Kada se govori o alternativnim tržištima, uglavnom se misli na tržišta azijskih i afričkih zemalja koje obuhvataju više od 80% svetske populacije, a na kojima naši privrednici nisu prisutni ili su prisutni u manjem broju.
– Jačanje pozicija u određenim regionima, kao što su Bliski istok i Severna Afrika, moglo bi da dovede do boljeg plasmana naših izvoznih proizvoda, ali i do stabilizacije tržišta u pogledu sirovina kojima se snabdevaju naši uvoznici. Alternativna tržišta, u svetlu novonastale situacije, traže svi – i izvoznici i uvoznici – navodi za Novosti Danijela Strižak, pomoćnik direktora u Sektoru za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS.
Kako ističe, na primer, Egipat, kao najveći uvoznik pšenice na svetu (šest miliona tona godišnje), traži alternativna tržišta, među kojima je i Srbija, sa kojih će nadomestiti nedostajuće količine koje je, do sada, uvozio iz Rusije i Ukrajine (oko 80 procenata).
– Sa druge strane, Egipat je tržište koje može da ojača našu sirovinsku bazu u pogledu uvoza fosfata. Tržišta Bliskog istoka (zalivske zemlje) mogla bi da predstavljaju alternativna tržišta za izvoz srpske jabuke koje smo, do sada, uglavnom, plasirali na tržište Ruske Federacije, ali i za izvoz bobičastog voća, imajući u vidu niska carinska opterećenja i veliku potrošnju ovih artikala u pomenutom delu sveta. Isto tako, primenom odgovarajućih formata u privrednoj saradnji sa zemljama poput UAE ili Egipta, možemo da, u domenu određenih industrija, osmišljavamo i zajednički nastup na trećim tržištima – navodi Strižar.
Ona dodaje da je važno istaći i to da će, u svrhu ojačanja starih i otvaranja novih tržišta na prostoru Bliskog istoka i Afrike, koristiti poslovni centar u Dubaiju (Serbia Business Hub), kako bi pomogli privrednicima koji žele da otpočnu poslovanje ili trguju sa zemljama iz pomenutih regiona.
– Ovo iz razloga što se pokazalo da osim standardne trgovine robama i uslugama, alternativna tržišta traže i investiciona ulaganja, ali i prenos znanja i tehnologija, čime se otvaraju brojne mogućnosti i za korišćenje povlastica koje daju sporazumi o slobodnoj trgovini koje zemlje Bliskog istoka, ali i Afrike imaju sa zemljama iz regiona.
izvor:025info.rs
