Slobodno vremeKlima u automobilu nije samo za hlađenje: Evo zašto treba da je uključujete i zimi
Samo nekoliko minuta može da sačuva klima-uređaj. Važno je da znate kada da ga uključite. Većina vozača klima-uređaj pov…
Posle dve decenije zajedničkog života, razvodi se ne svode samo na emocije već često otvaraju i pitanje imovine. Posebno je osetljiva situacija kada je stan kupljen pre venčanja, ali su oba supružnika godinama u njega ulagali. Zakon Srbije pravi jasnu razliku između posebne i zajedničke imovine, ali postoje situacije u kojima i supružnik koji nije prvobitni vlasnik može da traži novac ili čak deo nekretnine.
Kada brak traje 20 ili 30 godina, granica između „moje“ i „naše“ često se u svakodnevnom životu potpuno izgubi. Stan se renovira zajedničkim novcem, kredit se otplaćuje iz porodičnog budžeta, menja se stolarija, dozidava sprat, sređuje kupatilo, kupuje nameštaj.
A onda dođe razvod i pitanje koje mnoge iznenadi: ako je stan kupljen pre venčanja i vodi se samo na jednog supružnika, da li drugi zaista nema nikakvo pravo?
Osnovno pravilo je prilično jasno, ali odgovor ipak nije uvek samo „da“ ili „ne“.
Porodični zakon Srbije propisuje da imovina koju supružnik stekne pre sklapanja braka predstavlja njegovu posebnu imovinu. To znači da stan koji je muž ili žena kupio pre venčanja samim sklapanjem braka ne postaje automatski zajednički - piše Direktno.
Vlasnik svojom posebnom imovinom upravlja i raspolaže samostalno.
Isto važi i za imovinu koju neko tokom braka dobije nasledstvom ili poklonom – ni ona po pravilu ne postaje bračna tekovina samo zato što je brak u međuvremenu trajao deset ili dvadeset godina.
Dakle, ako je neko pre venčanja već bio vlasnik stana i tokom braka njegova vrednost nije bitno menjana zajedničkim doprinosom, drugi supružnik nema automatsko pravo na polovinu samo na osnovu dužine braka, ali tu priča postaje mnogo zanimljivija.
Zakon predviđa upravo ovu situaciju.
Ako se tokom zajedničkog života uveća vrednost posebne imovine jednog supružnika, drugi može imati pravo na naknadu ili čak na udeo u toj imovini.

Razlika zavisi od toga koliko je vrednost povećana.
Ako je uvećanje bilo neznatno, supružnik koji je doprinosio ima pravo na novčano potraživanje srazmerno svom doprinosu. Ako je, međutim, došlo do znatnog uvećanja vrednosti, može tražiti i udeo u samoj nekretnini, ponovo srazmerno svom doprinosu.
To znači da nije isto ako su tokom braka samo okrečeni zidovi i zamenjen frižider ili ako je od male i zapuštene kuće zajedničkim sredstvima i radom napravljen višestruko vredniji objekat.
Kod ovakvih sporova česta je pretpostavka da pravo ima samo onaj ko može da pokaže uplatnice ili dokaže da je finansirao radove iz svoje zarade.
Sudovi, međutim, doprinos ne posmatraju isključivo kroz platu.
Porodični zakon kod zajedničke imovine kao okolnosti od značaja izričito navodi prihode, ali i vođenje domaćinstva, staranje o deci, staranje o imovini i druge oblike doprinosa.
U jednoj odluci Vrhovnog suda utvrđivan je doprinos supruge u uvećanju posebne imovine muža i kroz vođenje kućnih poslova, brigu o domaćinstvu i zaradu koju je ostvarivala tokom braka koji je trajao 17 godina.
Dakle, scenario „stan je bio njegov, ja sam dvadeset godina čuvala decu i vodila kuću dok je on ulagao“ nije automatski pravno beznačajan.
Tu važi druga logika.
Imovina koju supružnici steknu radom tokom zajednice života u braku predstavlja zajedničku imovinu.
Čak ni činjenica da je u katastru upisan samo jedan supružnik ne znači nužno da je stan samo njegov. Porodični zakon predviđa da se, pod zakonskim uslovima, upis na ime jednog supružnika smatra upisom na ime oba, osim ako postoji sporazum o deobi, bračni ugovor ili sudska odluka koja govori drugačije.
Zato je velika greška zaključiti: „Stan se vodi na njega, znači nemam ništa.“
Presudno je kada i na koji način je imovina stečena.
To je jedna od komplikovanijih situacija i ne rešava se prostom formulom „pola stana“.
Ako je nekretnina kupljena pre braka, ali su tokom braka njena vrednost ili vlasnička struktura menjane zajedničkim novcem, sud može morati da utvrđuje koliko je ko doprineo.
Sudska praksa pokazuje da se gleda poreklo sredstava i odnos između posebne i zajedničke imovine. Vrhovni sud je u jednom predmetu razmatrao situaciju u kojoj stan nije kupljen samo novcem koji je predstavljao posebnu imovinu jednog supružnika, već delom i zajedničkim sredstvima, pa je drugom supružniku utvrđen suvlasnički udeo.
Zato su kod kredita posebno važni datum kupovine, visina učešća, izvor novca i način na koji su rate kasnije plaćane.
Još jedna raširena zabluda glasi: „Ako smo bili dugo u braku, sve se deli na pola.“
Ne baš.
Kod zajedničke imovine pretpostavlja se da su udeli supružnika jednaki, ali jedan od njih može dokazivati veći doprinos. Zakon pri tome ne gleda samo platu, već i rad u domaćinstvu, decu i brigu o imovini.
Kod posebne imovine, poput stana kupljenog pre braka, polazna tačka je sasvim drugačija – vlasništvo ostaje posebno, osim u meri u kojoj je drugi supružnik uspeo da doprinese uvećanju njegove vrednosti na način koji zakon priznaje.
Zato dve osobe koje se razvode posle identičnih 20 godina braka mogu imati potpuno različite ishode.
Kod spora oko nekretnine važni mogu biti kupoprodajni ugovori, datum sklapanja braka, izvodi iz banke, ugovori o kreditu, računi za renoviranje, dokazi o ulaganjima, dokumentacija o dogradnji, ali i drugi dokazi o doprinosu.
Ako postoji dogovor, supružnici zajedničku imovinu mogu podeliti sporazumno. Ako dogovor nije moguć, o deobi odlučuje sud.
Upravo zato pitanje „čiji je stan?“ kod razvoda često ima mnogo složeniji odgovor nego što pokazuje jedna stavka u katastru.
Stan koji je kupljen pre braka jeste polazno posebna imovina svog vlasnika. Ali dvadeset godina zajedničkog ulaganja mogu potpuno promeniti odgovor na pitanje šta drugi supružnik na kraju ima pravo da traži.
Slobodno vremeSamo nekoliko minuta može da sačuva klima-uređaj. Važno je da znate kada da ga uključite. Većina vozača klima-uređaj pov…
Kuhinjski savetiPripremanje domaćih jela je odličan način da održavamo svoje zdravlje. Još ako pažljivo isplaniramo svaki obrok možemo i…
Slobodno vreme"Ima dana" spada među najvoljenije boemske pesme, koju generacije pevaju širom Srbije. Iako su njeni stihovi dobro pozna…
Kuhinjski savetiUvek je korisno znati određene kuhinjske trikove koji će nam pomoći u kuvanju. Evo jednog trika za laku pripremu pirinča…
Kuhinjski savetiNeko voli ljut, neko blag, neko sa patlidžanom, ali svakako gurmani ne mogu da odole ajvaru . Međutim, prilikom pripreme…
Kuhinjski savetiUz ove trikove će vaš pire od krompira pobrati sve pohvale. Slavni kuvar Heston Blumental otkriva formulu za dobijanje s…
Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.
Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.
Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.