslavno groblje Kljajićevo
02.05.2024 12:00 ŽGELA MILKA(1931) Mesno pravoslavno groblje Aleksa Šantić
02.05.2024 13:00 OŽVALD ZORKA (1948) Veliko pravoslavno groblje
02.05.2024 14:00 IVANOVIĆ KAROLINA (1944) Veliko katoličko groblje
02.05.2024 15:00 ČUVARDIĆ ZLATKO (1958) Veliko katoličko groblje
04.05.2024 12:00 ŠARČANSKI IVANKA (1931) Malo pravoslavno groblje
04.05.2024 13:00 OBADIĆ SELVESTINA (1943) Veliko pravoslavno groblje

U selu Rastina kod Sombora večeras je izbio veliki požar.

Kako se navodi u objavi na Instagram stranici 192, gori 150 rol bala sena.

Intervencija vatrogasaca je u toku.

Vatrogasci su stigli iz Stanišića i Sombora.

Član Gradskog veća za oblast ekologije i zaštite životne sredine Slobodan Stanić, potpisao je u Beogradu Ugovor o sufinansiranju realizacije projekta „Spoljno uređenje, pejzažna arhitektura i holtikultura“ sa Ministarstvom zaštite životne sredine.

Gradu Somboru dodeljena su sredstva u iznosu od 4.771.127,70 dinara putem Javnog konkursa za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2024. godini, dok je Grad obezbedio iznos od 1.248.660,30 dinara.

Ovim sredstvima finansiraće se projekat koji podrazumeva rekonstrukciju prostora oko pijačnog platoa u Mesnoj zajednici „Čonoplja“, uređenjem zelene površine sadnjom autohtonih biljnih vrsta, izgradnjom staza i instalacijom pejzažnoarhitektonskih elemenata. Ovi radovi predstavljaju nastavak uređenja javnog prostora u Mesnoj zajednici „Čonoplja“, koji je započet rekonstrukcijom pijačnog platoa kroz projekat participativnog budžetiranja u 2023. godini.

Na 11. spratu solitera u Somboru tokom poslepodnevnih časova izbio je požar.

Naime, prema prvim informacijama u požaru nema povređenih lica.

Na Instagram stranici "192_rs" objavljen je snimak požara na kojem se vidi kako crni dim kulja iz stana na 11. spratu.

Brzom reakcijom vatrogasaca sprečeno je širenje na druge stanove.

Mnoge poznate ličnosti imali su uspešne karijere, ali su se zbog nekih životnih nedaća povukli iz javnosti i započeli potpuno nove živote.

Jedna od njih je i pevačica Ksenija Mijatović, koju je bolest naterala da ostavi karijeru i promeni život iz korena, a danas bi je malo ko prepoznao.

Naime, pevačica se susrela sa neizlečivom bolešću zbog čega je odlučila da kroz svoje iskustvo pomaže drugima, pa se danas bavi lajf koučingom. Sa 38 godina upisala je fakultet i na taj način se usavršila da pomaže drugima.

- U 38. godini sam upisala psihologiju sa klincima od 19, masterirala sam i napisala dva naučna rada. Uporedo sa psihologijom završila sam i studije na Institutu za integrativnu psihoterapiju - rekla je Ksenija jednom prilikom i dodala:

- Danas sam licencirani trener programa "Izlečite svoj život", po principima filozofije Lujze Hej, i svoj glas koristim da ljudima, osim divnih pesama, prenesem i reči podrške, optimizma i vere, te poruku da je sva snaga u nama samima i da zaista možemo sve, samo ako to istinski želimo.

Ona je otvoreno pričala i o depigmentaciji, odnosno neizlečivu bolest kože.

- Bolest depigmentacije kože za koju zvanična medicina nema lek ni danas, a ni odgovore na pitanja zašto i kako nastaje. Tokom svih ovih godina veliki broj ljudi, sa istim ili sličnim problemima, obratilo mi se za pomoć. Želeli su da prevaziđu svoje barijere i strahove, a ja sam se trudila da ih svojom pričom inspirišem. U meni su videli nekog čiji životni put ničim nije bio uzdrman, a to baš i nije bilo tako. Moj put do zvezda bio je dug. Ono najvažnije što sam shvatila kroz komunikaciju sa svim tim divnim ljudima je da svi nosimo neki bol duboko u sebi. Neko se lakše bori sa njim, neko teže… Ali, naposletku, svi želimo isto – da budemo voljeni i volimo, da imamo dobre međuljudske odnose i realizujemo sopstvene potencijale. Odavno već znam da ljude, osim svojim glasom, želim i mogu da inspirišem i svojim rečima - pričala je Ksenija.

Izvor: blic.rs

Prerađena pića obuhvataju široku paletu napitaka koja su prošla kroz različite procese proizvodnje.

Ova pića često sadrže dodatne šećere, veštačke arome, konzervanse i druge aditive za poboljšanje ukusa, izgleda i roka trajanja. Iako može izgledati zgodno, uživanje u prerađenim pićima može imati štetne efekte na zdravlje creva i doprineti akumulaciji visceralne masti. Lekar dr Blen Tesfu i dijetetičar i nutricionista Lauren Harris-Pincus otkrili su dva takva pića.

Energetska pića

Energetska pića, koja se često konzumiraju za brzo povećanje energije, mogu imati štetne efekte na zdravlje creva i doprineti akumulaciji visceralne masti. Prepuna kofeina, šećera i veštačkih aditiva, ova visoko obrađena pića mogu poremetiti delikatnu ravnotežu crevnih bakterija, što dovodi do upale i problema sa varenjem.

Visok sadržaj šećera u energetskim napitcima takođe može povećati nivo šećera u krvi i podstaći skladištenje masti, posebno visceralne masti, ako se previše konzumira.
„Energetska pića mogu izazvati gastritis, upalu i dijareju. Pored toga, mogu izazvati tremu i povećati anksioznost“, kaže Haris-Pinkus za SheFinds.

Gazirani napici sa šećerom

Napici puni visokih količina dodatih šećera, veštačkih aroma i konzervansa, poput gaziranih napitaka, prave haos na različite načine. Brz dolazak šećera iz ovih napitaka može izazvati nagli skok nivoa šećera u krvi, što tera telo da višak energije skladišti kao mast. Osim toga, nedostatak vlakana i hranljivih materija u gaziranim napicima dodatno pogoršava njihove štetne efekte na zdravlje creva, otvarajući put potencijalnim dugoročnim zdravstvenim komplikacijama.

„Gazirani napici sa šećerom sadrže prekomerne količine dodatih šećera, što može dovesti do poremećaja u crevnoj mikroflori i podsticanja rasta štetnih mikroorganizama,“ kaže Tesfu. „Konsumacija zaslađenih napitaka može izazvati upalu creva niskog intenziteta, što doprinosi gastrointestinalnom nelagodnosti i drugim zdravstvenim problemima. Visok unos šećera takođe je povezan sa smanjenjem raznovrsnosti crevne mikroflore, koja je ključna za zdrav probavni sistem.“

Alkohol

Alkohol uključuje različite vrste, od piva i vina do žestokih pića kao što su votka i viski. Prekomerni unos može dovesti do štetnih efekata na zdravlje creva, doprineti nagomilavanju sala oko stomaka i drugim ozbiljnim zdravstvenim tegobama, upozorava lekar.

Određene vrste alkohola, posebno one sa visokim sadržajem šećera i kalorija, kao što su slatki kokteli i vino, mogu oštetiti zdravlje naših creva i podstaći upalu, što na kraju dovodi do problema sa varenjem i debljanja.

„Prekomerna konzumacija alkohola može da poremeti ravnotežu crevnih bakterija, što dovodi do disbioze i poremećaja creva. Takođe, redovna konzumacija alkohola je povezana sa povećanim rizikom od inflamatornih bolesti creva, kao što su Kronova bolest i ulcerozni kolitis“, zaključio je Tesfu.

Izvor: danas.rs

Vređanje i podsmevanje među vršnjacima se normalizuje, naziva “dečjim zadirkivanjem” i ignoriše se. Kako da se postavite kad vam dete brizne u plač jer mu drugari u školi govore ružne stvari?

Urednica sajta Zelena učionica Aleksandra Cvjetić otkriva ličnu priču o tome kako je reagovala kada joj se ćerka jednog dana vratila iz škole i briznula u plač jer su joj drugarice rekle da ima ružnu kosu i da je glupa. Prenosimo vam njen tekst.

„S vrata je ušla i kao i svaki roditelj što zna, bez ijedne reči istog trenutka sam znala da nešto nije u redu.

“Mila, šta je bilo?”

“Mama, drugarice su rekle da imam ružnu kosu i da sam glupa” – rekla je i briznula u plač.

Na ovako nešto je retko koji roditelj potpuno spreman. Ali trebalo bi da bude.

Prva stvar koju treba da imate na umu jeste da se ne pridružite emotivnom haosu i ne upadnete u zamku napada na drugarice. To će joj otežati da, sutra kad se s njima pomiri (a pomiriće se), bude iskrena s vama.

Ostala sam mirna i zamolila je da mi ispriča detalje.

“Kaži mi, šta se tačno desilo?”

Kad mi je ispričala sve, najpre sam je pitala šta ona o sebi misli? Da li veruje u to što su drugarice rekle?

Jasno je bilo da ona ne misli da je glupa, ali nije mogla da razume zbog čega bi one bile takve prema njoj.

“Nije mi jasno zašto? Zašto bi rekle tako nešto?!” – pitala je kroz suze.

Onda sam joj rekla jednu važnu istinu.

“Deca se ponašaju onako kako su sama tretirana od strane onih koji ih vole. Ako ti je neko od drugara rekao da si glupa, verovatno je to zato što je njemu to rekao neko drugi, njemu blizak” – kazala sam joj.

(Naravno da ovo nije jedini razlog zbog kog se deca nekad tako ponašaju prema drugarima, ali jeste najčešći.)

“To što je neko prema tebi bio zao, verovatno znači da je prema njemu neko bio zao pre toga.” – rekla sam joj, “Ali to ne opravdava tvoje drugare i ne znači da imaju pravo da budu takvi prema tebi. Samo nam pomaže da razumemo da to što govore i što rade nema baš nikakve veze s tobom.“

Sve vreme sam je držala u krilu dok smo razgovarale. Ona se malo umirila, slušala me i klimala glavom. Videla sam da razume.

“Mi možemo i trebalo bi da razumemo razloge zbog kojih je neko loš prema nama, ali ne moraš da se družiš niti da se igraš s nekim ko se prema tebi tako ponaša. Tad možeš slobodno jasno i glasno da kažeš: ‘Neću se igrati niti ću razgovarati s tobom sve dok se tako ponašaš!’” – rekla sam joj i dodala da je to način na koji treba da se zauzme za sebe.

Tu me je već pogledala zabrinuto.

“Ali, mama, šta ću ako onda stvarno ne budu htele da se igraju sa mnom? Šta ću ako prestanu da me vole?” – upitala me je.

“Nije tvoj zadatak da nekog navedeš da te zavoli. Tvoj zadatak je da budeš onakva kakva jesi. Jer si vredna ljubavi baš takva kakva jesi, ni manje, ni više.”

A evo najvažnije stvari koju svaki roditelj treba da zna. Deca uče šta da očekuju od ljudi u svom životu i kakvo ponašanje treba da tolerišu gotovo isključivo na osnovu njihove veze s nama.

Ako smo mi ljubazni, ako im pokazujemo poštovanje i razumevanje, isto to će očekivati od svojih prijatelja, učitelja, partnera… I isto to će umeti da daju.

Međutim, kad dožive nasilje, naš posao je da ih osnažimo, da im pomognemo da razumeju da to nikad nije zbog njih samih i da ih naučimo da se zauzmu za sebe.

I da bude odmah jasno, ovo je reakcija, lekcija na prvu takvu situaciju. Ako bi se vređanje nastavilo, bez obzira na njene pokušaje da se odbrani, naravno da bih reagovala. Otišla bih u školu i razgovarala sa učiteljicom, pedagogom, direktorom. S kim god da treba. Jer naš posao nije da normalizujemo vređanje i nasilje. Naš je posao da osiguramo da naša deca odrastaju i obrazuju se u sigurnom okruženju koje ih prihvata i ceni.

O ovome se, nažalost, ne govori dovoljno, a vređanje i podsmevanje među vršnjacima se normalizuje, naziva “dečjim zadirkivanjem” i ignoriše. A svakom roditelju je teško da gleda dete koje u takvim situacijama vidno pati. I tu se vidi snaga veze koju smo sa svojim detetom izgradili. Osećaj sigurnosti i i povezanosti koji ima sa svojim roditeljima detetu daje snagu da se suoči sa svim lošim stvarima koje dolaze iz sveta koji ga okružuje.

Zato, kad neko povredi vaše dete, najbolja stvar koju možete da uradite jeste da budete njihova sigurna luka. Da ih bezuslovno volite. Da im stavite do znanja da su vredni svake pažnje i ljubavi. To je najbolji put da ih osnažite da postanu otporni na sve loše što ih stiže kad izađu iz svoje sigurne luke.“

Izvor: nova.rs

 

Pedagoškinje Dijana Radojković i Jelena Ivančević Petrović za naš portal otkrivaju ključne greške koje mame i tate prave tokom predškolskog uzrasta, ali i na šta treba najviše da obrate pažnju.

Testiranja za upis u prvi razred su uveliko u toku, a stručnjaci kažu da je ovo još jedna godina u kojoj su ostali zatečeni manjkom koncentracije koju deca imaju, kao i činjenicom da većina njih ne zna da veže pertle ili zakopča jaknu, kao i mnoge druge radnje koje ukazuju da je samostalnost skoro potpuno oduzeta od mališana.

Čini se da smo pogrešno shvatili šta deca treba da znaju kada krenu u prvi razred.

Dijana Radojković, pedagoškinja i međunarodno sertifikovana edukatorka za roditelje u oblasti Pozitivne discipline, sa dugogodišnjim iskustvom na poziciji stručne saradnice pedagoškinje u predškolskoj ustanovi, kao i Jelena Ivančević Petrović, školska pedagoškinja koja sprovodi testiranja, otkrivaju za naš portal kako izgleda testiranje za polazak u školu, šta bi deca trebalo da znaju, ali i na koji način ih od najranijeg uzrasta spremamo za školske klupe.

Dijana se na samom početku osvrnula na greške koje primećuje kod roditelja još tokom predškolskog uzrasta mališana.

„U svom pedagoškom radu primećujem stavove koji dominiraji među roditeljima, a tiču se predviđanja budućeg uspeha njihove dece u školi. Smatra se da će dete dobro pripremiti za školu, ukoliko ga nauče da piše, čita i računa pre upisa u prvi razred. Tako, u najboljoj nameri, može da se desi da dete dođe na testiranje uplašeno, pod pritiskom roditeljskih očekivanja. Deca osećaju šta njegovi roditelji očekuju od njega, čak iako to njemu nisu rekli. Upravo, ovo je jedan od mojih zadataka u predškolskoj ustanovi – da objasnim i ohrabrim roditelje u tome da razumeju da nije potrebno, pa i da je štetno unapred učiti dete školskim znanjima. Može da se desi da je dete zainteresovano da nauči slova ili brojeve, ali i tada je potrebno pružati mu znanja u obimu koji dete traži, a ne više od toga“, priča ona.

Šta zapravo predstavlja testiranje, kako izgleda sam proces i kako spremiti dete

„Sam proces testiranjaja je prilagođen deci predškolskog uzrasta, gde se procenjuje spremnost, odnosno gotovost deteta za polazak u školu. Test je standardizovan i primenjuje se na teritoriji Republike Srbije. Svrha testiranja je utvrđivanje predznanja sa kojim deca stižu u školu, socio-emocionalne zrelosti, kao i intelektualne i jezičke sposobnosti, a na osnovu kojih se formiraju i ujednačavaju buduća odeljenja“, objašnjava Jelena, pa dodaje:

„Na testiranje budući đak prvak dolazi u pratnji roditelja i svi zajedno ulaze kod pedagoga/psihologa. Dok se uzimaju osnovni podaci o porodici i detetu, kroz jedan opušten razgovor, dete se ohrabruje da samo odgovara na uopštena i poznata pitanja, kako bi se oslobodilo treme i uspostavilo komunikaciju sa pedagogom. Kada se proceni da se dete opustilo i da je spremno za testiranje, roditelji se upute kod Sekretara škole da završe formalnosti za upis“.

Ne šaljite decu na pripreme za testiranje

„Sam proces prolaženja kroz test pitanja, davanja uputstava i zadataka detetu zapravo otkriva koliko je dete spremno da se snađe u novoj situaciji sa nepoznatom osobom, u novom okruženju, da saluša i shvati šta je zadatak, da ga reši, da mirno sedi više od pola sata, bude koncentrisano i završi testiranje je zapravo najbitniji pokazatelj detetove spremnosti, odnosto gotovosti za polazak u školu. Često se dešava da su roditelji u zabludi, misleći da dete treba da ide na pripreme kako bi što bolje prošlo na testiranju za polazak u prvi razred. Takav pristup samo otežava detetu, jer se boji da će nešto pogrešiti, pa se ne dobiju realni kapaciteti deteta na testiranju. U praksi je to veoma vidljivo jer deca posle svakog odgovora pitaju da li su tačno odgovorili ili kažu „nije mi to mama rekla pa ne znam“, „ne mogu da se setim“, priča Jelena.

U tim trenucima pristup stručnog kadra je od ključnog značaja.

„Naravno i sam pristup pedagoga/psihologa na testiranju je značajan, jer vodi dete kroz test pitanja i kvalitetnom podrškom, hrabrenjem deteta i osmehom dobije najkvalitetnije mogućnosti deteta, koje po samom završetku testa treba da se oseća srećno, uspešno i zadovoljno, da se oseća dobrodošlo u školu i da mu taj prvi zvaničan kontakt sa školom ostane u lepoj uspomeni“, ističe ona.

Jedna od stavki koje se procenjuju tokom testiranja su i porodični odnosi.

„Svaka škola ima formulare koje roditelji popunjavaju pred samo testiranje deteta, u kojima se vidi da li dete dolazi iz potpune ili nepotpune porodice, broj članova u porodici, uslovi stanovanja… Svakako, tokom osmogodišnjeg školovanja može doći do promena u porodičnim odnosima usled raznih faktora (smrt ili teži vid bolesti roditelja, razvod, gubitak posla, selidba, prinova u porodici…) To se naravno prati i ukoliko postoji potreba, pruža se podrška učeniku“, navodi Jelena.

Kako okruženje utiče na detetovu spremnost za polazak u prvi razred?

„Šestogodišnje dete ima uzrasne karakteristike koje odgovaraju zahtevima uključivanja u školu. Naravno, svako dete ima specifične osobine koje su kombinacija naslednih osobina, stečenih navika, veština, znanja i socijalnoemocionalnog statusa, koji su sabrana iskustva iz porodičnog života, iskustva koje je dete sticalo boravkom u vrtiću i širem okruženju – šira porodica, vršnjaci, kontekst u kome je odrastalo. Na primer, ukoliko je porodica deteta na prihvatajući način predstavljala i pripremala dete za polazak u školu, kao nešto što je očekujuće, nešto što je pripremljeno za svako dete njegovog uzrasta u kome će se snaći i gde će imati podršku porodice, dete će pristupiti toj situaciji testiranja bez teškoće. Ipak, ima slučajeva gde roditelji, ne znajući, naprave greške zbog kojih dete oseti nelagodnost ili anksioznost prilikom dolaska u školu na testiranje i u susretu sa nepoznatom osobom, koja stupa u kontakt sa njim sa određenim zahtevima. U tom slučaju, dete će imati teškoću pri susretu sa pedagogom ili psihologom škole, imaće otpor u testovnoj situaciji i neće uspeti da završi zadatak koji se od njega traži. Ipak, moguće je prevazići tu teškoću, u saradnji sa roditeljem koji je u pratnji deteta“, podvlači Dijana.

Kako roditelj treba da pripremi decu za testiranje

„Priprema za testiranje treba da se sastoji u tome da roditelj objasni detetu gde idu, šta će tamo da pričaju i šta će tražiti od njega da uradi. U pripremu za testiranje ne spadaju informacije o pitanjima koja će biti postavljana, a koja nisu poznata roditeljima, i ne treba ih prepričavati kao što se dešava među roditeljima. Pitanja i zadaci na testiranju nisu uvek ista, ali su standardizovani. Ukoliko se pokušava „učiti unapred“, veoma je verovatno da će se dete zbuniti i uplašiti i time će se postići suprotan efekat. Drugim rečima, dete treba da bude opušteno i sigurno pred testiranje, a ne uplašeno. Isto tako, celokupna atmosfera kao i porodična klima utiču na detetov način snalaženja u toj, za njega nepoznatoj situaciji. Ukoliko se dete vaspitava preterano strogo, i prisutne su kazne, dete će takođe biti uplašeno i neće moći da ispolji svoje kapacitete“, akcentuje ona.

Stvari koje dete treba da zna na testiranju

Dijanu smo zamolili i da izdvoji nekoliko saveta za sve roditelje budućih prvaka, a ona navodi vrlo jednostavne preporuke i podatke koje bi roditelji trebalo da pomognu deci da usvoje.

  • Svoje ime i prezime i koliko ima godina, adresa stanovanja
  • Ime i prezime mame i tate
  • Da se obuče i svuče, samostalno jede i pije, služi se priborom za jelo, zna da seče nožem mekano meso, jede viljuškom i kašikom, zna da postavi sto.
  • Da se samo istušira, opere zube, obuče pidžamu, namesti krevet, skloni svoje stvari na mesto.
  • Da delimično ili potpuno savlada vezivanje pertli, zakopčavanje i otkopčavanje dugmadi.
  • Da govori maternji jezik.
  • Da učestvuje u kupovini pribora za školu (školska tašna, sveske, knjige, pribor za crtanje i pisanje)
  • Da učestvuje u pripremi prostora za školski rad kod kuće
  • Da broji do 10 i nazad
  • Glasovna analiza reči – da razlaže jednostavne reči na glasove, najmanje do 6 glasova.

Šta dete ne mora da zna na testiranju

Na pitanja šta roditelji misle da bi deca trebalo da znaju, a nije neophodno i zašto, Dijana odgovara:

„Nije potrebno da deca pre škole znaju da čitaju, pišu i računaju. To su znanja koja su predviđena školskim programom prvog razreda osnovne škole, pre toga mnoga deca nisu spremna da ih nauče. Nije potrebna određena količina pesmica, priča i slično. Ta znanja deca stiču u vrtiću, ali koliko i koje je veoma individualno, u vrtiću znaju da odrede koja literarna dela su prilagođena tom uzrastu. Nije potrebno da se obraćaju odraslim osobama sa „Vi“, pre nego što krenu u prvi razred. To će tamo naučiti. Uobičajeno je da se deca obraćaju svima sa „ti“ u predškolskom uzrastu“.

„Sve u svemu, priprema za školu NIJE učenje unapred. Učenje određenih znaja i veština pre nego što je određeno dete spremno za to može naneti štetu detetovom razvoju samopouzdanja i slici o sebi“, zaključuje Dijana.

Izvor: bitiroditelj.com

Strana 10 od 684

Lifestyle

  Sibirska aronija (Aronia melanocarpa), u Srbiji je poznata i kao sibirska borovnica. Ceđenjem ovih bobica, dobija se ...

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.